Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 31. godina 11. kolovoz 2012.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

DARUJMO JEDNI DRUGE ZAJEDNIŠTVOM I RAZUMIJEVANJEM Razmišljajući o uvodnim riječima u ovaj broj „Fanta“, zaključio sam kako je meteorologija opet idealan početak za uvod. Kao što smo uoči Uskrsa, kad je objavljen prethodni broj našeg općinskog glasila, analizirali zimske neprilike i poprilično niske Celzijeve stupnjeve, tako je sada neizbježno prokomentirati iznadprosječno visoke temperature i sušno razdoblje. Ovih dana svjedočili smo olujnoj buri nezapamćenoj za ovaj dio godine koja je nanesla određenu štetu na javnim površinama. Međutim, kakve god vremenske prilike ili neprilike vladale, život i vrijeme teku dalje. A pred nama je, nošena vremenom, još jedna Stipanja, još jedan Dan Općine i župe Dobrinj. Iza nas su pak ostali dani, ljudi, događaji, kojih smo se kroz naredne stranice nastojali prisjetiti. Nažalost, jedina rubrika koju ne volimo popunjavati, u kojoj se

prisjećamo onih koji su nas nedavno napustili, opet je ispunjena. Većina priloga dotiče našu općinsku sadašnjost i bližu budućnost; teme su to u rubrikama“ Aktualno“, „Naš kraj - naši judi“, „Turizam“, „Sport“ i „Kutak za najmlađe“. U prošlost vas vodi feljton povodom visoke obljetnice organiziranog školstva u Dobrinju, u kojem se u ovome broju prisjećamo učiteljice Kate Parčić. Tu je i stalna rubrika „Nasljeđe predaka“, koju ispunjavamo uglavnom dobrinjskom čokavicom, a nisu izostali ni savjeti stručnjaka. Kao zanimljivost izdvajamo razgovor s Miss Amerike Teresom Scanlan, jednom od najmlađih pobjednica u natjecanjima ljepote. Velika medijska pompa pratila je mladu ljepoticu tijekom boravka u Iloviku, rodnome kraju njezinih predaka, ali ipak je našla vremena da odgovori i na nekoliko pitanja za naš list.

I ovaj smo se broj trudili urediti po principu“za svakoga ponešto“. Nadamo se i vjerujemo da smo u tome uspjeli, isto kao što se nadamo i vjerujemo da ćete naš starodrevni blagdan Stipanju provesti na tragu naših predaka. Iako su imali malo, jedni drugima darivali su puno. Darivali su se onim najvažnijim: razumijevanjem i zajedništvom. I stoga, drage čitateljice i čitatelji, i u ove svečane dane nastojmo jedni druge darivati zajedništvom i razumijevanjem! Dodajmo tome još dozu veselja, i naš će općinski i župni blagdan biti potpun. Dođite narednih blagdanskih dana u starodrevni Dobrinj da zajedno proslavimo dan naše općine. Svima vam želim sretnu i veselu Stipanju, Dan Općine i župe Dobrinj! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

NAGRAĐENI ODLIKAŠI U uredu općinskog načelnika Nevena Komadine upriličen je prijem za dvoje najboljih učenika osmog razreda dobrinjske osnovne škole. Tom prigodom učenici generacije Timei Boroš dodijeljena je novčana nagrada od dvije tisuće kuna, dok je učenik Patrik Pokorni nagrađen sa tisuću kuna. Nagrađeni učenici time su stekli pravo stipendiranja i u nastavku školovanja, kojeg će, kako su sami istakli, nastaviti u krčkoj odnosno sušačkoj gimnaziji. Općina cijeni vaš uspjeh i zalaganje u dosadašnjem školovanju, te se nadamo kako ćete nakon završetka srednje škole i fakulteta, svoj život planirati u dobrinjskom kraju. Na nama koji obnašamo javne dužnosti je trajna zadaća osiguranja brige za uspješne učenike i studente, zaključio je

načelnik Komadina obraćajući se nagrađenim odlikašima. Prijemu je nazočila i Ivančica Dunato, predsjednica Odbora za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb. MR

FOTO: Igor Fugošić

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1500 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografiju na naslovnici snimio je Luka Tabako.

2


Aktualno

DODJELJENA NAJVIŠA PRIZNANJA OPĆINE DOBRINJ Ove godine Odbor za dodjelu javnih priznanja predložio je Općinskom vijeću dvije osobe za dodjelu priznanja naše Općine. Akademik Petar Strčić predložen je za imenovanje počasnim građani-

nom Općine Dobrinj: „Za naročite zasluge na unapređenju i promicanju znanosti, istraživanju povijesti te za izniman doprinos promociji Općine Dobrinj.“ Gospođa Mila Kirinčić Degan predložena je za dodjelu nagrade Općine Dobrinj za životno djelo: „Za iznimna ostvarenja na području glazbene umjetnosti, te za izuzetan doprinos promociji Općine Dobrinj.“ Općinsko vijeće na svojoj sjednici održanoj 24. srpnja jednoglasno je prihvatilo oba prijedloga. Nakon fra Bonaventura Dude, akademik Petar Strčić drugi je dobitnik najvišeg priznanja naše Općine, a ono što je posebno zanimljivo oba počasna građanina potiču iz naselja Kras. Nagrade slavodobitnicima biti će uručene 02. kolovoza 2012. godine

na svečanoj sjednici Općinskog vijeća. U ime uredništva „Fanta“ dobitnicima ovogodišnjih priznanja upućujemo iskrene čestitke! Neven Komadina

MIRO KAČIĆ I NJEGOVI PRIJATELJI DARIVALI „VUKOVARSKE ISKRICE“ Zahvaljujući gospodinu Miru Kačiću iz Klanica Udruzi za osobe s posebnim potrebama „Vukovarske iskrice“ iz grada Vukovara uoči Uskrsa je uručena vrijedna donacija. Donacija se sastoji od televizora odnosno plazme, prijenosnog računala, telefona s faksom i mnoštva vrijednih poklona. Pročitavši tekst u novinama o radu i potrebama ove Udruge, Miro Kačić odlučio je pomoći ovom vrijednom donacijom. Ulo-

živši vlastita sredstva te sredstva mnogobrojnih sponzora, uspio je u ostvarenju ove humane i ljudske geste. Miro Kačić rođeni je Vukovarac koji već dugo godina živi sa svojom obitelji u Klanicama i bavi se turističkom djelatnošću. Po želji gospodina Kačića, ovu vrijednu donaciju s njim su uručili načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina i predsjednik Općinskog vijeća Alen Šamanić, koji su članove ove Udruge uoči Uskrsa

darivali i slatkišima. Teško je opisati radost članova „Vukovarskih iskrica“ i gostoprimstvo koje su nam pružili. Svojim plesom te suvenirima i pisanicama darovali su nas, a gospodin Kačić pozvao ih je da budu njegovi gosti u svom objektu za turizam u Klanicama. Dolazak „Vukovarskih iskrica“ očekujemo početkom rujna, kada će im domaćini biti gosp. Kačić i Općina Dobrinj. Neven Komadina

FOTO: Alen Šamanić

3


Aktualno

Osvrt na zacrtane i ostvarene ciljeve u našoj općini

ŽIVIMO U TEŠKIM VREMENIMA, ALI U DJELO PROVODIMO BITNE PROJEKTE Govoreći o realiziranim projektima na području Općine Dobrinj, načelnik Neven Komadina istaknuo je kako živimo u izazovnim vremenima, svjedoci smo višegodišnje krize u širem okruženju, no ipak veseli činjenica da se i u takvim okolnostima u djelo provode projekti koji će bitno izmijeniti sliku naše Općine. Izgradnja vodoopskrbnog sustava privodi se kraju, a trenutno se obavljaju radovi na zatrpavanju kanala na dionici od Gostinjca do Donje Hlape. Kako je tek početkom srpnja postignut dogovor s HEP–om, ti su radovi produženi upravo zbog paralelnog postavljanja visokonaponskog kabela, čime će se smanjiti učestalost kvarova na elektro mreži, te poboljšati elektro opskrba tog dijela naše Općine. Početkom rujna nastavit će se radovi na izgradnji transportnog cjevovoda do Županja, pa će realizacijom te dionice biti dovršen kompletan projekt vodoopskrbe tzv. Visoke zone Općine Dobrinj. U domeni prometne infrastrukture, krajem lipnja dovršena je obnova kolnika na dionici županijske ceste Čižići – Meline, u vrijednosti od milijun i šest stotina tisuća kuna, dok je iz općinskog proračuna za taj projekt izdvojeno cca 500 tisuća kuna. Osim proširenja kolnika, izgrađena je i pješačka staza, a uskoro će biti instalirana i odgovarajuća rasvjetna tijela, pa će taj pješački koridor dobiti sve odlike uređene šetnice između spomenutih naselja. I u Gabonjinu se asfaltira jedna ulica, a asfaltni sloj bit će položen i na prilazu mjesnom groblju, kao i na parkirališnom prostoru u njegovoj neposrednoj blizini. Ovi su zahvati vrijedni oko 300 tisuća proračunskih kuna. Tijekom rujna trebali bi započeti i radovi na rekonstrukciji županijske ceste kroz naselje Gostinjac, pri čemu će se izgraditi i sustav odvodnje oborinskih voda. Županijska uprava za ceste za ovaj će projekt izdvojiti milijun i dvije

4

stotine tisuća kuna, a Općina Dobrinj 400 tisuća kuna. 18 MILIJUNA KUNA ZA KAPITALNE PROJEKTE Važno je istaknuti kako smo ovih dana dobili potvrdu o financiranju bitnih kapitalnih projekata. Hrvatske vode dodijelile su nam: deset milijuna kuna za financiranje kanalizacije uvale Soline, za mjesne vodovodne mreže osigurano je šest milijuna kuna, dok će se projekt kanalizacije Dobrinja financirati s dva milijuna državnih proračunskih sredstava. U ovoj fazi već je raspisan natječaj za izgradnju druge faze kanalizacije Dobrinja, a ovih dana raspisujemo i natječaj za realizaciju mjesnih vodovodnih mreža. Uskoro se isti postupak raspisivanja natječaja očekuje i za podmorski kanalizacijski ispust i izgradnju kanalizacijskog kolektora prema Klimnu, a u tijeku je i ishođenje potvrde glavnog projekta kanalizacijskog sustava za naselje Šilo. Već ove jeseni započeti će radovi na sva tri kapitalna projekta čiji se dovršetak očekuje do kraja 2013. godine rekao je općinski načelnik Neven Komadina. Pred svaku turističku sezonu odradi se i niz zahvata na komunalnom uređenju plaža, za što je ove godine utrošeno oko 500 tisuća kuna, a u zadnjih mjesec dana uređena su i tri dječja igrališta,

pa su odg ovarajuće sprave postavljene na lokacijama u Šilu, Klimnu i Solinama. Nedavno su započeli radovi na uređenju nerazvrstane šumske ceste poljoprivrednog značaja, na lokalitetu Brdo, na dionici od Polja do uvale Petrina. Taj zahvat, težak milijun i dvije stotine tisuća kuna, u cijelosti će se financirati sredstvima predpristupnih fondova EU. Izgradnjom vodoopkrbnog sustava i kanalizacije otvoriti će se niz mogućnosti za gospodarski razvoj ovog kraja, bilo razvojem ruralnog turizma u unutrašnjosti Općine ili pak izgradnjom turističkih kapaciteta u priobalnim naseljima. Izgradnja autokampa «Slamni» u Klimnu, najznačajniji je gospodarski projekt u posljednjih dvadesetak godina, a kompletiranjem komunalne infrastrukture stvoriti će se i mogućnosti za realizaciju projekta revitalizacije ljekovitog blata na Melinama, kojeg smatram udarnim turističkim i gospodarskim projektom naše Općine, zaključio je načelnik Komadina. Na tragu takvih promišljanja, u suradnji s Primorsko – goranskom županijom izradio bi se i svojevrsni vodič za potencijalne investitore, kojim će se dodatno motivirati gospodarstvenike za ulaganje u projekte na području Općine Dobrinj. Ulaganja u infrastrukturu, naglašava Komadina, dugoročna su


Aktualno

investicija koja ovoj lokalnoj zajednici donose nove razvojne mogućnosti, posebice gospodarstva. Lijepo je svjedočiti oživljavanju manjih mjesta u unutrašnjosti naše općine u kojima se sve veći broj ljudi odlučuje baviti turizmom, posebice u njegovim ruralnim i agro domenama. Općina Dobrinj otvorena je svima koji imaju interes ulaganju u turističku ponudu, posebice kroz obnovu starih kuća i svima stojimo na raspolaganju u usmjeravanju prea raspoloživim izvorima financiranja koji već danas postoje i čekaju korisnike, naglašava načelnik. Doznali smo i kako je lokalna uprava u proteklih godinu dana značajna sredstva uložila u izgradnju kanalizacijskog sustava Dobrinja, obnovu, revitalizaciju i restauraciju većeg broja sakralnih i društvenih prostorija i građevina ali i održavanje i podizanje socijalnog, zdravstvenog i društvenog standarda stanovnika

Dobrinjštine. U suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa pokrenuli smo Program pomaganja u kućama starijih osoba koji se provodi uz pomoć gerontodomaćice i fizioterapeuta. Već danas je u program uključeno 70-tak stanovnika ovog kraja i nastaviti ćemo ga razvijati i unapređivati. Jednako tako, nastavljamo ulagati i u naše mlade. I ove smo godine gradili i uređivali dječja igrališta u većem broju mjesta, sufinancirali nabavku udžbenika, podijelili 67 učeničkih i studentskih stipendija, nastavili smo sufinancirati njihov prijevoz, čak i posebne autobusne linije i činimo sve kako bismo školovanje naših djevojaka i mladića učinili lakšim i ugodnijim. Organiziramo i prijevoz učenika iz Gabonjina, Krasa i Rasopasnog do škole Dobrinj čime nastojimo sve učenike s ovog područja potaknuti na pohađanje naše dobrinjske područne osmogodišnje škole, a ne kao do sad - škola u drugim krčkim centrima. Suvremena škola koju smo izgradili i kvalitetan učiteljski kadar kojim raspolažemo nudi odlične mogućnosti koje nažalost, dio roditelja još uvijek ne vrednuje zbog čega nam prijeti potreba spajanja pojedinih razrednih odjeljenja što zasigurno ne bi bilo dobro, zaključio je Komadina. Dobrinjski općinski načelnik istaknuo je i kako lokalna uprava značajnim sredstvima pridonosi visokom zdravstvenom standardu kojeg uživaju stanovnici tog dijela otoka Krka. Sufinanciraju se troškovi različitih specijalističkih usluga koje pružaju neke privatne

zdravstvene ustanova a u ljetnim se mjesecima financira i svakodnevni rad turističke ambulante u Šilu koja je ustrojena unutar tamošnje ordinacije obiteljske medicine. Zaključujući naš razgovor Komadina je naglasio i kako je u tijeku postupak izmjene općinskog Prostornog plana po čijim bi dovršetku trebale otvoriti mogućnosti širenja građevinskih područja (što ovisi o odredbama županijskog PPU-a) ali i stvaranja preduvjeta bržeg gospodarskog razvoja. Tome bi trebao pridonijeti i Program ukupnog razvoja Općine Dobrinj koji bi se također uskoro trebao početi izrađivati. Obzirom da je ovo posljednja Stipanja koju će lokalna uprava obilježiti u ovom sazivu (obzirom da će na proljeće iduće godine biti održani lokalni izbori), dobrinjski je načelnik iskoristio prigodu i zahvalio svima koji su na bilo koji način pridonosili radu općinskih tijela i službi u protekle gotovo četiri godine. Zadovoljstvo je bilo svjedočiti slozi i kooperativnosti naših vijećnika koji, kad su na tapetu bili važniji projekti i planovi, uvijek bili jednoglasni. U takvim se okolnostima ovdje uvijek bilo lako i jednostavno okrenuti onom bitnome i svima važnome a moram zaključiti i kako su dobri, dapače odlični odnosi između općinskih vijećnika, nositelja izvršne vlasti ali i službenika ove Općine u velikoj mjeri pridonosili stvaralačkoj atmosferi čije plodove danas uživamo. Nedeljko Gržetić

FOTO: Igor Fugošić

5


Aktualno

POKAZALI I DOKAZALI SLOGU ZA BOLJITAK SVOGA KRAJA

Izbori za vijeća mjesnih odbora s područja Općine Dobrinj, njih čak trinaest, provedeni su djelo 20. svibnja ove godine. Prigodu odabira članova tijela "najneposrednijeg" i mještanima najbližeg oblika lokalnog upravljanja dobili su stanovnici dvadesetak naselja s područja cijele Dobrinjštine a jedna od specifičnosti tog netom provedenog demokratskog postupka, osim u izrazito brojnoj i raširenoj mreži mjesnih odbora ustrojenih unutar spomenute krčke lokalne jedinice, sasvim sigurno ogledala se i u činjenici da se u izborni postupak nije uključila niti jedna stranačka organizacija. - Posebnost ovih izbora jest to što su voljom samih mještana naselja na kojima su provođeni izbori formirane nezavisne izborne liste, u svakom mjesnom odboru po jedna tako da je prethodni dogovor i suglasje samih mještana odlučilo o tome tko će ih predstavljati i zastupati njihove interese, riječi su kojima je prokomentirao spomenuta događanja dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina. Izborni je postupak tako bio samo svojevrsna verifikacija ranijih razgovora i dogovora među samim mještanima koji su, nastavlja načelnik, pokazali i dokazali slogu ali želju za doprinosom boljitka svog kraja, svih stanovnika tih redom manjih mjestašca Dobrinjštine. Redovni izborni postupak za članove

6

vijeća mjesnih odbora su 20. svibnja proveden je tako za područja MO Dobrinj, ČižićiRudine, Sv. Vid-Gostinjac, Gabonjin, Hlapa, KlaniceTribulje, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Soline, Sužan i Sv. Ivan. Izbori su trebali biti provedeni i na području MO Županje no zbog toga što u prethodnom kandidacijskom postupku nije zaprimljena niti jedna izborna lista, mještani Županja u ovom "naletu" ipak nisu imali prigodu birati, pa tako niti formirati spomenuto tijelo. - Za razliku od ranije spomenutih mjesta, izbori nisu provedeni ni u najvećem mjestu Dobrinjštine - Šilu i to stoga što je taj mjesni odbor svoje Vijeće dobio u zasebnom izbornom postupku pa tom tijelu još uvijek, nešto više od godinu i pol traje mandat, objasnio nam je općinski načelnik. Ovisno o ranije donesenoj odluci, vijeća spomenutih MO-a imaju petero ili pak sedmeročlani sastav a kako smo iščitali iz objavljenih, sad već i službenih rezultata, vijeće MO Čižići činiti će Darko Škrabonja - predsjednik, Alen Šantić, Igor Fugošić, Dragan Žuvičić, Božidar Jukić, Ivan Crnčić i Marijan Turčić. U Vijeće MO Dobrinj izabrani su pak Zdenko Kirinčić - predsjednik, Marko Cvitan, Mirna Majstorović, Renata Fugošić, Ivan Gržetić, Tanja Reljan Filipović te Ivančica Justinić dok će MO

Gabonjin činiti Darko Strčić predsjednik, Anka Feretić, Dario Božić, Miljenko Drpić i Zoran Fanuko. U sastav MO Hlapa ušli su Dragutin Simović - predsjednik, Željko Crnčić, Marinko Pavačić, Jadranko Jakominić i Josip Drpić, a Vijeće MO Klanice-Tribulje će činiti Alen Šamanić - predsjednik, Damir Crnčić, Ivica Gržetić, Vanessa Crnčić, Denis Rogina, Martin Škrabonja i Kristijan Oplanić. Nezavnisna lista koju čine Miljenko Fanuko - predsjednik, Ivan Kraljić, Danijel Kirinčić, Neven Tićak, Ivan Pavačić, Davor Jelenović i Leo Kirinčić činiti će sastav MO Klimno dok će sastav Vijeća MO Kras popuniti Robert Justinić predsjednik, Boris Latinović, Mladen Duda, Luka Justinić, Anton Tijan te Iva i Branko Justinić. U MO Polje ušli su Ranko Pavačić - predsjednik, Klaudije Dunato, Dario Pavačić, Tomislav i Dalibor Saftić, Marijan Malatestinić te Nenad Šamanić, a u sastav vijeća MO Rasopasno Miljenko Variola predsjednik, Mirko Gržetić, Boris Jakominić, John Keith Spiciarich, Ivan Bolkovac odnosno Tonči i Ivan Šamanić. Peteročlano Vijeće MO Soline činiti će pak Ivan Crnčić - predsjednik, Damir Mihajić, Boris Crnčić, Slavko Mihajić i Alojzija Dujmović dok će MO Sv. Ivan voditi Dalibor Gržetić - predsjednik, Zoran


Aktualno Jurešić, Davor Gržetić, Josip Galante te Mirko Mikelić. U MO Sv. Vid-Gostinjac ušli su Ratko Turčić - predsjednik, Ivica Fugošić, Marijan Crnčić, Josip Tabako i Marin Jerčenović, a u sastav Vijeća MO Sužan Miljenko Galanto - predsjednik, Marinko Galanto, Anton Župan, Đani Gržetić i Ivica Galanto. Iako se na glasačkim listićima birača našla tek po jedna nezavisna izborna lista, općinski načelnik Neven Komadina uvjeren je kako spomenuti postupak nije bio tek formalno "glumljenje demokracije" već prije svega zorni odraz volje samih građana koji su, zanemarujući stranačku pripadnost i političke preference kandidata, međusobom našli ljude za koje vjeruju da će najbolje predstavljati ideje, stavove, želje i potrebe svojih sumještana prema općinskoj upravi. - Koliko god to možda neobično bilo, izbori provedeni na ovaj način plod su neformalno iskazanog stajališta predstavnika svih lokalnih stranačkih organizacija kako je bilo kakav oblik "politiziranja" na ovoj razini besmislen te kako bi u konačnici mogao biti samo kontraproduktivan, zaključio je Komadina. Ljudi su dobili priliku organizirati se i posložiti sami, a nezavisne su liste očito svima bile najbolji i najprihvatljiviji način sudjelovanja u tom postupku. Dobrinjski općinski načelnik prenio nam je i svoje višegodišnje pozitivno iskustvo zajedničkog rada s predstavnicima brojnih mjesnih odbora Dobrinjštine. - Moja su iskustva izuzetno dobra i pozitivna. Praksa je pokazala da postojanje tolikog broja mjesnih odbora na području naše općine ima smisao i svrhu te da su ljudi koji su do sad sudjelovali u radu tih tijela opravdali očekivanja svojih sumještana. Oni su bili i jesu "produljena ruka" Općine na terenu i bez njih bi općinska uprava znatno teže i kasnije sagledavala sve one nama nerijetko

naoko male, a mještanima svih tih mjesta često velike i važne teme i probleme. Mjesni odbori su, barem u praksi djelovanja Općine Dobrinj bitni i zbog toga što se upravo unutar tih tijela, koncem svake godine stvaraju planovi i programi temeljem kojih se definira i razrađuje općinski proračun. Njihovi prijedlozi investicija, zahtjevi i traženja redom se "uklapaju" u općinske planove, bilo one komunalne ili pak programe koji se tiču društvenog, socijalnog, kulturnog ili pak sportskog standarda stanovnika ovog dijela našeg otoka. Naravno, uvijek su najveće ograničenje financijske mogućnosti Općine. Moram reći da su unatoč tome što svi uvijek traže više no što im Općina može "isporučiti" do sad uvijek bili i više no razumni, kooperativni i konstruktivni partneri u zajedničkim nastojanjima unapređenja života svih stanovnika dobrinjskoga kraja.

Spomenimo kako su sve nezavisne liste, da bi se uopće mogle kandidirati na provedenim izborima, morale prikupiti 20 potpisa birača s svoga područja (u većim mjestima) odnosno 10 potpisa glasača iz manjih mjesta poput onih koja čine MO Hlapa, Sv. Ivan, Sv. Vid-Gostinjac te Soline odnosno Županje. U ovom posljednjem mjestu i mjesnom odboru koji broji svega 20 stanovnika u kojem se Vijeće nije uspjelo konstituirati ponoviti će se izbori, ali tek za nekih godinu i pol dana kad se budu provodili i redovni izbori za sastav Vijeća MO Šilo, doznali smo od čelnika Općine Dobrinj koji nije propustio naglasiti i kako mještani Županja u međuvremenu ničim neće biti zakinuti jer će i bez Vijeća MO-a o svim njihovim željama i potrebama skrbiti nadležna tijela lokalne samouprave. MR

7


Aktualno Završeni radovi na objektima lučke infrastrukture

REALIZIRANI ZNAČAJNI PROJEKTI Na području Dobrinjštine završila je realizacija više značajnijih projekata vezanih uz objekte lučke infrastrukture. Posljednjih mjeseci suradnjom lokalne samouprave i Županijske lučke uprave Krk pokrenuto je i realizirani nekoliko značajnijih investicija koje bi trebale popraviti i unaprijediti sadržaje kojima se koriste vlasnici plovila odnosno korisnici uvijek deficitarnih vezova unutar luka na području te krčke lokalne jedinice. - Završen je projekt produbljenja dna u luci Klimno, zahvata koji je izvela BSK Commerce, riječka tvrtka specijalizirana za podmorske radove, prenijela nam je Dijana Mihaljević, ravnateljica ŽLU Krk. Osim uklanjanja nakupljenog mulja s morskog dna koje se ondje od konca studenog vrši uz pomoć građevinskih strojeva postavljenih na maone, ulaganje u uređenje tog lučkog područja rezultiralo je i polaganjem novog, 150 metara dugog sidrenog lanca pričvršćenog za betonske blokove čime će se uvelike olakšati i učiniti sigurnijim sidrenje odnosno vezivanje plovila. Mihaljević je rekla kako je ovim zahvatom luka Klimno dobila dubinu koja neće biti manja od 1,8 metara.

8

Radovi koji su se izvodili u Klimnu financirani su iz tri izvora koji u projektu sudjeluju u jednakim omjerima. Sredstva u visini jednog milijuna kuna osigurana su iz Županijskog investicijskog fonda, proračuna ŽLU Krk i Općine Dobrinj, naglašava ravnateljica ŽLU Krk. Uz zahvate u Klimnu, ŽLU Krk samostalno je izvela i projekt obnove zubom vremena i utjecajem mora oštećenog "portića" u Šilu. Sanacija i temeljenje kamene rivice izvedena je u aranžmanu s djelatnicima ranije spomenute riječke građevinske tvrtke. Ovo je tek prva faza planiranih zahvata. Ulaganje vrijedno stotinjak tisuća kuna spomenutom bi objektu trebalo vratiti statičku sigurnost dok će slijedeća faza, ona koja će se koncentrirati na njegovo uređenje, popločenje odnosno vizualno uljepšanje uslijediti kad osiguramo sredstva nužna za nastavak zahvata. Ravnateljica Dijana Mihaljević dodaje kako

ŽLU Krk u planu za ovu godinu ima još i pokretanje više projektnih zadataka vezanih uz unapređivanje i uređenje lučkih kapaciteta na području Općine Dobrinj. Vjerujem da ćemo do konca 2012. godine započeti projektiranje luka Čižići odnosno Lokvišća gdje u doglednoj budućnosti planiramo uređenje nekih njihovih do sad neiskorištenih dijelova odnosno stavljanje u funkciju neuređenih nasipa. Jednako tako, doznali smo od čelnice ŽLU Krk, i u dijelu luke Čižići planirano je postavljanje sidrenog lanca. Dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina rekao je kako je lokalna uprava iznimno zadovoljna suradnjom s tijelima institucije na čijem je čelu ravnateljica Mihaljević te kako se zajedničko planiranje i uhodana suradnja u realizaciji važnijih projekata ogleda u sve ljepšoj slici svih lučkih područja u toj krčkoj općini. - Naravno da nas vesele ulaganja ŽLU Krk u lučke objekte na našem području koje, želeći pridonijeti njihovom bržem ostvarenju, i sami dijelom sufinanciramo sredstvima općinskog proračuna, rekao je načelnik izražavajući vjeru da će suradnja biti nastavljena i u godinama koje dolaze. - Bitno je spomenuti i da se našim zajedničkim nastojanjima polako ali sigurno uvodi red u sve naše luke i lučice pa je tako već lani pokrenuta naplata vezova unutar luka na području ove općine. Napokon su uvedena jasna pravila vezana uz način njihova korištenja, i definirana sva prava ali i obveze korisnika vezova. Siguran sam da će ŽLU Krk u suradnji s našim komunalnim društvom «Komun» i u mjesecima koji dolaze raditi na unapređenju korištenja lučke infrastrukture, naglasio je načelnik dodajući kako Općina već


Aktualno godinama poduzima mjere i pokreće ulaganja vezana uz uređenje obalnog područja. Takvim je zahvatima unaprijeđen izgled nekih najposjećenijih priobalnih javnih površina a lučka su područja oplemenjena dodatnim javnim sadržajima koji pridonose i turističkoj ponudi. Komadina je istaknuo kako je uz uređenje i oplemenjivanje obalnih zona (koje se nerijetko koriste za održavanje različitih kulturnih i zabavnih manifestacija) posljednjih godina odgovarajuća pažnja poklanjana izgradnji vodovodne odnosno elektro-

opskrbne infrastrukture, parkirališta ali i uređivanju zelenih površina čime je priobalje te krčke lokalne jedinice danas dobilo standard, kvalitetu i obličje kakvo priliči pravom, ozbiljnom turističkom području. Naglasio je i kako se nada da će predstavnici nadležnih tijela s državne razine pomoći bržem i učinkovitijem širenju lučkih područja u zonama koje "pokrivaju" lokalni prostorni planovi te da će te mjere, dođe li uistinu do promjene u promišljanjima na tom planu, napokon riješiti probleme kroničnog deficita broja vezova, posebice onih komunalnih koji desetljećima more sve otočne i obalne lokalne jedinice.

Ključnu ulogu u upravljanju sadržajima svake od "luka za javni promet" na području Dobrinja imaju odbori za dodjelu vezova. Spomenuta tijela, objašnjava nam Dijana Mihaljević čine predstavnici Općine, mjesnih odbora, lokalnih sportsko-ribolovnih društava i ŽLU-a. U svim se lukama tako odgovorno i obzirno pristupa formiranju lista prioriteta dodjele vezova pri čemu se u pravilu uvijek prednost daje njihovoj "komunalnoj uporabi" odnosno korištenju od strane domicilnog stanovništva. MR

Dobrinj domaćin radionice o strategiji nulte emisije stakleničkih plinova

OTOK KRK NA PUTU DA POSTANE PRVI ENERGETSKI NEOVISAN OTOK NA SREDOZEMLJU »Interdisciplinarne strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka« bila je središnja tema radionice održane u društvenom Domu u Dobrinju. Tematika ovog ambicioznog projekta okupila je predstavnike otočnih jedinica lokalne samouprave, komunalne tvrtke Ponikve, IGR-a i civilnih udruga, te ostalo građanstvo.Svi su oni kroz izlaganja energetskih stručnjaka iz Instituta IFAS saznali detalje ovog zahtjevnog projekta, koji je iznosom od

800.000 kuna potpomogla i Vlada SR Njemačke. Tako je iz izlaganja dr. Michaela Knausa razvidno da otok Krk ima sve tražene preduvjete da već za otprilike dva desetljeća postane prvi otok na Mediteranu, koji neće zagađivati okoliš, niti ugrožavati klimu i - što je jednako važno - da postane prvi u potpunosti neovisan otok na Sredozemlju. Tijekom radionice naglasak je dan i na velike potencijale korištenja obnovljivih izvora energije posebice na planu sunčeve i

energije vjetra, kojima otok Krk raspolaže, pa je dr. Knauss po tom pitanju iznio niz pozitivnih iskustava unutar njemačkih jedinica lokalne samouprave. - „Čuvanje okoliša bitan je dio ovog projekta, ali sve čemu stremimo imat će smisla ukoliko bude i financijski isplativo za otok i otočane“, zaključila je Suzana Josipović, konzultantica IGR-a. Gordana Gržetić

9


Aktualno Zlatni jubilej krčkog biskupa Valtera Župana

POLA STOLJEĆA U SLUŽBI NARODA Pola je stoljeća prošlo otkako je sadašnji krčki biskup Valter Župan svom životnom putu dodao i onaj svećenički. Zlatni je jubilej proslavio u nedjelju, 8. srpnja u krčkoj prvostolnici. Uz biskupa Župana, zlatni je jubilej proslavio i kanonik mons, Andrija Depikolozvane a prve im je čestitke uputio prepozit Stolnog kaptola dr. Franjo Velčić. škola iz Rijeke bila premještena u Pazin. Od 1989. do 1997. obnaša službu generalnog vikara Krčke biskupije, a 6. listopada 1997. postaje dijecezanski administrator Krčke biskupije, sve do imenovanja za biskupa 31. siječnja 1998. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predsjednik je Vijeća HBK za pastoral obitelj i član Biskupske komisije za liturgiju. Gordana Gržetić

Slavljenicima su čestitke i prigodne riječi uputili i mnogi drugi predstavnici crkvenog i svjetovnog života, a u ime otočnih čelnika jedinica lokalne samouprave, čestitku im je izrazo krčki gradonačelnik Dario Vasilić. Mons. Valter Župan rođen je 1938. u Ćunskom na otoku Lošinju. Filozofsko - teološki studij pohađao je u Pazinu, jer je u to doba Visoka teološka

10


Po domaću

POMOĆ STARIMA VA KUĆI Velika pohvala starijih, nemoćnih i usamjenih judi Dobrinjštine, ki koriste udelan projekt “Pomoć va kući“ ! Pozdravljamo ustanove i njihovih čelnih judi, koti čo je krčki Crveni križ s ravnatelicom Marijanom Jakominić, Općina Dobrinj s načelnikom Nevenom Komadina, na njihovoj humanoj juskosti i potribi za nemoćnim, starijim i usamjenim Dobrinjcima. Na Dobrinjštini va njegovih rastrškanih 18 sela i va gradu Dobrinju ima skoro 100 korisnika kućne pomoći i njege. Marko Bogović, viši fizioterapeut, rekao je da ima na Dobrinštini 60 korisnika njege ku on pruža i daje. Gerontodomaćica Branka Martinčić rekla je da va Dobrinju i po njegovim selima ima 42 korisnika kuće - pomoći kojima ona pomaže na čuda načina va kući. Va selu Poju ima desetak korisnika kućne pomoći, od tih desetak smo ja i moja žena Vjekoslava, obi imamo soki po 90 let i najstariji smo sada va selu Poju. Pozdravit ćemo i zahvalit sin dobrin judima, ki nam daju velu, lipu i zahvalnu pomoć. Najprije ćemo pohvalit i zahvalit Biserki Mahulji, doktorici va ambulanti Šilo na veloj brigi i pomoći; ako rabi pomoć, dosta je telefonski poziv i dr. Biserka Mahulja vaje i brzo pride nam doma va kuću dat pomoć. Za pohvalit je i patronalna sestra Ružica; pride nam jeda nput na misec, miri nam tlak, ŠUK, ( šećer u krvi ) i pomaže va dobavi pomagala. Uz svu pomoć, njegu, skrb i brigu ka nam rabi volimo mali snjun poćakulat, poslušat povede i čut kakovu lipu besedu. A takova čogod lipoga moremo čut čo nan podari i pruži uz njegu sestra Ružica. Sokog petka va šetemani pride nam Marko Bogović, viši fizioterapeut, miri nam tlak i malo poveda s nama. Jako je uslužan i pomore va potribi, Vjekoslavi je nabavil i prnesol kolica.

Soke srede va šetemani pride nam medicinska sestra Ivanka Peranić, okupa nas i opere noge i odriže nokti, malo nas masira i namaže nam bolna mesta voltaren masti. Ali njoj se vavik žuri, va nekoj je preši. Utorkom i petkom dva puta na šetemanu pride nam gerontodomaćica Branka Martinčić. Petrovski je misec utorak, teplo je za krepat, gori kamik i zemlja. On ki je rekao da je sv. Petor svriga jaje na suncu, ime je pravo. Teplo, sparina i veli pritisak. Na murvi črčok koti lud munjeno jako sope, na ovon žarkon suncu 40 je stepeni. Starci se na ovoj teplini va kućnom hladu drže. Branka na ovoj teplini gre od sela do sela od starca do starice, koti čela ka leti od rožice do rožice i zbira nektarmednik. Ma Branka ne pobira mednik, već va kući čisti smeće, prašinu, komari i pavučinu. Podne je, pred zatokvami je ferma auto, čuje se kratki brzi koraki, to je Branka, bati na vrata: Dobor dan, kako ste? Ste dobro? Zo čela po licu Branki teče pot. Zo čovjenog vrdakola soko toliko zaronda mobitel – da, ovdi va Poji son, kada finin, poć ću za Šilo va spicijariju po medižini za Vas i potla ću prit poli Vas na Žestiloc. -Ala, šu, Vjekoslava, dvignite se aš će Vas zet postija,

evo Van je hodalica i malo prošetajte. Ja ću prozračit i protrest postelinu i načinit kušini da Van bude udobno ležat. Brzo je bila postija načinjena. Zela je Branka metlu i škavaceru, pomela i oprala pod, obrisala prašinu, pomela komari i pavučinu. -Vjekoslava, čo ćemo skuhat? Ovdi su tikvice pok ćemo pohat i speć par palačinki. Brzim, vještim i majstorskim rukami Branka je spohala tikvice i spekla par palačinki. Vjekoslava reče: Branka, sunce, čo bimo mi prez tebe? -Ako me zgubite, više ovakove bedakuje nećete dobit! Miko, dajte mi zdrastvene knjižice! -Evo je, Branka, takujin, soldi i sve je nutri napišeno čo ćeš kupit provištu va butigi i piše ti za medižini čo ćeš dvignut va spicijariji. Ako budemo mi spali, stavi provištu i medižinu na stol. -Miko, neću ja prit tako brzo, aš ja delan do tri a kadagod i do pet ur zapodne. Ako budete spali, nać ćete sve na stolu! Vidimo se petok, ala, bog! Korisnik Pomoći va kući Miko Jelenović Jeličin

11


Naš kraj - naši judi Radni sastanak izaslanstva PGŽ-a i čelnika JLS-a otoka Krka

VUJIĆ: U PROSTORNOM PLANU ŽUPANIJE NEMA POLITIKE, NEGO ISKLJUČIVO POŠTOVANJA STRUKE Radni sastanak izaslanstva Primorsko – goranske županije i čelnika otočnih jedinica lokalne samouprave održan je u Velikoj vijećnici Grada Krka a glavne su teme bile Prostorni plan PGŽ-a, zdravstvena zaštita i socijalna skrb na otoku te turizam i značaj sigurnosti u turizmu „O novom Prostornom planu PGŽ-a itekako je važno konstruktivno i na vrijeme razgovarati, tj. primjedbe i prijedloge važne za konačni izgled tog važnog dokumenta“, rekao je gradonačelnik Krka Dario Vasilić. Vidoje Vujić otok Krk je opisao kao cjelinu u kojoj koordinacija načelnika i gradonačelnika odlično funkci-

onira, što se ogleda u brojnim jednoglasno donijetim odlukama. Ipak, istaknuo je, na Krku postoje i određeni problemi: dio otoka nema riješen problem opskrbe pitkom vodom, a važne tvrtke kao što su Zračne luke Rijeka i Dina zapale su u probleme. „ Ne budemo li pojedine strategije razvoja i Prostorni plan usvojili do kraja ove godine, teško da ćemo bilo koji infrastrukturni projekt kandidirati prema europskim fondovima“, upozorio je Vujić, istaknuvši i važnost provođenj rasprave o Hitnoj medicinskoj pomoći, turističkim ambulantama i sl., jer će skorim ulaskom u EU ta će zadaća postati

teža i teža. Izgradnja cesta, željezničke pruge, te LNG terminala na Krku, uz obaveznu zaštitu poljoprivrednog zemljišta, temeljne su odrednice plana razvoja županije. U njemu nema politike, već se isključivo poštuje struka, poručio je dr. Vidoje Vujić. U trenucima zaključivanja ovog priloga, Mladen Črnjar, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a najavio je da će Javne rasprave o novom Prostornom planu bit će održane početkom rujna u Krku, Rijeci i Delnicama. Tada će se građani moći detaljnije upoznati sa svim planovima razvoja Županije. Gordana Gržetić

PLAŽI PEĆINE U ŠILU DODIJELJENA PLAVA ZASTAVA I ove godine uspjeli smo zadovoljiti tražene kriterije za dobivanje ovog međunarodnog priznanja. Posebno nas veseli što su rezultati ispitivanja kakvoće mora pokazali besprijekornu čistoću mora u uvali Stipanja po svim ispitanim parametrima. Ispred udruge «Lijepa naša» svečanosti podizanja plave zastave nazočila je gđa. Margita Mastrović. Plavu zastavu zajednički su podigli predsjednica MO Šilo Ivančica Dunato i Mladen Radoslović, direktor TD Komun, poduzeća zahvaljujući kojemu su ispoštivani traženi kriteriji. NK

FOTO: Igor Fugošić

12


Naš kraj - naši judi Predstavljanje nosača zvuka Mile Kirinčić Degan

GLAS KOJI SE PAMTI I RIJETKO PONAVLJA Sopranistica Mila Kirinčić – Degan profesionalnu karijeru započela je u Operi tadašnjeg Narodnog kazališta „ Ivan Zajc “ u Rijeci, pa njeno nedavno svibanjsko druženje s ljubiteljima opere u foyeru riječkog HNK, predstavlja svojevrsni povratak vlastitim profesionalnim korijenima. Druženje je upriličeno povodom predstavljnja nosača zvuka s arijama i duetima ove velike dramske sopranistice, koja je svoj zadnji nastup imala u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1991. godine, u operi „Nikola Šubić Zrinski“.

Zahvaljujući Mariji Barbieri, koja je u fonoteci Hrvatskog radija sačuvala snimke, urednik CD – a Davor Schopf mogao je odabrati najbolje izvedbe, pa su tako trajno sačuvani trenuci zagrebačke opere, koji se, kako je rekla Barbieri, danas čine nestvarnima. Predstavljanju nosača zvuka nazočile su i Miline prijateljice iz nekadašnje Učiteljske škole, prijatelji i poznanici iz Dobrinja i Voloskog, kao i intendantica riječkog teatra Nada Matošević Orešković. – Zahvaljujem se nakladniku – Društvu za promicanje glazbe, plesa i glazbenoscenske umjetnosti HILARION, rekla je Matošević, dodajući kako će ovaj CD učiniti trajno dostupnim interpretacije velike umjetnice, koja je 1961. debitirala upravo u riječkom teatru. Valja podsjetiti kako je Mila Kirinčić – Degan za svoj umjetnički rad dobila Nagradu Milka Trnina, a predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ju je

Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Gospođa Kirinčić – Degan zahvalila se domaćinima iz riječkog teatra, stručnim suradnicima, kao i Općini Dobrinj na sponzorstvu. Kasnije, u neformalnom razgovoru, najavila je promociju svojeg nosača zvuka u rodnom Dobrinju, pa će tako krajem rujna, CD opernih arija i dueta biti predstavljen i u dobrinjskoj Galeriji Infeld. Nedeljko Gržetić

Učesnici natjecanja dijatonskih harmonika triestina

U ATTIMISU KRAJ UDINA (ITALIJA) MIRKO I BORIS HRVATIĆ Već više godina idem na europsku smotru dijatonskih harmonika Triestina u Roč u Istri, a ove je godine išao i moj sin Boris, jer je i on naučio svirati harmoniku Triestinu. Budući smo obojica zadovoljila kriterije u Roču, od strane organizatora tog natjecanja dobili smo poziv da sudjelujemo na Europskom natjecanju u Atimmisu kraj Udina. Napominjem da smo na tom

natjecanju jedino sin i ja bili s otoka Krka i cijele Hrvatske, tako da smo i tom prilikom Europi prezentirali otok Krk i cijelu Hrvatsku. U svojoj konkurenciji na tom natjecanju osvojili smo 5. mjesto. Nije bilo lako bilo; nastupali su sami profesionalci, koji imaju nove harmonike, i to četveroglasne a mi smo se mučili svirati na dvoglasnim i starim harmonikama, koje su stare i preko sedamdeset godina. Jedna od tih harmonika je od našega pokojnog djeda a druga je posuđena od gospodina Dragana iz Hlape, na čijoj gesti smo mu jako zahvalni. Kako bilo da bilo ja, Mirko Hrvatić i sin Boris Hrvatić, dobili smo Europska priznanja i pozive da sudjelujemo i sljedeće godine

direktno na Europskom natjecanju u dijatonskim harmonikama bez ikakvih prednatjecanja. Ja se nadam da ćemo i sljedeće godine ići na europsko natjecanje, samo prije toga moramo nabaviti novu harmoniku, četveroglasnu Triestinu npr. Dino Baffeti da bismo mogli njom bolje konkurirati i možda zauzeti i koje bolje mjesto na europskom natjecanju. Mirko Hrvatić

13


Naš kraj - naši judi Općina Dobrinj domaćin obilježavanja Dana oslobođenja otoka Krka

SVAKI ŽIVOT DAN ZA SLOBODU IMA NEMJERLJIVU VRIJEDNOST Svečano je bilo diljem otoka Krka u utorak, 17. travnja. Polaganjem vijenaca pred spomenike palim borcima, članovi otočnih podružnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista odali su počast svima, koji su u borbi protiv fašističkog okupatora dali živote kao zalog slobode. A sloboda je nakon četiri godine tiranije na vrata otoka Krka ušla upravo 17. travnja 1945. godine. Domaćin ovogodišnjeg obilježavanja Dana oslobođenja otoka Krka bila je Općina Dobrinj, a prigodni program održan je ispred društvenog doma u Polju. Uz predstavnike otočnih jedinica lokalne samouprave, te brojnih drugih institucija i organizacija, svečanosti je nazočio i obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana prof. dr. Vidoje Vujić. Uz prvog čovjeka županije, prigodne su riječi uputili načelnik – domaćin Neven Komadina, predsjednik otočne UABiA-e prof. Darko Fanuko, čelnik županijske Udruge

antifašista Dinko Tamarut, te akademik Petar Strčić. Osim riječju, prošlost je evocirana i stihovima Jure Kaštelana. Njegovu antologijsku poemu „Tifusari“ te „Pjesmu o mojoj zemlji“ recitirali su učenici srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“. Folklornu baštinu Dobrinjskoga predstavila je mlađa folklorna grupa KD“Iva Jelenovića“ a glazbenu Vokalna skupina „Rožice“ iz PŠ Dobrinj. Nakon formalnog dijela svečanosti, prisutne je zabavljao Tamburaški sastav „Boduli“. Gordana Gržetić

FOTO: Luka Tabako

14


Naš kraj - naši judi Vatrogasna vježba na Sulinju

ĆAPAJ VEPRA! U organizaciji Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, na lokalitetu Sulinj kod Čižića održana je županijska vatrogasna vježba. Uz pripadnike JVP Grada Krka, sudjelovali su i pripadnici dobrovoljnih postrojbi s otoka Krka, iz Bakra, Kostrene, Kraljevice, crikveničko-vinodolskog područja, interventno- desantna postrojba sastavljena od djelatnika JVP Rijeka i Opatija, a potporu iz zraka dale su i zračne snage. Uz aktivnost svih učesnika, vježbe požar je ugašen nakon nešto više od sat vremena. U gašenju požara sudjelovalo je oko 90 vatrogasaca, 10 djelatnika Hrvatskih šuma, 15 vozila, helikopter i Air tractor. Vježbu su promatrali predstavnici MUP-a, DUZS, vatrogasnih zajednica, inspekcijskih službi, te Općine Dobrinj. Na kraju vježbe svim sudionicima obratio se tadašnji glavni vatrogasni zapovjednik RH Mladen Jurin te im zahvalio na uspješno odrađenoj vježbi zaželjevši im uspješnu turističko-požarnu sezo-

nu sa što manje intervencija. Svim sudionicima obratili su se, uputivši im čestitke na dobro odrađenoj vježbi, Slavko Gauš, zapovjednik VZ PGŽ, te načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina. Svu organizaciju ove vježbe proveli su pripadnici JVP Grada Krka i DVD-a Dobrinj. Treba zahvaliti svim pripadnicima DVD-a Dobrinj te mnogobrojnim volonterima koji su se pobrinuli za zajednički ručak. Posebna zahvala ide Nenadu Brusiću, zapovjedniku postrojbe DVD-a Dobrinj. Neven Komadina

FOTO: Igor Fugošić

15


Naš kraj - naši judi Festival folklora u Baški

PEDESET I OSMA REVIJA FOLKLORNE BAŠTINE OTOKA KRKA Općina Baška bila je domaćin 58. izdanju najstarijeg hrvatskog festivala folklorne baštine, Krčkog festivala folklora. Tijekom dviju festivalskih večeri, 16. i 17. lipnja, publici na bašćanskoj Paladi predstavile su se mlađe i starije folklorne skupine, koje djeluju pri otočnim kulturnim i folklornim

društvima. Narodnu baštinu dobrinjskg kraja pokazali su toncuri i sopci KD „Sveti Juraj“ iz Krasa i „Ive Jelenović“ iz Dobrinja, a festivalska zastava već je otputovala put Punta, koji će sljedeće godine biti domaćin 59. izdanja festivalske priredbe, koja svoje početke ima u ranim 30-im

godinama prošlog stoljeća. Iako se stjecajem raznih okolnosti nije održava u kontinuitetu, Krčki festival folklora uz epitet „najstariji“ slovi i kao jedna od najpriznatijih revija narodnih života i običaja u Hrvata. G.Gržetić

FOTO: Luka Tabako

Uspjeh naših natjecateljica na „Gastru 2012“

MLADE OTOČANKE IZRADILE NAJBOLJI PROMIDŽBENI PLAKAT U Dubrovniku je od 16. do 19. travnja održan „Gastro 2012“- 32. državno i međunarodno natjecanje učenika ugostiteljsko-turističkih škola. Natjecanje je dijelom obuhvaćalo i osmišljavanje te izradu promidžbenog plakata usko vezanog uz promidžbu regije iz koje učenici dolaze. Komisija, koju su činili predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva turizma, Agencije za strukovno obrazovanje, Hrvatske turističke

16

zajednice i medija, imala je težak zadatak da izabere najbolji od dvadeset i dva jednako kvalitetna i originalna plakata. Najboljim je ocijenjen plakat „Krk – otok glagoljice“, koji su osmislile učenice krčke srednje škole Mira Crnčić, Antonela Štefanić, Sara Popović i Morana Babić. Čestitke mladim umjetnicama, ali i njihovim mentorima! Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

MLADI SOPCI I KANTURICE OPĆINE DOBRINJ POKAZALI VISOKE DOSEGE U SVIRCI SOPELA I PUČKOM PJEVANJU Sedmog je srpnja u Pinezićima – sjedištu Udruženja sopaca otoka Krka- po dvadeset i četvrti put održan sada već tradicionalni susret sopaca i kantura otoka Krka. Cilj ove Udruge, kao i svih dvanaest kulturnih, kulturno-umjetničkih i folklornih društava otoka Krka, je čuvati i promicati tradicijsku kulturu našega otoka. Čine oni to na najbolji mogući način učeći i stičući znanja i vještine tog našega prastarog muziciranja u poznatim školama svirke sopela i pučkog kanta. Danas ih na našem otoku ima osam. Među njima je i naša, koja djeluje pri KD „IVE JELENOVIĆ“ Dobrinj i ona na Krasu, pri KD „SV. JURAJ“ Kras. Spominjemo ih ovog puta s posebnim razlogom, budući su u svirci sopela i pučkom kantu na natjecanju osvojili prva i druga mjesta. Naime, mladi se natječu u tri kategorije, i to: 1. kanturi (ice) do 22 god. Života, svi u jednoj skupini, 2. ml. sopci do zaključno 15 god. života i 3. mladi sopci 16 do zaključno 20 god. života Mladih kantura bilo je ove godine sedam parova. Dodijeljena je jedna prva, dvije druge i tri treće nagrade. Prvu su nagradu osvojile naše kanturice Mira Crnčić i Valerija Jurasić. Zakantale su poznatu narodnu pjesmu „Stani Janko, da te nešto pitan“, te vrlo lijepim starinskim dvoglasjem, sada već punim ukrasnih – malih nota, čime se prepoznaje posebnog interpretacija pučkoga kanta Dobrinja i okolnih mjesta i time osvojile najvišu ocjenu stručne skupine (žirija) i naravno pljesak brojnog slušateljstva. I dvije druge nagrade dobile su dva para naših kanturic. Bile su to: Valerija

Jurasić i Martina Turčić s narodnom pjesmom „Pero orihovo“ i Mira Crnčić i Martina Turčić s narodnom pjesmom „ Kalafuru rumeni“. Moram i ovdje još jednom spomenuti, da mi je ovu notu kantala (uz još njih 56) pok. Jovana Crnčić Miščica zo Hlape. Sve sam ih melografirao (notno zapisao) i objavio u velikoj melografiji „Lusmarine moj zeleni“. Hvala njoj za to, ali i svima koji su mi sopli i kantali i time omogućili da danas naše bisere pučke umjetnosti možemo prenositi na nove naraštaje i tako omogućiti da traju danas i u budućnosti. Tri treće nagrade prema uspješnosti izvedbe starih not išle su: jedna u Milohniće, kanturi Ivka Brozić i Edi Milohnić, jedna u Vrbnik, kanturice Iris Magaš i Ana Vadnov i još jedna treća u Vrbnik: Mirjam Volarić i Ana Vadnov. NAŠI SU MLADI SOPCI POKAZALI SOPENIN SVOJU IZVRSNOST U mlađoj skupini sopaca do 15 god. života nastupilo je ukupno trinaest parova. Kao i kod kanta, dodijeljene su: jedna prva, dvije druge i tri treće nagrade. Prvu su nagradu dobili naši mladi sopci iz Krasa: Vid Šamanić i Matej Justinić. Drugu također Krasani Mateo Gržetić i Edi Salković. Još jedna druga nagrada otišla je braći Nikoli i Antonu Milčetić iz KUU Dubašnica – Malinska. (recimo ovdje da ova dva mlada sopca su po ocu Dubašjani iz Zidarić, a po materi zo Šila) Tri treće nagrade: Dino Kosić i Jakov Depikolozvane iz Vrha, Mateo i Božidar Žužić iz Vrha i Anton Justić i Hrvoje Tomee iz Njivica. U natjecanju ml. sopaca 16 do

20 god. života natjecalo se pet pari ml. sopaca: prvu su nagradu osvojili naši ml. sopci iz KD „Ive Jelenović“: Mateo Kirinčić iz Dobrinja, Matija Turčić iz Sv. Vida. Za njihovu bi svirku dobrinjskoga tonca na Placi i kanta na sopelah „Dobrinj je bili grad“ mogli bez pretjerivanja reći da ima sva obilježja vrhunske svirke. To je svojom ocjenom uvidjela i stručna skupina dodjelom prvog mjesta. Drugo su mjesto osvojili Vid Šamanić, sada sa svojim drugim kumpanjen Damijanom Šamanićem, također vrlo lijepa i skladna interpretacija u svim elementima svirke. Još jedna druga nagrada dodijeljena je jedinoj sopčici ove godine na natjecanju Marineli Mrakovčić i njenom bratu Gabrijelu. Također za vrlo lijepu izvedbu „Tanca po staro“ i duhovne „Pjevajmo braćo kršćani“, naravno na sopele. Dvije treće nagrade: Edi Milohnić i Luka Brozić iz Poljica i Ivan Mrakovčić i Gabrijel Mrakovčić iz Vrha. Iz KD „Ive Jelenović“ Dobrinj nastupili su još mladi sopci (debitanti): Filip Crnčić i Mihael Pavačić iz Hlape i Marin Petrović iz Šila. Poželimo im da i oni idućeg ljeta budu u nekoj od nagrada. I da zaključimo ovo izvješće iz Pinezića željom i nadom da će stara glazbena tradicija u svim njenim mogućnostima izvođenja, uz naš tonoc i nošnju ostati i opstati u globalizacijskim trendovima današnjice, baš onako i u onim oblicima kako su je živjeli naši pretci stoljećima i naravno u primjerenom obujmu današnjeg vremena, na placi i crikvi. Ivan Pavačić

17


Naš kraj - naši judi Susret s jednim od izrađivača sopela

NJEGOVI ZVUCI ODJEKUJU BODULIJOM, ALI I ŠIRE - Sedamdesetgodišnji Mirko Hrvatić iz Krasa, točnije iz naselja Čirik sraslog s tim mjestom na području Općine Dobrinj jedan je od malobrojnih otočnih majstora izrađivača sopela, tradicijskog glazbenog instrumenta čiji zvuci, zahvaljujući upravo Hrvatiću i nekolicini njihovih preostalih graditelja i danas odjekuju Bodulijom ali i ostalim dijelovima Primorja. Umirovljeni vozač autobusa svoje penzionerske dane krati neumorno stvarajući nove sopele ali i različite druge predmete od drva. Stolice, ukrasi, čak i poludovršena barka na kojoj ovaj već godinama strpljivo radi rezultat su njegova mukotrpnog rada, znanja i drvodjeljske vještine koju je Hrvatić razvio i razradio tijekom posljednjih nekoliko desetljeća od kad se, "ničim izazvan", počeo baviti obradom drva. - Ja sam vam zapravo po zanimanju tvrdoglav čovik, reći će u šali naš sugovornik objašnjava-jući razloge

18

zbog kojih se svojevremeno uhvatio u koštac s drvodjeljstvom, posebice proizvodnjom sopela. - Priče o tome kako je teško i zahtjevno izraditi taj instrument zaintrigirale su me i nagnale da se okušam u tome te da kao potpuni amater u obradi drva pokušam izraditi instrument kojeg oduvijek

volim. Pomislio sam, ako postoje sopele koje dobro, lijepo i zvonko sviraju - a postoje, zacijelo ih mogu i sam izraditi i prihvatio se posla, kaže g. Mirko koji je tijekom posljednja dva desetljeća izradio toliko sopela da im ni sam ne zna broja. Danas moje sopele sviraju posvuda, pohvalio nam se ovaj osebujni otočan od kojeg smo doznali i kako jedan par njegovih krčkih sopela posjeduje i gradonačelnik New Yorka kojemu su u jednoj prigodi taj instrument poklonili otočni iseljenici. Među znalcima sopnje nije tajna i kako mnogi domaći sopci upravo Hrvatićeve sopele drže najboljima i zvukovno najčistijima, a ono što krčku sopelu izašlu iz njegove radionice čini osebujnom jest i to što se za razliku od većine ostalih na njima može svirati sedam, a ne šest tonova koje stvaraju instrumenti iz drugih radionica. Upravo tu činjenicu Hrvatić drži jednom od najvećih zabluda u stručnom, odnosno znanstvenom obrađivanju otočnog glazbenog naslijeđa. Mojom životnom misijom, da se tako izrazim, davno je postalo nastojanje razbijanja zablude kako se tradicionalna krčka ljestivica sastoji od šest tonova. Činjenica je da se na omišaljskom području pjevaju kanti koji imaju sedam tonova kao i da se pjesme poput "Oj turne moj" ne mogu svirati na sopelama koje umjesto traženih sedam, proizvode šest tonova. Problem je što većina graditelja sopela ne zna proizvesti instrument koji može stvoriti taj sedmi ton i stoga se šesttonska ljestvica, na štetu izvorne krčke sedmotonske skale udomaćila i postala opće prihvaćenom. Ispravljanje te zablude držim svojom životnom zadaćom a zbog toga se nerijetko poriječkam i s nekim domaćim


Naš kraj - naši judi

folkloristima i melografima, navodnim stručnjacima koji su prihvaćanjem te netočnosti i nedorečenosti stvorili "folklornu istinu" koja to nije, ustraje naš sugovornik. Držim nedopustivim da budućim generacijama ostavljamo u naslijeđe navode koji ne odgovaraju istini. Takvim činom zaboravu prepuštamo činjenice koje moje sopele i danas potvrđuju, jednako kao što ih potvrđuju i neke krčke, posebice omišaljske narodne pjesme koje se ne mogu izvoditi na šesttonskim sopelama, naglašava Mirko Hrvatić. Doznali smo i kako iz njegove radione uskoro izlazi i prva "dorađena" krčka sopela na kojoj će se moći izvoditi cjelokupna notna ljestvica u f-duru. - To još do sad nije napravio nitko. Potrudio sam se i uz pomoć posebne kompjutorske opreme kojom se mjere i fino "uštimavaju" tonovi uspio proizvesti sopelu koju još uvijek dorađujem i na kojoj će se, kad bude spremna, moći svirati u pratnji harmonike trieštinke koju, zajedno sa svojim sinom Borisom nerijetko sviram. A upravo taj instrument, priznaje nam taj glazbeni Bodul, moja je druga ljubav i ne tako davno upravo sam ja predstavljao otok Krk na festivalu koji se redovito održava u Roču. Spomenuta sopela, naravno kad bude gotova, moći će pratiti pjesme koje do sad nisu bile pogo-

dne za izvedbu na tom instrumentu i vjerujem da će mnoge zanimati kako to zvuči, priča naš sugovornik. Upitan o vremenu koje mu treba za izradu jednog para sopela Hrvatić odgovara kako pravila nema. -Sopela vam je k'o divojka. Neku ćete zmutit za dvi ure, za neku drugu van treba dva dana, neku treću dva leta, a neku nećete nikad dobit ča god delali i koliko god se oko nje mučili. Tako je i oko sopele. Tu neke stvari jednostavno nisu u vašoj moći. Ako sve ide kako treba i "sjeda" iz prve, izradit ćete ju začas. Neku drugu, koju stvarate s istim alatom, na isti način i iz istog drveta jednostavno nikad nećete moći dovesti do željenog rezultata. To ni sam ne shvaćam ali tu činjenicu prihvaćam, zaključuje naš sugovornik objašnjavajući nam kako, koliko god umješan majstor bio, naposljetku sama sopela odlučuje hoće li i kako svirati.

Poznavatelji Hrvatićevih sopela otkrili su nam i kako njegove instrumente krasi ton koji se izuzetno dobro slaže s ljudskim glasom. - Mnogi dobri stari sopci, čak i oni koji danas slove za ponajbolje svirače tih tradicionalnih krčkih instrumenata potvrđuju mi kako unatoč tome što raspolažu i sa po desetak parova sopela iz različitih radiona uvijek koriste moje kad prate kanture. Moje sopele uštimane su s ljudskim glasom i uz njih je najlakše pjevat, napominje ovaj iskusni izrađivač glazbenih instrumenata koji, zajedno sa svojim sinom, vrsnim sopcem, harmonikašem i kanturom svaku svoju sopelu predano dorađuje i "uštimava" kako bi odgovorila

upravo toj zadaći. Osebujni otočni izraditelj sopela otkrio nam je i kako je u svojoj radioni sam izradio gotovo sav alat kojim se služi u izradi krčkih sopela. Konusna svrdla koja koristim ne možete naći niti u jednoj trgovini alatom u svijetu. Takav alat ne postoji nigdje drugdje, a da bih ga proizveo, trebali su mi silni sati rada, preciznost u izvedbi i iskustvo. Upravo u tom alatu leži dio kvalitete mojih sopela i bez njega bih teško dobio ono čemu težim - pravi, izvorni, snažan i precizan ton koji moje sopele čini jedinstvenima, zaključuje naš sugovornik. Moje sopele mogu svirati i "unisono" što je posebno pogodno za izvedbu mnogih domaćih kanata. Taj se efekt postiže zamjenom pisaka odnosno stavljanjem onog s velike ili debele sopela na onu manju i tanju, i obrnuto. Uz nešto drugačiji "rad prstima" odnosno način zatvaranja rupa dobija se efekt koji je nezamjenjiv u takvoj vrsti svirke, otkriva nam je Hrvatić požalivši se kako su mnogi takvi elementi folklorne glazbene baštine nepravedno zapostavljeni te kako zbog nedosljednosti čuvara krčke glazbene baštine padaju u zaborav iz kojega ih uskoro neće imati tko izvući. Mladen Trinajstić

19


Naš kraj - naši judi

OPĆINSKA DELEGACIJA U POSJETU TORDINCIMA Čelnici naše Općine i ove su godine na poziv načelnika Josipa Maletića boravili u mjesecu svibnju u posjeti Općini Tordinci, a u prigodi Dana Općine. Načelnik Maletić bio je kao i uvijek više nego srdačan domaćin, te nam je organizirao posjet Đakovu, gdje nas je najviše oduševila đakovačka katedrala. Idućeg dana nazočili smo smotri

folklora „Listaj, lipo stara!“ na kojoj je nastupio niz folklornih društava iz Tordinaca i okolice. Prezentirali su bogatstvo folklora i narodnih nošnji njihovog kraja. Iako se život u ratom pogođenim područjima, pa tako i u Tordincima, vratio u normalu, još su uvijek živa sjećanja na stradanja u Domovinskom ratu. I prilikom ovog posjeta, kao i uvijek, pred spomen obilježjem ispred župne crkve polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali smo počast palima za Domovinu. Bez obzira na mnogobrojne žrtve, kod stanovnika općine Tordinci prisutna je želja da osiguraju što bolji standard življenja. te je u zadnjih nekoliko godina primjetan značajni gospodarski

opravak ovog područja kroz investicije usmjerene u poljoprivrednu proizvodnju. Svakako treba spomenuti i srdačan susret sa župnikom u Tordincima vlč. Markom Bubalom. Kao i uvijek bilo nam je lijepo u Tordincima. te s radošću očekujemo dolazak načelnika Maletića i njegovih suradnika na proslavu Dana naše Općine. Neven Komadina

Aktivnosti Udruge veterana Domovinskog rata

BEZ SREĆKA VIŠE NIKAD NEĆE BITI ISTO Tradicionalna akcija uređenja šumskih puteva i ove je godine okupila veći broj braniteljskih veterana s područja Općine Dobrinj. Krajem travnja članovi „Udruge veterana Domovinskog rata“ (UVDR) čistili su šumski put od Dobrinja do Svetog Ivana, te prilazne staze sa sjeverne strane općinskog središta. Nakon akcije, druženje je uz janjetinu i žlahtinu nastavljeno u dobrinjskom Domu,

te kasnije na boćalištu u Krasu. Nažalost, nismo ni slutili da će to biti posljednja veteranska akcija s našim, u mjesecu lipnju tragično preminulim Srećkom Purićem. I tijekom tog posljednjeg druženja, predsjednik naše podružnice nesebično je vodio računa o logističkoj potpori, brinući se da išta ne nedostaje i da svi budu zadovoljni. Družili smo se na izletima, odavali počast poginulim i preminulim su-

borcima, organizirali imenovanje parka i obale hrvatskih branitelja u Dobrinju i Klimnu, spremalo se imenovanje u njegovom Gabonjinu... I ove će godine veterani pohoditi Svetište Majke Božje Goričke kod Baške. Na Dan pobjede, 5. kolovoza, Srećko neće biti s nama. Bit će u našim molitvama. Nedeljko Gržetić, tajnik UVDR Dobrinj

FOTO: Nedeljko Gržetić

20


Naš kraj - naši judi

KOMUN U TRIBULJAMA I KLANICAMA Dana 09.06 mjesni odbor KlaniceTribulje organizira je komun. Najviše je bilo judi treće životne dobi. Pa smo zo najstarijin Ivanom Škrabonjom 1927. (Ive Martinov) poćakulali kako je to bilo nigda. Soko selo je znalo čo imaju za

poklaštrit i ke puti moraju popravit. Od soke kuće je mora poć po jedon čovik. Od kih famej ni bilo judi morali su platit žurnadu. I tako naš Ive re na soki komun od kad je ime 15 let osim kad je bi va vojskoj. Alen Šamanić

FOTO: Alen Šamanić

SLAVLJE U ŽUPI KRAS Kad se u jednoj maloj župi, koja broji oko dvjesto vjernika, dogodi u jednom danu krštenje petero djece, onda je to zaista veliki događaj, jer se u povijesti župe dosad to nije dogodilo. Prvog dana srpnja župna crkva Sv. Antona Padovanskog u Krasu bila je prepuna roditelja, kumova, mamica, djedova, rodbine i svih župljana, da svi zajedno svojom nazočnošću uveličaju ovo veliko slavlje. Sakramentom krštenja postali su članovi Katoličke crkve djevojčice blizanke Lucija i Paula Badurina, Nea Gržetić, Gabrijela Latinović i dječak Mihael Žic. Sv. misa uveličana je prigodnom lijepom propovijedi našeg župnika vl. Ivana Buića i pjevanjem crkvenog pjevačkog zbora, pod ravnanjem Milodraga Justinića. Nastavilo se čestitanjem i druženjem ispred crkve, uz zakusku, koju su priredili roditelji krštenika. Ovoj dječici, novim člano-

vima velike obitelji Božjeg naroda, želimo da izrastu u poštene i vrijedne ljude, kršćanskih nazora, na radost svojih roditelja, obitelji,

našeg Krasa i Domovine. Radmila Borović

FOTO: Ivica Brusić - Brujo

21


Susret Slavna svjetska ljepotica našla je vremena i za naš Fanot

TERESA SCANLAN: SANJAM SVOJE SNOVE, ALI ISTOVREMENO UŽIVAM U STVARNOSTI I LJEPOTI ŽIVLJENJA Dolazak poznatih osoba, pogotovo onih s predznakom „svjetski slavnih“, neminovno sa sobom donosi i veliki interes javnosti. Ni dolazak jedne od najmlađih „missica“ u povijesti svjetskih izbora ljepote – a k tome još i predstavnici najjače svjetske sile - u našu regiju nije prošao nezapaženo. Hrvatsku je zadnji put posjetila kao djevojčica a osam godina kasnije vratila se kao Miss Amerike 2011. Njezin jednomjesečni boravak na Iloviku u stopu je pratila „sedma sila“ . U stopu su je pratili i brojni mali i veliki obožavatelji, želeći ovjekovječiti susret s jednom od najljepših i najmlađih pobjednica na svjetskim natjecanjima ljepote. Ipak, osim ljepotom, Teresa Scanlan nametnula se prvenstveno svojom jednostavnošću, ničime ne odajući osobu, čije je lice krasilo gotovo sve svjetske časopise i čije ime i dalje - iako je krunu najljepše predala nasljednici - slovi za sinonim ljepote diljem svijeta. Od hrvatskog jezika razumije i govori nekoliko riječi, ali nacionalnu i obiteljsku povijest itekako dobro poznaje. Unatoč pretrpanom rasporedu i velikom interesu medija, Teresa Scanlan našla je vremena i za naš list „Fanot“. Teresa, kao što je poznato, hrvatskog si podrijetla. Prije 60 godina Nives i Franko Jelich tvoji baka i djed s majčine strane - s otočića Ilovika odselili su u Sjedinjene Države. Tvom je djedu bilo tek osamnaest godina, kad je donio odluku da u komunističkoj Jugoslaviji ne želi živjeti. Pobjegao je u sićušnom čamcu, pod vrlo opasnim okolnostima, zar ne?

22

Da, upravo tako je bilo! Moj „nono“ - uvijek ga zovem po hrvatski - bio je otprilike mojih godina, kad je s još četiri prijatelja noću pobjegao s otočića Ilovika do obale Italije. Tamo su se on i moja „baba“ vjenčali, te su živjeli pune tri godine u izbjegličkom kampu, prije nego su stigli do Sjedinjenih Država. Srednje si od sedmero djece u obitelji. Kako izgleda odrasta-

nje i život općenito u tako velikoj obitelji? Jesu li te roditelji zbog toga više ili manje podržavali u nakani da se sa samo trinaest godina prijaviš na natjecanje ljepote? Ma da budem iskrena, jako volim tu svoju veliku obitelj, iako mi se zapravo čini da uopće nije velika. Nadam se da ću u budućnosti i sama imati veliku obitelj, jer zaista cijenim to što sam odrastala u velikoj obitelji, te kako me ta moja velika obitelj oblikovala kao osobu. Jedna od predivnih stvari koje mogu reći za svoje roditelje je upravo to da su oduvijek i uvijek podržavali sva nastojanja sviju nas. Nisu nas, da tako kažem, držali za ruku i naš posao odrađivali umjesto nas. Ne, baš suprotno a takav su stav imali i kad sam odlučila prijaviti se na natjecanje ljepote. Biti Miss Amerike mora da je bilo predivno iskustvo. Koje si slavne osobe upoznala i kako si se nosila, tj. kako se i dalje nosiš sa svojom slavom? Je li titula Miss Amerike baš ono što si zamišljala da je? Biti Miss Amerike znači doslovce svakodnevno upoznavanje slavnih osoba. To uključuje političare, poput predsjednika Barracka Obame, zatim zvijezde sporta kao što su Sugar Ray, Mike Ditka i drugi; pa onda glumci Adam Sandler i Hugh Jackman, pjevači Kelly Clarkson i Cee Lo Green i mnogi, mnogi drugi. A što se tiče drugog dijela pitanja – pretvaranje sedamnaestgodišnje provincijalke iz Nebraske u međunarodnu javnu osobu, joj, to je stvarno, stvarno bila promjena!!! Bila je to i velika promjena i velika


Susret prilika za još veće mogućnosti, ali ta je promjena sa sobom donijela i neke izazove i poteškoće. Ni danas zapravo ne mogu definirati kako sam ja tu titulu Miss Amerike zamišljala, niti što sam od svega toga očekivala. Sigurna sam u jedno: uživala sam, doslovce uživala u svakoj minuti dok sam nosila titulu, koja me zauvijek promijenila. Tu ulogu ne bih mijenjala ni za što na svijetu! Svaka nositeljica titule Miss Amerike odabire temu, odnosno problem, kojem tijekom svog mandata želi posvetiti posebnu pažnju. Ti si se, vjerojatno s razlogom, usredotočila na poremećaje u prehrani, posebno na bulimiju i opasnosti koje sa sobom nosi. Sa svega trinaest godina jedna od mojih najboljih prijateljica oboljela je od bulimije. Tada, naravno, nisam imala pojma što to konkretno znači, pa sam se dala u istraživanje bulimije i svih njezinih negativnosti, paralelno tražeći način kako pomoći svojoj prijateljici. Kroz godine istraživanja shvatila sam pravu srž problema, odnosno zla koje bulimija zadaje posebice mladim djevojkama. Kad sam osvojila titulu, postala sam ujedno osoba koja bi trebala biti pozitivan primjer svima oko sebe, stoga sam odlučila čim više rasvijetliti problematiku bulimije. U predstavljanju sebe, uvijek nastojiš istaknuti da bitan dio tvog života čini vjera. Imaš i neke svoje molitve, koje si sama napisala? Vjera mi je izuzetno važna u životu. Kroz brojne nevjerojatne situacije koje su se desile u mojem životu, te u životu moje obitelji, posebno u životima bake i djeda, kroz sve što nam se i dalje dešava, uvjerila sam se u Božju providnost i njegovo djelovanje. Zahvaljujući svemu tome, došla sam do jedne predivne, ali i oslobađajuće spoznaje – da Bog zapravo ima savršen plan za moj život i da je taj plan izvan svih

mojih najluđih snova. Stoga su moja misija i moja svrha na zemlji da upotpunim taj plan i to tako što ću kroz sve što govorim i činim svjedočiti Božju ljubav. Jedna od tvojih želja je da u daljoj budućnosti osiguraš jedno mjesto za sebe u Vrhovnom sudu SAD-a, ali i predsjednička funkcija najveće sile svijeta je nešto u čemu se vidiš jednog dana? Još otkad sam bila sedmogodišnjakinja gajim veliku želju da završim pravo i da postanem tužiteljica, pa onda sutkinja, da se kandidiram za neku političku funkciju i postanem

predsjednicom Sjedinjenih Država a onda da sjednem na jednu od stolica u Vrhovnom sudu pravde. Vjerovali ili ne, ti se moji ciljevi nisu promijenili niti malo, još uvijek sam odlučna u toj svojoj namjeri! Eto, ove jeseni postajem brucošica! I dok se polako krećem prema tim svojim ciljevima koje sam davno zacrtala u svom srcu, zbilja se radujem iščekivanju toga u kojem će se smjeru zapravo moj život kretati i što je Bog u svom planu za mene odredio! Razgovarala: Gordana Gržetić

23


Naš kraj - naši judi Organizirano čišćenje plaća i obalnog pojasa

ZAJEDNIČKI ZA ČISTIJI I LJEPŠI OKOLIŠ U organizaciji TZO Dobrinj i Općine Dobrinj obavljeno je čišćenje plaža i obalnog pojasa na području Općine Dobrinj. Akcija čišćenja počela je u popodnevnim satima 2. lipnja. Krenulo se s rive u Solinama, te s rive u Šilu. Čistilo se vanjske uvale od Uvale Petrine preko Vetrne, Vodice, Murvenice i Konjina sa šilarske strane, pa od Jazbinske, Lupeške, Lončarice do Slivanjske sa solinarske strane. Treća je grupa čistila Sulinj i unutarnju stranu Uvale Soline. Ove godine skupilo se ogromnu količinu smeća, tako da je morao doći i kamion za odvoz odpada komunalnog društva Ponikve da odmah pokupi smeće. Ove zime su bile dosta jake bure, tako da je bilo naneslo svakakvog smeća sa svih strana. Nakon čišćenja u večernjim satima nastavljeno je druženje u Čižićima na rivi uz roštilj i fažol.

kojima ovim putem zahvaljujem i nadam se da se vidimo dogodine na istome mjestu te da uspješno, kao i ove godine, pripremimo i očistimo naše predivne plaže i uvalice kako za goste, tako i za nas same. Boris Latinović

Ove godine okupio se veliki broj sudionika, negdje oko 160 ljudi,

FOTO: Boris Latinović

Novi sadržaji za turiste i stanovnike Šila

ŠILO U LJETNOM IZDANJU Nakon duge, hladne i burovite, zime stiglo je toplo i vruće ljeto. Ovu turističku sezonu upotpunili smo mnogim zabavnim sadržajima, posebice na plažama. Moramo istaknuti Aqua park na pješčanoj plaži, kao i lopte u kojima se možete kotrljati po moru, te još jedan Aqua park na novoj plaži kod nogometnog igrališta. Zabavnog sadržaja nikad dosta, tako da smo staro igralište za djecu kraj crkve opremili novim sadržajem i uredili ga koliko smo stigli zbog početka sezone. Isto tako, napokon je i naša pješčana plaža dobila dvije lijepe montažne tipizirane kućice za prodaju potrepština za plažu. Na zahtjev naših boćara, počelo se

24

uređivati boćalište. Također zbog početka turističke sezone napravili smo nadstrešnicu i postavili nova rasvjetna tijela, a nastavak slijedi na jesen. A kad ste ulazili u mjesto Šilo, s desne strane vidjeli ste, ili ćete tek vidjeti našu novu tabelu „dobrodošlice“. Iako je Šilo turističko središte dobrinjskoga kraja, bez financijske potpore Općine Dobrinj naše želje i planovi usmjereni ka poljepšanju mjesta ne bi mogli biti realizirani. Stoga i ovu priliku koristim da zahvalim načelniku Nevenu Komadini i Vijeću Općine Dobrinj na nemaloj financijskoj potpori, ali i i razumijevanju za naše ideje i projekte. Na kraju sve vas pozivam da

prisustvujete raznim događanjima, koja se održavaju kroz cijelo leto, a posebno na Dan Šila, na Rokovu, 16.08.2012. Rokova započinje već u ranim jutarnjim satima: u 6.00 je potezanje mreže migavice, zatim u 7.00 budnica Limene glazbe, uz besplatne ribice i čašu dobre Žlahtine, sve upotpunjeno ugodnim zvucima klape. U 19.00 sati kreće procesija iz Polja a u 20.00 sati počinje svečana sv. misa u crkvi u Šilu. Za večernji dio zabave pobrinut će se kumpanija Tramuntana i Vokalno - instrumentalni sastav Insula, uz gosta večeri Marka Pecototića - Peca ... a u 24.00 VATROMEEEEET! MO Šilo Ivančica Dunato


Naš kraj - naši judi Problematika alohtone divljači i dalje aktualna

NA RAZINI OTOKA DOBRINJSKI LOVCI NAJUČINKOVITIJI U O ODSTRELU DIVLJIH SVINJA Lovna jedinica „Fazan“ djeluje u sklopu Lovačkog društva „Orebica“ i trenutno broji 48 članova, raspoređenih po lovnim grupama Dobrinj, Kras i Gabonjin. Na godišnjoj skupštini dobrinjske lovne jedinice obznanjen je podatak o 1210 ubijenih divljih svinja na otoku Krku.

u odnosu na prvotne preglede. Naklonost sreće, ali i sigurnu ruku, tijekom lipnja ove godine, imao je lovac Ivan Plišić koji je u blizini Dolova odstrijelio medvjeda. – Prema procjenama otočnih lovaca na Krku trenutno imamo četiri medvjeda, rekao je dobrinjski lovnik Mladen Španjol, naglašavajući kako su na razini otoka Krka dobrinjski lovci i dalje najučinkovitiji u odstrelu divljih svinja. To je rezultiralo smanjenjem šteta i dobrom suradnjom s poljoprivrednicima i pastirima na području Općine Dobrinj, no na pojedinim djelovima otoka Krka situacija je

bitno drukčija. – U posljednje vrijeme u javnosti se plasiraju razne dezinformacije, između ostalog i glasine o dovođenju divljih svinja kamionima sa kontinenta, rekao je Sanjin Crnčić, predsjednik „Fazana“, naglašavajući kako začuđuje činjenica da tako promišljaju i pojedinci iz otočnog javnog života. – Naše poslovanje je javno i transparentno, te nema nikakvih zapreka da se takvima daju na uvid naše poslovne knjige, kao i ostale tražene informacije, zaključio je Crnčić. Nedeljko Gržetić

– To se odnosi na proteklu lovnu godinu, od 1. travnja 2011. do 31. ožujka 2012. godine, istaknuo je tajnik Branko Justinić, dodajući kako je od početka travnja do 1. srpnja ove godine na Krku odstrijeljeno 260 svinja. U protekloj lovnoj godini na nivou otoka Krka zabilježeno je više slučajeva trihinele kod divljih svinja, no kad su, na zahtjev lovaca, obavljene dodatne kontrole veterinarskih nalaza, dobilo se različite rezultate

VODOOPSKRBNI SUSTAV OPĆINE DOBRINJ PRIKLJUČEN NA RIJEČKI VODOVOD Zbog podužeg sušnog razdoblja zabilježene su niske razine vode u akumulaciji Ponikve, pa je kompletan vodoopskrbni sustav Općine Dobrinj priključen na riječki vodovod. Kažu da je riječka voda kvalitetnija, a sudeći po smiješku, izgleda da je tako zaključio i mali Lovro iz Dobrinja. Nedeljko Gržetić

FOTO: Nedeljko Gržetić

25


Po domaću

VIČERICA ŽIVJENJA Tada je bi samo jedon mod da te niki napismeno aviza; kompjuteri, e-mail, a i poruke na mobitelih, o ton se tada evuda ni nanki razmišjalo. I tako je toga dana poštar na moje vrata prneso list: -Pavačić, Pavačić, pismo za vas! – zakriknu je poštar toga 17 avgusta 1994-te sprid mojih vrat, buduć da ni kaseticu za list još nison bi stavi. -Da, da, da, dobro, ne mora celo selo znat da iman poštu! Ma, na listu ni marki ni timbra, čo je ovo? – zapita son i poštara i sebe gjedajuć lipu i fanj veliku žotu kuvertu. -To ti je posla Marko. Ne posla, nego mi je da ako ću ti zručit zasput – reko je poštar, se na motor i parti naprid. -Marko? Marko meni pošija list? Sused ki je od mene sto metar a na to mi je i jedon od najbojih prijateli još od prvoga razreda?- Napol so strahon oprl son vaje zvona kuvertu i pošne čitat: „Pozivate se sa svojom obitelji da 26. kolovoza...Posebni gosti programa...Molim za diskreciju“ …Čita son na preskoki, pročita sve jeno par puti a onput se zisme od gušta: -Ha ha ha ha..ovo more samo Marko ziumit!Marko, Marko… Žota kuverta arivala je još na četire indirici: prijela ju je Marta, ku Marko va prvon razredi toliko ni trpe, da njoj je pred meštricun razbi oćali, da bi par let košnije postali veli prijateli; kuvertu je prije i Tomislav, ki je zadnjih deset let žive va Samoboru a priko leta je bi na rodnon škoju; žota koverta znenadila je i Damira, ki je va četrton razredi sridnje školi šo Meriki na razmjenu školanti i Boduliju zavaviki zamini za Connecticut, osin čo je soko leto cel avgust znova lumbarda po staron kraju. A kuvertu je prije i Kristijan, ki je i so trejset let osta jeno velo, dobroćudno dite, koga ni bilo briga za niš drugo ako ne za utakmice Olimpije va Ljubljani, kamo se je va prvon razredu srednje školi premoknu so famejun.Svi mi, kaj god smo bili, sokoga avgusta nahajali smo se na vičeri va nikon restoranu, a šenpre i u koga od nas. A sada nas Marko va strogoj tajnosti poziva na, kako je napisa, vičericu živjenja.. Kako je Marko napisa, va strogoj

26

diskreciji, Marta i nje Jakov, Tomislav i Lucija, Damir i Shelley, Kristijan i Albina i ja i Martina našli smo se okolo osme ure 26. avgusta sprid Markove garaže: -Ulaz pet kuna, za vas Merikani deset! Garažu ćemo oprit kada Marko reče! – reko je ozbilno Markov ded od devedeset let, sideć na šediji sprid vrat od garaže. -Ok, ok, barba Mate, dat ću ja za svih nas dvajset talari za ulaz. More? -More!Daj! – reko je stari Mate. Kada smo platili čo je Mate iska, poćakulali smo š njin a onput su se najzada pokazali Marko i Tanja. -Dobar večer svimi, drago mi je da ste prišli! Malo kosnimo, ma komaj smo se dičini liberali. Tanjina sestra jih je zela na sladoled Bošku. Oni ovo ne bi razumeli, koti...koti ni fanj drugih velih – reko je Marko. -Prez brigi, Marko, mi smo evdi, mi te razumimo i..da ti buden iskren, zaplaka son kada mi je poštar hiti list skroz poneštru, znaš – reko je Kristijan, ki nikad ni trpe plakani. Dokla je Kristijan ćakula, zo stražnje bandi sprid garaže stvori se je jedon stariji par. Muški i ženska, lipo spravni, deboto zafeštani. Ni bilo moguće odredit smiju se ali plaču. Za pravo reć, imeli su zač i smet se i plakat... -Dobar večer svimi! – rekla je ženska a muški je doda: -Bog daj sriću! Onda, kako ono moran reć, čekajte malo: zine je zo žepića harticu i pročita: „Hvala vam svima što ste došli! Proglašavam izložbu Vičerica živjenja otvorenom“! Marko, čestitamo ti, samo ne udelaj manovru koti pred deset let! Svi smo se na to nasmeli a kada je stari Mate oprl garažu i reko :Izvolite!, Marta je zakriknula: -Ajme, kako da je znova osondeset i četrta! Vidi gaaaa! Vučkooooo! Da, da, Vučko…. Vučko je zasinja tu hijadudevetstoosondeset i četrtu. Bilo je to va letu kada je va Sarajevu bila Olimpijada a Vučko je bila maskota Olimpijadi. Kako smo samo svi mi čeznuli za Vučkon! Va većih gradih je bilo logje prit do Vučka, ma mi ki smo živeli na škojih, ki smo do grada morali ćapivat trajeht ali se uru i pol ali dvi vozit priko mosta, Vučko je za nas bi

samo jedon son, koga nan je pomogo odsonat Marko. Marko, nadprosječno talentirano dijete kojem se smiješi stipendija umjetničke škole, rekla je fanj puti meštrica od likovnoga. I ono čo smo sonali a nismo mogli dosonat, fini bi Marko; -Sve Markova olovka more! Oćeš auto – evo ga; oćeš kuću, evo ju! Samo pitajte – reko bi nan Marko i narisa ono čo bimo oteli. Tako je bilo i so Vučkon..A o Vučku je sona i još jedon od nas, on komu je malo vrimena ostalo da dosona svoj son... Zoran je bi jedon od ne znan koliko ono hijad dice, kimi je po nikon čudnon sudu sujeno da pre vrimena fini svoje živjenji. Počelo je so febricun va četrton razredi, nastavilo se so bolnicun va peton i so bolesničkun postijun va ku je – eto kako je živjenji nepravedno-fini na svoj trinajsti rodjendan... Zoranov banok i katrida ostali su prazni, ma nismo ga zaboraveli; ni bilo dana da ga ki od nas zo školi ni pohode i napravja mu svega i sočesa. A Marko, s kin je side va klupi, Marko je Zorana tendi na svoj mod: -Tako. Narisa son ti kuću so balkonon, fini son one konje i brod čo si ote a za Vučka je vrimena! Znaš, moran ti nič reć: pošne son trenirat nogomet. Morda me budu i v Riku zeli igrat. Bili su niki gjedat na školskon igraliptu, čuli su za me i da bi nič moglo bit od mene! Zato ćeš na Vučka malo čekat aš sada moran soki liberi moment teć da buden va formi. Ej, kada se zabogatin i postanen bogat i popularon koti Zico ali Maradonna, zet ću vas na put okolo svita. -Ma super, Marko, nego ako ja umren? -Ma daj, gluposti. Čiste gluposti, stari moj! Ti umrit? Vidiš da medižina gre naprvo! Ti ćeš stari moj, bit moj menađer, kada tako dobro znaš računat! Čuj me, tvoja mat je rekla da su ti nalazi boji, da da boje jiš i da moreš san zo postije do stola. Kakova smrt? Ti se refaj a kada se ja zitečen, nacrtat ću ti ne jenoga nego sto Vučki! Ok? -Ok, Marko! – reko je Zoran. -A da mu nacrtaš toga Vučka? Nikad ne znaš... – reko mu je Tomislav dokla smo se vraćali doma.


Po domaću -Ti vavik zazivješ zlo! Mene čeka trening a Zoran će se refat! Adio, dečki, odoh ja na svojih deset dnevnih kilometara! – odbrusi nan je. Misec i tri dni košnije, nijedon ni mogo do Marka. Nanki mater ni oca ni pušća va kamaru. Zaprl se je nutor i jedino čo je govore bilo je: -Ja son kriv! Ja son kriv! Ja son kriv! Tomislav, Damir, Kristijan i ja takorekuć smo kječali sprid vrat od Markove kamare, ma ni bilo pomoće. I pitanji je kako bi finilo da se dokla smo kječali sprid vrat, kući nisu stvorili oni kimi je najmonje bilo do tuje brigi: -Kuća nan je pona judi i ne moremo čuda bit evdi, ma čuli smo za Marka. Ako moremo..-rekla je ženska pod črnin facolon. -A provajte! – rekla je Markova mat!Provajte! Ako ga vi ne toknete….Markova mat je pošnela plakat a ženska pod facolon je odvrnula: -Ću, ću, pomalo… Ženska pod facolon je šla do vrat od kamarice i rekla: -Marko, Jelena je, Zoranova mat! Prosin te, opri mi vrata samo minut i onput je zapri! Samo minut! Pol minuta! Prosin te, va Zoranovo ime je opri! Vrata su se oprli a zo kamarice je zišo manko tri kila logji i bled koti krpa Marko:

OMIŠOJSKA Prišo je Gorinjoc va Omišoj prodavat lignji (oni reku legni) i kad je vide da re prema njimu jedna mlada gospa, poče je iz svega glasa zijat: -Legni, gospa, legni! Gospa je prišla blizu njega i počela po njimu pjuvat: - Pu, praščina če te ni sran, a mame moja če mi je gerdo reke! Nato će Gorinjoc: -Gospe moja ča san grdo reko, vidite ja prodavam legni! Gospa je brižna mislela da njoj govori neka leže, ni razumela gorinjski jizik. Mirko Hrvatić

-Čo ste me prišla ubit? Imate pravo! Zadnju želju mu nison ovrši! -Ne, Marko, ne, ti si mu da morda i više nego drugi. Marko. Do kraja je ime poli sebe sliku onoga broda. Marko, so Vučkon ali prez Vučka, Zoran bi šo kamo je ime poć. Mi nećemo zaboravit koliko ste svi vi, napose ti udelali za Zorana i to neka ti bude utjeha. Nisi mu ariva dat Vučka, ma da si mu dokla je bi živ čo je rabilo – lipu besedu. Ala, spravi se, za tri ure ćemo partit…Ma ćeš prit zadnji put pozdravit Zorana? -Nikad veće neću toknut balu i ne želin čut za nogomet! – gana je Marko to zapodne cel put od Zoranove kuće do crikve i potla do smitira-Nikad! Ni-k-a-d! A dvajsetok dan košnije, prišo je k meni koti da ga šijun nosi: -Ja ću bit boji nego Maradonna! I risat ću i slikat naprvo! I iman jenu ideju! Dobit će Zoran Vučka! A sada me čeka desetka skroz priko komunadi! Marko se je posveti nogometu i ariva do drugoligaškoga kluba. Risa je i crta tuta forca a ideju ku nan ni ote reć, doznali smo kada su se oprli vrata od Markove garaže... -Ovako, lipi moji: soki od vas će kupit jedon litrat. Dajte koliko želite! Ono čo spravimo, dat ustanovi ka skrbi za slabu dicu. I ako ste za, moremo sokoga avgusta udelat Vičericu

živjenja. Ala, litrati su pod brojen a stari Mate ima kasu! -Hvala ti va naše i Zoranovo ime! Drugo leto ćemo gjedat da Ivan i Sanja budu s nami!– reko je Zoranov otoc.-I oni još vaviki jako trpe za braton i šigur son da će jih ovo refat! Hvala ti čuda, sinko! Ma…-Zoranov otoc je pojubi Marka-ma…sinko moj! Sinko moj broj dva! Na sokon litratu ki je vise na zidu bi je samo i jedino Vučko – jedon Vučko na dvajset modi... Na našoj prvoj „Vičerici živjenja“ spravili smo deboto dvi, za tadašnje vrime, misečne plaće. Drugo leto se je naš krug proširi za Zoranovoga brata i sestru so famejami. I naprvo Marko priko leta crta i riše, a mi kupujemo. Staroga Mata na ulazu je zaminila Marta, a Zoranovi mat i otoc su i naprvo posebni gosti – ki za svih nas priprave vičeru.Nijedon va selu ni va naših rodbinah ni dozna za tu našu Vičericu živjenja. Zo jene bandi, bilo bi onih ki bi se smeli i rugali a Zoran to ni zasluži; zo druge, bila je to naša večer, naša Vičerica.Vičerica skroz ku je na niki mod Marko očisti savjest i priko ke, skroz naše živjenji, živi i Zoran. I va čije će ime i evoga avgusta, nadijemo se, kupčić šoldi pomoć a morda i spasit ničije živjenji…. Gordana Gržetić

INTANTO JE PRIŠLA Jedon naš Krasan od šezdesetok let reko je pred dva leta: „Ma čo, da će tekuća voda prit na Kras? Štorija za kuneliće! Će morda kadagod i prit, ma ja, a nanki ni moji dica, to dočekat nećemo. Daj, Bože, da to budu i moji vnuci“! Ma ov put si se gospodine M.! Debelo prevari, aš voda intanto je prišla. Va petrovskom misecu va desetok kuć potekla je od vodovoda voda. Brzo će ih bit još i više. Kras je raštrkan i velik, pok još ni sogdi mriža raspejana, ma ufamo se da će i to bit i da će svi pomalo prit na red.

I ja son mej onimi srićnimi da se sada moren tuširat i zalivat rožice bez straha! I ne moran više gjedat va nebo će past dož, ali ne! Ne moran više ni gjedat va štirnu, je mi voda već pri dnu, ali ni! Zato velo hvala više od jenomu (imena neću spominjat) va općini Dobrinj i onim dobrin juden ki su va Zagrebu batili na čuda vrat, vavik navijajuć za naše otoke. Svi znamo ki su to judi bili, a daj, Bože, da i naprvo bude još takovih! Radmila Borović

27


Feljton DOBRINJSKA ŠKOLA – RIZNICA PROŠLOSTI, KOLIJEVKA BUDUĆNOSTI (2)

KATE PARČIĆ – MEŠTRICA ZA SVA VREMENA Sedamdeset i dvije godine života, od kojih tridest i osam posvećenih prosvjećivanju generacija ... a od tih trideset i osam, trideset šest godina i dva dana provela je u Dobrinju. Živjela je u godinama obilježenim društvenopolitičkim previranjima, preživjela, doslovce spašavala živu glavu pred D'Annunzijevim legionarima. Po mnogočemu, bila je žena koja je obilježila svoje vrijeme, ali je ujedno bila i žena ispred svog vremena ... jednostavno rečeno, meštrica za sva vremena... Bit će meštrica ! Doslovce minute bile bi dovoljne, pa da jedna vrbnička djevojčica bude „pomlađena“ za cijelu godinu. Stara godina 1860. odlazila je u prošlost, a nova 1861. i jedan novi život kročili su na scenu budućnosti. -„Bit će Katarina!“ – objavila je ponosna majka, primivši djevojčicu. „Bit će meštrica!“ – dodala je primalja. I jedna i druga svoje su objave izgovorile s razlogom. Katarina je bilo tradicionalno ime u obitelji Parčić a zanimanje „meštrica“ nametnulo se samo po sebi: Dragutin Antun Parčić, pionir fotografije i autor jedne od najstarijih fotografija sunca na svijetu, autor gramatike hrvatskog jezika na talijanskom, bio je stric novorođene djevojčice. Stoga je,pouzdavši se u genetiku, mudra „špiranca“ (vrbnički naziv za primalju) prosudila kojim bi putem djevojčica mogla krenuti. Želja djevojčičine majke tek je djelomice ispunjena; ime koje je dala kćerki, bilo je u uporabi tek na papiru, u službenim dokumentima. Katarina je već u svojim ranim godinama postala Kate, rijetko Katica. Krsnim imenom gotovo ju nikad nitko nije oslovljavao, niti se ona pod tim imenom predstavljala. S druge strane, „špirancino“ se proročanstvo obistinilo; nakon pučke škole, Kate, po uzoru na svog strica, odabire pedagoški poziv, odlazi u preparandiju i 1879. i službeno postaje „meštrica“...

odlazi učiteljica Lucija Galzinja Gutt. Odlukom Kotarskog školskog vijeća, „staru meštricu“ zamjenjuje mlada meštrica Kate Parčić. Nije to, međutim, bio prvi njezin dolazak u Dobrinj; godinu dana ranije došla je na ispomoć Luciji Gutt, kojoj je po odlasku ravnatelja Nikole Butkovića na službu u Kastav, ostala na brigu cijela škola. Katin boravak u Dobrinju bio je kratkog vijeka. Prema zapisima iz tog vremena, „došlo je opet do trvenja izmedju učiteljice i miestnih oblastih školskih i obćinskih. “Za ravnatelja škole postavljen je Antun Fučić a Kate Parčić početkom listopada napušta školu. Vratit će joj se sljedeće godine i u njoj provesti cijeli radni vijek, sve do 31.kolovoza 1922.godine. Osim po specifičnom načinu prenošenja znanja i poučavanja vještinama, Katu Parčić njezini su učenici, ali i suvremenici, upamtili po specifičnom načinu odijevanja, odnosno po „dogih svitah“, tj. dugim haljinama, koje su za ono vrijeme bile poprilično avangardnog kroja. Katu Parčić opisali su i kao učiteljicu koja nije imala običaj povisiti glas, ali njezine skupljene obrve bile su dostatno upozorenje. Djeca su voljela meštricu Katu a ona je voljela njih...jako, ali ne najviše... Nikada zaboravljen ... Sudbina se katkada zaista okrutno poigra s nama, ili onima koji su nam bitni u životu.Posljedice te zlosretne

igre osjećaju se cijeli život.Takav jedan događaj ostavio je traga i na uvijek vedroj meštrici Kati. Iako nikad nije postalo jasno kako i pod kojim okolnostima, iz Katinih pričanja bilo je očito da je mladić koji je zarobio njezino srce iznenada, igrom sudbine, nestao iz njenog i ovozemnog života. Nažalost, nije to bio jedini udarac koji ju je zadesio.Sudbina joj je spremala još jedan, možda i najteži... Nikad nije prežalila svoju ljubimicu Isto kao što se Kate Parčić ugledala u svog slavnog strica Dragutina, tako je njezina nećakinja Marija nju odabrala za uzor. Marija i Kate imale su podosta zajedničkog: obje su bile širokih svjetonazora, bole su oči okolini svojim oblačenjem i razmišljanjem, ali lošu riječ za njih kao osobe, za njih se jednostavno nije moglo naći. Po odlasku u mirovinu, Kate iz Dobrinja direktno odlazi svojoj nećakinji, koja je sa suprugom počela novi život u Krku. Ako je Katina ljubavna priča bila nesretna, Marijina je bila tragična; ljubav s velikim pjesnikom Vladimirom Nazorom završila je onako kako Marija nije zamišljala. Brak s drugim čovjekom očito nije odagnao patnju, te je Marija 1923. samovoljno otišla u smrt. Tugu za ljubimicom Kate je narednih, odnosno posljednjih devet godina života ublažavala šetnjama po rodnome Vrbniku. Kate Parčić, meštrica za sva vremena, umrla je 8.travnja 1932. Kroz usmenu predaju i danas živi u sjećanjima mnogih, znana kao meštrica za sva vremena. (Napomena: ovaj je članak nastao prema sjećanjima i kazivanjima Marije Strčić iz Svetog Vida Dobrinjskog, jedne od nekadašnjih učenica, koja je s bivšom „meštricom“ slijedom raznih okolnosti kasnije postala prisna prijateljica. Gordana Gržetić

Meštrica va dogih svitah Nakon osamnaest godina u kontinuitetu provedenih u dobrinjskoj školi, u rujnu 1886. u zasluženu mirovinu

28

U sljedećem broju: Bila je i više od „meštrice“ – Emerika Buljat Učiteljica Kate Parčić (lijevo) - snimljeno koncem XIX st.


Sport Malonogometni turnir Šilo 2012

ACAPULCO OSVOJIO PRVO MJESTO Nogometaši „Acapulca“ zasluženo su osvojili malonogometni turnir koji se ove godine održao u Šilu i koji je okupio šesnaest ekipa sa otoka Krka i riječkog prstena. Acapulco je pokupio i sve ostale vrijedne nagrade, tako da je najbolji golman Mauro Ciani, najbolji strijelac Admir Malkić a najbolji igrač Luka Tomljenović. U Šilu su organizatori turnina (MNK Općina Dobrinj) za ljubitelje malog nogometa uz pokroviteljstvo Općine Dobrinj pripremili umjetnu travu, gastro ponudu, bogate tombole i zabavu. Orkanska bura koja je zapuhala nedjelju navečer nije pokvarila planove organizatora, samo je završnicu turnira od nedjelje pomjerila na srijedu navečer. U polufinalima su se našle najbolje ekipe turnira, Acapulco, Argonauti, Kvarner Adria Sport i Trumm. Prvo polufinale odigrali su Trumm i Argonauti koji su svladali jedinu otočku ekipu koja je došla do polufinala s 5:2. Drugo polufinale je bez većih problema prošao Acapulco koji je pobijedio Kvarnera Adria Sport s 6:0 u kojoj je Kristian Cianci postigao četri pogotka. Utakmica za treće mjesto između Trumma i Kvarner Adria Sporta bila je izuzetno napeta, pobjednički pogodak za Kvarner Adria Sport postigao je Roko Viduka u posljednjim minutama susreta za

konačnih 2:1. U finalu su se našle najbolje dvije ekipe turnira, riječki Acapulco i Argonauti iz Malog Lošinja. Utakmicu su bolje otvorili Argonauti i golovima Hoxhae i Drndića poveli s 2:0. Preokret je stigao u drugom poluvremenu kad je najbolji strijelac turnira Malikić smanjio na 2:1 a Luka Tomljanović s dva pogotka preokrenuo rezultat za pobijedu od 2:3. Na turniru su sudjelovale i dvije ekipe sa područja naše Općine, MNK Općina Dobrinj i Dobrinj. Obe ekipe su odigrali po tri utakmice ali se nisu uspjele plasirati u četvrtfinale turnira. Rezultati MNK Općina Dobrinj: MNK Općina Dobrinj - Špic 1:7, MNK Općina Dobrinj - Noliot 4:2 i MNK Općina Dobrinj Trumm

2:4 Rezultati Dobinj: TNT Pizeria Matteo - Dobrinj 2:2, Kvarner Adria Sport - Dobrinj 3:0, Dobrinj - MNK Punat 2:4 POLUFINALE Trumm - Argonauti 2:5 Kvarner Adria Sport-Acapulco 0:6 UTAKMICA ZA TREĆE MJESTO Trumm - Kvarner Adria Sport 1:2 FINALE Argonauti - Acapulco 2:3 NAJ STRIJELAC Admir Malkić sa sedam (7) postignutih pogodaka (Acapulco) NAJ IGRAČ Luka Tomljanović (Acapulco) NAJ GOLMAN Mauro Ciani (Acapulco) Luka Tabako

FOTO: Luka Tabako

29


Sport Sportske i druge aktivnosti u Čižićima

INTENZIVAN DRUŠTVENI ŽIVOT ODVIJA SE OKO JOGA Oko joga u Čižićima godinama se odvija intenzivan društveni život. Sportskorekreativna druženja redovito okupljaju brojne balače koji njeguju tradiciju balanja slobodnim stilom i koji osmišljavaju i organiziraju događanja u kojima sudjeluje nemali broj ljubitelja tog "sporta po domaću", bilo u ulozi sudionika ili tek gledatelja. Tradicija balanja ondje traje već godinama a u špici ljetne sezone zbivanja na i oko joga čine pravu turističku atrakciju u kojoj uživaju i posjetitelji dobrinjskog kraja. Oslanjajući se na uspjehe Boćarskog kluba "Čižići", prošle jeseni skupina tamošnjih balača procijenila je da je sazrio trenutak još boljeg organiziranja i čvršćeg povezivanja. Grupa entuzijasta i neumornih promotora zdravog života i tradicijskih vrijednosti Čižića i Dobrinjštine koncem prošle godine pristupila je osnutku neprofitne udruge "Društvo za športsku rekreaciju Čižići" a sve kako bi, kako nam objašnjavaju njeni utemeljitelji, u obliku pravne osobe postali još značajnijim čimbenikom razvoja društvenog života na području Općine Dobrinj, osobito u Čižićima. Na osnivačkoj skupštini održanoj u prosincu devet je osnivača jednoglasno odlučilo formalno ustrojiti udrugu, a istom je prigodom usvojen Statut i peteročlani Izvršni odbor. Na čelo Društva zasjeo je Marino Turčić. Statutom je utvrđen način učlanjenja novih članova a obzirom na iskazan interes naših simpatizera i podupiratelja, očekujemo da će udruga uskoro brojati više od tridesetak aktivnih članova, rekao je na početku našeg razgovora o toj mladoj ali već vrlo aktivnoj otočnoj udruzi njen predsjednik. Već danas, nakon nepunih pet mjeseci postojanja Društvo ima dvadesetak registriranih članova a najveći broj pristupanja tek očekujemo tijekom dva ljetna mjeseca. Na pitanje koji je bio glavni cilj osnutka udruge Turčić kaže kako je misao vodilja bila želja približavanja sportske rekreacije široj populaciji. - Djelatnost udruge usmjerena je okupljanju i motiviranju građana svih dobnih skupina za bavljenje sportskom rekreacijom kroz različite aktivnosti, a sve na rekreativnoj osnovi u cilju razvoja i promicanja tjelesne i zdravstvene kulture odnosno zdravog života. Zalažemo se i za očuvanje specifičnosti ovoga kraja i promicanje tradicije balanja slobodnim stilom. Cilj nam je organizirati sportskorekreativna druženja u cilju unapređenja sportskih kvaliteta svojih članova te kroz to omogućiti i kvalitetnije korištenje odmora i slobodnog vremena svih naših

30

članova. Organizacijom međunarodnog turnira koji tradicionalno, svakog prvog vikenda u rujnu već osam godina okuplja dobrinjske i slovenske boćare promoviramo našu Općinu Dobrinj i izvan hrvatskih granica.

Naš sugovornik u razgovoru o novooformljenom društvu nije propustio ukazati na značaj i uspjehe Boćarskog kluba Čižići iz kojeg je, ponavlja Turčić, izraslo Društvo za športsku rekreaciju Čižići. - Svakodnevne sportske aktivnosti i dobra priprema kroz vrlo intenzivno treniranje rezultirale su značajnim sportskim uspjesima čižićarskih boćara iz čijih se redova regrutiralo naše članstvo. Sudionici smo svih dosad održanih Kupova Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom, bili smo organizatori finala i prvaci 15. Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom te viceprvaci 11. Kupa kad smo u Gabonjinu u finalu izgubili od ekipe domaćina. Lani su po prvi put u tom natjecanju sudjelovale dvije naše ekipe a naš član Ivan Pole postao je pobjednik takmičenja u izbijanju balina. Boćari iz Čižića bili su u krugu pokretača Zimskih liga Dobrinjštine. Tradicionalno, već osam godina zaredom nastupamo i na boćarskom turniru u slovenskom Celju gdje je lani naša trojka ostvarila dosad najbolji rezultat osvajanjem trećeg mjesta u nadmetanju osam ekipa sudionica iz svih krajeva Slovenije. Govoreći o sportskoj infrastrukturi na području Čižića o kojoj uvelike ovise aktivnosti

novoustrojene udruge Turčić kaže kako članovi Društva kojim predsjeda sami brinu i održavaju svoj stari jog u centru sela. - Svake godine treba nešto srediti, ofarbati stupove rasvjete, klupe, semafor, porezati grane na okolnim stablima, zamijeniti neku dasku u jogu, dopuniti pijesak, pokositi travu... Sve to obavljamo sami jer smo najzadovoljniji kada nam naši sportski suparnici odaju priznanje za uređenost terena i kad kažu da s guštom balaju u našem jogu na Čižićima. Ipak, stari jog nam polako postaje "usko grlo" daljnjeg razvoja jer neposredno uz njega prolazi ljeti vrlo prometna cesta. S druge pak strane, kad bismo imali jog sa dvije staze, otvorile bi nam se još veće mogućnosti bavljenja sportom i unapređenja naših aktivnosti. Programski zadaci zacrtani za ovu godinu orijentirani su širenju aktivnosti i na druge sportove kao i nastojanjima stvaranja preduvjeta daljnjeg razvoja sporta i rekreacije na ovom dijelu otoka Krka. Želimo osnažiti naše dosadašnje, uglavnom neuspješne inicijative usmjerene gradnji novog joga sa pratećim igralištem i tribinom na predjelu Sportskog centra Kalić jer smo svjesni da bez kvalitetne infrastrukture ne možemo osigurati daljnji razvoj sporta. Uzor takvim nastojanjima nalazimo u bližem okružju te tako budućim generacijama i mi želimo ostaviti u naslijeđe sportski centar nalik onim već izgrađenim u susjednim mjestima poput Gabonjina, Klimna ili Krasa. Govoreći o planovima i aktivnostima Društva u ovoj godini Turčić kaže i kako će glavni prioritet biti razvijanje i promoviranje balanja slobodnim stilom, dakle sudjelovanje u ljetnom Kupu Dobrinjštine, potom učešće na turnirima u Krasu, Gabonjinu i Celju te na koncu sudjelovanje u Zimskoj ligi Dobrinjštine. Osim toga, mogu Vam najaviti i neke sasvim nove projekte. Posljednja subota u srpnju rezervirana je za organizaciju šahovskog turnira i turnira u preferansu na lokaciji stare pučke štirne i stare place u Čižićima. Procjena je da će se na šahovskom turniru naći tridesetak učesnika za koje se pripremaju zgodne, naravno simbolične nagrade. Izvršni odbor udruge pozitivno je reagirao i na inicijativu našeg člana koji je predložio turnir u preferansu, kartaškoj igri koja ovdje možda i nije dovoljno poznata. Probati ćemo i to, da vidimo kako će reagirati naši gosti i vikendaši. Organizirati ćemo i "Boćarsku feštu" koja bi se u lučici u Čižićima trebala održati 10. kolovoza, a odmah idući dan, u večernjim ćemo satima po prvi put pokušati organizirati cross utrku na relaciji Čižići – Sužan – Čižići. Mogu reći i da smo


Sport se već povezali sa nekim atletskim krugovima i, premda je danas teško predvidjeti kakav će biti odziv sudionika utrke, cilj je da ta manifestacija preraste u tradiciju i postana novi snažan turistički motiv dolaska u Čižiće. Ideja i volje nam ne nedostaje, a jedino što nas limitira je raspoloživo slobodno vrijeme a ponekad i nedostatak novčanih sredstava, zaključuje predsjednik Društva za športsku rekreaciju Čižići. Osim sportskih, udruga ima ambicija participirati i u društvenim aktivnostima, osobito u organizaciji ekoloških, kulturno-zabavnih i humanitarnih akcija. Priprema se čišćenje divljih plaža u uvali Soline u kojoj ćemo, zajedno s predstavnicima TZO Dobrinj i MO Čižići i mi učestvovati. Naši su članovi u travnju sudjelovali u akciji "Zelena čistka" na

lokalitetu Štirnica gdje je očišćen divlji deponij građevinskog materijala, napominje Turčić. Doznali smo i kako nemalom broju aktivnosti članova Društva za športsku rekreaciju podršku daju predstavnici Mjesnog odbora Čižići ali i ŠRD "Vela sten". Nadamo se dobroj i obostrano korisnoj suradnji i sa svim drugim neprofitnim udrugama s područja naše općine. Dužan sam posebnu zahvalnost iskazati Općini Dobrinj koja je u svim prilikama balačima Čižića uvijek pružala neophodnu potporu. Razumijevanje naših motiva i podršku aktivnostima očekujemo i na početku rada naše nove udruge. Zahvalu dugujemo i vjernim sponzorima ali i mještanima Čižića koji s velikim simpatijama gledaju na naše prve korake, zaključuje Turčić. Da li je tradicionalnom balanju slobodnim

stilom kroz rad Vaše udruge u Čižićima zajamčena perspektiva? Nadamo se i sve ćemo činiti da se tradicionalno balanje slobodnim stilom ne zapusti. Dobro je da svi nauče i pravila pravog boćanja ali naše balanje "po starinsku" predstavlja kulturnu baštinu i naše folklorno nasljeđe. Radimo i na formiranju ekipe najmlađih balača Čižića, iz redova osnovnoškolaca. Za njih će se jednom tjedno tijekom ljeta održavati škola balanja a pokušati ćemo organizirati i neko njima primjereno takmičenje. Školu balanja kanimo "ponuditi" i ovdašnjim vikendašima i turistima, ističe naš sugovornik. Mladen Trinajstić

POČETAK RADA ŠKOLE BALANJA SLOBODNIM STILOM „ČIŽIĆI 2012.“ Koncem lipnja ove godine pozvani su djevojčice i dječaci mlađi od 15 godina da se uključe u rad Škole balanja slobodnim stilom Čižići 2012. Školu organizira Društvo za športsku rekreaciju Čižići, neprofitna udruga koja je sa svojim aktivnostima započela početkom ove godine. Škola se održava svakog četvrtka, počev od 28. lipnja, do 30. kolovoza (ukupno 10 školskih sati) u terminu od 20,00 do 20,45 na jogu u Čižićima. U školu se prijavilo jedanaest polaznika, većinom iz Čižića, a veseli nas da je naša inicijativa naišla na podršku i simpatije i u drugim sredinama, pa škola ima polaznika iz Tribuja. Školu balanja vode iskusni i afirmirani balači Boćarskog kluba Čižići, prema utvrđenom rasporedu i posebno pripremljenom Programu rada škole. Svaki učesnik Škole balanja na kraju ciklusa će dobiti diplomu i prigodan poklon, a povodom uspješno završene Škole balanja bit će za učesnike Škole balanja organizirana revijalna utakmica i završna fešta na jogu. Za članove naše neprofitne udruge pohađanje škole balanja je besplatno, dok godišnja članarina iznosi 70,00 HRK za članove mlađe od 18 godina. Veselje i zaigranost malih balačica i balača najveća su nagrada našem uloženom trudu. Škola balanja slobodnim stilom je samo jedna od novih programskih aktivnosti naše udruge, a samo ćemo

spomenuti najvažnije: u svibnju i lipnju bavili smo se ekološkim akcijama, zatim smo bili organizatori Prvog šahovskog turnira u Čižićima i Prvog otvorenog prvenstva Čižića u preferansu „Čižići Open 2012.“ koje je održano koncem srpnja. Priprema se nova športska atra-kcija pod nazivom „Kvarnerski kros“ koja će se održati u petak, 10. kolovoza u 20 sati. To je atletska utrka na stazi dugačkoj 2.060 m, sa startom i ciljem u lučici u Čižićima, iza koje slijedi fešta za sve sudionike utrke i sve druge goste - posjetitelje Čižića, uz živu glazbu do sitnih sati.

Naravno da će se održati i sva tradicionalna balačka natjecanja: nastup u Kupu Dobrinjštine uz učešće dviju ekipa Čižića, deveto pojedinačno prvenstvo Čižića u balanju slobodnim stilom, kao i naš tradicionalni deveti po redu međunarodni turnir koji planiramo za subotu, 08. rujna. Time će se realizirati gotovo sve što smo planirali u programu rada za prvu godinu rada naše udruge, a o svemu detaljnije pisat ćemo u idućem broju Fanta. Predsjednik Društva za športsku rekreaciju Čižići Marino Turčić

31


Kutak za najmlađe

ZAVRŠNA PRIREDBA U ŠKOLI DOBRINJ Kao i svaka školska godina dosad i ova je prošla u učenju i pisanju zadaća, kako bi se postiglo željene rezultate. Školska priredba je to sve uljepšala, a učenici su imali priliku pokazati što su sve naučili kroz godinu.

U završnu priredbu uvela nas je himna koju je izveo školski zbor Pinkuzići, te nezaobilazna Mantinjada u izvedbi Matije i Franje Turčića. Učenici četvrtog razreda oprostili su se od svoje učiteljice Mirande Derenčinović, a prisutne su zaba-

vili igrokazom „Loto“, dok su učenici osmog razreda bili glavni nosioci završne priredbe. Bilo je tu pjesme, recitacija, šaljivih stihova o učenicima te posebno dirljivo pismo zahvale i oproštaja. I ovom prigodom naša ženska vokalna skupina Rožice oduševila je okupljene izvedbom pjesama Projden kroz Pasike i Čija je ono divojka. Na samom kraju učenici osmog razreda uručili su učiteljima poklo-

ne i još se jednom oprostili od svih. I ove godine Općina Dobrinj nagradila je najuspješnije učenike pa je tom prilikom načelnik općine, gospodin Neven Komadina uručio nagrade učenicima Rei Jelenović, Timei Boroš i Patriku Pokorniju za odličan uspjeh i uzorno vladanje tijekom školovanja. Nakon priredbe učenici i učitelji uživali su u kolačima koje su pripremile vrijedne majke naših učenika.

I tako nas je ljeto pozvalo, a mi mu se, rasterećeni svih briga, možemo sada i odazvati te krenuti na odmor. U rujnu ćemo se opet svi naći na svojim školskim mjestima, odmorni i željni novih znanja. Voditeljica Nikolina Ćuk

32


Kutak za najmlađe

ZAVRŠNA PRIREDBA VA VRTIĆU Pasalo je i ovo leto va vrtiću, najveći razred će sad poć va školu pa su imeli završnu priredbu. Toncalo se je recitiralo pleslo, sve su naučili čo god su im tete rekle ... Alen Šamanić

FOTO: Alen Šamanić

U KLIMNU NOVO DJEČJE IGRALIŠTE U Klimnu je početkom srpnja postavljeno novo dječje igralište. Sa velikim veseljem jedva su ga dočekala mnoga dječica iz Klimna, ali i gosti. Predvečer, kada vrućine malo popuste odmah nastane gužva na novom igralištu jer svako

dijete želi isprobati nove igračke i sprave. Manju djecu najviše je razveselila ljuljačka sa ogradicom za koju se doslovno čeka red, ponekad se ljulja I u paru, a nerijetko nastane I prava dječja svađa. Sve je to dio

dječje igre, a mi roditelji zaista uživamo gledajući veselu i sretnu djecu . Kako smo i obećali šaljemo nove razglednice iz Klimna. Iva Lončarić Tićak

FOTO: Luka Tabako

33


Kultura

LUTAJUĆI BODUL OTIŠAO MIRISATI DOBRINJSKE ŠIPUNIĆE

Nećete vjerovati, ali istina je da sam dva dana zaredom, subotu i nedjelju, lutao Dobrinjem i Dobrinjštinom. I moram priznati da mi je bilo lijepo! Ako Dobrinjci nastave s ovakvim aktivnostima, morat ću ili uzeti podstanarsku sobu kod njih ili tražiti od predpristupnih europskih fondova da mi nadoknade troškove goriva. Dakle, nakon motorijade u subotu, u nedjelju se tamo događala šipunijada. Da pojasnim, šipun na dobrinjskoj čokavici je isto što i ruža na štokavici. Da malo pokušam pojasniti o čemu se radi. Prošle godine (ili pretprošle, ma ustvari nije ni bitno jer je vrijeme ionako relativan pojam) Općina Dobrinj zajedno s tamošnjom turističkom zajednicom započela je projekt Dobrinj, grad kulture i glagoljaštva popraćen raznim manifestacijama. Nabavili su brdo kamenih padela, saksija, žardinjera... (već kako se zovu), raspodijelili ih po svim ulicama i uličicama i u njih posadili prekrasno cvijeće. Tako je Dobrinj doslovno postao Grad cvijeća. Ova jučerašnja

priredba je bila posvećena upravo tome. Već na samom početku priredbe doživio sam čak dva šoka. Prvi je da sam stigao točno na vrijeme, a drugi da je, zahvaljujući agilnoj domaćici priredbe Ivančici Justinić, priredba počela točno u 12 sati kako je bilo i zakazano. Nakon što su mladi sopci Matija Turčić i Mateo Kirinčić (za kojega moram napomenuti da je mlad i perspektivan gitarist, ali ujedno i već prekaljeni sopoc) odsopli mantinjadu, Ivica Barbalić je otvorio priredbu pozdravivši sve prisutne prigodnom pjesmicom: Zgora mora stena, na steni gradić, va gradiću kamik, va kamiku cvetić… Dobrila Kraljić, kroz čije je ruke prošao skoro svaki cvjetić, također je pozdravila prisutne i u nekoliko ih rečenica upoznala s tim cvjetnim projektom. Duet Mira Crnčić i Valentina Turčić lijepo su otpjevale dvije stare dobrinjske pjesme, a nakon toga počele su recitacije. Najprije su cvrkutala djeca iz dječjeg vrtića uz pomoć njihove tete Marine, a zatim

školska djeca. Na kraju su dobrinjski (nekadašnji) mladići s guštom otpjevali Dobrinj je bili grad i time je priredba završila. Moram napomenuti da je bilo lijepo, ali sam ipak očekivao da će se skupiti više ljudi. A još moram reći da ću nategnuti za uši i domaće i fureške štetočine ako budu trgali i uništavali te lijepe raznobojne biljčice kao prošle godine. Kako ih nije sram uništavati tu ljepotu! Milovan Kirinčić

FOTO: Milovan Kirinčić

34


Kutak za najmlađe Kretaivna radionica „Decoupage na tekstilu“

KAD MAŠTA OD SVAŠTA NAPRAVI NEŠTO

Mašta može sve. Ipak, prije negoli pustimo mašti na volju, prije negoli svoj san odlučimo poslati putem stvarnosti, valja nam nakratko obuzdati volju i prepustiti se znalcima, koji će nam pokazati kako da naša mašta umjesto svašta postane nešto. Na inicijativu grupe zaljubljenika u Dobrinj i umjetnost, a pod budnim okom i znalačkim vodstvom Andreje Pavačić, u

dobrinjskom je društvenom domu u subotu, 14. srpnja održana prva u nizu kreativnih radionica, koja je osim primarno umjetničkog, ponudila i edukativni sadržaj. Tema prve radionice bila je „Decoupage (dekupaž) na tekstilu“. Iako je nastala u 18. stoljeću, decoupage tehnika je i dans jedna od najpopularnijih tehnika ukrašavanja raznih predmeta. Ukrašavanje se postiže uporabom salveta, akrilnih boja, lakiranja, uz pomoć decoupage papira itd. Sudionici ove prve tematske radionice ukrašavali su torbe, majice, platnene tenisice i druge platnene predmete, te sa sobom, baš poput cara iz

poznate bajke, sa sobom kući ponijeli „novo ruho“. Radionica je razveselila i velike i male, ili kako je to vrlo duhovito primijetila jedna gospođa, koja je također uživala u decoupage tehnici: „Ovo je super, sad znam čime ću se baviti u mirovini!“. Uz malo dobre volje, puno mašte i – ono najvažnije - predanost entuzijasta, zaista, sve može mašta. I vi i vaša mašta uskoro ste opet dobrodošli u Dobrinj na sličnu kreativnu radionicu – pustite da mašta od svašta napravi nešto! Gordana Gržetić

Ljetna atrakcija za djecu i mlade

VESELI ŽMEROK, VESELA DJECA Entuzijasta je oduvijek bilo i nadamo se, bit će ih, a zahvaljujući jednoj takvoj grupici, oživjela je nekad vrlo popularna dječja igra, bolje rečeno, atrakcija. Riječ je o natjecanju zvanom i oduvijek znanom kao „Veseli žmerok“. Žmerok, ili u prijevodu s dobrinjskog dijalekta gnjurac, izronio je iz zaborava, te u Šilo ponovno donio

igre na kopnu, u moru i uz more. Bacanje loptica u kantice, prelijevanje mora preko glave, utrka na luftićima i punjenje kantica uz pomoć plastičnih, četiri su igre u kojima se natječu četiri ekipe. Veseli žmerok prvo je „poluvrijeme“ odradio 12. srpnja, a nastavak je 14. kolovoza u isto vrijeme i na istome mjestu - u 17 sati u Šilu, na

nekadašnjem trajektnom pristaništu. Za sve natjecatelje osigurane su zanimljive, slatke i vrijedne nagrade. I zato, upamtite-14.kolovoza, 17 sati, Šilo – neka igre započnu, neka naš Žmerok bude ono što treba biti – veseli žmerok! Gordana Gržetić

35


Savjeti stručnjaka

PARODONTITIS Paradontitis je upalna bolest parodonta, potpornog aparata zuba kojeg čine alveola (dio čeljusti u kojem je smješten zub), parodontni ligament (povezuje korjen zuba s alveolnom kosti) i zubni cement (vanjska površina korjena). Razlikujemo dva oblika parodontitisa – lokalizirani, koji zahvaća do jedne trećine ukupnog broja ploha svih zuba; i generalizirani, koji zahvaća više od jedne trećine. Prema tijeku razvoja bolesti postoji agresivni (juvenilni) oblik, koji se javlja kod adolescenata i izrazito brzo napreduje i kronični oblik, koji počinje u srednjoj dobi i polako se razvija. Dio parodonta je i gingiva (zubno meso). Upalu gingive – gingivitis, treba razlikovati od parodontitisa. Imaju slične primarne simptome, ali se gingivitis može izlječiti, a netretirani gingivitis prerasta u parodontitis koji je neizlječiv. Parodontitis nastaje kao posljedica djelovanja bakterija u

području gingive i dublje u parodontu. Zubno meso se upali i nastanu džepovi koji su otvoreni put bakterijama da dublje prodiru u kost. Postoji i genetska predispozicija koja nije zanemariva. Glavni su uzroci ipak loša higijena, rizično ponašanje i neke sistemne bolesti. Rizično ponašanje je pušenje, jer dim cigareta isušuje sluznicu i pogoduje nastanku plaka i kamenca. Najčešće sistemne bolesti su šećerna bolest i osteoporoza. Paradontnim bolestima su pogođene trudnice, što je posljedica hormonalne neravnoteže. Osnovni problem u otkrivanju parodontitisa je što u početnoj fazi kroničnog oblika nema subjektivnih simptoma poput boliva, vidljive pomičnosti

i sl. Pacijenti obično najprije primijete krvarenje desni, koje ako zanemare, prelazi u jasne znakove upale – pomičnost zuba, obilnije krvarenje i karakterističan „miris“ , a tada je najčešće već kasno. Treba voditi računa o redovitim pregledima kod doktora dentalne medicine, u pravilu u intervalima od 6 mjeseci. Tada će se pregledom utvrditi učestalost terapija koje se sastoje od čišćenja kamenca, kiretaže, kao i upućivanja o pravilnoj higijeni zuba i desni. Ponekad je potrebna i antibiotska terapija, a postoji i operacija režnja, kao i operativno ugrađivanje umjetne kosti. Još jednom naglašavam – ne zanemarujte posjete doktoru dentalne medicine, jer se pravovremenom terapijom može spriječiti napredovanje bolesti. Malo dobre volje i parodontitis postaje jedna od rijetkih bolesti, koja je gotovo potpuno u vašim rukama. Tatjana Radivoj, dr.dent.med.

DOBAR SAN SNAŽI I OKREPLJUJE Živimo u vrijeme kad se sve događa prebrzo, što nekima ne ostavlja dovoljno vremena za spavanje. Ne treba zanemariti ni sve učestalije prilično intenzivne promjene klimatskih uvjeta, što se kod nekih pojedinaca očituje pojačanom nervozom, uznemirenošću i posljedičnom nesanicom. Tu su i svakodnevni problemi, koji nas dodatno razdražuju i ometaju miran san koji snaži i okrepljuje. Stvara se začarani krug, organizam se iscrpljuje, svaki novi dan proživljavamo sve teže i teže, a kad padne noć, san nikako na oči. Ako i uspijemo zaspati, prebrzo se budimo. I tako dan za danom... O raširenosti problema svjedoči i po-

36

datak da trećina svjetske populacije pati od poremećaja spavanja. Nedostatak sna dovodi do fizičke iscrpljenosti, teškoća koncentracije, usporenja reakcija, otežana pamćenja i pojačane razdražljivosti. Dugoročno gledano dolazi do oslabljenja imunološkog sistema i većih podložnosti infekcijama i nekim bolestima. Ako su ozbiljni

pormećaji spavanja posavjetujte se sa stručnjakom, a ako je blaži poremećaj primijenite sljedeće savjete kako bi lakše usnuli i spavali Ritam rutine – odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme, uključujući i vikend. Izbjegavajte drijemanje i spavanje tjekom dana. Fizička aktivnost – korisna je za san, no predvečer može utjecati na srčnaožilni i živčani sustav i ometati spavanje. Stoga se savjetuje predvečer ne vježbati. Prehrana – redovite i ne preobilne večere, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme (ne kasno navečer) pomažu usklađivanju bioritma. Predvečer izbjegavajte prženu i masnu hranu. Idealno je večerati dva do tri


Savjeti stručnjaka sata prije spavanja. Izbjegavanje stimulansa i diuretika – u večernjim satima treba izbjegavati konzumiranje alkohola ili napitaka sa kofeinom, zelenog čaja, gaziranog pića, pušenje i uzimanje diuretika. Uvjeti okoline – spavaća soba treba biti zamračena, tiha i svježe prozračena, temperatura umjerena a krevet udoban. Sobu se koristi isključivo za spavanje, a ne za

čitanje, gledanje televizora ili konzumiranje hrane. Opuštanje – stres i briga negativno utječu na san. Topla kupka otprilike 2 sata prije spavanja opušta mišiće uz pravilne vježbe disanja. Jastuci – kako biste se što udobnije namjestili, može pomoći dodatni jastuk među nogama ili ispod križa. U slučaju bolova u kralježnici pomoći će veliki jastuk ispod nogu.

Olovka i papir – ako vas nešto muči, a navečer nemožete ništa poduzeti, napišite na papir problem i odlučite razmišljati o tome sljedeći dan. Isto postupite ako vam na pamet dođu dobre ideje. Ako ništa ne pomaže dozvoljeno je uzimanje preparata za spavanje na biljnoj bazi. T. Radivoj

RAZNOBOJNO, SOČNO I ZDRAVO Ljeto je vrijeme obilja, koje priroda nudi kroz raznovrsno voće i povrće. Od jagoda i trešanja, marelica, breskvi, do bobičastog voća, smokvi i dinja, lubenica, grožđa. Vrijeme sazrijevanja grožđa je od kolovoza do listopada, pa se odlično uklapa u kasnoljetnu i jesensku pripremu imunološkog sistema za hladnije dane. Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica – Vitis silvestris i kultivirana Vitis vinifora, koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica. Zrelo svježe grožđe sadrži grožđani šećer, tanin, vinsku jabučnu i limunsku kiselinu, minerale (kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan) i vitamine (A, C, i svi B skupine osim B12). U kožnoj bobici je celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje pospješuje probavu i regulira rad crijeva, te djeluje diuretički. Optimalan omjer fosfora i kalcija povoljno djeluje na metabolizam zglobova i kostiju. Crveno grožđe sadrži pigment antocijakin iz grupe biljnih fenola, koji, kao i likopen iz rajčice djeluje kao jak antioksidans. Nadalje, sadrži i željezo i bakar, minerale koji su važni za stvaranje crvenih krvnih stanica

(eritrocita) zbog čega se savjetuje anemičnim osobama i svima koji se oporavljaju nakon ozbiljnijih krvarenja i ozljeda. Crveno vino već u količini od 1 čaše ima zaštitni učinak, pa se savjetuje i kao prevencija arteroskleroze i koronarnih bolesti. Osušene bobice grožđa (grožđice ili rozine) su dehidrirani plodovi u kojima ostaje najviše 23% vode. Odličan su dodatak u hrani, slasticama, sladoledima, kuhanom vinu. Ulje grožđanih koštica se dobiva hladnim prešanjem grožđanih boba. Sadrži obilje antioksidansa i polifenola i vitamin F (omega 3 masne kiseline) pa ima zaštitni učinak na krvožilni sustav. Vinski ocat može se koristi-

ti kao začin za salate ili kao dodatak jelima, ali i razrijeđen za smanjenje tjelesne temperature kao „octena voda“ . oblozi od octa koriste se u slučaju rana, čireva i lišajeva kao i za terapiju dekubitusa. Aceto balsamico je laganiji vinski ocat, koji se dobiva iz vinskog mošta samo jedne vrste grožđa koji se polagano kuha na vatri dok se ne izgubi voda, a poslije dozrijeva u posebnim drvenim bačvicama (po deset i više godina). Grožđe je i nezaobilazni sastojak preparata prirodne kozmetike. Dakle, svekolika primjena grožđa omogućuje nam da zaštitimo i njegujemo svoj organizam. T. Radivoj

37


In memoriam

GABONJIN PAMTI

Tog 13. lipnja brzinom munje proširila se ta tužna vijest i sve nas ostavila bez riječi, u šoku i nevjerici. Naš Srećko, osim što je brinuo za svoju obitelj, bio je i sveprisutan u svim društvenim događanjima u selu Gabonjin. Kao predsjednik Mjesnog odbora, požrtvovno je radio i okupljao ljude na komun, kako bi naše selo bilo lijepo uređeno i oku ugodno. Bio je i vijećnik Općine Dobrinj i kao takav uvijek je bio uporan kako bi pridonio boljitku našeg sela.Kao član Izvršnog odbora KD „sv. Petar“ Gabonjin sudjelovao je u svim nastupima starije folklorne grupe, kao i u organizaciji Kolijana. Uvijek bi održavao prigodne govore kod

Srećko Purić

društvenih događanja – fešta nas Gabonjara, otvaranje butige, sportskog centra, vrta glagoljaša, susreta bilo koje vrste. Bio je i predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Općine Dobrinj, te je i u tome bio aktivan po pitanju druženja, organiziranju izleta i svega što je bilo potrebno u podružnici. Osim svog posla u JANAF-u, pomogao je koliko je mogao i svojoj obitelji u poslu. Teško se je riječima oprostiti od takvog čovjeka; u srcima Gabonjara je tuga a njegova djela živjet će i dalje s nama, pamtit ćemo i uvijek ga se sjećati. Srećko, hvala ti i neka te čuva dragi Bog !

(1958. - 2012.)

T. Radivoj

DRAGI SREĆKO, HVALA TI U tužnome trenutku rastanka od tebe teško je pronaći riječi kojima se želim oprostiti od tebe u svoje osobno ime te u ime Općine Dobrinj. Naš Srećko bio je vijećnik Općinskog vijeća 12 godina u razdoblju od 1997.2009. godine, predsjednik MO Gabonjin od 2005. godine, član izvršnog odbora kulturnog društva Sv. Petar iz Gabonjina, član Nadzornog o d b o r a Tr g o v a č k o g d r u š t v a „Komun“, član DVD-a Dobrinj, te višegodišnji Predsjednik UVDR-a Općine Dobrinj. Iz svega navedenog možemo reći da je Srećko bio iznimno društveno aktivan i sveprisutan u mnogim događanjima i aktivnostima koje su bitne za našu Općinu. Nikada nije žalio ni vremena ni truda kada je bilo potrebno organizirati i odraditi bilo koju zadaću za dobrobit šire društvene zajednice.

Zasigurno je na prvome mjestu bio njegov Gabonjin te je tražio da se odrade mnogi zahvati kako bi se Gabonjarima priuštili što kvalitetniji uvjeti za život. Posebno je vodio brigu o očuvanju kulture i tradicije našega kraja. Ali bitno je reći da je imao veliku ljudsku širinu pogleda i nikada nije interes Gabonjina postavljao ispred interesa drugih naselja naše općine. U načelu bio je nenametljiv, a kada je zastupao svoja stajališta uvijek je imao jake argumente. Iznimno smo ga cijenili kao čovjeka koji je uvijek bio spreman pomoći, kao kvalitetnog suradnika, kao dobrog i plemenitog prijatelja. U svim tim godinama društvene angažiranosti nikada nije zaboravio na svoju suprugu Blaženku i na svoju djecu Barbaru i Dražena te nevjestu Ivu kao i na širu obitelj. Nalazio je i vremena i snage kako bi

im usadio sve pozitivne vrijednosti koje čine život i kako bi im stvorio preduvjete za bolje sutra. Njegova obitelj bila mu je oslonac da izdrži sve te napore. Dragi Srećko, želim ti se osobno zahvaliti na podršci koju si mi uvijek davao u obnašanju časne i odgovorne dužnosti načelnika Općine Dobrinj. Tvoj društveni rad ostaje putokaz svima nama kako se živi za svoje mjesto i svoju općinu. Zahvaljujem ti se na svemu što si učinio za razvoj naše općine i tvog voljenog Gabonjina. Ovaj bolni rastanak istinski je rastužio sve nas koji smo te cijenili i poštivali, ali znaj da ćemo uspomene na tvoju dobrotu i plemenitost čuvati zauvijek. Hvala ti na svemu i doviđenja Srećko do susreta u vječnosti. Neven Komadina

DON MATE SUTORA (1934. – 2012.) Na praznik Dana državnosti, 25. lipnja 2012. završen je životni put vlč. Mate Sutore. Sedamdeset i osam godina života, od kojih pedeset i dvije svećeništva trajalo je njegovo putovanje. Iz rodnog Suska služba ga je odvela do Mundanija, Nerezina, Punte Križa, Osora, Kornića, Stare Baške i naposlijetku do Dobrinja, iz kojeg 2006. odlazi u zasluženu mirovinu.

38

Dvadeset i sedmog lipnja don Mate kojeg ćemo pamtiti po duhovitim, katkada britkim ali uvijek dire-ktnim i iskrenim komentarima i vedrom duhu - vratio se zauvijek rodnome kraju, za života zaželjevši da mu posljenje počivalište bude uz one, kojima je kao čovjek i svećnik dugovao najviše. Gordana Gržetić


Kultura Kulturni centar Infeld u znaku bečkih fantastičara

ISPUNJENO I POTVRĐENO OBEĆANJE DANO PETERU INFELDU Nakon Eugena Buktenice, Otona Glihe, Mile Kumbatović, Ivana Rabuzina, Ede Murtića, kultnog Andyja Warhola, Hundertwassera, u Kulturnom centru Infeld svoje mjesto našli su i predstavnici tzv. bečke škole fantastičnog realizma. Do 30. rujna u Kulturnom centru Infeld publika će imati priliku razgledati izložbu pod nazivom „Bečka fantastična umjetnost“, te kroz izložbu upoznati jedanaest pripadnika ovog umjetničkog pravca, koji se javlja nakon Drugog svjetskog rata. Trojicu njih Benedetta Fellina, Joachima Lütkea i Petera Prokscha-publika je imala priliku osobno upoznati na svečanosti otvaranja izložbe u subotu, 14. srpnja. -Ove godine odlučili smo se za bečku fantastičnu umjetnost, iz jednostavnog razloga – to je u kolekciji vrh vrhova od slikara. To su toliko velika imena Austrije, svjetski poznata imena i bilo bi žalosno da nisu ovdje izložena, u ovom gradiću, jer je naš cilj da sve ono najljepše i najbolje što imamo izložimo ovdje.Mi imamo tim koji radi na koncepciji svake izložbe. Gospodin Gerhard Kisser je vođa svega toga, ali mi zajedno sudjelujemo i predočimo ideje što bi bilo zanimljivo, da ne bude dosadno i da se ne ponavlja, da s vremena na vrijeme napravimo jedan pravi „boom“.Tako smo odlučili da baš ove godine napravimo jedan takav „boom“ a boom je prava riječ

za bečku fantastičnu umjetnostpojasnila nam je ovogodišnju koncepciju Kulturnog centra Zdenka Infeld. Da je zaista riječ o velikoj izložbi i velikim imenima, svjedoči podatak da Joachim Lütke spada među pet najboljih svjetskih dizajnera u području rock-glazbe; Peter Proksch izlaže po diljem svijeta Benedetto Fellin bilježi brojne uspjehe i boravke na više kontinenata. Svečanom otvaranju izložbe posvećene bečkim fantastičarima nazočio je i Robert Infeld, sin pokojnog Petera Infelda: -Bio sam ovdje samo jednom dosad. Otac me doveo da mi pokaže ovo, kako je rekao, prekrasno mjesto. Vrlo sam ponosan na njega što je napravio ovu prekrasnu galeriju u zaista prekrasnom mjestu i da će obitelj Infeld nastaviti s organizacijom izložbi - rekao nam je uoči ceremonije otvaranja sin pokojnog mecene i jednog najpoznatijih svjetskih

kolekcionara umjetnina. Otvarajući izložbu, načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina u prigodnom je govoru podsjetio na pokojnog Petera Infelda kao osobu ali i kao zaljubljenika u umjetnost: -Sportaši i umjetnici najbolji su promoti svake zemlje a Peter Infeld je za života itekako priskrbio promociju Dobrinju, otoku Krku i Hrvatskoj u cjelini. Zahvaljujući njemu i realizaciji njegove ideje, čime je Dobrinj zaista postao kulturni centar, naš kraj svakog ljeta pohode tisuće posjetitelja. Peter Infeld više nije s nama, ali kroz ove izložb, on je na neki način uvijek s nama, rekao je načelnik Komadina. Peter Infeld fizički više nije s nama, ali njegove želje i ideje nastavljaju živjeti: Apsolutno smo potvrdili obećanje koje smo mu dali, posebno ono što sam mu ja obećala. „Thomastik und Infeld“ je u vrlo, vrlo dobroj situaciji, što znači da ekonomski stoji dobro. Sve izložbe koje su bile u životu mog supruga su i dalje u tijeku; mi imamo pet izložaba vani, koje su u našem muzeju a još i dajemo na posudbu slike za raznorazne institucije. Zapravo, osim što nam Peter svima fali, fali kao jedna velika osoba i veliko srce, što fali i poduzeću, nama, meni - sve drugo je isto kao da je i on tu!, zaključila je Peterova supruga Zdenka Infeld. Gordana Gržetić

Infeldova majka

39


Program obilježavanja dana općine Dobrinj Srijeda, 1. kolovoza

21:00 - koncert klape “Cambi” iz Kaštel Kambelovca na placi u Dobrinju 23:00 - zabava uz grupu “Trend” i Josu Butorca

Četvrtak, 2. kolovoza

18:30 svečana sjednica Općinskog vijeća u društvenom domu u Dobrinju 20:00 - večera za uzvanike uz nastup male folklorne grupe KD Sv. “Juraj” Kras, Llimene glazbe “Krk” i Tamburaškog sastava “Boduli”na placi u Dobrinju

Petak, 3. kolovoza

10:30 svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe KD “Ive Jelenović” Dobrinj 20:00 nastup folklora iz Krasa i Dobrinja na placi 21:00 fešta na placi uz nastup Marijana Bana i “Diktatora” te grupe “Trend” i Josu Butorca

1., 2., i 3. kolovoza - predstavljanje starih zanata u Dobrinju Organizatori: Općina Dobrinj i MO Dobrinj OPĆINA

DOBRINJ

D

Fanot 31  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you