Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 32. godina 11. prosinac 2012.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

SRETAN BOŽIĆ I NOVA 2013. ! Pregršt dobrih želja, poduža lista planova i obećanja, nakane odbacivanja loših a prihvaćanje dobrih navika – sve je to svima nama zajedničko na završetku svake kalendarske godine. Kako se godina približava kraju, tako raste popis naših odluka, ali se širi i crta, koju podvlačimo ispod dvanaestmjesečnog razdoblja. Općenito gledajući, godina 2012. nije bila ni laka, niti ugodna; pad standarda i gospodarska kriza u širem okruženju, samo su neke od neugodnosti, kojih ove godine nismo bili pošteđeni. Slijedom toga smatramo da smo i ovu godinu uspješno priveli kraju jer su planirani kapitalni projekti gotovo u cijelosti i realizi-

rani. Isto tako zadržali smo dostignuti standard na području predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva i socijalne skrbi. O svemu tome, kao i o onome što je obilježilo posljednja tri mjeseca u našoj općini, možete čitati na stranicama ovog blagdanskog broja „Fanta“. Uz presjek realiziranog i ostvarenog, donosimo i pregled onog što planiramo za iduću, nadamo se, bolju i prosperitetniju 2013. godinu. Kraj godine prilika je za nove odluke, čestitke, ali i zahvale. Što se tiče ovog posljednjeg, riječi zahvalnosti upućujem svima koji su na bilo koji način, u bilo kojoj društvenoj sferi, pridonijeli bolji-

tku i promociji našeg kraja. Konstruktivna atmosfera u radu Općinskog vijeća, dobra suradnja sa mjesnim odborima uz vašu podršku poštovani žitelji naše općine rezultirala je mnogim pozitivnim promjenama te se svima navedenima iskreno zahvaljujem na podršci koju mi pružate. A svima vama, dragi čitatelji, gdje god vas ovaj broj „Fanta“ našao, od srca želim sretan Božić, ugodne blagdane, te ispunjenje svih želja u novoj 2013. godini! Neka nam ulazak u novu godinu uistinu označi novi početak u neko novo, bolje sutra! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344

Prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana čast nam je pozvati Vas na koncert pod ravnanjem maestra Damira Smerdela i maestra Darka Čargonje koji će se održati u srijedu, 26. prosinca 2012. u 18:00 sati u prostoru nove osnovne škole Dobrinj. Nastupaju: Mješoviti pjevački zborovi “Zvon” Dobrinj, “Štorija” Rukavac i “Ronjgi” Viškovo, folklorna grupa KD “Ive Jelenović, plesna hip hop skupina, kanturi i sopci, klavirska pratnja: Mladen Žmak, solist: Joso Butorac 2

Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografija na naslovnici: snimio Mladen Reljan


Dan općine Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović na svečanoj sjednici Općinskog vijeća

MILANOVIĆEV KOMPLIMENT Razvoj Dobrinjštine primjer Hrvatskoj Ovogodišnja svečana sjednica Općinskog vijeća koja je održana u prigodi Dana općine Dobrinj – Stipanje ostat će upamćena po tome što ju je svojom nazočnošću uveličao Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović. Posebno nam je drago što je premijer Milanović prihvatio naš poziv, čime je još jednom pokazao privrženost našoj Dobrinjštini kao dugogodišnji povremeni stanovnik Polja u koje dolazi već preko četrdeset godina odnosno od ranog djetinjstva. Osim predsjednika Vlade svečanosti su nazočili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i primorsko – goranski župan Vidoje Vujić, saborski zastupnici Ana Komparić – Devčić i Saša Đujić, mnogobrojni predstavnici Crkve, načelnik prijateljske Općine Tordinci Josip Maletić, čelnici Općina otoka Krka te mnogobrojni uglednici iz javnog života i gospodarstva. U svom nadahnutom govoru premijer Milanović više je

puta naglasio kako s velikim zadovoljstvom nazoči prigodnoj svečanoj sjednici. Obraćajući se okupljenima premijer je naglasio kako je tijekom svog četiri desetljeća dugog poznavanja Dobrinjštine i otoka Krka davno zapazio „klicu uspjeha“ u stanovnicima naše sredine. - Ovdje se je uvijek živjelo, privređivalo i gradilo poštiujući zakon i red. Ni u Domovinskom ratu u kojem su sudjelovali brojni otočani, s vikendaških kuća, čak ni onih čiji su vlasnici bili ljudi iz država s kojima smo ratovali, nikada nije nestala ni jedna kvaka, niti je razbijen ijedan prozor. Odnos prema pravu, zakonu, pravilima civiliziranog ponašanja ali i radu ključ je koji vam je donio razvoj i prosperitet u kojem uživate, naglasio je premijer Milanović, dodavši kako i aktualna Vlada RH, promovirajući vrijednosti na kojima je izrastao Dobrinj, danas nastoji stvarati i graditi bolju budućnost – državu reda, prava i predvidivosti i koja će poštivati

međunarodno pravo u odnosu prema svojim susjedima. - Vlada, i ja osobno pomagati će one sredine koje si i sami znaju pomoći, koji znaju što hoće, imaju spremne projekte i rade na njima, naglasio je premijer „objasnivši“ da unatoč njegovim čvrstim vezama s našom Općinom moramo ponajprije nastaviti računati na vlastite snage i kvalitete koje je Općina Dobrinj kao i cijeli otok Krk do sada znao koristiti, a onda ćete kao i dosada imati čvrstu podršku u meni i Vladi RH, zaključio je premijer Milanović. Na kraju je čelništvu naše Općine i svim stanovnicima čestitao Dan općine uvjeren u daljnji prosperitet naše lokalne zajednice. Po završetku službenog dijela proslave Dana općine premijer se na dobrinjskoj placi zadržao u društvu mnogih žitelja te članova mlađe folklorne grupe KD „Ive Jelenović“ i KD „Sveti Juraj“. MR

3


Dan općine Stipanja - niz zbivanja i uglednih gostiju obilježili proslavu dana općine

DOBRINJSKA PRIZNANJA GANULA OPERNU DIVU I AKADEMIKA Iako se proteklih tjedana na području Dobrinjštine, kao uostalom i na cijelom otoku Krku odvijala sva sila zabavnih, kulturnih, sportskih i glazbenih događanja kakvima redovito obiluje tursitička sezona, najveća i najznačajnija fešta odvijala se u sklopu Stipanje - svetkovine dobrinjskog nebeskog patrona čiji zagovor stanovnici tog dijela Bodulije oduvijek zazivaju početkom kolovoza. Ne samo zbog toga što je ususret Stipanji općinsko središte ovog ljeta, prvi put u funkciji premijera obišao i Zoran Milanović (i to u većem društvu uglednih gostiju), obilježavanje Dana Općine koje je službeno proslavljeno svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilovalo je prigodnim zbivanjima u kojima je svatko mogao naći ponešto po svom guštu. Iako je dugo išečkivani, za prvu večer trodnevnog programa najavljeni koncertni nastup na tren došao pod upitnik otkazivanjem najavljenog gostovanja popularne klape "Cambi" iz Kaštel Kambelovca, ljubitelji klapske pjesme došli su na svoje zahvaljujući agilnim organizatorima kulturnih zbivanja koji su u rekordnom roku,

4

Sajam tradicijskih zanata Obilježavanje svetkovine nebeskog zaštitnika Općine i župe Dobrinj proslavljeno je svečanom koncelebriranom misom služenoj u dobrinsjkoj župnoj crkvi sv. Stjepana. Svečarskom su štimungu dodatno pridonijeli i izlagači odnosno sudionici prigodnog sajma tradicijskih zanata koji su na štandovima u samom središtu Dobrinja ponudili neke od svojih najvrijednijih i najzanimljivijih proizvoda ali i mogućnost uvida u način njihove izrade. za bolešću spriječene Cambe našli zamjenu u članovima splitske klape "Iskon". U večernjim satima prvog dana "stipanjske trodnevnice" dobrinjsku su placu tako dupkom ispunili brojni žitelji Dobrinjštine ali i ostalih dijelova otoka Krka, ljubitelji klapskog glazbenog izričaja čiju su ugodu nastupom upotpunili Joso Butrorac i njegova grupa Trend. Već idućeg dana obilježavanje Dana Općine Dobrinj poprimilo je one ponešto formalnije konture. U dobrinjskom društvenom domu održana svečana sjednica Općinskog vijeća kojoj su, uz premijera Zorana Milanovića,

nazočili i ministar Željko Jovanović, obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, čelnici svih krčkih te onih s Općinom Dobrinj pobratimljenih lokalnih jedinica. Bila je to idealna prigoda da općinski načelnik okupljene uglednike ali i svoje sumještane podsjeti na sve učinjeno, dovršeno ali i ono što je tek započeto u nastojanjima osiguranja još bržeg i po žitelje dobrinjštine osjetnijeg razvoja, bilo na planu izgradnje komunalne infrastrukture ali i unapređenja gospodarskog, društvenog te socijalno-zdravstvenog standarda.

Isto događanje, kako to uvijek biva, kulminiralo je nagrađivanjem najzaslužnijih građana ovog puta ovog puta i najširoj javnosti poznatim ljudima laureatima koji korijene vuku s područja Dobrinjštine. Nagradu za životno djelo ponijela je tako Mila Kirinčić Degan, umirovljena prvakinja najprije riječke, a kasnije i Opere HNK u Zagrebu koja je tijekom desetljeća zapaženog umjetničkog rada ostvarila uspješnu karijeru dramskog soprana. Dobrinsjka operna diva Mila Kirinčić Degan najvećim je piznanjem Općine Dobrinj nagrađena zbog svojih "iznimnih ostvarenja na području glazbene umjetnosti te za izuzetan doprinos promoviranju Općine Dobrinj".


Dan općine

Titulom počasnog građanina Općine Dobrinj zbog svojih jednako velikih ostvarenja, ovog puta na znanstvenom odnosno povjesničarskom planu, proglašen je pak akademik prof. dr. Petar Strčić. Obraćajući se okupljenima dobitnica nagrade za životno djelo nije krila svoje iznenađenje i ganutost spoznajom o razmjerima hvale i poštovanja kojom su je stanovnici njenog rodnog Dobrinja nagradili po završetku duge i plodonosne karijere. Premijer "k’o doma" Načelnikovo prigodno "brojanje" i više no zavidnih postignuća, posebice na ostvarenju plana izgradnje i širenja vodovodne odnosno kanalizacijske mreže ali i tijekom proteklih 12 mjeseci realiziranih ulaganja u obnovu i osuvremenjivanje prometne infrastrukture svojim je obraćanjem dopunio i sam premijer, inače dugogodišnji ljetni stanovnik dobrinjskog kraja gdje se, kako je više puta naglasio, oduvijek osjeća "k'o doma". Ističući kako će Općina Dobrinj, ne zbog bilo kakvog nepotizma, lokalpatriotizma ili bilo kakvog drugog "izma" već predanog i učinkovitog rada na pripremanju i provođenju razvojnih projekata i nadalje uživati podršku nadležnih državnih tijela, Milanović je naglasio kako je danas vidljiva i na svakom koraku osjetna razvojna renesansa koju Dobrinjština proživljava. A ona je, prema njegovom uvjerenju, započela trenutkom kad su žitelji dobrinjskog kraja ustrojem svoje jedinice lokalne samouprave preuzeli upravljanje vlastitim resursima u svoje ruke.

- Biti prepoznat u sredini iz koje dolaziš i potičeš najveća je i najljepša hvala svakom umjetniku, zaključila je gospođa Kirinčić Degan prisjećajući se svojih umjetničkih početaka ali svog prvog nastupa na otoku Krku upriličenog u sklopu krčkih Ljetnih priredbi još davne 1961. godine. I počasni građanin Općine Dobrinj Petar Strčić dojmljivim se i nadahnutim govorom obratio okupljenima u Društvenom domu nakon što mu je iz ruku načelnika Komadine uručeno zasluženo priznanje. - Ponosan sam na svoje korijene, na pripadnost ovom kraju i ljudima koji baštine neke od najvećih kulturnih vrijednosti i postignuća, naglasio je akademik Strčić podsjećajući goste i uzvanike na brojne povijesne činjenice koje Dobrinjštinu, otok Krk ali i cijelu Hrvatsku stavljaju u red najstarijih i

najvažnijih kolijevki civilizacijskih vrijednosti Starog kontineta. Kronika ovogodišnje Stipanje nebi bila potpuna kad bismo preskočili doprinos kojeg svake godine toj manifestaciji daju lokalni folkloraši. Proteklih su se dana u sklopu prigodnih događanja svojim sumještanima ali i brojniom posjetiteljima Dobrinja iznova tako predstavili članovi male folklorne skupine KD "Sv. Juraj" iz Krasa, potom i njihove kolege, mladi sopci, plesači i plesačice iz KD "Ive Jelenović" Dobrinj ali i puhači Gradske glazbe Krk. Svečarskom ali i feštarskom raspoloženju pečat su dali i članovi tamburaškog sastava "Boduli" kao i splitski kantautor Marijan Ban koji, u pratnji svojih "Diktatora" koncertnim nastupom zaključio ovogodišnju Stipanju. MR

5


Aktualno Nakon sezone kupanja, sezona kopanja - Dobrinjština ulazi u završnu fazu izgradnje infrastrukture

DO KONCA 2013. VODA STIŽE U SVAKI DOBRINJSKI DOM Na dobrinjskom području već godinama po završetku sezone kupanja odmah kreće i ona druga "sezona kopanja". Sustav po kojemu su se stanovnici Dobrinjštine već naučili živjeti neće izostati ni ove jeseni i zime tim više što je pred Dobrinjštinom uistinu velik i ambiciozan plan. Naime, jedan od u infrastrukturnom smislu donedavna najzapuštenijih dijelova otoka Krka u nerednih bi godinu dana krupnim koracima trebao uhvatiti korak s ostatkom otoka i Primorsko-goranske županije i to zahvaljujući ogromnim ulaganjima u ubrzanu izgradnju infrastrukture - ponajprije vodovodnog ali i kanalizacijskog sustava kojima će uskoro biti premrežena gotovo sva naselja te krčke lokalne jedinice. Zahvaljujući velikom investicijskom ciklusu Hrvatskih voda ali i svim projektnim i dokumentacijskim predradnjama koje smo proteklih godina zajedno s našim komunalnim društvom Ponikve činili, Općina Dobrinj će do konca 2013. godine napokon u potpunosti zatvoriti desetljećima dugu priču vezanu uz dovođenje vode do domova svih stanovnika ovog dijela Krka, naglasio je na početku našeg razgovora dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. Pred ostvarenjem su infrastrukturni projekti vrijedni više od 42 milijuna kuna. Ogromna sredstva koja su putem Europske i Svjetske banke osigurale Hrvatske vode, državna tvrtka koja je upravo s nakanom realizacije komunalnih projekata nakon provedenog natječaja s Ponikvama koncem rujna potpisala Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na otoku Krku Dobrinju će napokon donijeti ostvarenje planirane izgradnje komunalne infrastrukture dostojne 21. stoljeća.

6

Sve ovo što radimo i gradimo pokazuje koliko je Dobrinjština do sad bila zapostavljena u odnosu na mnoge druge djelove otoka Krka. Činjenica da ni s ovih 40-tak milijuna kuna nećemo uspjeti izgraditi baš sve što želimo i što nam treba (poput izgradnje mjesnih kanalizacijskih mreža naselja u uvali Soline kao ni mjesne kanalizacijske mreže naselja Šilo) dokazuju kakva je ranijih desetljeća bila pozicija ovog kraja u odnosu na mnoga druga krčka ali i primorska mjesta čiji stanovnici već odavna ne razmišljaju o tematici dovoda pitke vode ili o d vo d n j e, k a ž e Ko m a d i n a ustvrđujući i kako sve učinjeno, kao i ovo što će se u nadolazećim mjesecima činiti i graditi na najbolji način potvrđuje smislenost ustroja krčke lokalne samouprave odnosno postojanja 7 samostalnih lokalnih jedinica. Da smo kojim slučajem ostali unutar jedne, jedinstvene otočne lokalne jedinice uvjeren sam da bismo i danas u pogledu komunalne infrastrukture bili na razini koju smo imali početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, dakle nigdje, ustvrdio je dobrinjski načelnik.

Pomoć koja nam je tim investicijskim ciklusom "dotekla" s državne razine izvrsna je vijest jer će bitno ubrzati i olakšati realizaciju velikog i za razvoj ovog kraja bitnog projekta kojeg bismo sami teško mogli iznijeti, naglašava Komadina dodajuići kako će zahvaljujući projektu koji s realizacijom kreće već ovih dana sva naselja Dobrinjštine dobiti mjesne vodovodne mreže, sustave koji će pitku vodu dovesti do doma svakog stanovnika te lokalne zejadnice. Konkretnije govoreći, kandidirani projekti koji su nam sad i odobreni donose nam 20,5 milijuna kuna namjenjenih izgradnji mjesnih vodovodnih mreža naselja Kras, Gabonjin, Donja Hlapa, Sv. Vid, Gostinjac, Žestilac, Rasopasno, Sv. Ivan i Županje. Stanovnici tih mjesta (kroz koja su prošli magistralni vodovi koje je Općina ranijih godina gradila opa.a) do konca 2013. godine imati će potpuno dovršene mjesne mreže, naglašava dobrinjski načelnik. Komadina nam je prenio i kako su s izvođačima spomenutih radova potpisani ugovori te se izvode radovi izgradnje mjesnih mreža za naselja Kras, Gabonjin, Donja Hlapa, Gostinjac, Žestilac, Rasopasno, Sv. Ivan i Županje. Dobrinjski načelnik naglašava i kako je uz spomenutih 20,5 milijuna kuna s Hrvatskim vodama ugovoreno i dodatnih 2,9 milijuna kuna namijenjenih dovršetku radova izgradnje vodoopskrbnog sustava tzv. visoke zone Dobrinj odnosno dovršetku mjesnih vodovodnih mreža naselja Tribulje, Klanice i Gornja Hlapa. Zahvatima koje na tom planu činimo ovom će dijelu našeg otoka omogućiti vodoospkrbu iz dva pravca - onog riječkog ali i iz najvećeg otočnog vodocrpilišta Ponikve čime ćemo


Aktualno se dodatno osigurati i ustabiliti spomenuti sustav čak i u okolnostima ekstremne suše kakva je vladala ovog ljeta. Komadina kaže i kako će, paralelno s ulaganjima u izgradnju mjesnih vodovodnih mreža diljem Dobrinjštine ići i zahvati gradnje sustava odvodnje otpadnih voda. Uz dovršetak već započelih zahvata izgradnje 2. faze kanalizacije mjesta Dobrinj (uz koju se obavlja i rekonstrukcija mjesne vodovodne mreže), uskoro će započeti i radovi gradnje

Ovaj posljednji, čak 14,2 milijuna kuna vrijedan projekt kojim će se budući podmorski ispust povezati s magistralnim vodom kroz naselja Klimno, Soline, lokalitet Melina i Čižiće omogućiti će gradnju i širenje kanalizacijskog sustava unutar svih tih priobalnih mjesta ali i što je još važnije, stvoriti temelj planiranja i razvoja sadržaja kojima u doglednoj budućnosti kanimo obogatiti lokalitet samih Melina. Naime, ondje prisutno ljekovito blato

kakve nema na širem području otoka sjevernog Jadrana velika je razvojna šansa ovog dijela otoka i u tom smislu, uz sve već poduzete korake na izgradnji infrastrukture, činimo i korake na planskom pripremanju tih investicija, zaključuje naš sugovornik od kojeg smo doznali i kako je Općina Dobrinj, u postupke izrade novog Prostornog plana PGŽ inicirala uključenje tog lječilišno-turističkog projekta u listu "projekata od županijskog značaja" što je i prihvaćeno od strane Županije. Za kraj, valja reći i kako ugovori o sufinanciranju svih spomenutih ulaganja bespovratnim sredstvima Hrvatskih voda podrazumijevaju i 10-postotno sudjelovanje lokalne samouprave. Općina Dobrinj, potvrdio nam je načelnik Neven Komadina, svoj udio od 4 milijuna kuna osigurati će u proračunu za iduću godinu. MR

podmorskog ispusta kod uvale Čista. Ondje će narednih mjeseci biti izgrađen sustav kojim će se prethodno obrađene otpadne vode upuštati u more, na dubini od oko 40 metara i na udaljenosti od oko 800 metara od obale. Taj zahvat "težak" 1,3 milijuna kuna izvoditi će Hidroelektra-niskogradnja dok će onaj financijski krupniji zahvat vezan uz izgradnju magistralne kanalizacijske veze svih naselja u uvali Soline izvodi GP Krk.

izgradnjom sustava odvodnje dobiti će preduvjete njegova sustavnijeg uklapanja u sadržaje zdravstvenog turizma. Gospodarskog razvoja nema bez komunalne infrastrukture, a infrastruktura koju ćemo ondje izgraditi širom otvara vrata ključnom projektu komercijalizacije ljekovitog blata odnosno izgradnji zdravstvenog centra na lokalitetu Melina kao i svih ostalih popratnih sadržaja. Ta i takva selektivna turistička ponuda

Nakon dovršetka infrastrukturnih radova unutar nabrojanih naselja Općine Dobrinj, jedino javnim vodovodom "nezakačeno" dobrinjsko (i krčko) naselje ostati će Rudine. Razlog tomu leži o priličnoj dislociranosti tog mjesta, iznimno malog broja stalnih stanovnika ali i vrijednosti odnosno zaštićenosti tamošnje graditeljske baštine koju se nastoji očuvati pod svaku cijenu. Zbog svega toga, doznajemo iz prve ruke, dobrinjska "graditeljsko-infrastrukturna ofenziva" zaobići će to malo i slikovito mjesto.

POKLONI ZA NAŠE NAJSTARIJE Općina Dobrinj i ove godine, povodom Božiča i Nove godine daruje stanovnike starije životne dobi. Članice Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu obilaze sve osobe starije od osamdeset godina, te koji borave u domovima za

starije i nemoćne osobe u Malinskoj, Krku, Rijeci i Rabu. Štićenici domova posebno se raduju jer ih posjeti i načelnik Neven Komadina. Ove će godine za božićno – novogodišnje blagdane biti podijeljeno oko 200 paketa.

Ovim putem ih sve zajedno još jednom pozdravljamo i želimo im prije svega puno zdravlja, sreće i blagostanja. Odbor za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu

7


Aktualno Općina široke ruke - prošireni kriteriji za financijsku pomoć srednjoškolcima i studentima

U KRUG STIPENDISTA UŠLI I »DEFICITARCI« Početkom studenog Općina Dobrinj, temeljem zZaključka općinskog načelnika Nevena Komadine, raspisala je još jedan natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja te krčke lokalne samouprave. Već dobro uhodani, a od korisnika i rado "konzumirani" način nagrađivanja i financijskog potpomaganja najdarovitijih i najvrijednijih mladih stanovnika te otočne općine i ove će godine prilično izdašno poticati i pomagati dobrinjske mladiće i djevojke na putu njihova srednjoškolskog i akademskog obrazovanja od kojeg bi, često ističu općinari, spomenuta lokalna zajednica u budućnosti trebala "ubirati plodove". Općina Dobrinj već godinama tako spada u red krčkih lokalnih samouprava koje su najšire ruke u poticanju i potpomaganju školaraca i studenata, a ta se činjenica jednako ogleda u vrijednostima stipendija kojima Općina pomaže svoju budućnost, kao i kroz neograničenost broja svojih stipendista. Podsjetimo se, u protekloj je školskoj i akademskoj godini pravo na općinsku stipendiju ostvarilo 67 korisinika za koje je u dobrinjskome proračunu osigurano čak 250 tisuća kuna. "Financijsko stimuliranje" srednjoškolaca i

studeneta ogleda se i u praksi podimiravanja troškova posebnih školskih autobusnih linija (90 tisuća kn godišnje) te plaćanju polovice vrijednosti autobusne karte na relaciji Kraljevica-Rijeka (dok cijenu učeničkog prijevoza od njihova doma do Krčkog mosta podmiruje država temeljem odredbi Zakona o otocima op.a.). Dobrinjski općinski načelnik često ponavlja kako je općeprihvaćeni stav obnašatelja izvršne ali i predstavničke vlasti te otočne lokalne jedinice da su sredstva uložena u znanje i obrazovanje mladih najbolje i najpametnije investiran novac. To je zalog budućnosti ove lokalne zajednice i otoka u cjelini. Tvrdim da je ponekad smislenije zbog tog cilja odustati od realizacije nekog lokalnog infrastrukturnog projekta te da je pomaganje mladih, kao uostalom i onih najstarijih, posebice socijalno ugroženih stanovnika naše lokalne zajednice zadnje na čemu treba štedjeti, zaključuje Komadina uvjeren kako smislenost takvog stava i opredjeljenja iz godine u godinu potvrđuju prvi, još uvijek stidljivi ali ipak vidljivi pozitivni demografski i gospdarsko-socijalni pomaci na dobrinjskome području.

Slično će biti i ove godine s time da Dobnrinjci, uz već postojeće kriterije dodjele općinskih stipendija, uvode i novost koja se ogleda u uvođenju kategorija "deficitarnih zanimanja". Pravo na dodjelu stipendija u natječajnom postupku koji je upravo otvoren i koji će trajati sve do 20. studenog učenici će ostvarivati temeljem više kriterija, naglašava općinski načelnik Neven Komadina od kojeg smo doznali i kako će se općinske stipendije u već započeloj nastavno-akademskoj godini 2012/2013. kretati u visini mjesečnih iznosa od 350 kuna za srednjoškolce, 550 kuna za studente, 400 odnosno 600 kuna za učenike i studente koji će to pravo ostvariti temeljem kriterija "doprinosa razvoju lokalne zajednice, od 350 do 550 kuna za učenike i studente koji će ostvariti pravo stipendije temeljem socijalnog kriterija, pa do iznosa od 550 do 800 kuna za učenike odnosno studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Pravo na stipendije moći će ostvariti učenici i studenti koji zadovolje osnove uvjete - da su hrvatski državljani ne stariji od 27 godina, da u posljednje dvije godine imaju neprekidno boravište na području Općine

Prizor s lanjske svečanosti uručenja rješenja o dodjeli stipendija

8


Aktualno Dobrinj (ili pet godina s prekidima), da su redoviti učenici srednjih škola odnosno redoviti ili izvaredni studenti koji nisu u radnom odnosu, da ne ponavljaju školsku godinu za koju podnose zahtjev te da nisu korisnici stipendija drugih tijela javne ovlasti, objasnio nam je načelnik Komadina. Stipendistima će moći postati učenici i studenti koji u prethodnoj godini nisu imali prosjek ocjena niži od 4,0 (tj. prosjek ocjena od 4,5 za učenike koji su lani završili završni razred osnovne škole). Za gimnazijalce je minimalni prosjek postavljen još niže, odnosno na 3,5 dok će studenti morati zadovoljiti kriterij da u protekloj akademskoj godini nisu ostvarili prosjek niži od 3,0. Studenti će moći ostvariti pravo na stipendiju čak i s nižim prosjekom od propisanog minimuma dokažu li da ulaze u krug 25 posto najboljih polaznika svojih studija u protekloj godini, naglašava načelnik. Obrazlažući stav da se općinskim stipnedijama nastoji zahvatiti čim širi krug učenika i studenata, načelnik kaže i kako je kategorija "doprinosa lokalnoj zajednici" namijenjena svima koji svojim vanrednim angažmanom i postignućima na planu znanja, kulturnog, sportskog i društvenog angažmana na bilo koji način pridonose afirmaciji i promociji dobrinjskog kraja. Ipak, posebno važnom i vrijednom smatram kategoriju deficitarnih zanimanja, dakle ona za koja držimo da su bitna tržištu rada ovog područja, nastojanjima razvijanja Dobrinjštine i otoka Krka u cjelini ali i stvaranju temelja razvoja lokalnog gospodarstva. Lista deficitarnih zanimanja koja ćemo poticati nije proizvoljno kreirana, naglašava dobrinjski načelnik dodajući kako je popis zvanja čije će polaznike Općina stimulirati saastavljen temeljem podataka dobivenih posredstvom Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje odnosno liste deficitarnih zanimanja PGŽ kao i saznanja do kojih se došlo u kontaktu s lokalnim nositeljima gospodarskih aktivnosti. Doznali smo i kako će postupak dodjele stipendija biti formalno zaključen vrlo brzo po završetku natječajnog postupka te da će, po dobrom starom običaju, prigodna svečanost dodjele ugovora o stipendiranju srednjoškolaca i studenata biti održana tijekom prosinca. Stipendije će biti isplaćene retroaktivno, dakle s početkom rujna za učenike te listopada za studente, a njihovi će korisnici moći na njih računati sve do konca započele nastavne odnosno akademske godine. Na popisu deficitarnih našli su se tako polaznici srednjoškolskih programa koji se obrazuju za zvanja zidara, soboslikara-ličilaca, keramičar-oblagač, rukovoditelj samohodnim građevinskim strojevima, vodoinstalater, tesar, klesar, bravar, stolar, brodograđevni tehničar (posebice brodograditelji u drvu), poljoprivredni tehničar, voćar-vinogradar-vinar, medicinska sestra kao i polaznici ugostiteljskih programa kuhar i konobar. "Deficitarci" su i studenti strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva, računarstva, brodogradnje, geodezije, logopedije, farmacije, medicine, studenti glazbenih akademija kao i agronomije, posebice akademskih programa vezanih uz mediteransku i ekološku poljoprivredu, agroturizam, hortikulturu i vinogradarstvo te vinarstvo, doznajemo od čelnika izvršne vlasti Općine Dobrinj. Načelnik ističe i kako će za korisnike stipendija ostvarenih temeljem "kriterija deficitarnosti" vrijediti ponešto drugačija pravila u odnosu na korisnike koji su to pravio stekli temeljem ostalih kriterija. Naime, korisnici takvih stipendija, ugovo-

rima koje ćemo sklopiti, obvezati će se u roku od mjesec dana po završenom obrazovanja prijaviti se Zavodu za zapošljavanje, a u roku od 6 mjeseci dostaviti nam i potvrdu o zaposlenju u struci za koju su se obrazovali (ili pak potvrdu o redovitom prijavljivanju na "biro"). Ne ispune li stipendisti te obveze biti će dužni vratiti isplaćenu im stipendiju, u cijelosti. Pored toga, dužni su i po zasnovanom radnom odnosu ostati u struci najmanje tri godine (u razdoblju od pet godina po završenom obrazovanju), a načelnik sukladno Odluci, korisnicima stipendije posebnom odlukom može utvrditi i obvezu volonterskog doprinosa lokalnoj zajednici. Kako bilo, držimo da će programi stipendiranja nastaviti polučivati dobre rezultate kakvima smo svjedočili i prethodnih godina ali i da ćemo ovim "pilot projektom" na planu pomaganja i poticanja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja postići željene učinke na planu oživljavanja i razvijanja nekih gospodarskih aktivnosti i grana koje držimo bitnim za održivost i napredak ove lokalne zajednice, zaključuje Neven Komadina dodajući i kako u taj krug u prvom redu uključuje građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, proizvodne djelatnosti kao i zvanja koja će pomoći revitalizaciji poljoprivrede. Komadina dodaje i kako se nada da će se u narednoj godini stvoriti model suradnje s lokalnim gospodarskim čimbenicima te kreirati zajednički sustav stipendiranja učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zvanja, a sve kako bi se gospodarstvo financijski uključilo u taj projekt i time pridonijelo stvaranju vlastite razvojne odnosno "kadrovske baze". O ovogodišnjim dobitnicima stipendija saznat ćete više u idućem broju. MR

9


Aktualno

STIPENDIJE OPĆINE DOBRINJ Općina Dobrinj će i ove godine dodijeliti stipendije učenicima srednjih škola i studentima. Općinski načelnik raspisao je i objavio natječaj u „Novom listu“, na web stranicama i oglasnim pločama Općine Dobrinj 04. studenog 2012. godine. U natječaju su, između ostalog, objavljeni uvjeti za dodjelu stipendija, visine iznosa prema vrsti stipendija, liste deficitarnih zanimanja, prilozi koji se prilažu uz zahtjev te rok za podnošenje zahtjeva. Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu stipendije imaju učenici odnosno studenti koji podnesu zahtjev za dodjelu stipendije, a koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: da su državljani Republike Hrvatske, da nisu stariji od 27 godina, da imaju prebivalište na području Općine Dobrinj, najmanje posljednje dvije godine bez prekida ili pet godina s prekidima, da su redoviti učenici srednje škole odnosno redoviti studenti ili izvanredni studenti koji nisu u radnom odnosu, da ne ponavljaju školsku odnosno akade-

msku godinu za koju podnose zahtjev, te da nisu korisnici stipendije od strane drugih tijela javne vlasti. Pored navedenih uvjeta, prema pojedinim vrstama stipendija, razlikuju se dodatni uvjeti kojima učenik odnosno student mora udovoljiti. Pri tome se ističe da će se ukoliko zahtjev učenika odnosno studenta za određenom stipendijom nije potpun učeniku odnosno studentu dodijeliti stipendija prema uvjetima kojima udovoljava. Postupak stipendiranja učenika provodi se temeljem Odluke o stipendijama koju je Općinsko vijeće donijelo na 23. sjednici dana 16. listopada 2012., a kojom Odlukom se uvode, pored već do sada dodjeljivanih stipendija, i dvije „nove“ stipendije i to stipendije za učenike srednjih škola koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Listu deficitarnih zanimanja, sukladno potrebama gospodarstva i na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljava-

nje, utvrđuje Općinski načelnik za pojedinu školsku odnosno akademsku godinu. Također, Odlukom se u određenom dijelu na drugačiji način propisuje postupak dodjeljivanja stipendija te gubitak prava na isplatu stipendija. Nadalje, omogućeno je da studenti koji ulaze u 25 posto najboljih studenata u prethodnoj akademskoj godini, u odnosu na prijašnjih 20 posto, ostvaruju mogućnost za dodjelu stipendije unatoč neostvarenom prosjeku ocjena. Temeljem provedenog postupka kod Jedinstvenog upravnog odjela ukupno je zaprimljeno 77 zahtjeva za dodjelu stipendija. Slijedom navedenog, ističe se da će Općinski načelnik na temelju odluke o dodjeli stipendije, a koju donosi na prijedlog Povjerenstva za dodjelu stipendije, s odabranim učenikom odnosno studentom zaključiti ugovor o dodjeli stipendije za školsku odnosno akademsku godinu za koju je kandidat podnio prijavu. Jedinstveni upravni odjel

Dan iseljenika otoka Krka

VRATIT ĆU SE, ZLATNI KRAJU MOJ Općina Dobrinj ove je godine bila domaćin Danu iseljenika otoka Krka, manifestaciji tradicionalnog karaktera, koja početkom kolovoza, svake godine u drugome dijelu otoka, okuplja iseljene otočane i njihove obitelji. „Boduli“ su, poznato je, zarana krenuli u svijet, uglavnom u Sjedinjene Američke Države, ili pak u „Teplu Meriku“, kako su zvali Južnu Ameriku. Gdje god ih želja za boljitkom odvela, osnivali su potporna društva i podupirali jedni druge u raznim teškoćama. Prvo takvo društvo osnovali su Omišljani 1895. godine u New Yorku a do današnjih dana u državi New Yorku Krčani su osnovali četrnaest društava odnosno Klubova. Danas u „Velikoj Jabuci“, tj. u New

10

Yorku djeluju četiri otočne organizacije: Klub otok Krk, Dubasnica Social Club, Društvo Omišalj i Klub žena otoka Krka. Članovi ovih društava činili su većinu, koja

se 8. kolovoza okupila u Dobrinju na Danu iseljenika. Nakon mise u crkvi svetog Stjepana, na dobrinjskoj je Placi uslijedio prigodni kulturno – zabavni program, tijekom kojeg su se „bodulski Merikani“, ali i Boduli s boravkom u Australiji, Njemačkoj, Francuskoj itd. prisjetili starih dana u starom kraju. Trajni njihov povratak u stari kraj bilo je neizrečeno pitanje, koje je unatoč svečanoj atmosferi lebdjelo nad Placom. A odgovor na neizgovoreno ali prisutno pitanje, ne sumnjamo, bio bi poput refrena među iseljenicima popularne pjesme „Tabaka & Aquariusa“: „Vratit ću se, zlatni kraju moj...“ – pa makar i u mislima.... Gordana Gržetić


Aktualno

PREDSTAVLJANJE ENERGETSKE ZADRUGE „OTOK KRK“ Energetska zadruga „Otok Krk“ je u suradnji s Općinom Dobrinj dana 26. studenog 2012. godine organizirala predstavljanje u „Domu“ u Dobrinju. Zadruga je osnovana 31. srpnja 2012. godine od strane 19 osnivača, među kojima je i Općina Dobrinj, s osnovnim ciljem edukacije stanovnika i poduzetnika s područja otoka Krka i uključivanja u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Naime, rast cijena energije svakom domaćinstvu i gospodarskom subjektu odnosi sve veći dio prihoda, a energija potječe većim dijelom iz neobnovljivih fosilnih goriva koja postupno nestaju. Rješenje je u prijelazu na obnovljive izvore energije i mjerama povećanja energetske učinkovitosti. Uloga Zadruge u navedenoj problematici je višeznačna budući da pojedinac u postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti nailazi na složene procedure i u većini slučajeva teško prihvatljive financijske uvjete. S tim u svezi, ističe se da je Zadruga subjekt koji je upućen u relevantne postupke i koji može, ispred svojih članova, dogovoriti različite i znatno povoljnije modele financiranja i uvođenja određenih vrste obnovljivih izvora energije. Kao neprofitna organizacija, Zadruga u svojem djelovanju surađuje sa svim pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave koji su zainteresirani za njeno djelovanje. Kako je navedeno cilj Energetske zadruge je obnovljive energetske izvore, od kojih prvenstveno energiju sunca, i

energetsku učinkovitost učiniti dostupnima svakom fizičkom i pravnom subjektu na otoku Krku, kako bi se umanjila, a potom i eliminirala ovisnost otočana o nestajućim i sve skupljim fosilnim gorivima. Vizija Zadruge je da otok Krk bude energetski samodostatan otok s nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije, otok na kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim naseljima, gdje većina zgrada proizvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba, gdje se voda prikuplja, reciklira i racionalno troši, gdje su svi organski otpaci u poljoprivredi, turizmu i domaćinstvima kompostiraju i/ili energetski iskorištavaju i gdje se u lokalnom prometu koriste pretežito električna vozila. Energetska zadruga „Otok Krk“ registrirana je sa sjedištem u Krku, Vršanska 14 (u sjedištu osnivača PONIKVE d.o.o.), a konkretne informacije i odgovore na Vaša pitanja u svezi uključivanja u Energetsku zadrugu i djelovanje

iste možete dobiti na web stranicama: www.ezok.hr, putem e-maila: energetska.zadruga.krk@gmail.com ili na brojeve telefona: 847-648 i 099/3848200 (kontakt: upravitelj Zdenko Kirinčić). Ovim putem ističemo da je Općinski načelnik u Prijedlogu proračuna Općine Dobrinj za 2013. godinu predvidio značajna financijska sredstva za programe obnovljivih izvora energije te da, s tim u svezi, Općina Dobrinj planira u narednoj godini provoditi projekte i sufinancirati ugradnju panela za iskorištavanje energije sunca. Slijedom navedenoga pozivamo i Vas da postanete član Energetske zadruge „Otok Krk“, prve energetske zadruge u Republici Hrvatskoj, da budete jedan od aktivnih sudionika u uvođenju i korištenju obnovljivih izvora energije na otoku Krku. Jedinstveni upravni odjel

11


Aktualno Motor Dobrinjštine - u modernu školu ove godine krenulo čak 18 malih prvašića

VRATILA SE SVAKA KUNA ULOŽENA U ŠKOLSKI STANDARD Da se ulaganja u infrastrukturu, kako onu komunalnu tako i društvenu uvijek isplate, potvrđuje primjer dobrinjske osnovne škole. Izgradnja moderne, prostrane, vremenima u kojim živimo više no primjerene školske građevine u kojoj već šest godina nastavu pohode maleni stanovnici Dobrinjštine vjerojatno je najbolja potvrda prethodne tvrdnje. Nakon što su ondje početkom 2007. godine stvoreni uvjeti provođenja nastave u lijepom, ugodnom i funkcionalnom okružju, područna škola koja je potom iz četverogodišnje promijenila status u osmogodišnju školu postala je jednim od bitnijih čimbenika razvoja dobrinjskog kraja. Nemali broj malih stanovnika Dobrinjštine, zbog do tad skromnih i modernom nastavnom procesu neprimjerenih uvjeta, u to se doba upisivao i pohađao područne škole nekih drugih krčkih lokalnih središta, posebice one u Vrbniku i Malinskoj. Sve to dovodilo nas je u prilično nezavidnu situaciju i kumovalo "rasipanju" malih stanovnika Općine Dobrinj kojih je, baš poput "rakove djece", bilo posvuda i koja se unatoč činjenici da žive u naseljima koja su međusobno udaljena tek koji kilometar nerijetko nisu imala prigodu niti upoznati, naglasio je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. Sad je

12

to napokon drugačije a da je, za lokalnu zajednicu poput dobrinjske, velik i zahtjevan projekt gradnje nove škole bio pun pogodak pokazuje ozračje koje danas ondje vlada ali i konkretni brojčani podaci o osjetnom porastu broja učenika te škole uklopljene u jedinstvenu krčku OŠ Fran Krsto Frankopan. Područna škola Dobrinj u ovu, netom započelu školsku godinu krenula je sa 88 učenika, osam više no što ih je bilo na početku nastavne godine 2011/2012, odnosno 10 više no na kraju školske godine naglasila je Nikolina Ćuk, voditeljica PŠ Dobrinj. Desetpostotni porast broja učenika kakvom se danas, nažalost, može radovati malo koja otočna škola samo je jedna od dobrih vjesti koje ovih dana pristižu iz te ustanove. Druga, možda još bitnija ogleda se u činjenici da smo u prvi razred ove godine upisali čak 18 novopečenih osnovaca, nastavlja voditeljica Ćuk koja je ondje ujedno i nastavnica geografije. Time je naš prvi razred postao uvjerljivo najbrojnijim razrednim odjeljenjem. Sve ukazuje kako te brojke nisu slučajnost i tek spletom okolnosti uzrokovani brojčani skok. Informacije o broju djece upisane u ovdašnji vrtić govore kako bi nam i u godinama koje dolaze trebale stizati učenici-

ma brojnije generacije od dosadašnjih koje su brojale između 6 i 13 učenika. Zbog takvih nam je okolnosti i ove godine nad vratom visila mogućnost spajanja pojedinih generacija u kombinirana razredna odjeljenja što zasigurno nebi bio dobar pomak i što bi, uvjerena sam, unazadilo kvalitetu nastavnog procesa koji se ovdje provodi. Složivši se sa voditeljicom PŠ Dobrinj u konstataciji kako je na području Dobrinjštine vidljiv osjetan pomak i pozitivan trend u "brojnom stanju" osnovnoškolske populacije načelnik Komadina dodao je i kako sve to nije slučajnost. - Naravno da me kao prvog i najodgovornijeg predstavnika izvršne vlasti vesele podaci koji nam ovih dana dolaze iz škole. Činjenica je da je ova generacija osnovaca najbrojnija od kad postoji samostalna Hrvatska. Brojniju generaciju učenika bilježili smo samo u godinama Domovinskog rata kad su ovdje boravili brojni prognanici tako da brojke iz tog vremena zapravo i nisu one koje bismo trebali uzimati u obzir, nastavio je načelnik dodajući kako je stvaranju pozitivne "demografske klime" koja ondje danas vlada, uz izgradnju škole nedvojbeno pridonijela i transformacija te ustanove iz četverogodišnje u osmogodišnju školu (koja je "ozakonjena" 2008. godine).


Aktualno

Evidentan porast broja učenika, uz manje oscilacije, svjedoči da se svaka kuna uložena u zavidan školski standard kojeg "klinci" ovdje uživaju, višestruko vraća. Pozitivnim vjetrovima uzroke treba tražiti i u svim ostalim ulaganjima u podizanje onog baznog, komunalnog, prometnog i društvenog standarda stanovnika svih naselja Općine Dobrinj, sredine koja unatoč današnjoj krizi i gospodarskim problemima koji prate čitavu zemlju ipak (p)ostaje mjesto ugodnog i spokojnog življenja, sredina u kojoj se glavnina njenih mlađih stanovnika odlučuje ostati a nemali broj ljudi čak i doseliti. Glavnina ovdašnjih obitelji osigurava si egzistenciju u "svome dvorištu", djeca ostaju ovdje i sve to usmjerava nas da istim tempom nastavimo raditi na mjerama daljnjeg očuvanja i razvoja svih dijelova ove lokalne jedinice. Ne mogu ne spomenuti kako velike nade u tom svijetlu polažemo projektu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda uvale Soline, i to ne toliko zbog "samih cijevi" koliko zbog pratećih pozitivnih razvojnih efekata koje bi taj projekt trebao imati na ovdašnju zajednicu kroz stvaranje mogućnosti ostvarenja novih turističkih i gospodarskih projekata koji posljedično donose posao, sigurne prihode a time i "demografiju", zaključuje načelnik. Voditeljica dobrinjske škole, nastojeći nam prikazati školu koja je postala ponos i svojevrsni motor Dobrinjštine naglasila je kako se nastava ondje odvija u uistinu zavidnim uvjetima. - Rije-

Područna škola Dobrinj, obzirom na raštrkanost tamošnjih naselja, škola je učenika-putnika. - Najveći broj naših osnovaca na nastavu dolazi organiziranim prijevozom školskim autobusima. Uz dvije školske linije koje financira PGŽ (koja je osnivač otočne OŠ Frana Krste Frankopana op.a.) na dobrinjskom je području ustrojena i dodatna školska autobusna linija iz naselja Kras, Gabonjin i Rasopasno koju u potpunosti financira Općina Dobrinj. Razlog tome jest nastojanja da postignemo to da sva djeca s područja Općine Dobrinj pohađaju područnu školu u svom lokalnom središtu, a ne u nekim od susjednih općina, posebice u Malinskoj što je danas nažalost još uvijek slučaj u određenom broju slučajeva upravo u tim naseljima. Taj problem uzrokovan je nedovoljno dobrim zakonskim definiranjem upisnih područja ali i navikama ljudi stečenim tijekom 33 godine nepostojanja osmogodišnje škole u Dobrinju, zaključio je načelnik dodavši kako se nada da će se takva praksa postupno promijeniti. Područna škola Dobrinj "matična" je ustanova za 17-ero njenih nastavnika. Još osmero prosvjetara ondje svakodnevno dolazi iz drugih krčkih škola, posebice one vrbničke čime je omogućeno popunjenje nastavničke satnice ali i organizacijsko "zaokruženje" nastave u dobrinjskoj školi.

vci Polja, Krasa... Uz potpuno opremljenu informatičku učenionicu, prostrane i svim potrebnim nastavnim pomagalima ispunjene razrede ali i popratne prostorije poput blagovaonice, kuhinje, prostranog polivalentnog predvorja, vanjskog sportskog igrališta teško da se na išta ovdje možemo požaliti. U ovim je uvjetima zahvalno raditi s djecom čiju svakodnevicu uljepšava i obogaćuje cijeli niz školskih i vanškoslkih aktivnosti. Osnovcima ali i svim mlađim satnovnicima dobrinjskog kraja, velikim dijelom zahvaljujući ovom kompleksu na raspolagnju su prostorije i sadržaji kojima se korsite i brojne sportske, kulturne i folklorne udruge tako da se važnost i zanačaj ove škole ogleda u svakoj pori ovdašnje svakodnevice. Nije mala stvar ni spoznaja kako u svim našim nastojanjima uvijek nailazimo na nesebičnu pomoć općine koja, u okvirima objektivnih mogućnosti, nalazi sredstva kojima se podmiruju troškovi sadržaja i standarda kojeg ovdje pružamo djeci. Bilo da se radi o nabavci nastavnih pomagala, odlascima na edukativne izlete, natjecanja, bilo da nas se pomaže u provedbi nekih vanškolskih aktivnosti, u lokalnoj samoupravi uvijek imamo pouzdanog partnera, zaključila je voditeljica Ćuk. MR

tko koja škola, posebice na otocima ima uvjete u kakvima uživaju mali Dobrinjci, Šilari, Gabonjari, osno-

13


Aktualno

POSJET ISTOČNOJ SLAVONIJI Krajem mjeseca studenoga čelnici Općine Dobrinj, vijećnici naše Općine, djelatnici(e) općinske uprave i predsjednici mjesnih odbora boravili su na području istočne Slavonije. Tom prigodom posjetili su mnoge znamenitosti u Đakovu, Osijeku, Vukovaru i Tordincima. Najviše dojmova nosimo iz grada heroja – Vukovara. U gradu heroju posjetili smo Vukovarsku bolnicu gdje smo imali čast sresti se sa ravnateljicom bolnice dr. Vesnom Bosanac. Iz njenog izlaganja te riječi vodiča doznali smo mnoge detalje djelovanja i funkcioniranja bolnice u Domovinskom ratu, odnosno što se je sve događalo za vrijeme okrutne agresije srbočetničkih postrojbi na grad Vukovar i samu bolnicu. Zatim smo pohodili Ovčaru i spomen Dom na Ovčari, mjesto stradanja 200 nedužnih žrtava koji su odvedeni iz vukovarske bolnice te mučki ubijeni. Posjetili smo i Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata. Na kraju obilaska Vukovara obišli smo i križ na Dunavu posvećen svim poginulima za slobodnu Hrvatsku. Na ovim svetim mjestima u gradu heroju paljenjem svijeća odali smo počast i zahvalu svima žrtvama grada Vukovara. Kraj našeg posjeta Vukovaru obilježio je susret sa prof. Lilijanom Radobuljac koja vodi Udrugu „Vukovarske iskrice“ te smo joj predali prigodne poklone za sve članove ove Udruge koja okuplja osobe sa posebnim potrebama. Ovom gestom htjeli smo svim članovima Udruge uljepšati predstojeće blagdane. Napuštajući Vukovar bila je vidljiva tuga zbog svega viđenog i ispričanog o stradanju grada heroja u Domovinskom ratu, te zbog činjenice da i dan danas mnogi srpski zločinci nisu privedeni pred lice pravde. Zatim smo otišli u posjet prijateljskoj općini Tordinci gdje nas je načelnik Josip Maletić sa suradnicima častio pravim tradicionalnim ručkom iskazavši velikodušno gostoprimstvo. I u Tordincima molitvom i paljenjem svijeća

14

odali smo počast poginulim braniteljima i civilima kojih je samo u ovom mjestu bilo 35. Nakon zajedničkog druženja u Tordincima sa našim domaćinima, krenuli smo prema našoj Boduliji. U sebi nosimo uspomene iz ovog predivnog dijela naše domovine te uspomene na lijepo zajedničko druženje. Zahvaljujemo se svima koji su naš boravak

učinili ugodnim, a posebno načelniku Josipu Maletiću koji je još jednom pokazao svoju veliku i plemenitu dušu slavonskog čovjeka. Osim svega što zajedničko druženje čini lijepim, ostaje nam na trajno čuvanje uspomena na veliku žrtvu istočne Slavonije koju je podnijela da bi mi danas živjeli u slobodnoj i jedinoj Domovini Hrvatskoj. NK


Savjeti stručnjaka

HEMODIJALIZA Hemodijaliza je pročišćavanje krvi pomoću aparata koji se naziva umjetni bubreg i koji odvodi krv iz organizma, pročišćava je kroz dijalizne tekućine i nakon ostranjenja otpadnih tvari krv se vraća u organizam. Kako bismo vam približili detalje razgovarali smo sa dr. Mirom Zelićem, voditeljem Poliklinike Redial u ambulanti „Dina“ Omišalj. 1. Kada pacijenta treba uključiti u terapiju hemodijalizom? - Pacijenta treba uključiti u terapiju hemodijalizom kada funkcija njegovih bubrega padne ispod vrijednosti koje omogućavaju kvalitetno „pročišćavanje krvi“ (klirens ispod 5) 2. Koliko učestalo se provodi hemodijaliza? - U pravilu tri puta tjedno po četiri sata. 3. Koliko vremenski traje proces hemodijalize? - Ranije je hemodijaliza trajala duže, ali vremenom tehnologija i materijali koji se koriste su sve bolji, tako da se sada postiže kvalitetno „pročišćavanje“ u kraćem vremenu – četiri sata. 4. Na koje detalje treba paziti

kada pacijent nije na hemodijalizi – kod kuće? - Bolesnici koji su na hemodijalizi u pravilu manje mokre. Zbog toga je neophodno da kontro-liraju unos tekućine sami i uz pomoć obitelji. Mogu popiti pola litre više nego što izmo-kre. To znači da pacijenti se „ne smiju napiti koliko žele“ , nego pomalo – „gutljaj po gutljaj“ da zavaraju žeđ. 5. Kakav je režim prehrane dijaliziranog pacijenta? - Pacijenti trebaju paziti da ne dobiju previše na težini. Treba biti smanjen unos bjelančevina (meso i jaja). S obzirom da je kod najvećeg broja bolesnika povišeni šećer uzrok oboljenja bubrega trebala bi se provoditi tzv. dijabetička dijeta o čemu su bolesnici dobro obaviješteni. U KBC-u Rijeka na Zavodu za nefrologiju i dijalizu provodi se edukacija bolesnika kojima predstoji dijaliza ili su na programu dijalize. 6. Koje komplikacije mogu nastati? - Najčešće su komplikacije kao posljedica šećerne bolesti – problem cirkulacije ekstremiteta. Noge su hladne, prolaze trnci, koža je blijeda, a u

uznapredovalim slučajevima koža je lividna (plava) uz moguću pojavu rana, pa i posljedične amputacije. Šećerna bolest „napada“ male krvne žile, pa se javljaju problemi sa srcem, vidom, ili problemi s inervacijom ekstremiteta. Krvni tlak je kod bolesnika na hemodijalizi povišen. Osim lijekova, savjetuje im se i da ne sole hranu. Ustanova Redial u funkciji je od 07.07.2011. i namijenjena je pacijentima sa područja otoka Krka, a u sezoni i za goste koji trebaju dijalizu, a zateknu se na području otoka Krka. „ Mi nismo imali svečano otvaranje ustanove, ali smo sa zadovoljstvom obilježili prvu godinu rada. Tom prilikom je ustanovu uz gradonačelnika grada Krka i načelnike lokalnih zajednica otoka Krka, Župana PGŽ-a prof. V. Vujića, predstavnike zdravstva – Ravnatelja HZZO-a Siniše Varge, posjetio i naš ministar zdravlja, prof.dr. Rajko Ostojić, na što smo izuzetno ponosni. Nakon obilaska ustanove, Ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je da izražava zadovoljstvo viđenim prostorom i opremom izrazivši to riječima da je centar opremljen kao centri u Zagrebu, Rijeci ili Bostonu“ Centar je omogućio bolesnicima sa područja otoka Krka bolju mogućnost zdravstvene zaštite što je jedan od ciljeva zdravstvene politike, rekao je Ministar Ostojić. Pacijentima je sada zdravstvena zaštita dostupnija, jer ne gube vrijeme na duže putovanje, već ga mogu kvalitetnije proživiti. 27 ljudi iz Hrvatske i inozemstva je ukupno provelo 5 mjeseci na otoku Krku jer im je bila omogućena hemodijaliza u našoj ustanovi. Složit ćete se sa mnom, hvale vrijedan objekat. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

15


Naš kraj - naši judi

AKTIVNOSTI M.O. POLJE U 2012. GODINI Kako je poznato već po tradiciji MO Polje na proljeće održava svoj planom zacrtani komun tako je bilo i ove godine 28.04. kad se ponovo okupio lijepi broj mještana

izbori za vijeće M.O. Polje gdje su ponovo na izborima za vijećnike potvrđeni članovi koji su tu funkciju obavljali i do sada. U sezoni je uz suorganizaciju MO

Polje i L.J. „Fazan“ te uz potporu općine organiziran i dovoz vode u presušene lokve da bi divljač i životinje imale što piti. Organizirana je i fešta za Malu Gospoju, koja je i ove godine bila dobro posjećena, a u jutarnjim satima na svečanoj misi blagoslovljen je i vraćen u župu stari kip Majke Božje iz 17.st. koji je nekada stajao u staroj (prvoj) crkvi u Polju a zadnjih godina u župnom stanu. U tijeku je obnova autobusne stanice (kućice), društvene i prostorije MO, a u planu je i djelomična rekonstrukcija i obnova mrtvačnice. Sve ovo moguće je uz aktivnost MO ali i uz svesrdnu pomoć Općine Dobrinj i načelnika Nevena Komadine. Ranko Pavačić

da bi se uredili putevi, djelom počistile plaže i održalo zajednički ručak. I ovo prilikom zahvaljujem svima koji su na bilo koji način pripomogli ovoj akciji. Već slijedeći dan održan je u župnoj crkvi uskrsni koncert sjećanja na maestra Ivicu Frletu u organizaciji zbora „Zvon“, a 17. travnja u Polju je bila i svečanost u povodu 67. Obljetnice oslobođenja otoka Krka. Sva događanja makar organizirana u različitim povodima, mogla su biti i brojnije posjećena pogotovo od domaćih mještana. Treće nedjelje svibnja održani su Veliko priznanje za otok Krk

OTOKU KRKU ČETVRTO MJESTO NA LISTI EUROPSKIH DESTINACIJA Ugledni savjetnik za putovanja Conde nast traveler u svojoj anketi ocjenjuje deset najboljih otočnih turističkih destinacija u Europi. Na toj je listi otok Krk s ostalim kvarnerskim otocima zauzeo visoko četvrto mjesto koje je podijelio s talijanskim Caprijem. Na prvom mjestu nalazi se turski otok Bozca-

16

ada s grupom turskih egejskih otoka. Našem su otoku najviše bodova donijeli „scenografija“ maksimalnih 100, zatim gostoljubivost, okoliš te gastronomija s 84,2 boda. Conde nast traveler ima tradiciju dugu dvadeset i pet godina. Ocjene daju tajni kupci koji obilaze destinacije,

pretvarajući se da su gosti. Budući da Conde nast traveler ocjenjuje otoke hotele i gradove na svim kontinentima, njihovo priznanje otoku Krku označava potvrdu njegove vrijednosti u smislu jakog, prepoznatljivog turističkog proizvoda. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

U GABONJINU U 2012. Gabonjari će 2012. godinu boćarska ekipa KUNPANIJA i Ivan Škrabonja - osvojio 1 mjesto u izbijanju balina pamtiti po šoku i nevjerici koje su doživjeli 13.6. kada nas je napustio Srećko Purić. Ali, život mora ići dalje, pa su članovi KD sv. Petar nastavili sa aktivnostima. Predstoji nam Skupština KD sv. Petar na kojoj će se podrobnije izvjestiti o svemu. Imamo u planu osnovati malu folklornu grupu u 2013. godini koju bi vodila Tatjana Radivoj. otišli u Kanadu. Društvo prijatelja Naši sopci Branko Brnić i Klaudije glagoljice iz Zagreba piše o nama u Dunato su ove godine sudjelovali listu „Bašćina“ – dva priloga na 10 stranica. U Gabonjinu imamo Park na: - Boškarin u Linardićima - Glagoljice i Put Glagoljaša koje su snimili kanot i sopnju za radio posjećivale organizirane grupe iz Zagreba, Italije i Gorice, kao i razni Zagreb individualni posjeti. Ističemo - Sopnja na pirevima i sprovodu - Hrvatsko-Austrijski susret u posjet Poljske delegacije koja priprema izložbu o glagoljici u Opatiji – sopli mantinjadu Poljskoj. Posjetila nas je i Njema- Mantinjada pul Ronjgi čka televizija koja za slijedeću - Guvernerova palača – 17. Matetićevi dani posvećeni oblje- godinu priprema snimanje kultutnicama Tihomira Vidošića i rne baštine Jadranskog priobalja. Aktivni su i članovi sportske Ivane Lang sekcije. Boćari su osvojili tri druga - Raša 17. festival istarskih sopci na mih, roženice, šurle pod mjesta – turnir Općine Dobrinj, međunarodni turnir u Čižićima, nazivom „meh na srcu“ Krk open po međunarodnim - Pinezići – susret sopaca i pravilima. kantura otoka Krka Malonogometna ekipa Gabonjin - Stipanja u crkvi sudjelovala je na Općinskom - 600 godina Crikvenice – u turniru održanom u kolovozu igrokazu seljenja Pavlina iz 2012 u Klimnu, završivši na Modruša u današnju Crikvenicu - Godišnja skupština Ivana Matetića Ronjgova u Ronjgima koja će biti 13.12. Tamburaška sekcija predvođena Marinkom Grdinićem i Stankom Grdinićem neumorno radi, malim, ali sigurnim koracima krenuli su i javni nastupi – u Dobrinju za 100 godina maškara i u Čižićima prigodom međunarodnog turnira u balanju. Etno sekcija je aktivna zahvaljujući Nikoli Grdiniću koji je nastavio stopama barba Svetka Ušalja. Za dane Općine Dobrinj bili su u Dobrinju sa etno radionicom. Ponosni su na „prijevode starih listina“ koji su

poziciji od 5. do 8. mjesta. Sudjelovali su na malonogometnoj općinskoj ligi Dobrinj. Liga se odigrala u 10 kola koja su bila petkom na igralištu u Šilu, Klimnu, Krasu, Dobrinju i Gabonjinu, uz suđenje malonogometnih sudaca HNS-a. Završnica lige organizirana je u Gabonjinu na sportskom centru 21.10.2012. te smo završili na 4. mjestu. „zbog sve teže situacije u državi i pokoje godine u petama igrača, očekivana odličja su izmakla, no nadamo se da će dogodine biti bolje.“ „Da se ne zatre tradicija“ bio je moto i ove godine kada su ženske i muški balali po putu do sv. Petra. Budući da vremenske (ne)prilike nisu dozvolile, na pola puta su prestali i nastavili druženje u društvenom domu u Gabonjinu. Naš MO organizira komun kada je to potrebno, jer želimo da naše malo selo bude lijepo uređeno, oku ugodno, kako domaćinima tako i prolaznicima i gostima. U ime mještana sela Gabonjin želim vam svako dobro, zdravlje i svekoliki uspjeh u 2013. godini. Uz Božju pomoć, sve je moguće. Tatjana Radivoj

KAMENI PARK GLAGOLJICE GABONJIN

17


Kultura Kulturno društvo dobrinj - obnovljena udruga usmjerila se na kulturni i turistički razvoj svoga kraja

GRADIĆ GALERIJA I MUZEJA »UTOPLJEN« U MORU CVIJEĆA U nastojanjima obogaćenja kulturnog i društvenog života na području Dobrinja ali i bolje, smišljenije i cjelovitije prezentacije iznimno bogate kulturno-povijesne baštine tog starodrevnog krčkog mjesta, nedavno je na inicijativu veće grupe entuzijasta i zaljubljenika u to krčko lokalno središte oživljen rad Kulturnog društva Dobrinj. Udruga koja je djelovala početkom prošlog destljeća prije nekoliko je godina nažalost "zamrla", a nedavno su je, želeći oživjeti aktivnosti promoviranja i valorizacije svega što to mjesto čini posebnim i vrijednim, iznova pokrenuli Dobrinjci koji i danas čine jezgru te ondje sad već sveprisutne udruge. - Jedan od ciljeva našeg rada, barem kako smo se usuglasili na nedavnoj izbornoj skupštini, nastojanje je da poradimo na prezentaciji kulturnopovijesnih znamenitosti grada Dobrinja ali i provedba aktivnosti usmjerenih stvaranju "infrastrukture" koja će potaknuti i omogućiti organizirano i masovnije posjećivanje Dobrinja kao turistički vrijedne i potencijalno vrlo "iskoristive" destinacije, naglasila je otvarajući predstvljanje KD Dobrinj njegova nova predsjednica, Ivančica Justinić. Prvi konkretni koraci u tom smjeru već su napravljeni tijekom proteklih dviju godina i to kao dio građanske inicijative stanovnika Dobrinja. Ponovnim pokretanjem rada Kulturnog društva (koje je formalno zaživjelo u rujnu ove godine) te su inicijative sad pretočene u organiziranije obličje i konkretne aktivnosti koje se, već nakon kraćeg perioda djelovanja, prepoznaju u našim brojnim inicijativama i aktivnostima usmjerenim otvaranju vrata svih kulturno-povijesnih

18

Uz predsjednicu Ivančicu Justinić, jezgru KD Dobrinj temeljem odluka donesenih na nedavno održanoj izbornoj skupštini "oživljenog" društva čine i članovi Upravnog odbora - Andrea Pavačić, Jelena Crvić, Mirna Majstorović, Andrijana Barbalić, Ana Gršković te Tanja Filipović Reljan. Nadzorni odbor čine pak Ivica Barbalić, Barbara Bobovčan i Zdenko Kirinčić. i umjetničkih zbirki Dobrinja, kojih moram reći, nema malo.

Predsjednica KD Dobrinj ističe i kako su si članovi iznova oformljenog društva u zadatak dali i nastojanja profiliranja Dobrinja kao grada kulture i glagoljaštva ali i kao "grada cvijeća, šarenih, mirisnih i rascvjetalih volti i klanaca". To su ujedno i neki od prvih konkretnih projekata na kojima smo, zajedno s članovima Mjesnog odbora, TZ-a ali i Općine Dobrinj počeli, odnosno nastavili djelovati pružanjem podrške poboljšanju promidžbe ovog mjesta. Zajedno s predstavnicima svih tih institucija počeli smo provoditi aktivnosti kojima je već danas unaprijeđena slika Dobrinja kao zanimljive turističke, ponajprije izletničke destinacije u kojoj svi posjetitelji uistinu imaju što vidjeti i

doživjeti. Uključujemo se tako i u provedbu projekta besplatnih organiziranih vođenja mjestom, organiziranje informiranja posjetitelja Dobrinja posredstvom infopulta, u projekt označavanja znamenitosti ali i organizaciju različitih događanja. Priliku za još snažniju i bolju prezentaciju ovog mjesta prepoznali smo i u projektima koji su dijelom već realizirani, a koje, sigurna sam, svi zajedno možemo nadograditi. Tu mislim na već spomenuti projekt "Dobrinj cvjetni grad" u sklopu kojega nastojimo osmisliti i organizirati mjere dodatnog obogaćenja zelenila na području Jardina ali i događanja i aktivnosti koje će se "vrtiti" oko cvijeća. Tako se rodila i ideja oko organizacije većeg broja različitih manifestacija kojima bi se u Dobrinju slavila "kultura cvijeća i vrtlarenja", projekt kojeg kanimo realizirati u suradnji s područnom školom. U planu je i postavljanje glavne informativne ploče ali i više manjih tabli kojima bi se istaknule i označile različite biljke zasađene unutar mjesta u sklopu tog sveobuhvatnog projekta. Bitnim ciljem, nastavlja Justinić, dobrinjski kulturnjaci drže i oživljavanje brojnih dobrinjskih izložbeno-muzejskih prostora, etnografskih i sakralnih zbirki. Želimo pomoći u nastojanjima da Sakralni muzej Dobrinja dobije svog voditelja te da se u čim skorijem roku omoguće cjelodnevne posjete tom prostoru. Isto vrijedi i za prostor Etnografskog muzeja, sadržaja koji će prodisati punim plućima samo ukoliko stvorimo primjerene "kadrovske temelje" zapošljavanjem stručnih osoba koje takve sadržaje mogu i znaju prezentirati na kvalitetan način. Želja nam je i da ti sadržaji


Kultura

budu dostupniji svim posjetiteljima našeg otoka koji pristižu u pred, odnosno posezoni. Naravno, u svim našim razmišljanjima i planovima, ističe čelnica KD Dobrinj, članovi te vrlo aktivne i agilne udruge ne zaboravljaju ni na potencijal i važnost privatne etnografske zbirke obitelji Barbalić, galerije Sv. Anton kao i župne crkve sv. Stjepana, prostora zvonika, Jardina, znamenitog Kulturnog centra "Infeld", privatnih galerija Renate Grubiše te Smiljke Franić. Prostora za naša djelovanja, koordinaciju i obogaćenje kulturnih i društvenih događanja u ovom mjestu ima napretek a članovi društva već su se i do sad, bilo kroz aktivnosti Mjesnog odbora ili

drugih institucija vezanih uz svakodnevicu Dobrinjaca, angažirali oko događanja u tim prostorima. Posebno uspjelim primjerom djelovanja na obogaćenju kulturnog života Dobrinja i Dobrinjštine predstavnici Kulturnog društva vide u događanjima kakva su ondje upriličena u sklopu Noći muzeja, zanimljive i posjećene manifestacije koja je već protekle zime privukla pažnju većeg broja otočana. U planu je i organizacija radionica posvećenih čuvanju i obnavljanju starih zanata, izradi sopila, narodnih nošnji ali i provedbi škola glagoljice te klesanja u kamenu. Na području Dobrinjštine, ističe naša sugovornica, već se neko vrijeme provode i različite kreativne radionice namijenjene djeci, mladima ali i sve brojnijim domaćim i stranim posjetiteljima tog još uvijek očuvanog i slikovitog dijela otoka Krka. Upravo na tom planu kanimo nastaviti djelovati i u budućnosti a sve kako bismo takvim sadržajima obogatili turističku ponudu ovog mjesta ali i stvorili cjelogodišnje sadržaje kakvi bitno mogu uljepšati i obogatiti svakodnevicu stanovnika ovog starog krčkog grada i njegove okolice. Justinić kaže i kako se unutar društva radi i na dugoročnim planovima, ponajprije projektima kojima okupljeni u KD Dobrinj nastoje stvoriti temelj bržeg razvo-

ja tog dijela Bodulije. Kroz doprinos razvoju različitih djelatnosti želja nam je potaknuti otvaranje novih radnih mjesta u Dobrinju, a svojim ćemo aktivnostima nastojati na ovaj dio otoka Krka privući investitore koji bi ulaganjima pomogli održivom razvijanju mjesta i njegove okolice. Organizacijom većeg broja različitih kulturnih i zabavnih manifestacija, zaključuje Justinić, u Dobrinj u skorijoj budućnostui kanimo privući još veći broj posjetitelja. S rastom posjetitelja nadamo se i porastu broja iznajmljivača smještaja odnosno rastu interesa lokalnog stanovništva za bavljenje turizmom. U svakom slučaju, ideja ne manjka, elana također, završila je predsjednica KD Dobrinj dodavši kako je uvjerena da spomenuto društvo ima budućnost, tim više što iza nastojanja njegovih članova čvrsto stoji dobrinjska lokalna uprava koja je u radu, idejama i planovima te udruge prepoznala vrijednost i nemali potencijal. MR

19


Kultura

PJEVAČKI ZBOR „ZVON“ KROZ PJESMU I RAD U TEKUĆOJ GODINI Aktivnosti zbora „Zvon“ u 2012. godini bile su raznovrsne od božićnog koncerta u Vrhu u siječnju te nastupa u Dobrinju u povodu sto godina fotografije maškara (mesopusta) Poslije toga slijedila su dva uskrsna koncerta, na Uskrsni ponedjeljak u župnoj crkvi u Puntu te 29.04. u Polju koji je bio koncert sjećanja na prerano preminulog našeg dugogodišnjeg maestra Ivicu Frletu. Na oba koncerta sa zborom je nastupila eminentna hrvatska glazbenica Radojka Šverko a u Polju još i zbor „Zvijezda Danica“ iz Kraljevice. Oba koncert imala su lijepu posjećenost. Nastavljajući suradnju s drugim zborovima već u srpnju smo bili gosti zbora „Štorija“ iz Rukavca na obilježavanju Petrove. Uskoro su slijedili nastupi u suradnji s TZO Dobrinj u Šilu, gdje smo uzvratili gostoprimstvo „Štoriji“ i Klimnu. U kolovozu za Rokovu ugostili smo i župni zbor iz Zlatara kojima ćemo uzvratiti posjet možda već dogodine. Odradili smo i dvije tradicionalne ribarske fešte kao dodatnu aktivnost radi oplemenjivanja ponude

20

događanja i dodatne zarade u financijskom smislu. Te finacije pomogle su nam i pri našem godišnjem putovanju, ove godine od 7. do 9. prosinca u Italiju u Tavernolu Bergamascu na jezeru Lago d´Iseo. Tamo smo sa zborom „Štorija“ iz Rukavca održali jedan lijepi božićni koncert kao i misu gdje smo prezentirali dio našeg sakralnog programa. U smislu pjevanja konstantno radimo na sebi pod budnim okom i uhom našega maestra Damira Smerdela, održavajući redovito probe dva puta tjedno, od jeseni u zboru imamo i tri članice povratnice, no glasova nikad dosta tako koristimo i ovu priliku da pozovemo nove članove ili povratnike

koje ćemo rado primiti u zbor. Moramo zahvaliti i Općini Dobrinj, a posebno Načelniku Nevenu Komadini na podršci i kad to zatreba financijskoj pomoći. Ovih dana dok budete čitali ove redove žurno ćemo se pripremati za naše božićne koncerte u Dobrinju 26.12. zajedno s ostalim sekcijama K.D. „Ive Jelenović“ i gostima zborovima „Štorijom“ i „Ivan Matetić Ronjgov“ te naš samostalni božićni koncert u Vrhu na kraju božićnog vremena u siječnju nove godine. Svima čestit i blagoslovljen Božić te zdravu, sretnu i uspješnu novu godinu. Ranko Pavačić


Naš kraj - naši judi

PROMOCIJA NOSAČA ZVUKA MILE KIRINČIĆ-DEGAN Ako je svibanjsko druženje s ljubiteljima opere u foyeru riječkog HNK predstavljalo svojevrsni povratak vlastitim profesionalnim korijenima, onda je rujansko dobrinjsko druženje sopranistice Mile Kirinčić – Degan predstavljalo povratak istinskim korijenima, djetinjstvu i domu. U reprezentativnom prostoru dobrinjske Galerije Infeld, na promociji nosača zvuka s arijama i duetima ove velike dramske sopranistice, okupio se velik broj Milinih poznanika i prijatelja, a stručni dio promocije odradili su Davor Schopf i Marija Barbieri. Potonja je u fonoteci Hrvatskog radija

sačuvala snimke s nastupa u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, pa je Schopf, kao urednik CD izdanja, mogao odabrati najbolje izvedbe iz Milinih „zag rebačkih dana“. Osim Nagrade Milka Trnina, te predsjednikovog odlikovanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Mila Kirinčić – Degan ove je godine dobila i općinsku Nagradu za životno djelo. – Posebno mi je drago da je u povodu Dana Općine Dobrinj, gospođi Kirinčić-Degan općinsko vijeće dodijelilo ovu nagradu, čime smo htjeli odati počast i priznanje

svemu što je učinila na promociji našeg kraja, istaknuo općinski načelnik Neven Komadina. Mila Kirinčić – Degan, s neskrivenim emocijama se zahvalila svim suradnicima, gospođi Infeld, Općini Dobrinj, te Mjesnom odboru i Kulturnom društvu Dobrinj na organizaciji manifestacije. Davor Schopf naglasio je kako se u današnje vrijeme rijetko događa da jedan operni umjetnik doživi ovakve počasti i ovako lijepi skup. A da je doista bilo lijepo moglo se osjetiti tijekom druženja i domjenka, kad je uz čestitanja i pjesme iz mladosti, kanula i pokoja suza za dobra stara vremena. Nedeljko Gržetić

Pedeset godina braka Marije i Antona Pavačića

SAMO NEK JE ZDRAVLJA I MIRA Priča duga pedeset godina, ispisana zajedničkom olovkom, nije rijetka tema u našem „Fantu“. Ipak, svaka od tih priča, koliko god joj tematika bila slična, za one koji ju pišu predstavlja posebnost i vrijednost. Pet je desetljeća prošlo da su svoju zajedničku priču počeli pisati Marija i Anton Pavačić iz Svetog Vida dobrinjskog. Prvo poglavlje napisano je 29. rujna 1962. godine. Pedeset godina kasnije, prebirući po dugom nizu zajedničkih poglavlja, naši slavljenici donijeli su već poznati zaključak: „Bilo je sokakovih momenti, lipih, monje lipih, teških i logjih momenti, ma grdo se zaboravi, a dobro zapameti.“. Danas umirovljeni stolar Anton i domaćica Marija svoj su zlatni jubilej obilježili okruženi onima kojima su posvetili najviše pažnje i podredili najviše bračnih godina; sinovi Darko, Marinko i Tonči, te kći Ivanka i njihove obitelji bili su

najljepši ukras svečarskog stola. Velikih želja, kažu, nemaju, jer uvijek su težili ka skromnosti i jednostavnosti, čemu su poučili i svoju djecu. Oduvijek su im želje bile usmjerene ka zdravlju i miru, a ti se prioriteti ne mijenjaju ni danas.

Iza Marije i Antona ostalo je pedeset zajedničkih godina, a pred njima, nadamo se, niz desetljeća ispunjenih njihovim jedinim godinama – zdravljem i mirom! Mi im to od srca želimo ! Gordana Gržetić

21


Naš kraj - naši judi Jurica Manzoni iz Dobrinja zaređen za đakona

NAKON POLA STOLJEĆA DOBRINJSKA ŽUPA DOBIVA MLADOMISNIKA Mnogo je puteva kojima kroz život kročimo slučajno, namjerno, povremeno, s trenutnim ciljem ili zadatkom, no od svih puteva samo jedan onaj pravi i samo nama namijenjen i predodređen životni put. Velika je sreća, rekao je jednom jedan mudrac, taj put znati prepoznati, pronaći, zadržati i – ono najvažnije i najteže - njime kročiti. Tako smo u subotu, 24. studenog, svjedočili početku jednog takvog puta. Tog su dana u pulskoj katedrali za đakone zaređena četvorica bogoslova pulskog Biskupijskog misijskog sjemeništa "Redemptoris Mater": Roko Smokrović iz Zadra, Hector Bernardez Germade iz Španjolskei Carlos Arturo Fonseca Farfan iz Kolumbije i naš Jurica Manzoni iz Dobrinja. Tim činom Jurica Manzoni primio je red đakonata, a od svećeničkog ređenja i mlade mise dijeli ga tek nekoliko mjeseci, pa će nakon više od pola stoljeća starodrevna dobrinjska župa i crkva svetog Stjepana pozdraviti jednog mlado-

22

misnika. No, skupina od pedesetak žitelja Dobrinjštine, ali i drugih dijelova otoka Krka, te iz Rijeke, u Puli je već podijelila radost sa slavljenikom i njegovom obitelji. „Lijepo je vidjeti tolike poznate ljude na ovom za mene posebnom činu. Hvala svima od srca! Mislit ću na vas!“, zahvalio je jednostavno i skromno ali iskreno, uvijek skromni i jednostavni Jurica. Svečani obred iz prvog su reda pratili Juričina sestra s obitelji te roditelji Anđelo i Marinka. „Još smo pod dojmom, pa ne znamo što bismo rekli. Ukratko, emocije su podijeljene, ali ponos je velik. Presretni smo da smo dočekali ovaj dan!, poručili su ponosni roditelji. Pulsko sjemenište jedno je od

osamdeset i pet sjemeništa ovakvog tipa u svijetu i nastalo je kao i sva sjemeništa Redemptoris Mater kao odgovor na poziv pape Ivana Pavla II. za Novom evagelizacijom. Za pripadnike Neokatekumenskog puta 8. prosinca 1991. osnovao ga je biskup mons. Antun Bogetić. Sjemenište je internacionalnog karaktera; osim bogoslova Hrvata, tu su još bogoslovi iz Italije, Slovenije, Srbije, Poljske, Španjolske, Kolumbije, Nikaragve, Hondurasa, Ekvadora i Bolivije. Dosad je ovdje zaređeno preko pedeset svećenika iz petnaestak nacija, koji djeluju u nekoliko biskupija na tri kontinenta, te kako smo i sami imali prilike čuti, savršeno govore hrvatski jezik Ispratili smo tako našeg Juricu na novu etapu njegovog života. Poželjeli smo mu puno sreće, ustrajnosti i hrabrosti na sljedećim poglavljima njegovog puta. Njegov je odgovor jasna i nedvosmislena poruka: Ne bojim se jer, ja sam našao svoj put. Pravi put ... Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Humanitarni koncert „Pomoć u ponoć“

RAZOČARANOST SLABOM POSJEĆENOŠĆU, ALI PONOS ZBOG VELIKOG SRCA PRISTIGLIH „ Činjenica da je na humanitarni koncert u Dobrinj došlo tek stotinjak ljudi nije me rastužila. Naprotiv - sto ljudi za djecu bez očeva prikupilo je 4.300 kuna, te su tako pokazali i dokazali da ipak ima dobrih i plemenitih ljudi. S druge strane, u ovakvim situacijama shvatite tko su vam pravi a tko lažni prijatelji! Hvala svima koji su došli i pomogli svirkom ili donacijom ...jer naša nas djela uvijek prate, što smo jučer dali, sutra nam vrate… napisala je na Fejsu Gordana Gržetić, osnivačica i alfa i omega Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“ o humanitarnom koncertu „Pomoć u ponoć“ u Dobrinju, održanom 29. srpnja. Podne je davno prošlo i stigla je večer. Na pozornicu su se popeli perspektivni dečki iz grupe "Largo", mahom iz Gabonjina i svojski se trudili da svojom svirkom oduševe sve, koji su se u tom trenutku našli na dobrinjskoj Placi - zbunjene ptičice, cvrčke koji su pokušavali uskladiti ritam s glazbom i nekoliko Nijemaca, koji su tamanili šurlice u „Zori“. Poslije njih je zapjevao, također perspektivni, Tabako sa svojom Bandom. Počeli su pristizati posjetitelji. Njega je zamijenila za mikrofonom zvijezda večeri Tamara Brusić i s guštom otpjevala nekoliko svojih MIK-ovskih

uspješnica, kao da nastupa u Areni pred nekoliko tisuća gledatelja. Svaka čast, Tamara, prava si! Posjetitelji i dalje pristižu brzinom od dvadesetak ljudi na sat. Na pozornicu se penju bodulski tamburaši odgovarajućega naziva Tamburaški sastav „Boduli“. Moram priznati da inače nisam neki ljubitelj tamburica, ali oni mene uvijek oduševe. Tako je bilo i ovaj put. Svirali su i pjevali klapske pjesme, šlagere, pop-hitove, country poskočice, doslovno sve izuzev opernih arija. Ali ne bih se čudio da na sljedećem koncertu čujem njihovu obradu „O Fortuna“ iz Orffove Carmine Burane.

I šećer na kraju - bodulski rokeri „Nadzorni odbor“: mene su, kao staroga rokera, jednostavno oduševili. Svaka čast dečki, pravi ste! Samo tako naprijed! I tako je došla i prošla ponoć, ali od pomoći vrlo malo. Nisam brojao posjetitelje, ali mi se čini da je na Placi bilo više glazbenika nego posjetitelja. Stvarno mi je neshvatljivo da je bio ovako slab odaziv. Radi li se o nedostatku osjetljivosti za humanost, ili samo o nedostatku novaca i vremena, ne znam, ali me uhvatila neka tuga koju ni prospavana noć nije umanjila. Svakako moram pohvaliti samu ideju, sve glazbenike, koji su besplatno nastupili i svojski se trudili, a posebno pohvaljujem i zahvaljujem malobrojnim posjetiteljima, koji su došli i svojim prilogom pomogli da barem jednom djetetu bez oca omoguće sigurnije školovanje. Zbog svih ovih navedenih, uz tugu osjećam i ponos da ipak ima Bodula s velikim srcem. Jer, po mojoj matematici, svaki je posjetitelj, uključujući i djecu, darovao pedesetak kuna, što u ovo teško vrijeme nije mali iznos. Zato im svima veliko HVALA! Milovan Kirinčić

Hvalevrijedna akcija otočnih iseljeničkih klubova u New Yorku

„BODULSKI MERIKANI“ PRIKUPILI DVIJE TISUĆE DOLARA ZA DJECU BEZ OČEVA Unatrag četiri godine, a prema želji sada pok. Andrijane Gržetić iz Svetog Vida dobrinjskog, Humanitarna udruga „Andrijana Gržetić“ stipendira isključivo učenike osnovnoškolce, koji su ostali bez očeva, što ju čini jedinom takvom neprofitnom organizacijom u Hrvatskoj. Na inicijativu Marine Jurasić Vučenik i Bosiljke Radman iz Kluba žena otoka Krka u New Yorku, prije dvije godine pokrenuta je akcija prikupljanja donacija unutar Kluba, koju su sada zaokružili i ostala tri kluba: Klub otok Krk, Dubasnica Social Club i Društvo Omišljana u New Yorku. „Podržavamo vas i nadamo se da ćemo i dogodine sudjelovati u

školovanju osnovnoškolaca bez očeva“, zajednička je poruka Bosiljke Radman, iz „Kluba žena“, Iva Žgombića i Marice Milčetić iz „Kluba otok Krk“, Tonice Tehomilić, Linde Žgombić i Josip a Žgombića iz „Dubasnica Social Cluba“ te Filipa Pindulića, iz „Društva Omišljana u New Yorku“. Zahvaljujući „bodulskim Merikanima“, Udruga je ove godine ne samo ostvarila, nego i premašila

zacrtani cilj, te je umjesto planirane četiri stipendije podijelila jednu više. Tako je pet otočnih osnovnoškolaca, koji su zadovoljili uvjete raspisanog natječaja, primilo po 4 tisuće kuna. Iako su naši „Merikani“ u nekoliko navrata spomenuli kako im zahvala nije potrebna, mi ćemo im i ovom prilikom uputiti zahvalu na ovoj financijskoj pomoći, ali i na moralnoj podršci koju su nam pružili kad je naša mala Udruga krenula svojim plemenitim, ali nimalo lakim putem. Svim njima još jednom od srca HVALA ! Dr. sc. Tomislav Galović

23


Naš kraj - naši judi

IZABRANI NOVI ČELNICI UVDR-A NAŠE OPĆINE Članovi Udruge veterana Domovinskog rata na svojoj su Izbornoj skupštini za predsjednika dobrinjske podružnice izabrali Nedeljka Gržetića, tajnikom je postao Frane Matanić, dok je u predsjedništvo podružnice, kao novi član, izabran Darko Strčić iz Gabonjina. Članovima predsjedništva potvrđeni su Željko Crnčić, Darko Justinić, Mladen Gržetić i Kruno Plišić. Nakon izbornog djela, održana je i redovna godišnja Skupština na kojoj je podneseno financijsko izvješće, te plan aktvnosti za narednu godinu. Okupljenim veteranima obratio se i općinski načelnik Neven Komadina, kao i čelnik otočnog UVDRa Zdenko Petrak. Tijekom Skupštine istaknuta je problematika prikupljanja članarine, te je jednoglasno usvojen prijedlog o redovitoj godišnjoj uplati iste, a potom i isključenju članova koji uplatu ne obave tijekom tekuće godine. Kako je istaknuto, čelništvo Općine uredno osigurava dostatna financijska sredstva za svoje braniteljske veterane, koji su i ove godine, uz određenu kotizaciju, brodom pohodili Goli otok, Grgur, Pag i Rab. Uz stručno vodstvo prof. Vladimira Bobinca, nekadašnjeg uznika golootočkog logora, veterani su iz prve ruke upoznati sa strahotama tadašnjeg komunističkog represivnog aparata, a u nastavku dvodnevnog druženja posjetili su i lunske maslinike, kao i povijesnu jezgru grada Raba. Izlet je poslužio i za prikupljanje humanitarne pomoći, kojom se jednom potrebitom članu pomoglo u sufinanciranju priključka za vodu. Na kraju je posebno istaknuta zahvala Trgovini Krk i Kvarneru Punat, te brojnim ugostiteljima, vinarima i pojedincima s područja općina Dobrinj i Vrbnik, koji svojim sponzorstvom redovito potpomažu ovu braniteljsku asocijaciju. Skupština veterana nastavljena je druženjem uz gulaš od veprovine, kojeg su, zahvaljujući donaciji dobrinjskih lovaca, odli-

24

čno pripremili Smiljan Štefančić i Željko Justinić, iskusni „kuhari

penzioneri“ iz Dobrinja. Nedeljko Gržetić


Naš kraj - naši judi

KAPELICA SV. JOSIPA ULJEPŠANA GLAGOLJSKIM MOZAIKOM Nedavno je temeljito renoviran Veli poklonoc na cesti Kras – Dobrinj i posvećen Sv. Josipu (o čemu sam pisala u „Fantu“). Lijepi kip velikog sveca, osobno je, samozatajno, darovao kapelici naš načelnik Neven Komadina, ali ono, što je hvale vrijedno neka se i zna! 6. kolovoza o.g. Peta ljetna škola mozaika Katedre čakavskog sabora Kornić postavila je u kapelicu mozaik, s hrvatskim pleterom i glagoljskim slovima „S“ i „J“. Uz to je postavljena glagoljska povelja sa sljedećim sadržajem: „Na dan Majke Božje od Sniga, va crikvici Sv. Dunata, spod Kornića, bi finjen mozaik na čast Sv. Osipa, za poklončić, ki je na mestu ko se zove Veli poklonoc, va plovaniji Kras. Mozaik bi načinjen trudon školani i Pete letne školi mozaika, Katedre čakavskog sabora Kornić, a delali su ga vridni glagoljaši, kih je učila Sandra Šesto Đekić, a po zamisli nje matere Sonje Milotić Šesto. Va to vrime predsjednik

Katedre je bi Damir Kremenić. Mozaik bi postavljen 6. mandalenskoga miseca, leta Gospodnjega 2012. Bil je onput plovan va Krasu pop Ive Buić, a načelnik Komuna Dobrinjskoga Neven Komadina, ki je kapelici daroval kip Sv. Osipa. Kada pasaš ovuda putniče, zamoli jedon Očenaš, za onih ki su ov posal delali i za svih popi glagoljaši! I zmoli jenu Zdravomariju. Za popa Šimuna, ki je ov poklonoc udela! I hodi čoviče naprid i budi srićon i vesel!“ Ovo slavlje započelo je mantinjadom naših već poznatih malih sopaca Mateja Justinića i

Vida Šamanića. Nastupila je i polaznica Ljetne muzičke škole Dora Maganić, s djelima poznatih klasika. Riječima zahvale i povijesti ove stare kapelice, čije vrata uokviruje stari glagoljski natpis, obratili su se naš župnik Ivan Buić, kraski akademik Petar Strčić i etnolog Damir Kremenić. Na kraju je na stolovima, uz sam poklonoc, upriličena zakuska za sve nazočne. Krasani, zajedno sa župnikom vl. Ivanom Buićem zahvaljuju Katedri čakavskog sabora, a posebno velikom entuzijastu, etnologu Damiru Kremeniću, jer je on izabrao upravo naš poklonoc, da ga uljepša ovim mozaikom i glagoljskom poveljom. U prolazu zaustavite se pokraj ove lijepe kapelice na par minuta! Uz kapelicu je i parkiralište! Pomolite se Sv. Josipu, kao što na Povelji piše, jer kao što Sv. Josip štiti našu domovinu, štitit će i vas i uslišati vaše zamolbe! Radmila Borović

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA POVIJESNOG DRUŠTVA OTOKA KRKA U subotu, 1. prosinca, održana je u Malinskoj (u konobi Bracera) redovita godišnja skupština Povijesnog društva otoka Krka (Povijesne udruge otoka Krka) i ujedno predstavljanje novog sveska Krčkog zbornika odnosno knjige fra Petra Runje Prema izvorima II. (Krk – Zagreb, 2012.). Povijesno društvo otoka Krka osnovano je 1969. i bez prekida djeluje do danas s osnovnim ciljem unapređenja znanstvenog i istraživačkoga rada u području povijesnih i drugih znanosti. Na skupštini su bili prisutni prof. Drago Crnčević, Željko Juranić, dr. sc. Maja Polić, akademik Petar Strčić, dr. Milan Radić, Miloš Orlić, Branko Pajalić, fra Petar Runje, mons. Nikola Radić, prof. dr. sc. Zdenko Cerović, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Anton Spicijarić, vlč. dr. sc. Franjo Velčić i dr. sc. Tomislav Galović. Predsjednik Društva dr. Milan

Radić podnio je godišnje izvješće i naglasio da je glavni projekt Društva publiciranje Krčkog zbornika, pa je tako ove godine publiciran jedan svezak Krčkog zbornika koji je i predstavljen na ovogodišnjoj skupštini. Riječ je o knjizi uglednog povjesničara franjevaštva i istraživača hrvatskoga glagoljaštva fra Petra Runje pod naslovom Prema izvorima II. Rasprave i članci o hrvatskim franjevcima trećoredcima glagoljašima. Prigodnu riječ o knjizi i autoru tom je prilikom izrekao dr. sc. Tomislav Galović. Napomenimo da je prije toga knjiga već bila predstavljana u franjevačkom samostanu na Ksaveru u Zagrebu (6. XI. o.g.) Knjigu su inače zajednički objavili Povijesno društvo otoka Krka i Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu, stoga je ona ujedno Krčki zbornik, sv. 68. Posebno izdanje, sv. 61. i 9. knjiga Biblioteke Novaja

i vethaja Provincijalata franjevaca trećoredaca glagoljaša. Na skupštini je najavljeno da će novi svezak ''mješovitog'' Krčkog zbornika (kao časopis/godišnjak) biti objavljen početkom iduće godine, a u pripremi je i još nekoliko knjiga, čija realizacija ponajprije zavisi od dotoka financijskih sredstava u Društvo. Uredništvo Krčkog zbornika, koje čine dr. sc. Anton Bozanić, Perica Dujmović (grafičko-likovni urednik), dr. sc. Tomislav Galović (izvršni urednik), dr. Milan Radić (odgovorni urednik) i akademik Petar Strčić (glavni urednik) poziva sve potencijalne suradnike da svoje radove za novi svezak Krčkog zbornika mogu slati tijekom cijele godine na e-mail adresu Povijesnog društva otoka Krka: povijesno.drustvo.otoka.krka@gmail.com. Gordana Gržetić

25


Naš kraj - naši judi

DA SE NE ZABORAVI Hvale je vrijedno što udruga otoka Krka nastavlja tradiciju proslave 17. travnja dana oslobođenja Otoka Krka. Proslavi je ove godine bila domaćin Općina Dobrinj, a ona je održana u Polju. U službenom dijelu programa izredalo se šestero govornika, koji su se dotakli povijesti pokreta antifašizma u Hrvatskoj, s posebnim akcentom na otok Krk. Govorilo se i istaklo o doprinosu Dobrinjštine pokretu antifašizma i NOB-a. Posebno je spominjano mjesto Polje. Nije tamo to bilo rečeno, ali Polje su u ta burna vremena nazivali ne bez razloga „mala Moskva“! O mjestu Kras nije bilo spomena, zato ću ovime nadoknaditi taj propust. Da se ne zaboravi! Zbog svog geografskog položaja u sredini otoka, u Krasu su se sve od 1941. g. pa do oslobođenja odvijali važni povijesni događaji i aktivnosti. U odnosu na broj stanovnika iz Krasa je velik broj otišao u partizane, od kojih se desetorica nisu vratila. Tri su Krasana pala kao žrtve fašističkog terora. Nijhova su imena uklesana na spomen ploči u Kraskom parku da nas njihove žrtve za slobodu zauvijek podsjećaju na te burne i slavne dane. Po odlasku talijana, sve do oslobođenja u Krasu je bila smještena i djelovala Partizanska udarna grupa, koju su sačinjavali mladići manjim dijelom iz Bribira, Grižana, Paga i Luna, a najviše ih je bilo iz Novalje. Partizan te grupe, osamnaestogodišnji Marinko Borović u izviđačkoj potroli poginuo je između Krasa i Dobrinja. Bilo je to početkom travnja 1945. g. pred samo oslobođenje. Njegove kosti 1972. g. s kraskog groblja prenesene su u rodnu Novalju. Među prvima 1942. g. u Krasu je osnovan odbor Antifašističkog fronta žena, kojeg su bile članice, sada sve pokojne: Cilija Duda – Brnovica, Viktorija Reljić, Ema Strčić, Mare Strčić - Perova i Ante Trp – Šantica. Sastanci AFŽa održavali su se po kućama, a neki i u našoj kući, na koje bi dolazile iz

26

Krka Lizeta Karabaić i Ruža Franolić, koje su donosile i odnosile poštu. Nije se baš sve moglo sakriti od mene, pa mi je moja mamica neprestano ponavljala: „Ne daj ti bože, da bi kumpanjican, ali ako bi te ki čo pita pravila ki judi pridu k nan. Za ćaću moraš reć da je v Riki va špidalu, aš bi ti mamu zeli i ubili i kuću bi nan zgoreli“. I tako mala shvaćala sam da se događaju neke velike važne stvari i zaista od straha te tajne držala u sebi. Ove žene nisu bile neke političarke, bavile su se humanitarnim radom i logistikom. Žene su u Krasu organizirano plele rukavice, čarape i kape koje su slale partizanima po vezama i van otoka. Spremala se i hrana koje su kraske žene i omladinke nosile partizanima po otoku. Godine 1943. (datum mi nije poznat) Kras je izabran da bude domaćin Prve konferencije AFŽ-a otoka Krka, na kojoj su sudjelovale predstavnice svih mjesta otoka. Posebni izaslanik iz Rijeke bila je Melanka Marušić, moja buduća direktorica i profesorica u Ekonomskoj školi, koja je kasnije u Kras često dolazila i kao partizanka. Znala mi je reći: „ Koliko sam puta preko nekog kamenja, pa onda kozjim stazama dolazila u tvoj - bogu iza nogu – Kras!“ Uzalud sam prosvjedovala da Kras ima i ceste, jer ona ih nije nikad vidjela, što je vjerojatno i istina. Upravo zato što se u Kras, koji je okružen šumom sa svih strana, može stići neopaženo, u Krasu je 3. prosinca 1944. g. održana Prva kotarska konferencija prosvjetnih radnika na kojoj su se sastali svi učitelji, nastavnici i profesori, može se reći „inteligencije otoka“. Organizatori konferencije bili su učitelji: Ljubo Karabaić iz Punta, Franjo Papić iz Sužana i Stanko Vlah iz Dobrinja, sada svi pokojni. Događaj je obilježen spomen – pločama Na Društvenom domu. Nedavno sam pročitala u tisku da je Narodno – oslobodilački odbor Krasa, prvi od svih

kvarnerskih otoka osnovan u Župnom uredu. To je netočno, uz najveće poštovanje ondašnjem župniku pok. Tomu Žuviću, velikom roboljubu i antifašisti, koji bi zasigurno to bio i dozvolio, ali istina je drugačija. Ne mogu izostaviti jedno od mojih mnogih sjećanja na toga dobroga plovana Tomu Omišljanina. 30. listopada. 1944. g. s puškama su Nijemci istjerali iz kuća oko dvjestotinjak Krasana, što starijih, što djece (bilo nas je onda više) i odveli nas u dvorište kuće na rube mjesta. Cijelog dana trajalo je ispitivanje svih punoljetnih. Bio je tamo i naš plovan Tome Žuvić. Ostalo mi je u sjećanju kako ide okolo dvorištem čineći rukama znak križa, kao da blagoslivlja, uz to je govorio ljudima: „ Nitko ništa ne zna, nitko nikog ne pozna!“ Ipak netko ga nije nije poslušao i izdao jer su toga dana zapaljene tri kuće kraskih odbornika: Antona Strčića – Mondanića i braće Antona i Vinka Justinić – Livačić. Mjesto Kras treba upisati u povijest, što je prvi na cijelom otoku i od svih kvarnerskih otoka imao Narodno oslobodilački odbor, osnovan 22.12.1942. g. Lijepa je ona latinska poslovica: „povijest je učiteljica života“, a mi učimo iz napisanog što bi trebalo biti vjerodostojno. Na žalost ima i pogrešaka i dvostrukih tumačenja istih događaja. Najbolji su povjesničari oni koji su nazočili ili bili sudionici nekih događaja, u nekom vremenu. Posjetila sam jednoga od takvih i obavila: RAZGOVOR S ANTONOM GRDINIĆEM DANIJELIČINIM R: Pred malo ste zo famejun proslavili devedeset i pet let, a pred dva leta šezdeset i pet let zajedničkoga življenja zo ženun Anicom. Bili ste učesnik NOB-a i politički aktivist od 1941. leta, a i najstariji ste član Udruge antifašista otoka. Va kratko recite nič o sebi! A: Rojen sam 24.05.1917. g. do dvajsetoga leta son dela doma na


Naš kraj - naši judi škrtoj zemlji, dileć kako i većina mižeriju. Vavik son misle da ne smin ostat na ton i da će nič boje prit! 1938. leta son pozvan va vojsku, va Planinarski puk va Ljubljani. Premješćen son bi va Delnice, a od tamo na talijansku granicu Gerovo, kadi son 8. rujna 1943. g. dočeka kapitulaciju Italije i pad kraljevine Jugoslavije. Vrnu son se na Kras i vaje kako aktivist i politički radnik prikjuči pokretu antifašist. Va Krasu su me uhapsili Talijani i va Krku va pržunu dobro stokli, a onput me prehitili va zatvor va Kopar. Tamo son bil tri miseci, onput od tamo va „via Romu“ v Riku i nakon četire miseci son se vrnu na Kras. R: Vi ste bili prisutni kad je na Krasu osnovan Narodno oslobodilački odbor? A: Tako je! Ču son da je pisalo da je to bilo va Župnom uredu, ma ni nego va evoj kući kadi mi sada sidimo, va kući pok. Vicenca Justinića – Livačića, mojega kunjada. 22. prosinca 1942. g. ovdi je osnovan NOO Kras. Ki je bi najprvi odbor ne samo na našem otoku nego i prvi od svih otoki na Kvarneru! To rabi ostat zapišeno. Na ton osnivanju su bili od Krasa: brati Anton i Vicenco Justinić – Livačići, Anton Strčić – Mondanić i ja! Ja son ime druge dužnosti, a ovi drugi tri su postali prvi odbornici NOO Kras, a košnije je član NOO bi i Vicenco Gržetić – Franeloc, koga su uhapsili Njemci i po svoj priliki fini je va jamu va Ičićih. Na sastanku su još koti delegati bili z Beograda i Zagreba: ing. Ivan Barbalić iz Dobrinjai niki Mamula, spominjan se da je onda bi student. Ovo je prava istina i krivo mi je čo niki sada drugačije pišu. R: Kako je Antone teko Vaš partizanski put?

A: Za vrime rata obavja son čuda toga! 1943. g. formirana je vojna pošta, s kun je rukovodi pokojni Nikola Kirinčić – Dumičin z Dobrinja. Još su bili omišjan Turato i njivičar Jurjević, judi ki su od prije delivali na pošti. Ja son bi intendant i kurir za kotarski odbor i vojsku. Sjedište je bilo va Krku, ma smo se premešćivali kadi je bi liber teritorij, a više puti smo više dani bili i po bunkerih. Prvi son put koti kurir poslan na Petrovu goru, kadi je bi 10. Partizanski korpus. Sve je rabelo pasat hodeć a najviše po noći. Ja ni san ne znan koliko dan son hode! Onput od tamo opet hodeć nazad va Čabar kadi je bi 9. partizanski korpus. Prišo son va Sv. Jelenu kadi je bi partizanski podzemni bunker i tamo čeka više dan na vezu da se s barkun prehitin do Kivni. Kada je oslobođen otok Krk uspostavila se je veza do Splita i Šibenika preko Konob blizu Punta ma se parćivalo i od Stare Baške, Negrita i Risiki, kadi je bilo sigurnije. Na prvom putovanju kumpanja son trejset omladinci s Krka ki su šli na Olib na poštanski kurs. Nijemci su još bili na Lošinju i Pagu, a va moru pono min i nikad nisi zna ćeš s puta živ prit! 17. travnja 1945. g. oslobođenje otoka

son dočeka va Korniću. Prva je oslobođena bila Baška, onput pa njemački garnizon va Puntu, a Njemci su se va Krku najdoje odupirali. Krk je oslobođen okolo pol noće, a mi smo vaje za tin šli prezet poštu. Tamo son dela do 1. studenog 1945. g. Dobil son i plaću 1.700 dinari. Po službi son prebačen va poštu v Riku, kadi mi je pretpostvljeni bi Hrabrić zo Baške. Još son vavik bi vojno lice, a kako mi je kuća za rata zapajena ku je rabilo obnovit preda son molbu za demobilizaciju. Vrnu son se na Kras i tako je fini moj partizanski put. R: I potli rata ste imeli odgovorne dužnosti? A: Da, čuda son let bil predsjednik mjesnog odbora i poslanik va kotaru Krk. Potli rata je bilo dela na obnovi. R: Bite donos čo promini od vašega pasanoga življenja? A: Ja son donos kuntenot čovik, već sezdeset i sedon let zajeno u mojun ženun Anicun. Vesele me moji dica Olga i Miljenko i njihove fameje! Iman četire vnuka, nikih i oženjenih i dva pravnuka. Niš od pasanoga života ne bi promini, a bilo je i grdih dani, ma to nosi živjenje. Drago mi je, čo son koliko god son mogo sokomu žele pomoć, pok i mojemu selu Krasu. Hode son od vrat do vrat i puno priskrbe za izgradnju Društvenog doma u Krasu i za popravak naše Crikve, čo va onih vrimenih ni baš bilo lohko. Lipo pasivan moje stari dani i dobro je da te nima za niš grist savjest! Ovo je samo jedon del od ove bogate ure povijesti. Hvala Antonu i sve najbolje i najlipše za njegove iduće dane. Radmila Borović

Mladi antifašisti nastavljaju tradiciju

KONSTITUIRAN FORUM MLADIH ANTIFAŠISTA OTOKA KRKA Već otprije najavljivano osnivanje Foruma mladih Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka realizirano je njegovim službenim konstituiranjem u Maloj vijećnici Grada Krka. Na čelu Foruma je Vilim Papa iz krčke podružnice

Udruge, dok je za dopredsjednicu izabrana Mirela Ahmetović iz Omišlja. Sukladno temeljnim zadaćama same Udruge, za pretpostaviti je da će se plan i program rada Foruma mladih nadovezati na plan krovne

institucije, a samim time obuhvaćati suprotstavljanje svim oblicima mržnje, netolerancije i neravnopravnosti, što su bitne odrednice antifašizma. Gordana Gržetić

27


Susret Franjo Bertović, glavni potpredsjednik Hrvatske bratske zajednice

HRVATSKA BRATSKA ZAJEDNICA UVIJEK JE STAJALA NA BRANIKU HRVATSKOG NARODA „... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio i bježat moram svijet; u vijencu mojih sanja već sve je pogazio, al ovaj nije cvijet. .. „ . Ovim Kranjčevićevim stihovima uvodimo vas u nastavak naše rubrike „Susret“, u kojoj riječju i slikom kročimo tragovima, koje su daleko do domovine ostavili naši ljudi. U prošlome broju porazgovarali smo s Miss Americe 2011. Teresom Scanlan, koja je također „naše gore list“ a na sljedećim vam stranicama donosimo presjek rada Hrvatske bratske zajednice (Croatian Fraternal Union of America), čiji počeci sežu u 1894. godinu. Kako je sve počelo, doznali smo od glavnog potpredsjednika Zajednice Franje Bertovića. Sve je počelo dolaskom Zdravka V. Mužine ... Osnutak Hrvatske bratske zajednice ujedno je početak organiziranog udruživanja Hrvata u Sjevernoj Americi. Kako je, kada, gdje i na čiju inicijativu počela priča o ovoj Zajednici? Sve je započelo dolaskom mladog novinara lista «Chicago-Sloboda», bivišega zagrebačkog studenta Zdravka V. Mužine, podrijetlom iz Hrvatskog primorja u Pennsylvaniju, gdje je živio veliki broj Hrvata. Naime, Mužina se još prije bavio tom idejom, po uzoru na druge doseljenike i etničke skupine, kako bi se stvorila jedna centralna hrvatska organizacija koja bi se u tim teškim uvjetima rada, posebno u teškoj industriji, skrbila o pomoći u slučaju nesreće na poslu, smrti, bolesti, nezaposlenosti i drugih neprilika. Tu su ideju, u to vrijeme, promicala i dva tadašnja novinska izdanja: «Napredak» s urednikom lista Jurajom Škrivanićem te «Chicago-Sloboda» na čelu s Nikolom Polićem. Međutim, Polićeva misao je bila da se hrvatski doseljenici što prije amerikaniziraju i tako uključe u

28

pore društvenog i političkog života. Ali po dogovoru s Polićem, Mužina se seli iz Chicaga potkraj 1893.g. u Allegheny kotar, te se sastaje s iseljeničkim vođama Petrom Pavlincem i Franjom Šepićem kako bi oživotvorio spomenutu ideju. Tako je odmah pokrenuo novine «Danica», koje su ugledala svjetlo dana na samom početku 1894. godine. Novine su naravno služile da se Hrvati što više povežu i podupiru kroz humane i materijalne potrebe. Već 14. siječnja 1894. Mužina je sazvao sastanak u dvorani češke zajednice na kojem se okupilo oko 300 Hrvata. Na sastanku je utemeljeno podupiruće društvo «Dr. Ante Starčević». Iz zapisnika je vidljiva zadaća društva a koja se je očitovala kroz ove odluke: «Na sjednici su prihvaćena pravila Društva, a dogovoreno je da članovi Društva mogu biti i Hrvati iz udaljenijih mjesta ukoliko plaćaju pristojbe i dolaze na polugodišnje i godišnje sastanke». Ubrzo su u Pennsylvaniji niknula još neka lokalna društva, koja su težila zajedničkom cilju međusobnih sjedinjavanja. Međutim, moram napomenuti da su svemu ovome predhodila još neka hrvatska dobrotvorna društva, primjera radi, u San Franciscu

osnovano je društvo «Slavenskoilirsko uzajamno pripomoćno društvo» 1857. i u New Orleansu «Sjedinjeno slovinsko društvo od dobročinstva» 1874. ali su ova društva bila lokalnog karaktera. Mužina i njegovi suradnici su željeli da to bude udruženje nacionalnog značenja i u mjestima masovnog useljavanja radi direktne i žurne pomoći novo pridošlima. Ovakove brze ali temeljite pripreme stvorile su prostor i priliku da se sazove Prva konvencija 2. rujna 1894. godine na koju su se odazvali delegati šest društava, koji su donijeli temeljne odluke i izabrali prvo vodstvo na čelu s predsjednikom Ivanom Ljubićem, rodom iz Bosiljeva. U zapisniku sa spomenute konvencije stoji: «Prije svega bje Zajednici nadjenuto ime «Hrvatska Zajednica» za Sjedinjene Države u Americi». Jesu li u počecima Zajednice postojali neki uvjeti, koje su budući članovi morali ispuniti prilikom ili nakon pristupanja? Naravno. Neke sam već spomenuo. Konvencija je usvojila i Pravila. Evo kratkog isječka iz Pravila: «Dužnost jest pako svakog Hrvata, da pristupi u družtvo i da nastoji, da družtva pristupe k Zajednici. Ovo nam mora biti Matica, oko koje se imademo svi skupljati. Ovo mora biti os, oko koje se mora vrtiti djelovanje ciele naše kolonije. Budemo li ovako radili vladati će medju nama sloga, prijateljstvo, zadovoljstvo i blagoslov Božji». Koji su bili prijelomni ili najznačajniji trenuci u dugoj povijesti Hrvatske bratske zajednice? Teško je točno spomenuti te povijesne trenutke. Osobno vjerujem da ako je temelj dobro sačinjen, onda nadogradnja mora isto tako biti uspješna. I zaista je uspješna. Dugi je to put od 119. godina! Hrvatska bratska zajednica u Americi ponos je svih nas.


Susret Odolijevala je svim tim povijesnim izazovima, te uvijek stajala na braniku svog članstva i hrvatskog naroda. Danas je to snažna i ugledna ustanova Hrvata u svijetu, najstarija, najveća i poslovno najuspješnija. Sve njene vođe uspješno su se nosile sa svim preprekama koje su stajale na putu i uvijek imale na umu temeljnu zadaću HBZ a to je skrb, potpora i zaštita svojeg članstva i naroda. Zato je Hrvatska bratska zajednica u Americi poznata i pod imenom «Zajednica koja mari». Citirat ću riječi njenog trenutnog Glavnog predsjednika i velikog vođe Zajednice g. Bernarda M. Luketicha, izrečene prigodom 100. obljetnice Zajednice, a koje glase: «Osnivateljima Narodne hrvatske zajednice se neizmjerno zahvaljujemo jer su izgradili temelj i uporište za naš naraštaj i sve buduće naraštaje te probudili i njegovali u nama osjećaj pripadnosti i sigurnosti za sve hrvatske doseljenike na ovim sjeveroameričkim obalama. Pritom su prolazili kroz mnoge životne poteškoće, ali su uvijek ponovno dokazivali da imaju snagu i moć oduprijeti se najvećim iskušenjima i odoljeti najtežim vremenima». Zajedničar - glavni čimbenik u promicanju programa HBZ i svih njenih aktivnosti. Priča o Hrvatskoj bratskoj zajednici bila bi nepotpuna bez „Zajedničara“ a svakodnevica mnogih naših iseljenika nezamisliva bez „crtica“ iz ovog popularnog glasila. Ispričajte nam ukratko povijest i sadašnjost „Zajedničara“! Fraternalističke organizacije u Americi imaju i svoja glasila radi promicanja svojih aktivnosti, čuvanja njihovog ugleda i vezivanja članstva. Novine osim vijesti promiču domoljublje, kulturu naroda od kojeg su potekli te odanost novim domovinama Americi ili Kanadi, u kojima žive. Službeno glasilo Hrvatske bratske zajednice «Zajedničar» od svog utemeljenja 1904.g. odigrao je važnu ulogu. Posebno u doba ujedinjavanja hrvatskih organiza-

cija ali i dalje kako bi uspostavio što tijesniju suradnju sa članstvom Zajednice. Zajedničar je i glavni čimbenik u promicanju programa HBZ i svih njenih aktivnosti. Kako je rasla i razvijala se HBZ, tako je i Zajedničar slijedio njene korake. U početku je to bio mjesečnik, pa potom tjednik a danas izlazi svakog drugog tjedna u tiraži od 30 tisuća primjeraka. Šalje se redovitom poštom diljem Sjedinjenih Država, Kanade, Republike Hrvatske a i u druge zemlje, gdje su se udomili članovi Zajednice. Danas je to moderna novina, tiskana u boji i crno/bijeloj tehnici ali i dospupna članstvu i čitateljima i u elektronskoj verziji. Obično se tiska na 20 stranica i to sa sadržajima na hrvatskom i engleskom jeziku. Ne zaboravljaju se porijeklo i pripadnost hrvatskom narodu Često smo u prilici čitati ili slušati razne iseljeničke priče; Vaša je priča o odlasku također vrlo zanimljiva. Koji je bio prijeloman trenutak u kojem ste hrvatsku adresu odlučili zamijeniti američkom? Moja priča je zaista zanimljiva. Bio sam otpravnik vlakova u stanici Meja i Plase, zamjenjivao šefove stanica za vrijeme godišnjih odmora, gledao vaš otok svakog dana i divio se Krku i Kvarnerskom zaljevu. Međutim, zbog djece i drugih pogodnosti željeli smo se preseliti u Rijeku. U to vrijeme doći do stana bilo je nezamislivo. Otišli smo u Kanadu 1975.g. radili i naradili se u tvornici automobila Ford, ali i krčili životni put k boljitku. U Fordu sam naravno počeo na proizvodnoj traki, postao inspektorom proizvodnje a potom revizorom. Slijedio je 2007. kratak odlazak u mirovinu a potom 2011., na 23. Konvenciji HBZ u američkom gradu Buffalu, NY izabran sam na dužnost potpredsjednika Hrvatske bratske zajednice u Americi. Dio je to sudbine, ali i rezultata rada pod okriljem Zajednice. Impresioniran sam bio radom odsjeka 354 i predsjednika Luketicha na proslavi Jurjeve 1990.

Vraćajući se kući u London (St. Thomas, Ontario) donio sam odluku da osnujem odsjek HBZ u mom gradu. Uz veliku pomoć i razumijevanje moje obitelji i prijatelja, utemeljili smo odsjek 530 «Ogulin», koji danas spada u veće odsjeke u Zajednici i ponosi se svojim zapaženim aktivnostima. Kakva je trenutna demografska slika Hrvata u Pittsburghu? Gaje li nove, mlade generacije kult pripadnosti hrvatskom narodu? Znaju li – prema Vašem mišljenju - dovoljno o zemlji njihovih predaka? Da. Pittsburgh s okolicom broji na tisuće Hrvata, s pravom možemo kazati: prve, druge treće pa, danas i četvrte generacije. Većinski su upoznati sa svojim podrijetlom i gaje kulturu svog naroda. Posebno su aktivni u tamburaškoj i folklornoj baštini. U samoj HBZ imamo 30-ak omladinskih a isto toliko i odraslih tamburaških i plesnih zborova. Mnogi, ne samo da njeguju i čuvaju hrvatsku kulturnu baštinu, već aktivno djeluju u polju kulture i dolaze na festivale u Hrvatsku. Nedavno sam spomenuo da samo u državi Pennsylvaniji postoje oko 30-ak hrvatskih domova/centara koji su većinski u vlasništvu odsjeka HBZ i prava su odredišta za okupljanje našeg naroda. Valja imati na umu da još i danas nam dolaze doseljenici, što će reći da naš narod nepreza životnih izazova, ali nedavno smo svjedočili i dolazasku prognanika iz Bosne i Hercegovine. Iza Hrvatske bratske zajednice je bogata prošlost, što joj, barem prema Vašim planovima, donosi bliža budućnost? Bliža budućnost, kako ste kazali, je odlična. Potrebe za ovakovom organizacijom ništa nisu drugačije nego što su bile prije jednog stoljeća. Jedni druge trebamo da bismo se održali i sačuvali svoju kulturu i indentitet. S današnjom školskom naobrazbom i društvenom sviješću bilo kakve prepreke trebale bi biti lakše savladive. Razgovarala: Gordana Gržetić

29


Naš kraj - naši judi

POSJET SV. NIKOLE U NAŠOJ ŠKOLI I ŠILU Uoči blagdana sv. Nikole djeca čiste čizmice, pospremaju igračke, pišu pisma, stavljaju čizmice na prozore i s nestrpljenjem isčekuju darove koje sv. Nikola donosi. I ove godine 5. prosinca sv. Nikola stigao je u PŠ Dobrinj, darujući djecu predškolske dobi i školarce do črtvrtog razreda PŠ Dobrinj. U organizaciji Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdrastvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj najmlađe je zabavljao mađioničar Stefano. Djeca su se jako lijepo zabavila i aktivno sudjelovala u animacijama i trikovima mađioničara te su nakon što su pjevali i plesali svi zajedno pozvali i dočekali sv. Nikolu koji je podjelio 157 paketa. Obilježavanje dana sv. Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja ali i ostale stanovnike koji taj dan slave svog zaštitnika. Svečanost započinje jutarnjom misom u crkvi sv. Nikole u Šilu, te zajedničkim druženjem ispred crkve nakon mise uz pokoju čašicu vina ili soka i kolačima u organizaciji MO Šilo. U popodnevnom djelu svečanosti nakon mise sv. Nikola dolazi brodom u društvu anđela koji ga prate na njegovom dalekom putovanju, naravno tu je i kranpus. Dolaskom sv. Nikole na kopno u njegovom društvu djeca odlaze u crkvu gdje najprije porazgovaraju sa sv. Nikolom. Ima tu pjesmica, recitacija i drugih sadržaja kojim djeca žele pokazati sv. Nikoli kako su bili dobri i vrijedni ovu godinu. Nikola zatim daruje djecu predškolskog uzrasta koji žive u Polju i Šilu ili imaju roditelje koji su iz Polja i Šila a sad žive negdje drugdje. Nadamo se da su se djeca zabavila i doživjela radost darivanja, to nam je bila i namjera.

30

Dragi naš Niko, dođi nam i druge godine. Mi ćemo te čekati, biti dobri i učiti. Ivančica Dunato


Naš kraj - naši judi

BOŽIĆNI MIRAKUL Manko je moja premamica Ante na krstu dobila ime Antonia – ne Antonija, nego prez slova“j“- nikad maj ju nijedon veće ni tako zazva. Vaje su ju prekrstili va Antu a selo je toga marča hijadudevetsto osondeset i četrte, kada se je Antonia rodila, skočilo na nogi zaveno neobišnoga imena. Zač su mat i otoc zibrali maloj takovo ime, ni donos se ne zna. Zna se da su mat i otoc morali popustit, pok su malu pošneli zvat onako kako je selo odredilo – Ante. Bilo je to vrime kada se je itekako gjedalo i poslušalo“čo će judi reć“. Ženi su se tada zvavali Mare, Jele, Kate i Ante, pok neobišnon imenu koti čo je Antonia ni bilo mesta. Sejeno, na svih hartah ostalo je zapišeno neobišno ime za – kako će vrime pokazat – itekako neobišnu žensku... Na vrata Antine matere selo je znova prišlo devetnajst let košnije, hijaduosonsto devedeset i trete, dan potla Antinoga pira. Škandal ki je Ante udelala bi je još veći od škandala koga su udelali nje mat i otoc. -Ako son zgubila ime, ne mislin zgubit prezime! Ja son Radić rojena i Radić ću umrit!– mirno je odvrnula nevestica Ante pirovjanon i so tin dala znat da ne misli zet prezime od muža. -Meni sejeno, meni sejeno! – potvrde je i Antin muž i so tin udela još veću manovru. E, takovoga škandala se va selu ni pametilo; ženi su mužen govoreli „Vi“, nisu sijivali za stolon nego krajen. A Ante je fermala svoje prezime Radić, čo nje mužu ni nanki malo pačilo. Škandal, škandal i pol! E, da je bi zadnji, ma ni... Treti put kada je udelala škandal, Ante je bila starica od osondeset i dva leta. Tada su veće ženi imeli fanj prava, kegod i komandu kući, ma još vaviki se je gjedalo čo će drugi, ali čo će selo reć za sve čo si namisle udelat. I morete zamislit kakov je škanadal nasta criki, kada je stara Ante potla plovanove prediki šla kuntra pirgulu,otkuda je plovan predika... Bila je polnoćka hijadudevetsto četrdeset i šestoga leta. Plovan je na pirguli predika o anjelu Gabrijelu, jaslicah, zvezdi i čo se obišno prediče na Božić. Kada je fini, moja premamicaka je celu mašu kantala koti da je operna kanturica a sluha ni imela nanki malo se je stala i pri šćapići partila kuntra pirgulu: -Velečasni, bin ja mogla nič reć, a?

Isti čas son zažele da se pod pod monun opre ! Moji prijateli su se pošneli naglas smet, judi su se pošneli drukat i naglas ćakulat a Ante je prišla šoto pirugula i pošnela svoju štoriju: -Velečasni, samo par besed bin otela reć! Znate, ja son donos toliko vesela koti čo nis nikad maj bila. Zapravo reć, manko zo zvona zgjedan veselo, nutri va srcu je fanj tugi. Najprija su me zamrzeli koti malu zaveno toga nesrićnoga imena, onput mi je sestra od tri misece na rukah umrla kada son imela samo šest let. Otoc mi je umrl kada son imela šesnajst let a tr znate čo me je posebojno ubilo...Ante je malo fermala govor i zaplakala a i meni su sozi ušli aš son zna čo će reć: -Kako mi je moglo bit gjedat onakovu lipotu i dobrotu od vnuka kako umira od sušice i pušća dvih sirot? I on mi je na rukah umrl...Nikad se nis od toga refala ni neću, samo son se naučila živit so tin. Moja kuća je vaviki pona, to znate, ma znate i da se u mene nećete v zimi jako steplit. Krov pušća, dimnjak je slab, doski na podu su šupje i puše zo svih banada. Sve čo smo moj Ive i ja zašparali, dali smo za škapulat vnuka. Sve, sada smo čisti dekapoto! Jedon šold ni osta! E, samo malo, vaje ću finit. Znate čo son zmala najviše otela? Otela son se manko jedon jedini put napit črnoga kafe do mile voje i pošteno se steplit za kominon. Najprija moj otoc a potla i moj pokojni muž su najboje drva prodavali pok smo se teplili smo na one suhe grahorice. Nikad maj dosta teplo! Za kafe će vada prit vrime da ću ga moć kupit više od ćikarina na šetemanu, ma je prišlo vrime da se moja kuća stepli! Meštrici Emeriki su pripejali drva, ma su njoj so cipanicami pripejali i tri vele krjini a one ne moru va nje špaher. I znate čo? Meštrica mi je te krjini darovala. Ne pitajte zač! Ni važno! Važno je da je moja kuća za prvi put tepla! Judi moji, bit i spat va teploj kući! Manko će mi monje durat, ma ja son pričekala teplu kuću! Ma je veće bogatije i veseja od toga?! Ma ovo je pravi Božić! Ovo je božićni mirakul! Velečasni, oprostite mi, ma vi tvrdite da je Bogu tribi zahvalit očito, pok son to i udelala. I zato ja ka iman sluha jušto koti osol, kantan celu polnoćku. Znan da kvarin kanot, ma ovako vesela nikad nis bila nit ću! Ki god će, neka jutro pride k meni teplit se. Oprostite, velečasni, sada nastavite!!

Ja ki son ime sedon i moj brat trinajst let tada nismo mogli ćutit niš ako ne sramotu ku nan je stara premamica parićala. Udelat mirakul criki zaveno krjini – veće sramoti nan se ni moglo trefit.Niš čudno da mi je brat pošofta: -Ja ću uć ko teti va Canadu! Ne znan kako, ma ja gren! -I ja! I nikad maj se od sramoti simo neću vrnut! - reko son mu šigur da za nas evdi veće ni živjenja. Nismo ušli va Canadu ma se nismo par dan kazali von, sve dokla nas plovan ni ze sobun za blagoslivjat kuće. Va ku god kuću smo prišli, nasta bi smih a plovan bi odvrnu: -Ništa smiješno ne vidim ni ne čujem! Vidim samo dobre dečke koji imaju dobru i iskrenu prabaku! To je nekome smiješno? Meni ne! Se pomalo, judi su se prestali smet Antinoj manovri na polnoćki. A Ante? Ona se je pok šetemanu dan teplila tuta forca so krjini. Ma je bila vesela! Onako prez sluha po cele dani je kantala božićne noti, manko je par dan za obed i vičeru jala malo kapuli, soli i staroga kruha. Tepla kuća nakon osondeset i dva leta živjenja – za nju ni bilo većega veseja. Oni ki njoj se nisu smeli, a tih je bilo jako malo, vaje na Božić su prišli vit ta božićni mirakul. Suseda Mare se ni dala doma od teple Antine kuće, pok smo njoj brat i ja smijuć se na podi udelali ležišće da more jenu noć prespat va tepli. Fanj let košnije dokončali smo zač je naša premamica udelala on božićni mirakul zaveno koga smo oteli uć va Canadu. Tada, kada smo dokončali da je srića va malih stvarah, da male stvare delaju da Božić bude soki dan, premamice nažalost veće ni bilo... Vrime otkriva istinu, reko je nigda niki pametni šlovik...I bilo je tako. Ante, ka ni otela prominit prezime i ka je udelala mirakul vosrid polnoćke, donos je va našen seli, bimo rekli jedon simbol. Jušto tako fanj onih ki ju još pamete ju zovu - simbol. Ta ženica prez nanki jenoga razreda i ka se ni znala nanki potpisat, nan ma i generacijan potla nas pustila je važnu lekciju: Verovat va boje jutro, veselit se malimi stvarami, sonat i živit svoj son. I vaviki bit svoj, iskren, koliko god to guštalo. Ako na ton putu zduramo, ni tribi čekat dvajset i peti decenbra – soki takov dan bit će nan Božić ! Gordana Gržetić

31


Folklor

MALI FOLKLOR U TERMAMA ČATEŽ Članovi mlađe folklorne grupe KD „Ive Jelenović“ Dobrinj ove su godine bili na dvodnevnom izletu. U ranim jutarnjim satima 15. rujna krenuli smo na put za Terme Čatež. Na putu prema termama posjetili smo malu farmu životinja, koja je jako razveselila djecu. Vlasnik farme proveo je djecu po imanju, gdje su vidjeli razne životinjice, a najviše su ih se dojmili poni konjići, koje su mogli i hraniti. U ranim popodnevnim satima stigli smo u hotel. Popodne smo proveli u unutarnjim i vanjskim bazenima. Djeca su bili oduševljena raznim

32

toboganima i izuzetno toplom vodom, iz koje nisu izlazili. Večernje sate iskoristili smo za razgledavanje mjesta. Sljedeće jutro nakon doručka i naravno kupanja, umorni i gladni otišli smo

na ručak u obližnje mjesto. Na povratku kući kratko smo stali u Zagrebu. Puni dojmova i dobrog raspoloženja vratili smo se na naš otok. Mame Ksenija i Margita


Škola

AKTIVNOSTI OŠ DOBRINJ

S velikom radošću možemo reći da smo ovu školsku godinu započeli sa svečanim prijemom čak 18 đaka prvaka koji čine najbrojniji razred područne škole Dobrinj u posljednjih 20 godina. Svaka školska godina donosi neke promjene pa tako i ova. Osim odluke da na kraju polugodišta više nema zaključivanja ocjena, promijenili su se i neki učitelji. Učiteljica Miranda Derenčinović je na porodiljnom dopustu i mijenja ju Iva Spiciarich, učiteljica 1. razreda, matematiku predaje učiteljica Daniela Morožin, fiziku i tehničku kulturu učitelj Dragan Džeko, a novi vjeroučitelj je Krunoslav Čuljat. Iako je tek 1. polugodište pri kraju u školi i oko nje dogodilo se dosta toga. Učenici Sara Kišiček i Matija Turčić sudjelovali su, pod mentorstvom učiteljice Nariman Pavačić, na dječjem festivalu Kvarnerić sa pjesmom „Dobrinjski

eko pinkuzići“ i osvojili nagradu za eko temu. Masline oko škole nagradile su naš trud i brigu urodom od 73 kg od kojih smo dobili ulje koje koristimo u našoj školskoj kuhinji, a dio ćemo prodati u humanitarne svrhe. Kao i svake godine i ove smo obilježili Dane kruha radionicama po razredima, a Dan sjećanja na Vukovar zasvijetlio je svijećicama ispred škole. Učenici viših razreda bili su u Zagrebu u memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke i na predstavi „Kamenje“ u kazalištu Mala scena. Upoznali su Zagreb šećući Ilicom, Markovim trgom, Opatovinom i Dolcem, a učenici 3. razreda spremaju se na upoznavanje središta naše županije – grada Rijeke. 5. prosinca u holu škole u popodnevnim satima organiziran je doček sv. Nikole. Djecu i roditelje zabavljao je mađioničar, ali najveće veselje izazvao je

dolazak sv. Nikole s darovima. Područna škola Dobrinj ove je godine glavni nositelj tradicionalnog humanitarnog koncerta zborova OŠ F. K. Frankopan i svih područnih škola koji će se održati 20. prosinca u sportskoj dvorani Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku. Učenici se s veseljem i odgovornošću pripremaju za taj događaj. Posljednjeg dana nastave u školi će se održati božićna priredba s kojom ćemo veselo ući u zimske praznike, a nakon zasluženog odmora novo polugodište započet ćemo 14. siječnja 2013. godine. U ime svih učenika i djelatnika PŠ Dobrinj želim vam sretan Božić, zdravu, veselu i uspješnu 2013. godinu. Nikolina Ćuk Voditeljica PŠ Dobrinj

33


Reagiranja

KRČKE SOPELE DOBIO I ČELNIK NEW YORKA Kako ga vide i što misle o izjavama Mirka Hrvatića iz Krasa Kada uzmemo u ruke Novi list pa još kada vidimo temu o krčkoj glazbenoj baštini i o sopelama nema člana našeg udruženja sopaca otoka Krka koji neće s posebnom pozornošću i veseljem pročitati članak. U nedjelju, travnja 2012. u otočnom Novom listu čitali smo tekst pod naslovom „Krčke sopele dobio i čelnik New Yorka neugodno smo se iznenadili kada smo pročitali tvrdnje sedam tonova sustava krčke tradicijske glazbe, o sedmom tonu, unisonoj sopnji na sopelama (dvojnice op.p) i sličnim nebulozama… Čitajući dalje prepoznali smo se u spomenutim „folkloristima i navodnim stručnjacima“ koji čuvaju i promiču narodno blago, ali su u zabludi prihvaćanjem netočnosti i nedorečenosti stvorili folklornu istinu koja to nije, kako se navodi u članku. Našu Udrugu predstavlja danas veliki broj sopaca, pučkih pjevača, folklorista i ljubitelja krčke tradicijske glazbe, njih više od 150. Dvadesetčetiri godine organiziramo se okupljamo na našim programima i učimo mlade kako se svirkom na tradicijskim pučkim glazbalima i kantom čuva i promiče baština našega kraja i domovine. Vrijednosti naših aktivnosti pa i melografskih radova prepoznala je i stručna javnost. Usko surađujemo s institucijama iz područja etnomuzikologije i etnologije u našoj domovini i inozemstvu. Naši glazbeno obrazovani članovi i svi sopci sjeverno jadranskih otoka, Hrvatskog primorja i Istre vrlo dobro znaju što znače onih šest rupica na prebiranici sopele i roženice i kojih to šest iskonskih tonova proizvedu svirkom dva sopca, baš kao što i kantaju naši kanturi, kantaduri i kanturice. Pripomenimo i činjenicu da graditelji u srednjoj Istri (Žminjština) niti ne buše onu treću rupicu na veloj roženici, dakle imaju samo pet rupica, ali je to isključivo i uvije šest tonova.

34

Smatramo da se tvrdnjama u objavljenom članku, kad je riječ o notnom zapisivanju primorsko – istarske glazbe, omalovažava naše muzikologe, a na prvom mjestu velikana i barda primorsko – istarske glazbe Ivana Matetića Ronjgova i njegovo djelo, koji je svojim sustavom tijesnih intervala - Istarskom ljestvicom, omogućio da notnim zapisima spasimo našu staru glazbu od propadanja i omogućio da ju žive i budući naraštaji, baš kao što to mi činimo danas i kako su je živjeli naši stariji stoljećima. I ne samo to, nego upotrebom njenih motiva u Matetićevu skladateljskom radu naš stari kanat i sopela glasi stižu na europske i svjetske pozornice, pa se ni stog, vrlo značajnog motrišta ne moramo bojati da će nam biseri naše starinske glazbe propasti. Objavljeni članak demantira i obezvređuje UNESCO-vo priznanje i povelju, koju je dobilo upravo „Udruženje sopaca Otoka Krka“, kao i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov za čuvanje i promicanje ovog jedinog Primorsko – istarskog glazbenog izričaja. Sedmi ton u Primorsko – istarskoj pučkoj glazbi, koju notno zapisuju naši melografi četvrtom istarskom ljestvicom Ivana Matetića Ronjgova, za koju i sam Matetić kaže da je najbliža svirci sopela i pučkom pjevanju kako sopu i kantaju Krčani i Primorci, ne postoji niti ima nikakva stručna uporišta. Niti ovaj ni budući naraštaji, kad bi i pokušali (kao što to čini g. Hrvatić), ne bi mogli mijenjati povijesne činjenice usađene u duši našeg čovjeka koji s tim šest tonskom jedinstvenom pučkom glazbom živi stoljećima na ovom našem tlu.

Po g. Hrvatiću krivo učimo dicu sost i kantat Tvrdnje spomenutog gospodina, da krivo učimo dicu sost i kantat duboko vrijeđaju sve naše starije i nas koji ju danas živimo i promičemo. Poznavajući tog, kako i sam kaže, tvrdoglavoga čovika – šofera u mirovini, bit će najbolje da ga pustimo neka u miru i dalje „istražuje“ svoj sedmi ton i usklađuje s harmonikom, a mi ćemo u našoj Udruzi, folklornim i kulturnim društvima otoka Krka učit dicu sopit, sopat i sost sopele, sopile, sopeli i sopili i kantat baš onako kako su nas učili stariji. Nakon stručnog članka Ustanove Ivan Matetić Ronjgov koji je objavljen u Novom listu 27.05.2012. i Udruženje sopaca otoka Krka smatra dužnošću odgovoriti i demantirati navedeni tekst. Pri tom napomenimo da smo iznenađeni kako se u jednom priznatom i vrlo čitanom glasilu kakav je Novi list našao ovakav napis. Dodajmo na kraju i zamolbu g. Mirku Hrvatiću, našem članu uduge. Kad dovrši svoje istraživanje «SEDMOG TONA» ljestvice tijesnih intervala – našeg starinskoga kanta i sopena i u svojoj radionici pučkih glazbala dovrši izradu odgovarajućih sopel, pozivamo ga da nam u udruzi održi predavanje i na tim sopelama zasope narodnu pjesmu iz Omišlja «Oj turne moj», koja se jedina po g. Hrvatiću (i g. Nikoli Fabijaniću iz Omišlja, od kojega je g. Hrvatić dobio tu informaciju), može sost samo na tom novom pučkom glazbalu sa sedam tonova. Ovime je naša komunikacija s g. Mirkom Hrvatićem preko sredstava javnog priopćavanja završena. Ukoliko g. Mirko želi nastaviti razgovor na tu ili bilo koju drugu temu o našoj pučkoj glazbi, vrata su mu udruge sopaca o. Krka uvijek otvorena. Sa zahvalnošću na uvrštenju. Udruženje sopaca otoka Krka


Reagiranja

VRIJEDNOST I ORIGINALNOST AUTOHTONOG GLAZBENOG IZRIČAJA NAŠEGA KRAJA Potaknuti napisom koji je izašao u Otočkom listu na stranici 13 (Općina Dobrinj) pod nazivom Krčke sopele dobio i čelnik New Yorka u travnju 2012. godine osjećamo se pozvanim ukratko pojasniti pojam istarske ljestvice kao i općenito pjevanje i sviranje koje se u narodu zove u dva ili na tanko i debelo. Istarski se tonski niz terminološki određuje frigijskim i dorskim tipom zbog asocijacije u kadencirajućem pomaku a ne zbog podudarnosti u tonskoj strukturi. Teorijskim postavkama istarskog tonskog niza i njegovom definiranju na četiri tipa odnosno varijante njegova javljanja u istarsko primorskom području najviše je pridonio Ivan Matetić Ronjgov. Za tonsku strukturu četvrtog tipa ustalio se naziv istarska ljestvica. Tako konstruirana istarska ljestvica postala je i tonskom podlogom mnogim umjetničkim ostvarenjima hrvatskih skladatelja zašto se također zalagao Ivan Matetić Ronjgov. On je svojim dugotrajnim radom na terenu nastojao pronaći sustav u melodiji i harmoniji te glazbe kako bi mogla poslužiti i kao osnova za stvaranje

umjetničkih djela. Rezultate toga rada i proučavanja priopćio je u svojim brojnim radovima i teoretskim raspravama. Tako je izložio rezultate svojih dvadesetpetogodišnjih proučavanja narodne glazbe Istre, Hrvatskog primorja i sjeverno-jadranskih otoka koje je zaokružio teoretskim sustavom kojim je osnova «frigijska» ljestvica sa sniženim IV. V. i VI. stupnjem, koju je već tada nazvao istarskom. Specifičnosti i zakonitosti strukture istarsko-primorsko glazbenog folklora jedinstven su primjer arhaičnog netemperiranog izraza. Teorijski gledano dvoglasno se muziciranje izvodi u paralelnim malim tercama ili velikim sekstama s tipičnim završetkom na najdubljem tonu melodijskog niza otegnutim unisonom ili u oktavi. Unisonu prethodi mala ili smanjena terca, a oktavi velika ili povećana seksta. Po svom karakterističnom i prodornom zvuku, ispred ostalih narodnih glazbala ističu se upravo sopile. Ovo glazbalo (supiele, piferi, pive, tuturace, sopele, sopile, roženice, supelele, tororo) je naziv za dva drvena puhaća instrumenta, koji se izrađuju u dvije

veličine, svaka ima po 6 rupica i u pravilu se sviraju u paru. Upravo ovakvo muziciranje je uvršteno na listu nematerijalne kulturne baštine pod UNESCO-vom zaštitom od 30. rujna 2009. godine. Za kraj bi bilo najbolje citirati Ivana Matetića Ronjgova i sa zadovoljstvom istaknuti da su njegov rad i nastojanja ostvarena i priznavanjem na ovoj svjetskoj prestižnoj listi nematerijalne baštine te da njegove riječi upravo u ovom trenutku imaju potvrdu: .... «pokazati i dokazati čitavom svijetu da je i naša istarsko-primorska muzika isto tako dostojna koncertnoga podija kao svaka druga, a možda još i više od toga jer je originalna ... da se uznastoji iz petnih žila da se ta naša 13 stotina godina stara narodna muzika ne izgubi preko noći, nego da živi i dalje, barem dotle dok svi njezini interesantni ritmički i melodijski elementi ne uđu u umjetničku muziku, a onda tek neće propasti». Darko Čargonja, ravnatelj Ustanove «Ivan Matetić Ronjgov» dr. sc. Mirna Marić, Katedra za istraživanje glazbene baštine

Sport 17. Kup dobrinjštine u balanju slobodnim stilom

EKIPA „KRAS 1“ NA SVOM TERENU OBRANILA NASLOV Kras je ove godine bio domaćin finala već tradicionalnog, a sada 17. kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Budući da su bili loši vremenski uvjeti, završnica je umjesto prvog rujna održana 8. rujna. Pod stalnim pokroviteljstvom Općine Dobrinj, na turniru je nastupilo četrnaest ekipa. Završnicu su izborile ekipe „Kataroška“, „Čižići 1“, „Kumpanija“ Gabonjin i „Kras 1“. U borbi za treće mjesto snage su odmjerile ekipe „Kataroška“ i „Čižići 1“. Pravila inače nalažu da se igraju dvije „partije“, a pobjednička je ona ekipa koja ima bolji ukupni rezultat. U ovom je susretu ekipa „Čižići 1“ prvu „partiju“ dobila rezultatom 21:16, dok je u drugoj

pri rezultatu 17:17 utakmica prekinuta jer im je taj rezultat bio dovoljan za osvajanje trećeg mjesta. Za pobjednika 17. kupa Dobrinjštine borile su se ekipe „Kras 1“ i „Kumpanija“ Gabonjin, a igralo se na dvije dobivene partije. Obje partije dobio je„Kras 1“prvu 21:8, a drugu 21:18 te tako osvojio prvo mjesto i time „kod kuće“ obranio prošlogodišnji naslov. Jednako zanimljiv kao natjecateljski, bio je i revijalni dio programa, odnosno natjecanje u izbijanju balina. Titulu najboljeg ove je godine osvojio Ivan Škrabonja iz ekipe „OTB“ Gabonjin, koji je za precizno izbijanje balina osvojio tradicionalnu nagradu – pršut i prigodnu varijantu pehara.

Nagrade svim sudionicima (majice i prigodne plakete u znak zahvale za sudjelovanje), te pehare za tri prvoplasirane ekipe, kao i zahvale svim sponzorima, podijelili su načelnik Općine Neven Komadina, povjerenik natjecanja Dalibor Gržetić, koji je ujedno i član Odbora za kulturu i šport Općine Dobrinj), te Miro Žiković, član organizacijskog odbora i predstavnik domaćina, koji je zahvalio natjecateljima, glavnom pokrovitelju te ostalim sponzorima, kojih je ove godine bilo dvadesetak. „Čestitke svima, a posebno pobjednicima i vidimo se kletu!“, poručio je načelnik na kraju službenog dijela programa. Dalibor Gržetić

35


Sport

GODINA DANA OD OSNIVANJA DRUŠTVA ZA ŠPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI Ovih se dana navršava godina dana od osnivanja neprofitne udruge Društvo za športsku rekreaciju Čižići. Prava je prigoda da se javnost Općine Dobrinj upozna sa uspješno provedenim aktivnostima članova udruge u prvih godinu dana njenog postojanja. Osam okupljenih osnivača udruge radilo je od početka na animiranju i okupljanju svih onih ljudi kojima su ciljevi i interesi udruge bili prihvatljivi, te sa zadovoljstvom danas možemo konstatirati da registar članova udruge broji 40 aktivnih članova. Udrugu je u gotovo svim njenim aktivnostima redovito podupirala Općina Dobrinj, a značajna pomoć dobivena je i od TZO Dobrinj, TZ Kvarnera, kao i od brojnih drugih sponzora. Svima njima najljepše zahvaljujemo na korisnim sugestijama, konkretnim novčanim potporama i/ili donacijama u trgovačkoj robi. Sportske aktivnosti najintenzivnije su se događale na jogu. Sudjelovanje u ovogodišnjem 17. Kupu Dobrinjštine donijelo je još jedan veliki uspjeh BK Čižići – prva ekipa osvojila je treće mjesto pobjedom nad Kataroškom u finalnoj večeri na Krasu. Druga ekipa Čižića nije se uspjela probiti dalje od prednatjecateljske grupe jer u ždrijebu nije bilo sreće, naletila je na kasnije finaliste iz Krasa i Gabonjina. Međutim, prikupljeno je lijepo iskustvo i uočava se značajan napredak, osobito mlađih članova ekipe Čižići 2 u odnosu na prethodnu, prvu godinu nastupa u ljetnom kupu. Sudjelovali smo u zimskoj ligi Dobrinjštine, na turnirima u Krasu i Celju, organizirali smo 8. međunarodni turnir sa pet ekipa učesnica u Čižićima, te 9. pojedinačno prvenstvo Čižića sa 16 učesnika pojedinaca.

36

Pokrenuli smo školu balanja koju je u prvoj godini pohađalo 11 malih balača i balačica iz Čižića i jedan iz Tribuja. Tijekom čitavog ljeta, svakog četvrtka navečer svoja znanja su im prenosili stariji, već afirmirani balači iz naše udruge. Za djecu je na kraju ljeta organiziran poseban turnir, te su im na završnoj fešti dodjeljene diplome o završenoj školi balanja i uručeni prigodni pokloni. Rekreativne aktivnosti članova udruge odnosile su se na organizaciju šahovskog turnira, turnira u preferansu i kros-utrke. Sva tri događaja predstavljaju sasvim nove sportsko-zabavne manifestacije i dopunu turističke ponude Čižića, a udruga ih je organizirala po prvi put, može se reći bez greške. Pojedini su naši članovi bili aktivni učesnici na tim turnirima i krosutrci, a sudjelovali su i u sportskim manifestacijama koje su organizirale nama srodne udruge, primjerice u plivačkim i ribolovnim natjecanjima u organizaciji ŠRD Vela sten, i sl. Udruga je u okviru svojih ekoloških aktivnosti bila glavni organizator ekološke akcije „Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš“ za područje Općine Dobrinj. Na lokaciji u blizini naselja Čižići, poznatoj pod nazivom „Štirnica“, otprilike 700-800 m zračne udalje-

nosti od Poklončića sv. Antonu, očišćen je divlji deponij koji je skrivao ostatke odbačenog građevinskog materijala, kanti, kabela i drugog smeća, pa je to sada jedna nova lijepa turistička šetnica. Osim toga, članovi su aktivno sudjelovali u akciji čišćenja plaža u Uvali Soline, te kontinuirano brinuli o održavanju dostignutog stupnja uređenosti okoliša oko joga. U okviru planiranih kulturnozabavnih aktivnosti, udruga je organizirala vlastitu feštu u Čižićima u petak 10. kolovoza 2012.g., a njeni su članovi također aktivno pomogli svojim radom na fešti koju je organizirala udruga ŠRD Vela sten. Na koncu može se reći da je Program rada za 2012.g., zacrtan odlukom Izvršnog odbora udruge, u potpunosti realiziran. Očekujemo da program rada za 2013. godinu bude još bogatiji, a da se sva pozitivna iskustva stečena u prvoj godini postojanja udruge iskoriste za još bolju organizaciju društvenog života u Čižićima u novoj godini. Svim članovima udruge, kao i svim žiteljima Općine Dobrinj, želim čestit Božić i uspješnu i sretnu novu 2013. godinu. Predsjednik Udruge Marino Turčić


Sport

OSMI MEĐUNARODNI TURNIR U ČIŽIĆIMA Tjedan dana nakon osvojenog trećeg mjesta u 17. Kupu Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, boćari iz Čižića organizirali su u subotu 15. rujna 2012.g. tradicionalni, već osmi po redu, Međunarodni turnir u balanju slobodnim stilom – Čižići ljeto 2012. Slučaj je htio da se ove godine na turniru okupila elita dobrinjskih balača, jer osim tradicionalnih i redovitih gostiju iz Celja, na turniru su učestvovale četiri najbolje

ekipe iz upravo završenog ljetnog kupa: Kras I, Kumpanija Gabonjin, Kataroška i domaćini iz Čižića. Iako su na ovom turniru učestvovali prvi put, ekipa Kataroške je zasluženo odnijela naslov pobjednika turnira, drugo mjesto pripalo je Kumpaniji Gabonjin, a treće domaćinima iz Čižića. Najboljim igračem turnira prema glasovanju kapitena ekipa sudionica proglašen je Boris Brnić, a uz njega u najbolju

četvorku turnira izabrani su još Ivica Galanto st., Anton Župan i Nikola Grdinić. Cjelodnevno druženje na jogu je proteklo u vrlo zanimljivim sportskim nadmetanjima, a završilo je kasno navečer u veselom ozračju i zajedničku pjesmu zadovoljnih balača, uz pozdrav – doviđenja dogodine. Marino Turčić

KVARNERSKI KROS – ČIŽIĆI 2012. U organizaciji Društva za športsku rekreaciju Čižići dana 10. kolovoza 2012. u Čižićima je održana atletska utrka pod nazivom KVARNERSKI KROS – ČIŽIĆI 2012. Krenulo se od ideje da se trči na dionici Čižići – Sužan – Čižići, s namjerom da se revitaliziraju pješački putevi po kojima su nekad „naše none soku nediju hodile na mašu na Sužan“. Međutim, unatoč nedvojbenoj atraktivnosti takve trase utrke, a vidikovac na Sužanu je bio na zamišljenoj trasi najveća atrakcija, na preporuku ljudi iz svijeta atletike od te se trase moralo odustati. Naime, zbog prevelikog nagiba terena i nedovoljno čvrste podloge koju je dodatno otežavao šoder na nizbrdicama, upozoreni

smo na vrlo izraženu potencijalnu opasnost za ozljede trkača. Budući da je kros u Čižićima zamišljen kao utrka koju mogu izdržati ne samo profesionalni trkači, već se htjelo pružiti priliku i animirati trkače rekreativce iz redova prisutnih turista, osmišljena je nova atraktivna trasa utrke uz more, u duljini od svega 2.100 m. Startalo se iz lučice Čižići, a trčalo se „zgoru bokon“ na Klanoc, uz „butigu“ na Kalić i dalje „zdolu Križićen“ na glavnu „šumsku“ cestu Omišalj – Čižići, zaokrenulo se prema Bunorici, i na kraju, uz rivu natrag prema lučici. Pod budnim okom direktora utrke g. Henrika Grubiše i glavnog suca g. Branka Poznanovića, kros je protekao u najboljem redu i proglašeni

su i nagrađeni pobjednici. Ukupni pobjednik pr vog KVARNERSKOG KROSA bio je Zoran Žilić s vremenom 6:04:00 (član AK Kvarner Autotrans), dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila Jasmina Kozina Prapotnik s vremenom 8:39:00. U kategoriji do 18 godina starosti, u muškoj konkurenciji pobijedio je Marko Gržetić (6:19:00, član AK Kvarner Autotrans, naš Dobrinjac iz Sv.Vida), a u ženskoj Tajda Kozina (10:38:00). Nakon utrke organizatori iz Društva za športsku rekreaciju Čižići pripremili su „boćarsku feštu“ koja je, uz živu glazbu, privukla velik broj posjetitelja u lučicu Čižići. Ukupni je dojam da je ova sportska manifestacija pobudila velik interes, kako samih trkača - atletičara i rekreativaca - joggera, tako i svih posjetitelja Čižića. Koliko nam je poznato, na području Općine Dobrinj dosad nije organizirano nešto slično ovome, pa uz ispravak ponekog sitnog propusta u organizaciji, KVARNERSKI KROS u narednim godinama može prerasti u jedinstvenu i prepoznatljivu tradicionalnu sportsko-zabavnu manifestaciju, koja će početkom kolovoza svake godine u Čižiće privlačiti sve veći broj učesnika utrke, ali i značajan broj zainteresiranih gledatelja - posjetitelja. Predsjednik Društva za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić

37


Sport

AKTIVNOSTI MNK „OPĆINA DOBRINJ“ U 2012. GODINI

Tijekom mjeseca svibnja, lipnja te listopada po prvi puta odigrana je zimska malonogometna liga općine Dobrinj u organizaciji MNK“OPĆINA DOBRINJ“. U borbu za nogometni primat na području naše općine upustile su se ekipe Klimna, Krasa, Gabonjina, Rasopasna, Ogreni i Šila, a utakmice su igrane svakog vikenda na jednom od igrališta naše općine pod budnim okom nogometnih sudaca gosp. Damira Volfa i Željka Pavlešića. Nakon 10 odigranih kola dobili smo i prvog nogometnog prvaka općine Dobrinj u ekipi Šila. Krajnji poredak je slijedeći: 1. ŠILO 25 bodova 2. OGRENI 21 bodova 3. RASOPASNO 19 bodova 4. GABONJIN 12 bodova 5. KLIMNO 10 bodova 6. KRAS 4 boda Završno kolo odigrano je 03.11. na igralištu u Gabonjinu. Nakon odigranih utakmica te pozdrava i zahvale svim akterima lige od strane predsjednika kluba pristupilo se podjeli zasluženih priznanja i nagrada, a nakon toga nastavljeno je zajedničko druženje uz prigodni domjenak. S obzirom da se bliži kraj godine i podvlači crta na učinjeno kroz proteklih 12 mjeseci, ukratko vas želim informirati o radu kluba u prvoj godini svoga djelovanja. Prije

38

svega treba reći da je klub od 12 mjeseci bio aktivan 10 mjeseci te kroz cijeli taj period imali smo treninge dva puta tjedno pod vodstvom licenciranih nogometnih trenera gosp. Žarka Martedića (prvih šest mjeseci) i gosp. Davora Kraljića koji sa nogometašima radi od jeseni. - Odigrali smo turnire u Rijeci, Kraljevici, Dramlju, Krku i Puntu; - Zimsku otočnu ligu u Malinskoj; - Bili organizatori četverodnevnog turnira u Šilu; - Od listopada igramo malonogometnu ligu grada Rijeke (nakon 5 odigranih utakmica imamo 3 pobjede i 2 poraza, a sve rezultate, tablicu i ostale informacije vezane

uz ovu ligu koja traje do svibnja možete pronaći na internetskoj stranici „fuliri“. Koristim i ovu prigodu da pozovem sve zainteresirane nogometaše da se pridruže treninzima i radu kluba kako bi u narednoj godini polučili još bolje rezultate. Na kraju u ime MNK „OPĆINA DOBRINJ“ želim svim mještanima naše općine te svima koji vole i poštuju naš kraj radosne i blagoslovljene Božićne blagdane te puno zdravlja i uspjeha u svim Vašim osobnim i društvenim aktivnostima u narednoj 2013. godini. Predsjednik kluba M. Justinić


Aktualno

«VUKOVARSKE ISKRICE» GOSTI MIRA KAČIĆA I OPĆINE DOBRINJ Na inicijativu rođenog Vukovarca Mira Kačića, koji već dugi niz godina živi u Klanicama, ostvarena je hvalevrijedna suradnja s Vukovarskim iskricama, udrugom za osobe s posebnim potrebama. Radi se o udruzi koja okuplja djecu i osobe s mentalnom retardacijom, a sve s ciljem unapređivanja kvalitete njihovog življenja. Uoči prošlog Uskrsa dobrinjska je delegacija posjetila Vukovar, te spomenutoj udruzi uručila vrijednu donaciju brojnih sponzora s otoka Krka. Već su tada dobili poziv na ljetovanje, te su u rujnu mjesecu boravili kod Mira Kačića, koji je, kao pravi domaćin, učinio sve da im boravak na Krku bude što ljepši. U pauzi kupanja Iskrice su, zajedno s nekolicinom roditelja i voditelja, posjetili i ured dobrinjskog načelnika Nevena Komadine. Tom je primanju nazočio i Miro Kačić, za kojeg su gosti iz Vukovara imali samo najsrdačnije pohvale. U tom tonu o Miru je govorio i načelnik Komadina, istaknuvši kako je Kačić osoba s velikom dozom plemenitosti, te kako nije prvi puta da djeluje za društveno dobro, zanemarujući pri tom bilo kakvu osobnu korist. U ime Vukovaraca govorila je Lilijana Radobuljac, voditeljica udruge, koja je s neskrivenim simpatijama pokazala oduševljenje ovakvom prijateljskom gestom, naglasivši kako će djeci krčko ljetovanje ostati u nezaboravnoj uspomeni. Neki ljudi vole pomagati drugima, a pomoći se može na mnogo načina. Dobrinjci su pokazali svoj način, a prijateljstvo sklopljeno između mora i Dunava okrunjeno je pozivom na neka nova krčka ljeta. Za vrijeme boravka Vukovarskih iskrica iskreno se zahvaljujemo i sponzorima koji su uz Mira Kačića

i njegovu obitelj i Općinu Dobrinj omogućili njihov posjet: Predsjednik općinskog vijeća Alen Šamanić, mještani Tribulja i Klanica, gosp. Attila Berkinji, Konoba Mala sten Čižići, Bistro Fango Čižići, TRUMM d.o.o. kamp Slamni - Klimno, Restoran Oleander Klimno, Gostiona Zora Dobrinj, Caffe barovi Jaz, Melin, Smokva iz Malinske, Aquavision Malinska, Trgovački obrti Ivo i Stipo, Šiloturist Šilo, IGO Adria Dobrinj te Konjički klub za terapijsko jahanje iz Njivica. Nedeljko Gržetić

39


POSJET PREDSJEDNIKA VLADE RH ZORANA MILANOVIĆA U SLIKAMA

Fanot 32  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you