Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 29. godina 10. prosinac 2011.

Sretan Božić i novu godinu želi vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

SRETAN BOŽIĆ I NOVA 2012. ! Kad sam se pripremao za pisanje ovog uvodnika, nisam dugo dvojio kojim ga riječima započeti i završiti. Još je jedna godina prošla, bolje reći, proletjela; prebrzo, čak i za one najmlađe među nama. Je li se promijenila priroda, jesmo li se promijenili mi, ljudi, odnosno naše percipiranje vremena i prostora? Teško pitanje, zasad bez odgovora. No, činjenica je da vrijeme zaista ne prolazi, nego leti…I prođe još jedna godina; godina koja nam je puno toga donijela ali i odnijela. Dočekali smo rezultate parlamentarnih izbora, a na onima koji su osvojili najviše glasova i dobili povjerenje građana, težak je zadatak.

Na otoku Krku dočekali smo sretan rasplet priče o preustroju Hitne medicinske pomoći, dočekali smo tzv. „tim 2“; nazočili smo posebno važnom trenutku za našu krajotvorenju Vodospreme Kras i polako se približili završnim radovima koji će u sva domaćinstva naše općine dovesti vodu iz vodovoda. Nažalost, izgubili smo Branka Turčića, čovjeka kojemu će naš kraj ostati vječiti dužnik, čovjeka koji je od zaborava spasio 5000 autohtonih riječi i koji je čokavici priskrbio dostojno mjesto u književnosti i kulturi. Izgubili smo još jednog velikog a samozatajnog umjetnika

porijeklom iz našeg kraja, Ivana Fanuka, akademskog slikara inozemnog ugleda. U godini na izmaku još jednom podvlačimo crtu, još jednom sagledavamo što je bilo što u godini koja dolazi može biti. Odnosno, ono što bismo željeli da bude. U duhu blagdanskih želja završavam ovaj uvodnik uz jednostavnu, ali iskrenu želju za sve vas: neka vam je sretan, veseo i miran Božić a nova 2012. godina neka bude u znaku ispunjenja svega što želite, čemu težite i čemu se nadate! Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344

Prigodom Božićnih i novogodišnjih blagdana čast nam je pozvati Vas na humanitarni koncert pod ravnanjem maestra Damira Smerdela koji će se održati u ponedjeljak 26. prosinca 2011. u 18:00 sati u prostoru nove osnovne škole Dobrinj. Svojim dobrovoljnim prilozima pomoći ćete obitelj Šneperger iz Polja u liječenju malog Dominika. Nastupaju: Pjevački zbor “Zvon” Dobrinj, folklorna grupa KD “Ive Jelenović, plesna hip hop skupina i kanturi i sopci klavirska pratnja: Robert Grubišić, solistica: Karin Kuljanić 2

Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović, Branko Turčić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1000 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografiju na naslovnici snimio Goran Pleše


Aktualno

KONAČNI SLUŽBENI REZULTATI IZBORA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR 4. PROSINCA 2011. U nedjelju 4. prosinca 2011. održani su izbori za novi saziv Hrvatskog sabora. Na području Općine Dobrinj izbori su se provodili na šest biračkih mjesta u demokratskom ozračju. Najviše

glasova osvojila je lista tzv. Kukuriku koalicije te je ostvarila premoćnu pobjedu. U nadi da će nova Vlada RH pomagati u ostvarenju kapitalnih projekata na području naše općine te poboljšati

životni standard svima nama izbornim pobjednicima upućujemo iskrene čestitke. Neven Komadina

VIII. IZBORNA JEDINICA - DOBRINJ broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju glasovalo birača ( prema glasačkim listićima ) broj važećih listića broj nevažećih listića liste 1. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR - IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 2. PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ - PGS BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZ HRVATSKA RADNIČKA STRANKA - HRS 3. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ 4. HRVATSKA SOCIJALNO-LIBERALNA STRANKA - HSLS 5. HRVATSKI LABURISTI-STRANKA RADA 6. Neovisna lista - dr.sc. IVAN GRUBIŠIĆ 7. HRVATSKA STRANKA PRAVA DR.ANTE STARČEVIĆ - HSP DR.ANTE STARČEVIĆ HRVATSKA ČISTA STRANKA PRAVA - HČSP 8. HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP 9. AKCIJA MLADIH - AM LISTA ZA RIJEKU - LISTA-RI STRANKA UMIROVLJENIKA HRVATSKE-BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - SUH 10. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS ZELENA STRANKA - ZS STRANKA PENZIONERA - SP 11. AGENDA MLADIH DEMOKRATA - AMD HRVATSKA STRANKA MLADIH - HSM 12. HRVATSKI RAST - HRAST 13. SAVEZ ZA PROMJENE - SP AUTOHTONA - HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - A-HSS 14. ZELENA STRANKA-ZELENA ALTERNATIVA - ZELENI 15. HRVATSKA 21. STOLJEĆA - HRVATSKA 21. 16. LADONJA 17. ZELENA LISTA 18. AUTOHTONA-HRVATSKA STRANKA PRAVA - A-HSP 19. DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA - DSŽ 20. AKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU - ABH JEDINO HRVATSKA - POKRET ZA HRVATSKU - JEDINO HRVATSKA 21. ABECEDA DEMOKRACIJE - ABECEDA 22. SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA HRVATSKE - SRP 23. STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ 24. VOLIM HRVATSKU - VH 25. ISTARSKA SOCIJALDEMOKRATSKA NEZAVISNA STRANKA - ISDNS 26. NACIONALNI DEMOKRATI - ND

UKUPNO 2.244 1.259 1.259 1.243 16 broj glasova

98,73 % 1,27 % postotak

586

47,14 %

241 177 46 40 29

19,39 % 14,24 % 3,70 % 3,22 % 2,33 %

23 17

1,85 % 1,37 %

13

1,05 %

9

0,72 %

8 8

0,64 % 0,64 %

8 7 6 5 5 4 4

0,64 % 0,56 % 0,48 % 0,40 % 0,40 % 0,32 % 0,32 %

3 1 1 1 1 0 0

0,24 % 0,08 % 0,08 % 0,08 % 0,08 % 0,00 % 0,00 %

56,11 %

POKLONI ZA NAŠE NAJSTARIJE Općina Dobrinj i ove godine, povodom Božiča i Nove godine daruje stanovnike starije životne dobi. Članice Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu obilaze sve osobe starije od 80 godina, te koji

borave u domovima za starije i nemoćne osobe u Malinskoj, Krku, Rijeci i Rabu. Ukupno će biti podijeljeno 211 paketa a darovani im se, prema utiscima članica, vrlo raduju te upućuju čestitke Načelniku i svima koji misle na njih.

Ovim putem ih sve zajedno još jednom pozdravljamo i želimo im prije svega puno zdravlja, sreće i blagostanja. Odbor za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu

3


Dan općine

STIPANJA - DAN ŽUPE I OPĆINE DOBRINJ domaćini iz mjesnog odbora pobrinuli su se za kolače i pokoju čašu osvježenja. Nedeljko Gržetić

Stoljetni župni blagdan Stipanju, Dan Općine Dobrinj, ove je godine obilježilo niz višednevnih kulturno - zabavnih događanja, koji su započeli malonogometnim turnirom, a završili velikom feštom na dobrinjskoj Placi. U ovom prvom dijelu slavila je ekipa malonogometnog kluba „Općina Dobrinj“, dok su u završnom dijelu, nastupu Dražena Zečića, slavili brojni posjetitelji ove poznate otočne fešte. Na svečanoj sjednici općinskog vijeća dodijeljene su zahvalnice Primorsko goranskoj županiji i pojedinim županijskim službama te KD Ive Jelenović, dok je ovogodišnja nagrada za životno djelo uručena Ivanu Pavačiću - Jecaliću, melografu i učitelju sopnje i domaćeg kanta. U istoj je prigodi predstavljena i najnovija Pavačićeva knjiga „ Početnica za svirku sopela i kanat po starinsku“, koja bi, prema autorovim riječima, trebala korisno poslužiti učiteljima i učenicima u kulturnim i folklornim društvima, koji čuvaju i promiču pučku glazbu i njen jedinstveni primorsko istarski glazbeni izričaj. Uz krčke

čelnike jedinica lokalne samouprave, svečanosti je nazočio i Vidoje Vujić, zamjenik župana PGŽ, kao i delegacija prijateljske općine Tordinci, na čelu s načelnikom Josipom Maletićem. Dobrinjski načelnik Neven Komadina rezimirao je jednogodišnje aktivnosti na području Općine Dobrinj, pri čemu je istaknuo kako je realizirano nekoliko projekata na planu poboljšanja komunalne infrastrukture - od cjevovoda Dobrinj - Kras, do polaganja transportnog cjevovoda za Rasopasno, Tribulje i Sužan. Značajna investicija vezana je i za projekt izgradnje kanalizacije u Dobrinju, a nedavno su dovršeni i radovi na uređenju obalnog pojasa u Solinama. Kroz višednevna svečarska događanja vrlo je zapažen nastup imala i šibenska klapa Maslina, a stipanjsku misu tradicionalno je pohodio velik broj vjernika, koji su mogli čuti staroslavenske napjeve dobrinjskog župnog zbora, te u večernjim satima i nastup domicilnog pjevačkog zbora Zvon. Posjetitelji su uz zvuke sopela razgledali i izložbu starih zanata, a

FOTO: Miljenko Šegulja

4


Dan općine

IVANI PAVAČIĆU JECALIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća ovogodišnju nagradu za životno dijelo dobio je Ivan Pavačić - Jecalić, melograf i učitelj sopnje i domaćeg kanta, koji je svoje znanje prenio na brojne mlade sopce i kanture s otoka Krka i Hrvatskog primorja. Tom je prigodom predstavljena najnovija Pavačićeva knjiga „Početnica za svirku sopela i kanat po starinsku“ o kojoj su, osim autora, govorili i urednica i lektorica prof. Milena Žic, te recenzentica dr. sc. Marija Riman. Ona je istaknula kako je Pavačić, iako po struci građevinar, veliki znalac i zaljubljenik u glazbu, što uostalom dokazuju i njegove već dosad objavljene knjige - U Dobrinju milo zvoni zvone, Staroslavenska misa Dobrinj, Slavim te gospode i Lusmarine moj zeleni. Pavačić je rođen u Gostinjcu gdje se druži i surađuje s vrhunskim sopcima Vinkom Trubićem Nadalićem i Ivanom Radićem, te počinje sa zapisivanjem i snimanjem narodnih napjeva, isprava iz Dobrinjštine, a kasnije i sa cijelog otoka Krka. Poznanstvo s Matetićevim učenikom Dušanom Prašeljom potaklo ga je na izdavanje prve knjige, a potom je započeo i njegov angažman glazbenog pedagoga. Uistinu bi se moglo reći kako je upravo taj Pavačićev angažman, kroz školu sopnje i kanta u Malinskoj, Dobrinju, Gabonjinu i Vrbniku, spasio od zaborava tradicijsku glazbu ovoga kraja. Ivan Pavačić jedan je od utemeljitelja Udruge sopaca otoka Krka, a sekciju

FOTO: Maja Polonijo

sopaca i pjevača utemeljio je i pri Ustanovi Ivan Matetić Ronjgov. On redovito sudjeluje i u stručnim skupinama koje prate priredbe Krčkog festivala, a u zadnjih sedamnaest godina kroz njegove škole sopnje i kanta prošlo je više od 150 mladih sopaca, kantura i toncura. Zahvaljujući Pavačićevom stručnom tekstu o pučkoj glazbi sjeverno-jadranskih otoka, Hrvatskog primorja i Istre, posredstvom resornog ministarstva, ljestvica tijesnih intervala stavljena je pod UNESCO-vu zaštitu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Govoreći o svojoj najnovijoj melografiji - Početnici za svirku sopela i kanat po starinsku, autor kaže kako je radeći s mladima u kulturnim i folklornim društvima i poučavajući ih o temeljnim vještinama pučke glazbene umjetnosti, vidio da oni iskazuju sve veće zanimanje za ovu vrstu naše tradicijske glazbe, te ga je to motiviralo za pisanje početnice za svirku sopela i starinski kanat. Početnica je podijeljena na četiri dijela - glazbenu abecedu, svirku sopela i kanat, harmonizaciju i obradu pučkih napjeva za klapsko pjevanje te oblike ljestvice sjevernog Jadrana i akustička mjerenja

tonskog sustava tijesnih intervala. Pavačić dalje navodi kako u prvom dijelu iznosi učenicima temeljna znanja iz solfeggia, sustava temperirane glazbe, jer su ljestvice dura i mola potrebne za usvajanje notne građe netemperiranog notnog sustava. Drugi dio sadrži sve što treba znati o svirci sopela i pučkom pjevanju, dok u trećem dijelu piše o suradnji s Ivicom Frletom i njegovim harmonizacijama i obradama pučkih napjeva iz Pavačićevih meliografija za klapsko i zborsko pjevanje. U četvrtom dijelu svoje početnice Pavačić, između ostalog, navodi kako su razmaci između tonova naše ljestvice malo drugačiji od uobičajenih, pa se može pretpostaviti kako su graditelji tradicionalnih instrumenata bili vođeni isključivo vlastitim iskustvom i sluhom kada su bušili rupe na svojim sviralama. Na kraju predgovora početnice autor je istaknuo kako želi vjerovati da je ispunio očekivanja sviju koji žele nešto više čuti i naučiti o fenomenu primorsko istarske glazbe, te kako ostaje vjera da će ta glazba opstati kao značajna sastavnica kulturnog identiteta ovog područja i domovine. Nedeljko Gržetić

5


Aktualno

Obilježen je dovršetak prve faze izgradnje vodoopskrbnog sustava

„VISOKE ZONE DOBRINJŠTINE" Krajem listopada ove godine kod vodospreme Kras održana je svečanost kojom je obilježen završetak radova I faze vodoopskrbe visoke zone naše općine. Svečanosti su prisustvovali Josip Borić, državni tajnik za otočni i priobalni razvoj, Gordan Gašparović, direktor Hrvatskih voda - VGO Rijeka, čelnici svih lokalnih samouprava na otoku Krku, direktor Ponikve Frane Mrakovčić i ostali uzvanici i gosti. U I. fazi izgradnje vodovoda „Visoke zone Dobrinjštine“ izgrađen je cjevovod od spoja s cjevovodom Lubenovo-Bogovići do vodospreme „Kras“ u dužini od 5.870 m, crpna stanica „Žgombić“ kapaciteta 40 l/s, vodosprema „Sveti Petar“ zapremnine 500 m3 i vodosprema „Kras“ zapremnine 1.000 m3. Ukupna vrijednost investicije iznosi 20.923.894,97 kn, a financijska sredstva osigurana su iz programa „Koncepcija razvoja vodoopskrbe na otoku Krku“ 18.901.850,97 kn, Proračuna Općine Dobrinj - 1.403.044,00 kn, Hrvatske vode, iz naknade za korištenje voda - 400.000,00 kn i PONIKVE d.o.o. - 219.000,00 kn. Radove I faze izgradnje vodovoda izvelo je poduzeće GPP Mikić iz Omišlja. Izgradnja vodovoda „Visoke zone Dobrinjštine“ odvija se kroz četiri faze kojima će se izgraditi transportni cjevovodi do

MT

6

MT

pojedinih naselja a vrijednost ukupne investicije iznosi 36.456.250,23 kn. S tim u svezi ističe se da je u sklopu II. faze izgrađen cjevovod od naselja Gabonjin do naselja Rasopasno u dužini od 1.180 m te cjevovod od vodospreme „Kras“ do naselja Dobrinj u dužini od 1.800 m, a da vrijednost predmetne investicije iznosi 3.030.304,72 kn. Također, ističe se da je u tijeku realizacija III. faze odnosno izgradnja cjevovoda od naselja Rasopasno do naselja Sužan u dužini od 5.860 m te da će se kroz IV. fazu izgraditi cjevovod od naselja Dobrinj do naselja Žestilac, cjevovod kroz naselje Gostinjac te cjevovod od naselja Gostinjac do Donje Hlape i Županja i to ove i iduće godine. Svečanosti su prisustvovali uzvanici kojima se u sklopu prigodnog programa obratio i općinski načelnik Neven Komadina. Općinski načelnik je u svojem govoru između ostalog istaknuo da je ovaj dan značajan je za otok Krk, ali da je nadasve bitan za žitelje općine Dobrinj jer se je izgradnjom I. faze vodovoda „Visoke zone Dobrinjštine“ ostvario preduvjet za opskrbu pitkom vodom 14 naselja naše Općine sa ukupnom 1.067 stalno nastanjenih stanovnika. Također, načelnik je u

svojem obraćanju ukratko iznio kronologiju izgradnje vodoopskrbe na području općine Dobrinj te utjecaj koji ista ima na našu zajednicu. Radovi na vodoopskrbi nizinske zone općine Dobrinj temeljem potpisane „KONCEPCIJE RAZVOJA VODOOPSKRBE OTOKA KRKA“ započeli su u 2000. godini. Izvođenjem radova izgradio se je transportni cjevovod od Jezera kod Njivica do vodospreme Šilo, vodospreme Brgud i vodospreme Šilo. Nakon navedenog krenulo se je u izgradnju mjesnih mreža u naseljima Šilo, Klimno, Čižići i Soline. U sve navedene zahvate financirano je oko 45 milijuna kuna, a radovi su završeni tijekom 2004. godine. Izgradnja vodovoda potaknula je razvoj obalnog dijela Općine u gospodarskom smislu,

MT


Aktualno

MT

nekretnina te se iz godine u godinu bilježi sve veći dolazak turista što značajno utječe i na povećanje općinskog Proračuna. Tijekom 2005. godine započinju radovi na vodoopskrbi naselja Polje. U izgradnju transportnog cjevovoda od vodospreme Šilo do vodospreme Polje te u samu vodospremu Vlada RH uložila je preko 5 milijuna kuna. Izgradnja mjesnih mreža dovršena je 2007. godine te je s time u cijelosti realizirana „VODOOPSKRBA NIZINSKE ZONE“ naše Općine. Tijekom 2008. i 2009. godine pokrenuti su intenzivni razgovori sa nadležnima u Vladi RH za dobivanje dodatnih sredstava Državnog proračuna čime bi se omogućilo dovođenje pitke vode do svih naselja na otoku Krku. Kao plod ovih napora donesena je 07. svibnja 2009. godine Odluka Vlade RH kojom se osiguravaju 42 milijuna kuna iz Državnog proračuna za projekte vodoopskrbe na otoku Krku. Ako ovome dodamo još 34 milijuna kuna koja su angažirana iz Proračuna Općina otoka Krka, Grada Krka i PONIKVE d.o.o. dolazimo do brojke od 76 milijuna kuna kojim će se sredstvima do kraja iduće godine ovaj projekt privesti kraju u cijelosti. Načelnik je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli

da se 02. listopada 2009. godine potpiše dodatak Sporazumu „KONCEPCIJE RAZVOJA VODOOPSKRBE OTOKA KRKA“, kojim su Sporazumom stvoreni svi preduvjeti za nastavak radova na vodoopskrbi otoka Krka. Nadalje, istaknuo je i kako s ponosom možemo reći da se sve planirano i ostvaruje, ali da nam predstoji izgradnja mjesnih mreža vodovoda u 14 naselja općine Dobrinj. U sklopu tog zahvata potrebno je izgraditi oko 30 km mjesnih vodovodnih mreža kao preduvjet da voda stigne do svakog domaćinstva u našoj Općini. Za sva naselja ishodovane su građevinske dozvole pa se Načelnik zahvalio djelatnicima i voditelju

Županijskog upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk što su nam pomogli u ishođenju potrebnih dozvola kao i svim izvođačima radova, projektantima, nadzorima, djelatnicima i direktoru PONIKVE d.o.o. koji su dali svoj doprinos u ostvarenju projekata vodoopskrbe kao preduvjete za svekoliki razvoj općine Dobrinj. Naposljetku, u vjeri da su naši žitelji zadovoljni što im nastojimo omogućiti komunalni standard primjeren današnjem vremenu Općinski načelnik je zahvalio Vladi RH i Hrvatskim vodama koji su ostvarili niz projekata u cilju razvoja otoka Krka i naše Općine u proteklom razdoblju. Državnom tajniku Josipu Boriću predano je općinsko priznanje za izniman doprinos u razvoju naše općine. U nadi i uvjerenju da će Vlada RH financijski pomoći i u izgradnji mjesnih mreža s obzirom na velika sredstva koja su potrebna za realizaciju ovog projekta te da ćemo i u budućim vremenima svjedočiti realizaciji niza razvojnih programa na našem području, a sve u cilju svekolikog boljitka našeg otoka Krka i jedine nam domovine Hrvatske. Tea Orlić - Mihajić

MT

7


Aktualno

ZA BOLJI STANDARD JOŠ MALO STRPLJENJA Nakon turističke sezone i "zastoja" kojeg taj, u gospodarskom smislu najintenzivniji dio godine donosi infrastrukturnim zahvatima, dolaskom pr vih jesenjih dana iznova se zahuktavaju radovi na svim važnijim kapitalnim projektima Općine Dobrinj, lokalne jedinice na čijem se prostor u g odinama rade i dovršavaju mnogi veliki i vrijedni vodoopskrbni i kanalizacijski projekti kao i zahvati uređenja cestovne infrastrukture. O novoj "građevinskoj ofanzivi", svemu što se već na području Dobrinjštine događa ili će se tek početi događati razgovarali smo s Nevenom Komadinom, načelnikom Općine Dobrinj. Točno je da smo pokrenuli cijeli niz velikih i važnih investicija, mahom nastavke projekata koje smo "otvorili" proteklih godina i sa kojima su, silom prilika, stanovnici Dobrinjštine već pomalo naučili živjeti, naglasio je Komadina uputivši na početku našeg razgovora apel svim stalnim i povremenim stovnicima tog dijela otoka za još malo strpljenja u "suživotu" sa sveprisutnim građevinarima, njihovim strojevima ali i semaforima postavljenim na prometnicama kojima će se i nadolazeće zime nerijetko prometovati naizmjeničnim režimom. Izvode se radovi izgradnje vodovoda "visoke zone Dobrinj", projekt koji traje već tri godine i koji se financira iz programa Koncepcija razvoja vodopskrbe otoka Krka. Preostaje nam tijekom ove ali i iduće godine izvesti dionicu od lokaliteta lovačkog doma Dobrinj, kroz Sveti Vid pa do Gostinjca odnosno prema Hlapi, Županjama te potez prema Polju i Žestilcu. Tim ćemo zahvatom u narednom investicijskom ciklusu vodu dovesti do svih naselja naše općine, izuzev dislociranih Rudina koje nažalost ostaju udaljene od postojećih

8

GP

vodovodnih tokova. To mjesto u kojem stalno obitavaju samo tri stanovnika ostati će jedino nevodificirano naselje od ukupno 20 naselja naše općine, naglasio je Komadina dodavši i kako su Rudine odlukom Općinskog vijeća stavljene pod poseban režim zaštite s nakanom očuvanja jedinstvene tradicijske arhitekture. Uz financijske razloge koji su najveća kočnica dovođenju vode do Rudina, i taj je element važan u odluci da se u ovoj fazi ne ulazi u zahtjevan i skup projekt dovođenja vode do tog naselja, zaključuje dobrinjski načelnik. Radovi na nastvku gradnje vodovoda visoke zone su vrijednosti 6,5 milijuna kuna a u investiciji sudjeluje Ministartvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja, Hrvatske vode i naravno Općina Dobrinj, s gotovo trećinom potrebnih sredstava. Rok dovršetka radova koji će podići ukupan komunalni standard na području naše lokalne jedinice je lipanj iduće godine. U idućoj bi godini zahvaljujući izuzetnoj suradnji Općine i Županijske uprave za ceste, nastavlja Komadina, trebala biti temeljito rekonstruirana još jedna dionica guste mreže županijskih prometnica Dobrinjštine - ona od raskršća u Gostinjcu u pravcu Risike koja bi,

nadam se, već do iduće sezone trebala biti dovršena. Što se pak mjesnih vodovodnih mreža tiče, već je ove godine odrađen dio radova oko izgradnje spojnog sustava magistralnih cjevovoda s objektima koji se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini. Iz općinskog je proračuna tako ove godine odrađen dio radova na mjesnim mrežama Kras i Gabonjin ali mjesne mreže u globalu i nadalje ostaju zaseban projekt. Općina Dobrinj je tijekom kolovoza u sklopu natječaja Ministartva mora kandidirala taj projekt tražeći sredstva potrebna za gradnju mjesnih vodoopskrbnih sustava. Odgovor još nemamo ali se nadamo da ćemo u doglednoj budućnosti angažiranjem državnih ali i vlstititih proračunskih sredstva ipak uspjeti realizirati i taj plan. Dobrinjski je načelnik primjetio i kako u mjestima u kojima (makar i djelimično) postoji mogućnost priključenja potrošača na vodovod

FOTO: Goran Pleše


Aktualno dobar dio stanovnika baš i ne pokazuje velik interes za to. Stanovnici tih mjesta morali bi biti svjesni da se od 01. siječnja 2012. g. ukida pravo na korištenje pogodnosti plaćanja povlaštene cijene vode koju ondje dovoze cisterne za ona domaćinstva koja imaju mogućnost priključenja na vodovod. Stoga apeliram na mještane koji to još nisu učinili da svoje objekte u čim skorijem vremenu priključe na izgrađeni vodovod. Dobrinjski općinski načelnik rekao nam je nekoliko riječi o radovima na rekonstrukciji dijela županijske ceste od lokaliteta

Meline do naselja Čižići. U sklopu te investicije proširiti će se postojeća cesta na propisanih 6 metara, a pored toga, izgraditi će se i 1,5 m široka pješačka staza, izgradit će se javna rasvjeta te će HEP Elektroprimorje položiti visokonaponski kabel do TS Meline. Taj je projekt "težak" 1,5 milijuna kuna. Trećinu potrebnih sredstava osigurati će Općina dok će ŽUC izdvojiti milijun kuna. Ta je cesta stanovnicima ovog dijela otoka bitna i zbog toga što predstavlja spoj sa tzv. šumskom nerazvrstanom cestom koja odatle vodi u pravcu Omišlja i koja put do

Rijeke skraćuje za 13 km. Obzirom da se radi o za nas vrlo bitnom i objektivno gledano, dosta frekventnom prometnom pravcu, veseli nas spoznaja da su Hrvatske ceste izgradile novu prometnu traku za skretanje prema Čižićima na državnoj cestoi D102. Nadamo se da će s vremenom sama ta "šumska cesta" steći status koji zaslužuje te da će, obzirom da se radi o važnom alternativnom prometnom pravcu spomenuta "nestandardna" cesta biti dovedena na razinu tehničkih karakteristika kave imaju sve ostale otočne prometnice, zaključio je Komadina. MR

RADOVI NA KANALIZACIJI DOBRINJA Projekt prve faze izgradnje sustava otpadnih voda u Dobrinju biti će dovršen sredinom siječnja, čime će se realizirati zbrinjavanje otpadnih voda za oko četrdesetak objekata na potezu od Vrha do Štrima, odnosno do bio pročistača na Jamini. -Dogovorom sa Hrvatskim vodama dobivena su dodatna financijska sredstva u iznosu od 1.160.000,00 kn kaže općinski načelnik Neven Komadina, dodajući kako će sada, Hrvatske vode u ovom projektu participirati sa 2 milijuna kuna, dok će Ponikve financijski pokriti, već otprije dogovorenih, 350 tisuća kuna. Iz općinskog proračuna, za oborinsku kanalizaciju i izgradnju dijela partera, u kombinaciji betona i prefabrici-ranih betonskih kocki, izdvojit će se cca. 550 tisuća kuna. Paralelno s tim radovima, na toj se dionici obavlja i rekonstrucija vodovo-dnog sustava, a s dodatnih cca 200 tisuća kuna Ponikve će

NG

obaviti i izgradnju vodovoda prema postojećoj vodospremi na ulazu u naselje. Djelatnici GP Krka

MT

dovršavaju i radove na bio pročistaču, pa je osim taložnice i uređaja za pročišćavanje, izgrađen i odgovarajući potporni zid, kao i pristupni put do samog objekta. U dogledno vrijeme, zavisno o financijskoj situaciji, trebala bi se realizirati i druga faza, koja

FOTO: Nedeljko Gržetić

podrazumijeva izgradnju kanalizacijskog sustava za Stenice, Plokat, Presvetu Mariju i ostale dijelove Dobrinja, kaže Zdenko Kirinčić, predjednik dobrinjskog Mjesnog odbora. Kirnčić je, u ime Ponikva, ujedno i voditelj izgradnje dobrinjske kanalizacije, te je naglasio kako će se trasa partera prema Jamini betonirati u kombinaciji sa kockastim opločnikom, dok će se, nakon urbane cjeline, postojeća trasa kolektora pokriti klasičnim betoniranjem. Podsjetimo, otpadna voda će se nakon taloženja u primarnom dijelu uređaja, odvoditi u bio zonu s rotirajućim diskovima, gdje će se formirati tzv. biološki film s aerobnim bakterijskim kulturama. Nakon tog procesa, voda će se iz sekundarne taložnice, obogaćena kisikom, bistra i bez neugodnih mi-risa, ispuštati u postojeći vodotok. Nedeljko Gržetić

FOTO: Goran Pleše

9


Aktualno

EUROPSKI NOVCI ZA ŠUMSKI PUT Građevinski projekt rekonstrukcije nerazvrstane ceste, odnosno šumskog puta koji vodi od naselja Polje u Općini Dobrinj pa do uvale Petrina, lokaliteta na kojem ta krčka lokalna jedinica graniči sa susjednom Općinom Vrbnik zanimljiv je ne samo zbog toga što se radi o projektu koji bi trebao pridonijeti revitalizaciji poljoprivrede na tom području, već i stoga što se radi o projektu koji će u potpunosti biti financiran sredstvima predpristupnih fondova EU-a. Famu o tome kako je europski novac teško, ili nemoguće dobiti Dobrinjci su nedavno uspjeli razbiti pozitivnim ishodom kandidature tog projekta koji je prije nekoliko tjedana dobio i konačno zeleno svjetlo europskih financijera. - Radi se o zahvatu na koji smo se odlučili slijedeći iskazani interes i potrebe naših poljoprivrednika, ponajprije maslinara okupljenih u lokalnoj braniteljskoj udruzi koji su nam već neko vrijeme ukazivali na neiskorišteni potencijal poljoprivrednog zemljišta na području naše općine koje je u državnom odnosno općinskom vlasništvu, otkrio nam je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj. Dodao je i kako su svi koji poznaju otočnu poljoprivrednu

svakodnevicu svjesni činjenice da bez riješenog pristupa u pravilu nema nema ni razvoja poljoprivredne proizvodnje. Suočenjem s realnim financijskim mogućnostima i ograničenjima dobrinjskog proračuna, u Općinskom vijeću je sazrijela svijest da nastojanja oživljavanja poljoprivredne proizvodnje kao ni druge slične razvojne planove nije moguće ostvariti oslanjanjem isključivo na vlastite snage. Okretanje EU fondovima nametnulo se samo po sebi, naglašava načelnik dodajući kako se u slučaju projekta rekonstrukcije nerazvrstane ceste s nakanama općinara i lokalnih poljoprivrednika sretno "poklopila" i činjenica da je taj projekt bio spreman i u dokumentacijskom smilu. Imali smo pripremljene papire, ishođenu potvrdu glavnog projekta, što kod nekih drugih infrastrukturnih projekata nije bio slučaj. Odabir projekta za kandidaturu stoga je bio lagan. Cijenimo da će rekonstrukcija komunikacijskog puta koji vodi kroz danas uglavnom neiskorišteno i u korov obraslo poljopriveredno zemljište stvoriti uvjete intenzivnijeg i masovnijeg uzgajanja trajnih nasada, posebice maslina koje su i u

MT

10

prošlosti ondje činile dobar dio našeg poljoprivrednog fonda. Inicijativa Udr uge veterana Domovinskog rata Općine Dobrinj išla je upravo u tom smjeru a podršku njihovim nastojanjima i ambicijama dala je i "Drobnica", krčka uduga maslinara čiji nam je tajnik Goran Marević pomogao u "spajanju" s konzultantskom kućom "Okorak" iz Slavonskog Broda. Angažirani konzultanti bez kojih bi, u okolnostima ograničenih kadrovskih resursa s kojima djelujemo obavljanje zahtjevnog posla pripreme potrebne dokumentacije i zadovoljavanje svih propisanih uvjeta zasigurno bilo teško, ako ne i nemoguće, pomogli su nam i doveli nas do konca natječajnog postupka iz kojeg smo izašli s pozitivnim rješenjem u rukama. Projekt rekonstrukcije nerazvrstane ceste, šumskog puta obuhvaća dionicu duljine 2,75 km ukupne površine 1,04 milijuna kvadratnih metara. Zahvatom je predviđeno proširenje svih dionica spomenutog šumskog puta na najmanje 3,5 metara širine čime će se omogućiti pristup motornih vozila do budućih maslinika. Cesta će biti uređena kao makadamski put a kao materijal za formiranje puta prvenstveno će se koristiti onaj do kojeg ćemo doći na samom lokalitetu prilikom izvođenja iskopa pri poravnanju terena i ublažavanju visinskih razlika. Općinski načelnik naglasio je i kako će spomenutim zahvatom bolji pristup dobiti i brojne poljoprivredne parcele u privatnom vlasništvu ali i da će velik napredak biti napravljen i u pogledu protupožarne zaštite. Novouređeni i za motorna vozila prohodan put u slučaju požara na otvorenom moći će koristiti i vatrogasci, što također nije zanemariva korist. Naši turisti


Aktualno

dobiti će pak dionicu koja će se moći koristiti kao šetnica ili pak biciklistička staza što također nije beznačajno, zaključuje Komadina. Potez na kojem će se uređivati makadamski put nije daleko ni od objekata vodovoda u Polju pa se tako u daljoj budućnosti otvaraju vrata izgradnji sustava navodnjavanja poljoprivrednih nasada koji bi, nadaju se svi, uskoro mogli obogatiti taj dio otoka Krka. Radovi bi trebali krenuti sredinom godine a cesta bi u cijelosti trebala biti rekonstruirana do konca kolovoza, najkasnije rujna. Načelnik nam je rekao i kako je uz složenost procedure koju je bez angažmana vanjskih konzultanata teško ispoštovati "otegotna okolnost" i činjenica da se bespovratna EU sredstva dobijaju tek po dovršetku projekta, odnosno po njegovoj potpunoj realizaciji. Dakle, Općina Dobrinj najprije mora samostalno izfinancirati projekt da bi tek potom povratila sredstva iz predpristupnih fondova. Stoga će sredstva u visini 1,2 milijuna kuna biti predviđena u proračunu Općine za 2012.

MT

godinu. Iskustva koja smo stekli u ovom projektu dragocjena su nam u pripremama za neke druge, buduće natječaje. Pred nama su brojni veliki i skupi infrastrukturni projekti koje ćemo teško moći iznijeti bez korištenja pomoći s državne razine ali i europskih fondova, posebice nakon ulaska naše zemlje u EU. Jedan od takvih je i projekt izgradnje kanalizacije uvale Soline. Nerazvrstana cesta prema Petrini bila je svojevrsni test i škola koja bi nam trebala pomoći

u realizaciji upravo tog, većeg, obimnijeg i skupljeg projekta koji, bez mjesnih mreža, teži 22 milijuna kuna. Obzirom na zadane propozicije natječaja i maksimalne iznose koji će se moći dobiti iz novog kruga natječaja za sredstva iz predpristupnih fondova, dogodine se za tu nakanu nadamo dobiti 7 milijuna kuna što je ujedno i maksimalni iznos za koji se u sklopu natječaja može konkurirati, zaključuje naš sugovornik. MR

DODATNA TRAKA NA SKRETANJU ZA ČIŽIĆE Na inicijativu Općine Dobrinj dogovorili smo sa

predstavnicima Hrvatskih cesta Ispostava Rijeka izgradnju skreta-

FOTO: Goran Pleše

juće trake na državnoj cesti D-102 kod skretanja za nerazvrstanu cestu Čižići - Omišalj. Naša Općina financirala je izradu projektnog rješenja te je u sklopu rekonstrukcije ceste Krčki most Baška ovaj zahvat i izveden. Za predmetni zahvat suglasnost je dala Općina Omišalj. Ovim putem zahvaljujem gosp. Matiji Gladu voditelju Ispostave Hrvatskih cesta u Rijeci što je ovaj zahvat realiziran i financiran od strane Hrvatskih cesta. Neven Komadina

11


Aktualno

RADOVI NA PRODUBLJIVANJU AKVATORIJA LUKE KLIMNO U Klimnu su započeli radovi na produbljivanju akvatorija luke. Izvođač je BSK COMMERCE d.o.o. Rijeka, a vrijednost predmetnih radova je 800.000,00 kuna, bez PDV-a. Postupak javne nabave, u okviru kojeg je i odabran navedeni izvođač, proveden je od strane Županijske lučke uprave Krk. Radovi iskopa zamuljenih dijelova luke Klimno financirati će se od strane Primorsko-goranske županije, Županijske lučke uprave i Općine Dobrinj. S tim u svezi ističe se da Općina za predmetne radove iz svojeg proračuna izdvaja sredstva u ukupnom iznosu od 350.000,00 kuna. Građevinskoobrtnički radovi na produbljenju dijela uvale izvoditi će se rafuliranjem vakuum pumpom do dubine od cca -1,80 m, na ukupnoj površini od 150x60 m, sve radi kvalitetnijeg pristupa plovilima na operativnu obalu. Rok za izvođenje predmetnih radova je 30 dana od početka istih, a nadzor nad izvođenjem obavlja Edo Hero, ovlašteni dipl. ing. građ.

LT

Tea Orlić - Mihajić

FOTO: Luka Tabako

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Općina Dobrinj će i nadalje sufinancirati nabavku sadnica putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 09. do 27. siječnja 2012. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848-307 od 7 do 15 sati kako bi naručili potreban broj sadnica. Osim maslina i smokava nabavljat će se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko

12

ih uspijemo nabaviti. Općina Dobrinj sufinancirat će nabavku maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posađene na području naše općine. Pozivamo vas da sadnice naručite u što većem broju jer skorim ulaskom RH u EU bit će upitno podizanje novih trajnih nasada. Neven Komadina

KAMERA SOLINE Uz web kamere u Dobrinju, Šilu i Klimnu, Općina je financirala nabavku i postavljanje nove web kamere koja Vam od danas pruža pogled na plažu i rivu u Solinama! Luka Tabako


Aktualno

STIPENDISTI ŠKOLSKE I AKADEMSKE GODINE 2011./12. Općina Dobrinj i ove godine dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola i studentima koji su zadovoljili kriterije za dobivanje istih. Broj stipendija nije bio ograničen. Učeničkih stipendija dodijeljeno je 36 i one iznose 350,00 kn. Učeničke stipendije dobili su: 1. Ivana Hudoletnjak 2. Ivona Fugošić 3. Bruna Matičić 4. Mira Crnčić 5. Ana Živković 6. Lidija Strčić 7. Matija Trzija 8. Karlo Braut 9. Marta Tuk 10. Andrea Kirinčić 11. Dajana Justinić 12. Matea Justinić 13. Nikola Kirinčić 14. Anita Gržetić 15. Dajana Tabako 16. Anika Žegarac 17. Sandrino Živković 18. Irena Linić 19. Mateo Kirinčić 20. Denis Strčić 21. Patrizia Dobrijević

22. Antonija Tabako 23. Igor Dragoljević 24. Mirna Matičić 25. Nikolina Fugošić 26. Iva Kovačević 27. Emilija Polonijo 28. Linda Španić 29. Ana Živković 30. Paolo Turčić 31. Sanjin Brusić 32. Marina Kirinčić 33. Stjepan Barbalić 34. Domagoj Grdinić 35. Monika Mikelić 36. Antonela Čorapović Studentske stipendije iznose 550 kn a dobili su ih: 1. Jelena Paparić 2. Silvia Gržetić 3. Sabina Božić 4. Andreja Brusić 5. Doris Strčić 6. Kasandra Živković 7. Ana Tuk 8. Šime Trzija 9. Ivan Šamanić 10. Jan Janković 11. Karmen Uzelac 12. Aron Roth 13. Harry Roth

14. Anita Crnčić 15. Irena Žic 16. Ivan Lenić 17. Anamarija Božić 18. Silvija Paparić 19. Andreja Mihajić 20. Dino Turčić 21. Anita Jelenović 22. Luka Justinić 23. Sara Purić 24. Kristijan Lončarić 25. Barbara Dunato 26. Ivona Kosanović 27. Marko Kirinčić 28. Dora Hodžić 29. Ivana Grdinić 30. Ivan Kirinčić 31. Vedran Petrović 32. Nevena Žegarac 33. Ivan Kovačević 34. Barbara Purić 35. Renato Škrgulja 36. Sara Ivelja 37. Toni Radoslović Želim vam da ostvarite što bolji uspjeh u ovoj školskoj i akademskoj godini. Svečanost podjele rješenja o stipendiranju održati će se krajem godine u zgradi osnovne škole. Neven Komadina

FOTO: Emil Gršković

GRAFIT U ŠILU Dok se za ukrašavanje nekih zidova koristi skupocjeni kamen, u Šilu se za ukrašavanje tmurnog i išaranog betonskog zida na parkiralištu pored pošte, upotrijebilo malo boje i puno mašte i truda. Dečki su

zid oslikali u cijeloj njegovoj dužini, i crtežom prikazali ljubav prema Šilu i Hrvatskoj, kao i pripadnost Šila riječkom prstenu kroz grb najdražeg nam kluba. Ovim putem zahvaljujemo mje-

snom odboru Šilo na sufinanciranju materijala. Posebno moramo zahvaliti Gržetić Marku, Ivelja Dinu i Dunato Morenu na njihovom trudu. Emil Gršković

13


Aktualno

U našoj Općini uspješno je zaživio “Program njege u kući i pomoći starijim osobama”

DOBAR GLAS DALEKO SE ČUJE Rijetko koji projekt ili program kakve u djelo provode lokalne samouprave na lica njihovih korisnika izvlači osmijeh i iskren izraz zadovoljstva kao što je to slučaj sa "Programom njege u kući i pomoći starijim osobama" izvaninstitucionalnim oblikom pomoći starijim stanovnicima Dobrinjštine koji se nalaze u socijalno-zaštitnoj potrebi i koji ne mogu samostalno udovoljavati osnovnim životnim potrebama. Projekt pokrenut u lipnju ove godine osmislili su i zajednički u djelo proveli predstavnici Općine Dobrinj, njenog Odbora za društvene djelatnosti i Gradskog društva Crvenog križa Krk čijim je djelatnicima povjerena "opracionalizacija" tog hvalevrijednog projekta. Nakon pet mjeseci provedbe programa koji je, kako nam je dobrinjski načelnik Neven Komadina prenio, rezultat spoznaja o sve većem broju staračkih i samačkih domaćinstava na području te krčke lokalne jedinice ali i svijesti o rastućim potrebama ljudi

o kojima se nerijetko nema tko brinuti i pomagati im u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, Općina je iznašla sredstva ali i kadrovske resurse za pokretanje programa koji iz dana u dan potvrđuje svoju vrijednost. -Svjesni strukture našeg stanovništa i "terenskih saznanja" kojima je raspolagao naš Odbor za društvene djelatnosti sredinom godine odlučili smo pokrenuti projekt kojim smo željeli, a kako vidim i uspjeli pružiti pomoć strijim i nemoćnima, bilo u njihovom hranjenju, održavanju osobne higijene i urednosti prostora u kojima žive, pomaganja u liječenju i odlascima u trgovinu, na dijagnostičke preglede ali i obavljanju svih kućanskih zadaća koje starijim i nemoćnima mogu predstavljati teško izvedive zadaće. Nasreću, sve naše ideje za koje smo osigurali potrebna proračunska sredstva u visini 160 tisuća kuna naišle su na veliko razumijevanje i podršku vodstva Gradskog društva krčkog Crvenog križa na čijem

je čelu ravnateljica Marija Jakominić. Provedba projekta započela je još 20. lipnja a za uključenje nismo propisali nikave socijalne cenzuse. Dakle, svaki naš stariji ili nemoćni stanovnik, bez obzira na imovinski status ili dob i danas se može obratiti i dobiti pomoć u okviru aktivnosti koje se svakodnevno provode na području cijele Općine, naglasio je Komadina. Doznali smo i kako nije ograničen maksimalni broj korisnika programa te kako će se, ako se uspostavi da angažirani djelatnici ne mogu opluživati sve korisnike programa, razmotriti opcije dodatnog jačanja tima koji na terenu provodi ono što se od njega očekuje. A "što se očekuje" odnosno kako u praksi izgleda Program njege u kući i pomoći starijim osobama objasnila nam je Marija Jakominić. - Projekt kojemu je Crveni križ nositelj zamišljen je i provodi se posredstvom dvoje stručnih ljudi koje smo zbog potreba tog programa zaposlili gerontodomaćice i višeg fiziotera-

MT

14


Aktualno peuta koje smo pronašli posredstvom Zavoda za zapošljavanje. Zahvaljujući saznanjima koje smo dobili iz općinskih tijela ali i Centra za socijalnu skrb, liječnika opće medicine i patronažnih sestara došli smo do spoznaja o tome koji su potencijalni korsinici ovog programa. Kontaktirali smo ih i malo-pomalo počeli stvarati krug ljudi raspoređenih u program svakodnevnih obilazaka i pomoći. Krenulo je skromno, s dvadesetak korisnika koje su naši ljudi počeli posjećivati, njegovati ih i pomagati im. Kako su naši radnici počeli izlaziti na teren, počele su se širiti i informacije o nakani, ciljevima i koristima programa pa je tako rastao i broj ljudi koji su se besplatno uključili u nj. Danas imamo šezdesetak korsnika, starijih i nemoćnih stanovnika gotovo svih naselja Dobrinjštine, nastavlja ravnateljica GD CK Krk. Slika na terenu je izuzetno dobra i neću pretjerati kažem li da se predanim radom naših novih uposlenika kvaliteta života brojnih strijih, nemoćnih i bolesnih otočana uvelike popravila, zaključila je. Viši fizioterapeut Marko Bogović i gerontodomaćica Branka Martinčić otkrili su nam kako je u početku njihov rad od samih korsnika bio primljen s određenom dozom skepse i rezerve. - Ipak, vrlo skoro svi koje smo obilazili i njegovali prihvatili su nas kao svoje, a već nakon nekoliko dana rada na gotovo svakoj adresi čekali su nas i susjedi i prijatelji naših korisnika. Dobar glas o programu kojeg provodimo brzo se proširio a broj ljudi nad kojima smo u njihovim domovima provodili

MT

fizikalnu terapiju ili im pak pomagali u obavljanju njihovih svakodnevnih zadaća rastao je strelovitom brzinom. Branka tako sad obavlja ili pak pomaže u obavljanju svih kućanskih potreba starijih stanovnika Dobrinjštine kuha, pegla, sprema, čisti i uređuje a ja pak obavljam fizioterapeutske zadaće, osnovne zdravstvena mjerenja poput mjerenja tlaka i šećera ali nerijetko obavljam i sve one fizički zahtjevnije poslove, naglasio je fizioterapeut Marko. Ljudi su oduševljeni, mnogi su uz našu pomoć nerijetko zapuštene domove vratili u stanje urednosti i čistoće, mnogima pomažemo u nabavi osnovnih životnih namirnica i ljekova, pripremi hrane, održavanju osobne higijene, odvozimo ih na liječničke preglede ali i iznad svega, družimo se s njima i pokazujemo im da nisu sami ni zaboravljeni, istakla je gerontodomaćica Branka koja ljude koje obilazi i o kojima brine smatra svojim prijateljima, štoviše, članovima svoje velike obitelji. Taj društvenosocijalni element je vrlo važan, nastavlja naša sugovornica priznajuči kako je mnogima nerijetko važnije primiti nekoga u svoj dom, poćakulati i tako si uljepšati nerijetko turobnu svakodnevicu no dobiti "konkretnu pomoć". Nema zadaće koju nismo spremni napraviti, dodao je fizioterapeut priznajući kako su tijekom višemjesečnog rada koje oboje smatraju velikim i lijepim profesionalnim ali i životnim iskustvom uz one "konvencionalne" zadaće obavljali i brojne poslove kakve nitko ne može staviti u opis posla. Eto, ja sam uz fizikalnu terapiju za koju sam školovan nerijetko ljudima pomagao i u pretakanju orihovice, slaganju drva za ogrijev i brojnim sličnim poslovima, naglašava Bogović. Njegova kolegica priznaje kako danas živi svakodnevicu svih svojih "klijeneta". Zajedno se smijemo, zajedno plačemo, djelimo svakodnevicu sa svime što ona donosi. Granica u našem poslu nema, ponekad nije

lako ali ipak uživamo u ovom što radimo. Nema plaće za zadovoljstvo koje ti daje spoznaja da si nekome nakon silnih godina zarobljenosti u njegovom domu pomogao i omogućio da uz tvoju asistenciju iznova ode u crkvu, da se u kolicima provoza svojim mjestom, sretne ljude koje nije vidio godinama, zaključuju naši sugovornici. - Ovako kvalitetnu skrb kakvu trenutno uživaju stariji stanovnici ove općine danas ne uživaju stanovnici niti jedne druge krčke lokalne sasmouprave iako se i na ostalim dijelovim Krka na različite načine nastoji podići razina skrbi o starijim i nemoćnima. Važno je reći i kako nakon polugodišnje provedbe ovog programa bilježimo osjetno smanjenje broja osoba koje se institucionalno zbrinjavaju pa se i na tom planu zajednici ostvaruju značajne uštede, a samim se korsnicima istovremeno čini usluga jer je većini daleko ljepše i ugodnije svoje pozne dane provoditi u svome domu, u poznatom okruženju i krugu primarne obitelji no u domu ili socijalnoj ustanovi, zaključuje Jakominić. - Učinci ali i odjeci ovog projekta tako su dobri i pozitivni da, kao u rijetko kojoj prigodi, vidimo da smo napravili nešto uistinu dobro i kvalitetno, nešto što tako osjetno mijenja svakodnevicu stanovnika ovog kraja. Razmišljamo i o podizanju standarda usluga koje u ovom projektu nudimo, nabavci nekih novih terapeutskih pomagala a bude li potrebe i dodatnom širenju kruga ljudi koji projekt provode. Program je zamišljen kao trajan vid pomoći starijima i imati će trajnu podršku lokalne samouprave, naglasio je općinski načelnik. Uviđajući sve dobro što donosi Komadina je bez ustezanja ustvrdio kako će se sredstva za financiranje tog projekta zasigurno naći i u godinama koje dolaze, makar to značilo odustajanje od nekih investicija. MR

15


Prigodno Zlatomisnik, neimar, narodni pop vlč. Ivan Brnić o svom 50-godišnjem svećeničkom putu

NOVE GENERACIJE I NJIHOV NAČIN ŽIVOTA - IZAZOV ZA SVEĆENIKA Vlč. Ivan Brnić, župnik Šila i Polja ove godine obilježava 50. obljetnicu svoga svećeništva. Zlatomisnik rođen u polju prije 76 ljeta prije samo koji tjedan obilježio je vrijedan jubilej dvama svečanim misnim slavljima, jednim koje je održao u svom rodnom Sužanu a potom i drugim koje je na radost svojih župljana služio u crkvi u Polju, malom mjestu na području Općine Dobrinj gdje godinama marljivo i samozatajno služi Bogu i crkvenoj zajednici. Vrijedan i važan jubilej tog, kao su nam ga neki njegovi župljani opisali - "pravog narodnog popa" bio je odlična prilika za razgovor sa svećenikom za kojim je, također napominju dobri poznavatlji njegova rada, ostaje pravo bogatsvo duhovnih ali i materijalnih tragova. O duhovnim tragovima mog, sad već pet desetljeća dugog služenja mi je teško govoriti, iako se nadam da ih uistinu ima. O tome moraju govoriti drugi, rekao je vlč. Brnić koji se spremnije s nama složio oko onog matrijelnog dijela naše konstatacije. - Potičem iz skromne težačke obitelji. Otac je bio zidar i možda sam od upravo njega naslijedio sklonost nastojanjima gradnje, obnove, popravljanja i moderniziranja svega za što me zaduže, naglasio je svećenik za kojim su tijekom godina službovanja ostale mnoge temeljito uređene crkve, podignuti oltari, obnovljeni zvonici, župni stanovi, čak i garaže kojima se diljem kvarnerskih otoka služe svećenici Krčke biskupije. -Znate, smetaju me stvari koje nisu u redu i za koje znam da ih mogu promijeniti i popraviti. Stotinu sam puta dokazao da se uz žrtvu, trud i rad i sa skromnim sredstvima može mnogo napraviti. * Sjećate li se svojih svećeničkih početaka odnosno motivacije koja vas je okrenula tom pozivu? - Naravno. Kao dječak, pučkoškolac redovno sam ministrirao u Sužanu. Moja teta, sakristanka jednom mi je prilikom predložila da krenem u svećenike, a ja sam se s

16

MT

tom idejom odmah složio. Teta je to rekla župniku Antonu Mrakovčiću koji me, nakon ozbiljnog razgovora, uputio u pazinsko sjemenište gdje sam završio gimnaziju. Više manje, uvijek sam bio načistu s tim što želim u životu. Istina, bilo je trenutaka, posebice u vojsci koju sam služio u Prizrenu u kojima mi je okolina nametala propitkivanje ispravnosti mog životnog odabira, ali me ništa nije pokolebalo. Naprotiv. Čak i to iskustvo u konačnici smatram dobrom i korisnom životnom školom koja me naučila poštivati život, rad i čovjeka i koja me dodatno uvjerila u ispravnost mojih odluka i učvrstila u nakani da postanem svećenikom. * Gdje ste sve služili? - Zaređen sam, zajedno sa svojim kolegom Nikolom Radićem 13.

kolovoza 1961. godine u župi Dobrinj i to kao prvi ređenik tadašnjeg pomoćnog biskupa, a kasnije i dugogodišnjeg krčkog biskupa Karmela Zazinovića. Mladu sam misu služio 20. kolovoza iste godine u svom rodnom Sužanu. Nakon mlade mise ostao sam služiti upravo ovdje u Polju gdje sam se zadržao godinu dana. Potom sam premješten na Rab, u Supetarsku Dragu gdje sam služio 7 godina. Kasnije sam preseljen u Dubašnicu, a nakon prekrasnih 14 ondje provedenih ljeta, 1984. godine iznova sam se vratio u župu Polje-Šilo kojoj je tada pripadala i Risika. Moja druga služba na ovom području završila je nakon tri godine kad sam iznova preseljen, tada u župu Sv. Vid kojoj su pripadala i mjesta Rasopasno i Gabonjin. Nakon 8 godina provedenih ondje biskup me premijestio u Bašku, veliko i važno otočno turističko središte gdje ostajem punih 13 godina. I eto, prije tri sam se godine po treći put vratio Polju i Šilu gdje i danas s radošću služim župi. * 50 godina svećiništva je dug period. Može li se tako dugo službovanje Bogu, Crkvi i ljudima sažeti u nekoliko riječi? - Svećenički je poziv izazovan. Ljudi često traže ono što im se može, ali nerijetko i ono što im se ne može dati. Služenje crkvi je

MT


Prigodno istovremeno i lijep poziv jer omogućuje da se sretnete s mnogim ljudima, da mnoge ohrabrite, utješite i oduševite. Tu su krštenja, pričesti, posjete bolesnima i potrebitima, molitve ali i sprovodi, sve ono što čini ljudske živote u kojima uistinu imamo privilegij sudjelovati na poseban način. Svećenički život, nakon svih tih godina, doživljavam ponajprije lijepim i duhovno plodonosnim. Veliku sam potporu oduvijek imao i u svojoj obitelji, ponajprije braći. To smatram vrlo važnim. Moja dva mlađa brata koji su davno odselili u SAD (od kojih je jedan nažalost preminuo op.a.) uvijek su me pomagala tako da mi ni u materijalnom smislu nikad nije bilo loše, iako sam uvijek ostao skroman. * Koliko se u svo to vrijeme promijenilo društvo, vjernici kojima svo vrijeme služite? - Mnogo. Nisam jedan od onih koji kuka za prošlim vremenima. Ljudi se oduvijek mijenjaju, kao i njihova svakodnevica ali teško je ne primjetiti kako danas, gotovo iz dana u dan svjedočimo sve većim i dubljim promjenama. Ljudima koji se tako rapidno mijenjaju Crkva danas mora, a uvjeren sam i uspijeva odgovoriti promjenama u svom djelovanju. Naravno da se najvažnije stvari vezane u crkvu i vjeru ne mogu i ne smiju mijenjati ali ona jednostvno mora sve ubrzanije tražiti nove načine i metode odgovora na potrebe svojih članova. Mislim da je sve izazovnije biti svećenikom. Velik je izazov odgovarati i na potrebe novih generacija mladih koje odrastaju u potpuno drugačijem ambijentu od onog u kojem su stasali svećenici moje generacije. Ipak, i danas imamo lijepi broj mladih koji misle svojom glavom, koji se oduševljavaju pravim stvarima i istinskim vrijednostima. Nisam katastrofičar, već naprotiv optimist i to s pokrićem kojeg potvrđuje i nedavni, tako dojmljiv susret Pape s našim mladima u Zagrebu. I danas se na našim otocima određen broj mladih ljudi okreće svećeničkom pozivu. Iako ih možda nema onoliko koliko ih je znalo biti nekad, rekao bih da su oni koji danas kreću tim stopama

MT

uistinu zreli i kvalitetni ljudi i budući svećenici što me čini sretnim. * U pola stoljeća službovanja zasigurno je bilo mnogo lijepih ali i onih manje lijepih trenutaka. Možete li se prijetiti nečeg takvog? - Ružnoga ne. Iako sam kao i svaki drugi čovjek doživio svašta, nisam zlopamtilo i takve stvari zaboravljam. Možda su me najviše pogađala neka ogovaranja i otrovne strelice kakve neki znadu odapeti čovjeku iza leđa. Ipak, ne sjećam ih se jer to i ne želim. Lijepe uspomene i iskustva pak ostaju i njih pamtim. Osjetite kad vas ljudi

prihvaćaju, kad staju iza vas i vaših nastojanja. Vidjeti da raste nešto što ste zasijali, posebice u duhovnom smislu najljepše je iskustvo i najveća plaća koju sam ikad primio. Ima stvari koje sam, posebice kao mladi svećenik činio krivo, možda bolje rečeno prestrogo. Kasnije sam shvatio da je "takt" važan i da u radu s ljudima najkraći i najizravniji put do željena cilja nije uvijek i najbolji. To je iskustvo koje nosi svaki poziv, tako i ovaj moj svećenički kojeg ću s velikim žarom obavljati sve dok budem mogao, zaključuje vlč. Brnić. MR

MT

17


Aktualno Sretan završetak priče o novom ustroju HMP na Krku

„TIM 2“ ZA BOLJE SUTRA NA OTOKU KRKU Stanica Hitne medicinske pomoći (HMP)u Krku dobila „tim2“, odnosno drugu interventnu ekipu. Epilog je to priče koja je uzburkala javnost a počela je dramom koja je pred zatvorenim vratima krčke HMP završila smrtnim slučajem. Na inicijativu Mirande Šebelje iz Krka, koja je preko društvene mreže Facebook organizirala peticiju za vraćanje starog ustroja HMP, u nekoliko je dana prikupljeno 6.499 potpisa. Prikupljanje potpisa počelo je u centru Krka a nastavilo

se diljem otoka. U redu za stavljanje potpisa, u Krku su se među prvima našli predstavnici Općine Dobrinj, na čelu s načelnikom Nevenom Komadinom i Vijeća. Zajedničkim dolaskom odlučili smo pokazati što mislimo o novom ustroju HMP, rekao je načelnik Komadina. Lista s imenima nezadovoljnih otočana uručena je i prvom čovjeku Županije Zlatku Komadini, koji je poručio da će regionalna uprava pronaći rješenje ovog gorućeg

problema u zdravstvu. Kad se male i velike ruke slože, sve se može. Pokazao je to i ovaj primjer, nažalost potaknut najgorim mogućim ishodom jednog poziva u pomoć. A poziv u pomoć već danas-sutra mi, ili netko u naše ime može uputiti. Već danas-sutra „tim 2“ može biti ključna karika u scenariju u čijem sretnom završetku glavnu ulogu imaju sekunde. Gordana Gržetić

SPORAZUM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I OPATIJSKE THALASSOTHERAPIJE Jedinice lokalne samouprave otoka Krka i Thalassotherapija Opatija potpisale su 800.000,00 kuna vrijedan Sporazum o sufinanciranju projekta nabave kapitalne neinvazivne kardiološke opreme (kompjuterizirane CT angiografije i magnetske rezonance) za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Potpisivanjem ovog Sporazuma započela je dugoročna suradnja s opatijskom

Thalassotherapijom. Svi stanovnici otoka Krka na preglede CT, angiografije i magnetske rezonancije čekati će najduže 30 dana od dana prijave. U krčkom Domu zdravlja osigurati će se ambulanta u potpunosti opremljena za obavljanje pregleda bolesti srca, kao i redovite posjete specijaliste interne medicine. Emil Bratović, ravnatelj Thalassotherapije,istaknuo je kako ga raduje što će tako napredna

oprema biti primarno u funkciji kardiologije u jednoj državnoj bolnici. Ingo Kamenar, predsjednik Županijske skupštine i predsjednik Upravnog vijeća Thalassotherapije rekao je kako se PGŽ u proteklih osamnaest godina može pohvaliti velikim ulaganjima u zdravstvene ustanove kojima je osnivač, pa tako i u kompleks Thalassotherapije u koji je od 1998. do danas uloženo gotovo sto milijuna kuna. GG

Novi Zakon o humanitarnoj pomoći

NEMA VIŠE HUMANITARNIH AKCIJA BEZ PRETHODNE SUGLASNOSTI Prvog dana srpnja na snagu je stupio novi Zakon o humanitarnoj pomoći (NN 128/10). Odredbama Zakona uređeno je da se humanitarna pomoć može osigurati prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, koje može biti i povremeno, te organiziranjem humanitarnih akcija. Navedeni oblici pružanja humanitarne pomoći mogu se provoditi nakon pribavlje-

18

nog rješenja nadležnog Ureda državne uprave, kojim se odobrava ili daje prethodna suglasnost za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći odnosno organiziranje humanitarne akcije. Zahtjev za povremeno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i organiziranje humanitarnih akcija podnosi se najmanje 30 dana prije planiranog početka aktivnosti. Ured državne

uprave nadležan je i za obavljanje inspekcijskog nadzora. Za nepoštivanje zakonskih odredaba predviđene su novčane kazne. Za sve informacije u svezi Zakona o humanitarnoj pomoći obratite se Uredu državne uprave PGŽ, Službi za društvene djelatnosti Pododsjeku za rad i socijalnu skrb (Rijeka, Riva 10, broj telefona: 354497). GG


Naš kraj - naši judi

DOBRINJSKI LOVCI Krajem svake godine rezimira se rad u protekloj godini .Što reći na proteklu godinu u našem društvu? Nastavljena je akcija na uklanjanju alohtone divljači (divlja svinja) s otoka, iako je sam početak lovne sezone ukazivao na smanjenje divljih svinja kako je sezona prolazila tako se je povećavao broj odstrijeljenih d.s. Tako da ova godina spada u jedne od najjačih godina po odstrijelu Na našem lovnom području odstrijeljeno je cca 160 komada, dok na cijelom otoku cca 900 komada divlje svinje, iako to nisu konačne brojke jer sezona traje do 31.03.2012. Nastavili smo i sa akcijama čišćenja putova.Prošlo godišnja nabavka malčera pokazala se kao pun pogodak te je i ove godine nastavljeno sa akcijama čišćenja obradivih površina. Po prvi puta ove godine

03.11.2011 proslavili smo Sv. Huberta zaštitnika lova i lovaca. Proslava je organizirana za sve lovce otoka Krka odnosno za cijelo L.D. Orebica Krk. Nama je dopala čast da budemo domaćini proslave. Sv. misa bila je u crkvi Sv. Petra u Gabonjinu, koja je kao stvorena za ovu prosla s pogledom na veći dio otoka, misu je predvodio generalni vikar krčke biskupije mons. Anton Valković kome se ovim putem

zahvaljujemo. Zahvalio bih se još i M.O. Gabonjin, pjevačicama crkvenog zbora Gabonjin te tamburašima Gabonjina koji su svojim radom i nastupom uveličali našu proslavu i druženje. Zahvala još ide i općinskom vijeću te načelniku na potpori koje pružaju u radu naše udruge. Svim ljudima dobre volje čestit božič i sretna nova Sanjin Crnčić

CARITAS ŽUPE POLJE PRIKUPLJAO ZA POTREBITE U subotu, 3. prosinca, na rivi u Šilu po prvi je put organizirana prodaja božićnih čestitki, prigodnih kalendara s fotografijama crkvi u Polju i Šilu, ručnih radova i ostalih ukrasa za bor. Inicijator ove akcije bio je Odbor župnog Caritasa župe Polje-Šilo, s nakanom da se prikupljenim prilozima pomogne najpotrebnijim mještanima ove župe. Akcija je trajala cijeli dan a na prigodno uređenom kiosku dežurali su članovi župnog Caritasa, koji su se i ovime uključili u obilježavanje „Nedjelje Caritasa“, koja se održava treće nedjelje došašća. U izradu prigodnih ukrasa i ručnih radova uključila su se i djeca iz Dječjeg vrtića u Polju, kao i ostali donatori.

Iako je ovakav vid humanitarne akcije na ovom području organiziran po prvi put, ipak je prikupljena određena novčana

svota, koja će pomoći za nabavu osnovnih potrepština onima koji su najpotrebniji. Ranko Pavačić

FOTO: Ranko Pavačić

19


Naš kraj - naši judi

Njemački veleposlanik posjetio Krk

ZASLUŽENO PRIZNANJE ROKU KIKOVIĆU Cjelodnevni posjet veleposlanika Savezne Republike Njemačke dr. Bernda Fischera, gradu Krku, bila je prilika da Roku Kikoviću uruči priznanje za prinos u jačanju hrvatsko-njemačkog prijateljstva. Naime, Roko Kiković jedan je od suosnivača Njemačkohrvatske zajednice u Karlsruheu. Tijekom Domovinskog rata organizirao je transporte humanitarne pomoći u Hrvatsku, a poma-

FOTO: Goran Pleše

ganje potrebnima, napose prognanicima, proširio je i na Bosnu i

Hercegovinu.„Otok Krk ima potencijala postati još atraktivnijom turističkom destinacijom ako postane svjestan potrebe poboljšanja ponude, što se u protekle četiri godine i ostvaruje“, rekao je dr. Fischer,koji je posjet Krku završio predavanjem o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i susretom s njemačkim iseljenicima na otoku Krku. Gordana Gržetić

Jubilej Marije i Josipa Kirinčića

DIJAMANTNA PRIČA DUGA ŠEST DESETLJEĆA Te je subote, 17. studenog 1951. godine izgledalo kao da su rana jesen i nadolazeća zima zamijenile uloge. Termometar je pokazivao za to doba neuobičajenu visinu Celzijevih stupnjeva. Dan za poželjeti, dan idealan za održavanje svečanosti koju smo toliko iščekivali… a sada, šest desetljeća kasnije, istog dana ista meteorološka slika, gotovo identičan rast Celzijevih stupnjeva…dan za poželjeti, dan na kojem smo itekako dužni zahvaliti. Jer, šest desetljeća zajedno - nije li to dovoljan razlog, zapravo, jedan od razloga da kratko ali iskreno kažemo „hvala“? Tako počinje evociranje uspomena na šest desetljeća dugog braka, započetog u Svetom Vidu dobrinjskom, nastavljenog u Rijeci a prigodnom svečanošću obilježenog u Kostreni. Glavni junaci ove „dijamantne“ priče su Marija i Josip Kirinčić, koji u šali napominje da je u njegovoj osobnoj karti trebao stajati i obiteljski nadimak „Barović“, po kojem će ga mnogi i dan danas prepoznati. I ne samo po obiteljskom nadimku, odgovaramo mu, te napominjemo da ćemo uskoro baš o tom drugom dijelu njegove biografije u našem „Fantu“ ispuniti barem dvije stranice. Uz ime i prezime, naš slavljenik ponosno i zasluženo nosi titulu prof. dr., stečenu dugim nizom školovanja i znanstvenog djelovanja, koji je 1980. godine

20

rezultirao obranom doktorske disertacije na riječkom Tehničkom fakultetu. Poduža je lista njegovih nagrada, priznanja i odlikovanja, kao i popis znanstvenih i stručnih djela, kojima je priskrbio ugled i izvan nacionalnih granica. Bit će, dakle prilike da o životu i djelu

ovog uglednog znanstvenika izvijestimo čitateljstvo „Fanta“. Ovog puta zadržali smo se na privatnom dijeli njegove priče, odnosno na šest desetljeća zajedničkog života sa svojom sumještankom Marijom. Fotografije s raznih putovanja i druženja dokaz su da je iza njih zaista lijepih 6o zajedničkih godina, no, gospođa Marija će bez ustručavanja i ovom prigodom reći ono što smo od nje puno puta čuli: „Bilo je nikoliko teških gubici, preranih i prebrzih i samu sebe zapitan i donos: Ma kako je čovik sve to vridon potrpit?“. Izdržali su naši slavljenici sve to. A o svim tim gubicima teško je i slušati a kamoli povjerovati da ih se može izdržati. „Zajednički smo izdržali sve“, kažu Marija i Josip, dodajući da im je nagrada za sve kći Željka, te njezina obitelj Darko, Anja i Marin. Priča o identičnoj meteorološkoj slici 17. studenog 1951. i 60 godina kasnije, nije jedina podudarnost u ovom slučaju, jer, „ mi smo isti kako i pred 60 let; osjećamo se mladi kako onda i volimo se sejenako, morda još i više“, zaključuju veseli slavljenici, koji se raduju još mnogim zajedničkim godinama u Rijeci i Svetom Vidu. I koji svima poručuju: „Sve se na kraju obrne na dobro“ ! Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

NJIHOVIH 50 LET Katica i Ive Gržetić su 26.11. obilježili svoj prvi zlatni jubilej, 50 let braka. Prvih, jer pred njima je još čuda zajedničkih obljetnica. I Božić i Uskrs pa tako dogodine opet, Božić i Uskrs i za čas će bit nazad niko slavlje, 55 let, 60 i tako dalje iz leta u leto. Ive je svoj radni vijek odradio u Progresu u Krku, a Katica je kao vrijedna i marljiva domaćica nadopunjavala drugu stranu njihova zajednička života. To što nisu imali djece ispunili su svojim radnim obavezama, marljivošću i predanosti jedno drugome. Normalno da nije uvijek bilo lako, niti jednostavno, ali ima li itko kome je sve jednostavno? Vremena u kojima su oni započinjali svoj zajednički život, bila su i teža od današnjih, zahtjevnija, jednostavno drugačija. Ali uspjeli su, učinili su i dali ono što su najbolje znali i mogli u svom zajedničkom životu.

Danas se sa sjetom prisjećaju svojih mlađih dana i imaju toliko toga za reći, toliko trenutaka za se prisjetiti, toliko doživljaja za ispričati. Ne znam koji je recept za dugi zajednički staž u braku? Mislim, kada bi to netko otkrio

unovčio bi to, napisao knjigu o tome ili se hvalio time, ali to je individualno samo po sebi. Malo tolerancije, malo strpljenja, malo razumijevanja i jako puno „da dragi“ i „da draga“, i mislim da je to najsličnije realnosti. A ako nije, onda ćemo i dalje biti u potrazi za vječnim pitanjem dugogodišnjeg zajedništva, a onda na kraju puta možda ga i nađemo, a možda? Ma ne, naći ćemo ga. Treba vjerovati u Boga i u sebe i uspjet ćemo kao što su to uspjeli i Katica i Ive. Uz vjeru u Boga i puno molitve, kako nam kažu naši slavljenici, prošli su puno toga i lijepog i onog malo manje lijepog, ali prisjećaju se samo lijepih stvari. A one druge, malo manje lijepe, pospremimo u ladicu i puni optimizma krenimo dalje u nove pobjede, u novi dan, u život ! Draženka Justinić

DRAGICA I ANTON JELENOVIĆ IZ ŠILA PROSLAVILI 50 GODINA BRAKA Davne 1960. godine dok je gosp. Anton radio na brodu "Galun" na Golom Otoku u Jablancu, upoznao je gđu. Dragicu u svom rodnom mjestu i nešto je odmah zaiskrilo u njihovim srcima i očima.

1961. godine u mjesecu srpnju jedno drugome u crkvi Blažene Djevice Marije u Polju rekli su "DA". Na početku svog zajedničkog života živjeli su Polju, a kasnije se sele u Šilo. Anton 1963. god.prelazi u firmu "Tiha" Šilo, gdje je radio na različitim radnim mjestima: građevini, vozio traktor, na brodu, a kad je položio ispit za šofera svoj rad nastavlja vozeći kamion. 15.07.1970. odlazi u firmu Poljopromet Rijeka, gdje je radio sve do svoje penzije, a gđa. Dragica je bila zaposlena u trgovini Poljoprometa Rijeka u Šilu kao prodavačica gdje je također stekla uvjete za mirovinu. Plod njihove ljubavi i razumijevanja su njihovi sinovi Boris i Robert, koji sa svojim suprugama Ivanom i Irenom, te njihovom djecom Lukom,Tonijem i Reom žive u Šilu.

Slavljenici zahvaljuju delegaciji Općine Dobrinj na posjeti i ugodnom druženju, te darovima kojima su ih ugodno obradovali. Ivančica Dunato

21


Naš kraj - naši judi

POSJET SV. NIKOLE U NAŠOJ ŠKOLI I ŠILU Uoči blagdana Sv. Nikole djeca čiste čizmice, pospremaju igračke, pišu pisma, stavljaju čizmice na prozore i s nestrpljenjem isčekuju darove koje Sv. Nikola donosi. I ove godine 03.12. Sv. Nikola stigao je u PŠ Dobrinj, darujući djecu predškolske dobi i školarce do črtvrtog razreda. U organizaciji Odbora za odgoj i obrazovanje,socijalnu skrb i zdrastvenu zaštitu, koja djeluje pri Općini Dobrinj najmlađe je zabavljao mađioničar Stefano. Djeca su se jako lijepo zabavila i aktivno sudjelovala u animacijama i trikovima mađioničara te su nakon što su pjevali i plesali svi zajedno pozvali i dočekali Sv. Nikolu koji je podjelio 154 paketa. Obilježavanje dana Sv. Nikole već je postala tradicija za mještane Šila i Polja ali i ostale stanovnike koji taj dan slave svog zaštitnika. Svečanost započinje jutarnjom misom u crkvi Sv. Nikole u Šilu, te zajedničkim druženjem ispred crkve nakon mise uz pokoju čašicu vina ili soka i pogačom u organizaciji MO Šilo. U popodnevnom djelu svečanosti nakon mise Sv. Nikola dolazi brodom u društvu dva mala anđela koji ga prate na njegovom dalekom putovanju.Dolaskom Sv. Nikole na kopno u njegovom društvu djeca

ID

odlaze u crkvu gdje najprije porazgovaraju sa Sv. Nikolom.Ima tu pjesmica, recitacija i drugih sadržaja kojim djeca žele pokazati Sv. Nikoli kako su bili dobri i vrijedni ovu godinu. Nikola zatim daruje djecu predškolskog uzrasta koji žive u Polju i Šilu ili imaju roditelje koji su iz Polja i Šila a sad

ID

žive negdje drugdje. Nadamo se da su se djeca zabavila i doživjela radost darivanja, to nam je bila i namjera. Dragi naš Niko, dođi nam i druge godine. Mi ćemo te čekati, biti dobri i učiti. Ivančica Dunato

FOTO: Ivančica Dunato

BALANJE DO SV. PETRA U nedjelju, 20.11.2011. nakon mise okupili su se Gabonjarke i Gabonjari peti put za redom na raskrižju poli Mika. To je bio početak balanja po starom putu do sv. Petra. Nakon zajedničke fotografije krenulo se starim putem prema sv. Petru. Dvije muške i obje ženske ekipe pomalo su balajuć do predvečer došli do lovačkog doma gdje ih je čekala večera. Cilj ovog balanja nije bio da se dođe do pobjednika, jer su svi sudionici bili na neki način pobjednici, a proveli su jedan dan u druženju, igri i zafrkanciji. Tatjana Radivoj

22

FOTO: Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi

TAMO GDJE STANUJE BOŽIĆ… Prosinac tisuću devetsto četrdeset i pete, prvi Božić koji smo nakon četiri godine dočekali bez straha od pucnjave i tutnjave okupatorskog oružja. Rat je prestao, ali su glad i neimaština ostali; ipak, činjenica da Božić slavimo na slobodi, potisnula je u drugi plan sve naše brige i strahove. Osim u našoj obitelji, ako se to uopće moglo nazvati obitelji… Pet mjeseci prije otac je izgubio bitku koju je tada malo tko uspio dobiti; tuberkuloza je bila jača od svih naših želja i nada, te od očeve volje da nam pr vi Božić na slobodi učini nezaboravnim. -Kad prestane pucnjava i kad ustanem iz kreveta, ti i ja imat ćemo originalni Božić; nakon ručka odvest ću te u jednu dugu šetnju i ispričat ću ti sve svoje dječačke tajne! hrabro je obećavao otac, iako mu je glas svakim danom postajao slabijim a lice bljeđe i mršavije. Tijekom njegove bolesti, moj četiri godine stariji brat i ja rijetko smo boravili u rodnoj kući. U strahu od zaraze, majka nas je poslala u susjedno selo baki i prabaki, stoga smo trenutke koje smo smjeli provoditi s ocem, iščekivali jednakom čežnjom kao i završetak rata. Otac nije dočekao slobodu a dugoiščekivani Božić u slobodi, samo je pojačavao našu ionako pretešku patnju i bol. Brat je, boraveći u krčkom internatu, bio pošteđen majčinog cjelodnevnog plakanja nad sudbinom. Meni je taj njen čemer nerijetko bio zamjena za doručak, ručak i večeru… Tog sunčanog prosinačkog dana pratio sam majku na drugi dio otoka. -Dobar dan! Trebate li pomoć u kući? Ne trebam novac, dajte mi malo kruha i koji krumpir i ja zadovoljna! bile su majčine riječi kojima je gotovo preklinjala mještane da joj pruže priliku da preživi. Dok smo hodali prema kući za koju je majka rekla da je garancija uspjeha, kraj nas je prošla grupica muškaraca glasno raspravljajući. U žaru rasprave nisu nas ni primijetili; jednog od njih, najglasnijeg, ja sam itekako primijetio. Umalo da se nisam onesvijestio kad sam ga ugledao. -Tko je taj čovjek? rekao sam glasno -Doktor Slavko Pančić, dolazio je kod pokojnog oca. To ti je taj dobri duh otoka o kojem sam ti pričala. objasnila mi je majka -Živi ovdje? -Ne, ne, živi u Malinskoj, ali mi se čini da

vrlo malo boravi u svojoj kući. Dom su mu sva sela i zaseoci na našem otoku. Priča se da svakog dana, najčešće pješice, odlazi na jedan kraj otoka Krka i pomaže potrebnima. -Da potrčim za njim? -Ne, , nemamo sad vremena za priču s doktorom. Idemo dalje! Dok je majka ribala podove, ja sam razmišljao. I smislio sam… Na Badnjak se u našoj kući okupilo cijelo susjedstvo tješeći uplakanu majku. Ubrzo se pojavio i ujak a s njim čovjek u čije je ruke moja majka i prije nekoliko godina polagala svu nadu: -Doktore, jedva diše! Spasite mi ga, molim Vas! slušao sam majčino zapomaganje ležeći u krevetu i moleći se svim svecima da uspije moj naum. -Ostavite nas nasamo! Bit će sve u redu, vjerujte mi! doktor Slavko Pančić je gotovo izgurao iz sobe majku, baku i susjede. Taknuo mi je čelo, opipao puls a potom zavrtio glavom i rekao: -Dečko, hajde ti meni lijepo sad dok smo sami priznaj što izvodiš! Da si zdrav kao dren, to je očito. Dakle? U kome ili čemu je problem? Šutio sam kratko a onda odlučio priznati, pa što bude: -Prije nekoliko dana mama me odvela na drugi kraj otoka. Kad sam Vas ugledao, učinilo mi se da…da…ma smijat ćete mi se ako Vam kažem što mi se učinilo! Doktorov pogled dao mi je do znanja da se ne moram bojati izrugivanja. Ohrabrio sam se i nastavio: -Učinilo mi se da vidim svog pokojnog oca. Jako ste mu slični. Zapravo, niste mu slični, nego ste isti kao i on. Moja mama je isto to komentirala.I onda mi je palo na pamet da…ma ovo što slijedi je stvarno glupo i bolje da Vam prešutim. Naljutili biste se i to s pravom na mene. A da mi mama dozna… -Slušam! rekao mi je jednako blagim glasom kao i na početku. Ipak, za ono što je slijedilo, trebalo mi je još više hrabrosti: -Ovo je prvi Božić nakon četiri godine koji slavimo na slobodi. Znate, svi će moji prijatelji provesti Božić s ocem, samo ja ću biti iznimka. I onda mi se učinilo da…ovaj…kako Vi jako sličite mom pokojnom ocu, da odglumim bolest baš na Badnjak. Mama mi je ispričala da Vi nikad nikoga ne odbijate. I tako…znate…sad kad ste tu, čini mi se kao da Božić stvarno provodim s

ocem…Slobodno me udarite! završio sam svoj monolog i navukao plahtu preko lica očekujući salvu doktorovog bijesa. No, ton njegovoga glasa nije se promijenio: -A tako! Znaš, sinko, iskrenost se nikome nije obila o glavu. Poželio si pravi Božić, a ono što sam ja poželio, neću ti otkriti. Ako sutra u 12 sati dođem po tebe, ispunit će se i tvoja i moja želja. Onda, sutra u 12 budi ispred kuće, a ja sad moram smisliti neko logično objašnjenje tvojoj majci. Ruku pod ruku s dobrim duhom otoka ušetao sam u svoj najljepši Božić. S doktorom Pančićem proveo sam dva nezaboravna dana. Nakon blagdanskog ručka u njegovoj kući, pošli smo u dugu šetnju. Nastavili smo je sljedećeg dana, doslovce prohodavši cijelu Dubašnicu. Brojali smo borove i čemprese, bacali kamenčiće u more i raspravljali o temama o kojima valjda raspravljaju sinovi s očevima. Po povratku kući majka me nije ništa zapitkivala, samo me poljubila i zaplakala, šutke zahvalivši doktoru Slavku Pančiću. -Sve je u redu, ja sam ispunio želju njemu, on meni! uzvratio joj je doktor i namignuvši mi krenuo svojim putem, koji je zasigurno vodio do još nekog potrebite njegove pomoći. -Mama, sad znam gdje stanuje Božić! Stanuje u Malinskoj! rekao sam majci koja je na te riječi zaplakala još jače. Iako sam se još nekoliko puta susreo s doktorom Pančićem, nisam se usudio pitati ga na koji sam mu način i koju želju moga ispuniti ja, sedmogodišnji siromah. Odgovor je sam došao jednog hladnog dana u studenom, kad mi se u riječkom rodilištu ispunila najveća želja. Nažalost, priliku da svoju sreću podijelim s doktorom Pančićem više nisam imao. U trenucima mog najvećeg veselja, doktor je već otišao na put kojim nam je svima poći… U mojem se domu svakog Božića na blagdanskom ručku okupi i do tridesetak ljudi Ipak,znaju da pola sata mogu i moraju provesti bez mene. Tih pola sata u tišini provodim na novom dubašljanskom groblju. Ne nosim sa sobom ni cvijet, ni svijeću; ponesem tek iskrenu, kratku molitvu za čovjeka zbog kojeg je Malinska za mene postala i ostala mjesto gdje stanuje Božić…pravi Božić! Gordana Gržetić

23


Naš kraj - naši judi

HVALEVRIJEDAN ČIN BODULSKIH ISELJENIKA U Velikoj vijećnici Grada Krka predstavljena je suradnja otočnih iseljeničkih kubova iz New Yorka, točnije Kluba žena otoka Krka u New Yorku i Kluba otok Krk - NY, s Humanitarnom udrugom Andrijana Gržetić. Ovom su predstavljanju uz Gordanu Gržetić, nazočili Bosiljka Radman, predsjednica Kluba žena otoka Krka u New Yorku, Ive Žgombić, predsjednik Kluba otok Krk - NY, Marica Milčetić, blagajnica Kluba otok Krk - NY, Marina Jurasić Vučenik, inicijatorica suradnje iseljeničkih klubova i Udruge, te dr. sc. Tomislav Galović, voditelj projekata Udr uge. Na samome početku predstavljanja Marina Jurasić Vučenik istakla je kako se ideja za ovu suradnju rodila iz saznanja o jednoj od vrijednih inicijativa Humanitarne udruge Andrijana Gržetić, odnosno prodajnoj izložbi kolača Slatki otok koja je, obzirom na plemenitost zadaće, odjeknula i među krčkim iseljenicima. U nastavku, aktivnost newyorškog Kluba žena otoka Krka ukratko je predstavila Bosiljka Radman istaknuvši kako se udruženje kojem predsjeda često upušta u pomaganje potrebitima, te kako je jedna od značajnijih akcija bila poduzeta radi prikupljanja novčane pomoći namijenjene strada-

lim Haićanima. Također, pojasnila je i navedenu suradnju koja se odnosi na novčanu donaciju Humanitarnoj udruzi Andrijana Gržetić i to u ukupnom iznosu od 1175$, od čega su 300$ sredstva izdvojena iz proračuna Kluba žena otoka Krka, dok su preostalih 875$ na svojim sastancima zajednički prikupili članovi i članice Kluba žena i Kluba otok Krk. Ovaj iznos bit će namijenjen stipendiranju osnovnoškolaca koji su ostali bez očeva, jer jedino oni ne ulaze u sustav stipendiranja kakav karakterizira srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje. Prema riječima dr. Tomislava

Galovića, prošle su godine tako bile podijeljene četiri jednokratne stipendije u iznosu od 4.000,00 kn a isti broj stipendija u istom iznosu podijeljen je četvorici otočnih osnovnoškolaca i za tekuću školsku godinu. Spomenuta je i mogućnost pokretanja novog projekta - Volonteri osnovnih škola - s ciljem poticanja volonterskog rada osnovnoškolaca koji bi obzirom na zasluge jednom godišnje od strane Udruge bili zasluženo nagrađivani. Igor Gržetić

Priopćenje iz Udruge „Andrijana Gržetić“ Povodom glasina koje se od samih početaka djelovanja Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“ šire, kao voditelj projekata i predsjednik Nadzornog odbora Udruge upućujem medijima sljedeće priopćenje: Humanitarna udruga „Andrijana Gržetić“ uspješno je realizirala svoj 2. natječaj za dodjelu školarina učenicima osnovnoškolcima bez očeva, te je za ovu školsku godinu (2011/12.) dodijelila 4 (četiri) školarine, svaka u iznosu od po 4 . 0 0 0 , 0 0 k u n a . Š ko l a r i n e s u jednokratno uplaćene na žiro račune učenika, koji su zadovoljili uvjete natječaja. Već na osnivačkoj Skupštini Udruge a kasnije i odlukom Upravnog odbora, zaključeno je da se s imenima korisnika neće izlaziti u javnost, da neće biti svečane dodjele školarina, nego da će imena korisnika i njihovi podaci biti poznati članovima Upravnog i Nadzornog odbora Udruge, članovima Skupštine, te pravnim i fizičkim osobama koje pomažu Udruzi, odnosno volonte-

24

rima koji uz članove Udruge sudjeluju u humanitarnima akcijama. Smatramo neprikladnim, neprihvatljivim,da se tako izrazim, imena malodobne djece koja k tome još dolaze iz osjetljive kategorije, povlačiti po medijima; naš je cilj skupiti novce za školarine i iz godine u godinu pokušati pomoći što veći broj djece bez očeva, što je zapravo i bila želja pokojne Andrijane Gržetić i zbog koje je Udruga osnovana. Koliko smo u tome uspjeli, dovoljno govori podatak da nam je ove godine zbog vremenskih neprilika u dva navrata propala mogućnost organiziranja humanitarnog koncerta „Pomoć u ponoć“, te smo novac za školarine i ostala financijska davanja koja smo dužni uplaćivati, stekli tijekom humanitarnog buvljaka, dviju umjetničkih izložbi, potporom Općine Dobrinj, naših iseljenika i donacijama znanih i anonimnih osoba. Napominjem da su svi stalni podupiratelji opširno obaviješteni o korisnicima školarina, te im je

proslijeđeno financijsko izvješće. Dakle, mi smo Udrugu osnovali da bismo ispunili dugogodišnju želju osobe koju smo svaki od nas na svoj način cijenili i poštovali; znali smo što nas čeka, znali smo da nam neće biti lako, ali ustrajali smo i ustrajat ćemo. Nikoga ne vučemo za rukav da nam pomogne financijski ili materijalno, nego radimo i šutimo. Stoga mene osobno, ali i ostale članove Udruge, pogađaju priče o "sumnjivim transakcijama" i naklapanja gdje, što, kome i koliko novca odlazi. Nadamo se da smo ovim pojašnjenjem dali bar mali prilog toj činjenici i odgovorili na (pre)često spominjano pitanje. Naš je moto: „Ako ne možeš pomoći u podne, pomogni u ponoć“. Ovo priopćenje zaključujem citatom književnika Mirka Bogovića: „Tko drugoga rado kalja, sam obično malo valja!“. Dr.sc. Tomislav Galović, voditelj projekata Udruge


Kultura

PJEVAČKI ZBOR „ZVON“ U VODICAMA Njegujući suradnju s drugim zborovima, zbor „Zvon“ iz Dobrinja od 11. do 13. studenog boravio je na svom gostovanju kod Pjevačkog zbora „Lira“ iz Vodica. Pjevači obaju zborova su u subotu navečer održali jedan lijepi zajednički koncert u župnoj crkvi Našašća Svetoga Križa u Vodicama. Na repertoaru su bila djela domaćih i stranih autora - od Staroslavenske mise D. Smerdela, koju je izveo „Zvon“, do „Stare bunje“ za koju je glazbu napisao šibenski biskup Ante Ivas, inače Vodičanin a koju je izvela „Lira“ Osim Vodica, članovi „Zvona“ posjetili su i grad Šibenik, tazgledali njegove znamenitosti, među kojima se ističe katedralu Sv. Jakova. U povratku na Boduliju razgledali su i grad Zadar , tj. brojne gradske sakralne i profane sadržaje. Ranko Pavačić

Mlade otočanke nastupile u popularnom glazbenom showu

GIULIANO: MIRA CRNČIĆ MORALA BI SE PROFESIONALNO BAVITI GLAZBOM Nakon pobjede na festivalu „Zlatni otok pjeva“, naša mlada glazbena nada Mira Crnčić ponovno je osvojila simpatije žirija i publike, ovoga puta nastupom izvan otoka Krka. Uz Dajanu Dujmović, Martu Trinajstić i Anitu Gunjević, Mira je dostojno branila boje otoka Krka u glazbenom showu HRT-a „Pjevaj moju pjesmu“. U emisiji koju vodi Miroslav Škoro u četiri pjevačke igre natječu se ekipe šesnaest malih hrvatskih gradova, tj. po dva grada u emisiji.U prvom je krugu otočna

ekipa pobijedila suparničku ekipu iz Koprivnice, a Mirina izvedba vrlo zahtjevne pjesme „Gori more“ ostavila je bez teksta i samog Giuliana, koji je uz Zoricu

Kondžu i Sinišu Škaricu sjedio u žiriju. „Ti bi se ozbiljno trebala baviti glazbom!“, bio je jedini Giulianov komentar na Mirinu interpretaciju njegove pjesme.U drugom su se krugu borile s ekipom iz Vinkovaca koja je prošla dalje, a Mira, Marta, Dajana i Anita humanitarni ton emisije zaokružile su željom da novčanu donaciju namijene- kako su rekle - njihovom malom prijatelju, koji trenutno ima jednu, veliku želju ozdravljenje. Gordana Gržetić

25


Naš kraj - naši judi

IZ RADA UDRUGE UVDR-A Dobrinjska podružnica Udruge veterana Domovinskog rata broji gotovo stotinu članova, koji svoje godišnje aktivnosti provode kroz akcije čišćenja šumskih puteva, druženja na boćalištima, kao i odlaskom na zajednički izlet. Ove se godine čistilo puteve na području Gabonjina i Krasa, a pedesetak veterana posjetilo je Istarske toplice i ostala živopisna naselja našeg najvećeg poluotoka. Takva se informacija mogla čuti na ovogodišnjoj Skupštini UVDR-a, nakon koje je održana i redovna Izborna skupština ove braniteljske udruge. Okupljeni veterani za predsjednika udruge ponovno su izabrali Srećaka Purića, a opetovano povjerenje članova dobio je i tajnik Nedeljko Gržetić, kao i članovi predsjedništva Darko Justinić, Željko Crnčić i Mladen Gržetić. Zbog osobnih razloga, na iskazanom povjerenju zahvalio se

Boris Latinović, kojeg će u Predsjedništvu udruge zamijeniti Kruno Plišić, a umjesto smijenjenog Branka Gržetića, veterani su u Predsjedništvo izabrali Frana Matanića. Skupštini je nazočio i općinski načelnik Neven Komadina koji je još jednom iskazao punu potporu braniteljima s područja Općine Dobrinj, naglasivši kako se dobra suradnja ove veteranske asocijacije i čelništva Općine, ogle-

da i u ovogodišnjim imenovanjima Parka hrvatskih branitelja u Dobrinju, kao i Obale hrvatskih branitelja u Klimnu. Da je ta suradnja dobra potvrdio je i novi (stari) predsjednik UVDR a Srećko Purić, koji je veteranima i njihovim obiteljima poželio sve najbolje povodom predstojećih božićno novogodišnjih blagdana. Nedeljko Gržetić

FOTO: Alen Šamanić

Darko Fanuko na čelu Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

DA ISTINI O NOB-U, NE VELIČANJU DRŽAVNIH TVOREVINA KOJE HRVATSKOJ NISU ŽELJELE DOBRO Očuvanje tradicije antifašističke borbe, zalaganje za istinu o antifašizmu, održavanje spomenika i spomen obilježja palim borcima i nadasve pomlađivanje kadra - to su osnovni zaključci izborne Skupštine Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, koja je nakon 17 godina dobila novo vodstvo. Jednoglasnom odlukom, dugogodišnjeg predsjednika Stjepana Starčevića na čelu Udruge zamijenio je Darko Fanuko. Novi je predsjednik, uz njegovanje osnovnih načela Udruge, najavio njezino osuvremenjivanje, prvenstveno kroz uključivanje novih mladih članova, pa bi otočni antifašisti tijekom sljedećih mjeseci mogli krenuti u formiranje foruma mladih a u pripremi su i druge akcije usmjerene ka upoznavanju mladih otočana s tekovinama NOB-a.Uz članove otočne udruge antifašističkih boraca i antifašista, izbornoj su skupštini u Velikoj

26

vijećnici grada Krka nazočili predsjednik SABA RH Ratko Maričić, predsjednik SABA PGŽ Dinko Tamarut, predstavnici antifašističkih udruga iz Istre, Gorskog Kotara i crikveničko vinodolskog kraja, predstavnici Društva „Josip Broz Tito“, izaslanik primorsko-goranskog župana Branko Škrobonja načelnici otočnih općina, odnosno njihovi zamjenici, te domaćin skupa Čedomir Miler, zamjenik krčkog gradonačelnika. Uz novoizabranog predsjednika UABA, potpredsjedničke funkcije obnašat će Ankica Kalčić, Slavko Karabaić, Franjo Mijatović i Dinko Tomašić. Predsjednicom Foruma žena imenovana je Marija Tudor, a njezinom zamjenicom Marija Kosić. Delegatima za SABA PGŽ izabrani su Darko Fanuko, Slavko Karabaić, Franjo Mijatović, Marija Tudor, Marija Kosić i Lurda Mršić. Titula počasnog predsjednika

UABiA otoka Krka dodijeljena je dosadašnjem predsjedniku Stjepanu Starčeviću kojeg je nedavno predsjednik RH Ivo Josipović za prinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske u prigodi 70. obljetnice ustanka naroda Hrvatske odlikovao Redom Stjepana Radića. Zamjetan je rast popularnosti ekstremno desnih opcija a to itekako prijeti idealima stečenim Narodnooslobodilačkom borbom. Stoga je potrebno širiti istinu o počecima Narodnooslobodilačkog pokreta, zaustaviti negiranje NOBa i rehabilitaciju, pa čak i veličanje neke druge državne tvorevine, koja Hrvatskoj nije željela dobro - čulo se u više navrata na Skupštini Udruge, koja broji gotovo 600 članova, tj. 2,7% populacije otoka Krka. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

POLAGANJE VIJENACA ZA DUŠNI DAN U povodu Dušnog dana kada se prisjećamo svih koji više nisu s nama, delegacija Općine Dobrinj predvođena načelnikom Nevenom Komadinom položila je cvijeće i odala poštovanje svima koji počivaju na grobljima naše Općine. Isto tako zajedno sa vodstvom Udruge veterana domovinskog rata - Podružnica Dobrinj

branitelju Zlatku Kamenariću i svim članovima UVDR-a koji su umrli. Polaganjem cvijeća na sve spomenike žrtvama II. svjetskog rata prisjetili smo se 104-ice naših žitelja koji su u Narodno oslobodilačkoj borbi izgubili živote. MR

odana je počast poginulom

ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA KRK U Maloj vijećnici Grada Krk održana je redovna godišnja Skupština Gradskog društva Cr venog križa Krk. Nakon pozdravnih riječi predsjednika prof. Antuna Lončara, ravnateljica Marija Jakominić dala je presjek jednogodišnjeg rada Crvenog križa, te okupljene upoznala s troje novih djelatnika - Jasnom Miler, gerontodomaćicom Brankom Martinčić i višim fizioterapeutom Markom Bogovićem. Radi se o sudionicima itekako dobrodošlog programa besplatne pomoći namijenjene starijim i nemoćnim osobama, koji se od lipnja provodi na području Općine Dobrinj. Program sličan ovom koji je inicirala i sufinancirala općina Dobrinj, provodi se i u Općini

Omišalj. Ravnateljica Cr venog križa istaknula je kako su u četiri ovogodišnje akcije dobrovoljnog davanja kr vi pristupila 454 darivatelja, a prikupjene su 392 doze krvi. Pored ove impresivne brojke darivatelja izdvojeni su jubilarci što se mogu pohvaliti s čak 75 dobrovoljnih darivanja, i to redom: Emil Karabaić, Josip Mahulja, Nikola Pavan, Zlatko Sindičić i Marinko Žic. U odnosu na 2005. broj darivatelja krvi povećao se za čak 150%, što predstavlja podatak vrijedan pažnje, kazala je Jakominić, zaključivši raspravu na ovu temu. Na međužupanijskom natjecanju mladeži Hrvatskog Crvenog križa, koje je sredinom travnja održalo u

Vrbovskom, nastupile su tri krčke ekipe (dvije pomlatka i jedna mladeži), što govori u prilog činjenici da se rad s mladima itekako isplati. Također, izdvojen je i nedavno završen trodnevni seminar Junior spasilac, tijekom kojeg je dvoje instr uktora Spasilačke službe Primorskogoranske županje jedanaestero krčkih osnovnoškolaca uvelo u nimalo jednostavne spasilačke vještine. Među jedanaestoricom juniora bio je i Mateo Mihajić iz PŠ Dobrinj.U nastavku, spomenuto je obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći, kada je po prvi puta predstavljena nova usluga pružanja prve pomoći putem mobilnog telefona. Gordana Gržetić

ODRŽANA REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA POVIJESNOG DRUŠTVA OTOKA KRKA U petak, 18. studenog u Malinskoj je održana redovita godišnja skupština Povijesnog društva otoka Krka (službeno Povijesne udruge otoka Krka). Povijesno društvo otoka Krka osnovano je davne 1969. godine i bez prekida djeluje do danas. Osnovni ciljevi Društva su unapređenje znanstvenoistraživačkoga rada u području povijesnih i drugih znanosti te njihova popularizacija, unapređivanje školske nastave i usavršavanje nastavnog

kadra, razvoj muzejske i konzervatorske djelatnosti, etnologije i folkloristike, zatim razvoj povijesnih i drugih institucija na otoku i izvan njega, kao i suradnja s drugim institucijama itd. Dr. Milan Radić, predsjednik Društva, podnio je godišnje izvješće. Glavni projekt Društva bio je i ostao publiciranje Krčkog zbornika, pa je tako ove godine publiciran jedan svezak Krčkog zbornika, a u pripremi su još dva pod uredništvom dr. Antona Bozanića, dr. Milana

Radića (odgovorni urednik), akademika Petra Strčića (glavni urednik), dr. Tomislava Galovića (izvršni urednik) i Perice Dujmovića (grafičko-likovni urednik). Ovim putem ponovno pozivamo sve zaintersirane suradnike da svoje radove za novi svezak Krčkog zbornika mogu slati tijekom cijele godine na e-mail adresu Povijesnog društva otoka Krka: povijesno.drustvo.otoka.krka@gmail.com. GG

27


In memoriam

HVALA VAM BRANKO Na put kojim nam je svima poći ispratili smo još jednog našeg velikana. Usuđujem se ovu veliku riječ staviti kao epitet uz čovjeka koji je uistinu bio velik u svojim djelima. Usuđujem se dodati a i stajati iza nastavka ove rečenicevelik djelima, velik kao čovjek. I neka ovdje analiza riječ „velikan“ stane. Uostalom, za sve postoje razlozi, pa tako i da bi se nekog nazvalo velikanom. Razlozi svima znani i razlozi znani samo onima koji to trebaju znati… Umro je Branko Turčić. Nenadano. Prebrzo. S obzirom na životnu energiju i planove koje je još imao, prerano. Životni put budućeg novinara, pisca i esejista započeo je 27. prosinca 1934. u Čižićima. Želja za produbljivanje znanja odvodi ga u Zagreb, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao komparativnu književnost i filozofiju. Radio je kao novinar /urednik u Novom listu, Jugoliniji te Nauti. Za svoj rad dobio je više nagrada Branko Turčić u hrvatsku književnost ulazi 1979. godine romanom „Živi, mrtvi i pomorci“, koji će mu u nacionalnoj književnosti priskrbiti trajno mjesto, mjesto koje

će pak kasnijim djelima samo potvrditi. I ne samo to - roman prvijenac Turčiću je donio i prvu veće književno priznanje, „Gervaisovu nagradu“ , koju će osvojiti i za roman „Ruža vjetrova“ (1990.) (Po)morski putevi, kruh sa sedam kora i poniranje u dubine svojeg „ja“ tematike su ostalih Turčićevih romana -„Pomorci lete duboko“ (1982.), „Na putu do sebe“ (1986.) i „Godina poslije“ (1990). Osim romana, Turčićev spisateljski opus obuhvaća scenarije za tri televizijska filma pod naslovom „Pomorci“, nekolicinu radijskih priča te tri monografije, među kojima i „Šilo ko vavik vrti“. Kruna na njegov književni

rad postavljena je 2002. kad je nakon godina prikupljanja u miru svojih rodnih Čižića završio i objavio od kritike iznimno hvaljeno i značajno djelo „Sedmoškojani Prvi čokavski rječnik“. Sedmoškojani su revitalizirali zaboravljene čokavske riječi, a 5000 njih našlo je svoje mjesto u ovom i lingvistički i kulturološki značajnom djelu. I dok su „Sedmoškojani“ kruna njegova rada, polu-autobiografski roman „Gazde i gazdarice“ postali su „točka na i“ Turčićeva opusa. Godinu dana nakon predstavljanja „Gazda i gazdarica“, otišao je naš Branko putem kojim je svima poći i s kojeg povratka nema… I dok pišem ovaj „In memoriam“, prisjećam se rečenice koju je Branko tijekom pripremanja „Sedmoškojana“ više puta, čak sa skepsom, izgovorio: „Ma zač ja sve ovo pišen?“ Za nas, Branko. Za nas, sada prisutne, za one koji će doći…i koji će na temeljimaVaših „Sedmoškojana“ dograđivati zdanje zvano čokavica, autohtono blago našeg i Vašeg kraja… Gordana Gržetić

ODLAZAK ČOVJEKA S TISUĆU TALENATA I STOTINU HOBIJA Tri mjeseca nakon svoje samostalne izložbe na rodnome mu otoku, u Zagrebu je 29. rujna preminuo istaknuti akademski slikar Ivan Fanuko, porijeklom iz naše Općine. Rođen je 1933. Nakon krčke gimnazije, školovanje nastavlja a u Zagrebu na Školi primijenjene umjetnosti, te na Akademiju likovnih umjetnosti. Od završetka akademije živio je i radio kao profesionalni umjetnik u Zagrebu, često je boravio u Omišju a u Vrbovcu je imao svoj atelijer. Stoga su njegovi glavni slikarski motivi mrtve prirode i krajolici -uglavnom bili s otoka Krka i Vrbovca ili su pak podsjećali na ta dva dijela Hrvatske. Ivan Fanuko rijetko je samostalni istupao, ali je kontinuirano stvarao i sudjelovao na grupnim izložbama u zemlji i

28

inozemstvu. Za jednog takvog nastupa, 1970. godine, u Moskvi je osvojio zlatnu medalju za slikarstvo. Prozvali su ga čovjekom s tisuću talenata i stotinu hobija. Bavio se fotografijom, grafičkim dizajnom, ilustracijom, opremom knjiga, te restauracijom umjetnina, pantomimom, pjesništvom, pisa-

njem i režiranjem kazališnih komada, uživajući podršku supruge Marije Barbalić Fanuko, jedne od naših najpoznatijih književnica za djecu i mlade. Bio je aktivni član Saveza osoba oštećena sluha, te suosnivač i voditelj Amaterskoga kazališta Trupe . Sudbina se u više navrata okrutno poigrala s Ivanom Fanukom - u ranim danima djetinjstva, koje mu zauvijek odnose dragu i potrebnu osobu, u zimi 1946. kada je zvuk violine bilo posljednje što će njegove uši ikad čuti, nekoliko desetljeća kasnije kad će doživjeti najteži udarac, noćnu moru svakog roditelja. Sudbina je htjela da jedna od Fanukovih posljednjih samostalnih izložbi bude na otoku Krku, a da na posljednje putovanje bude ispraćen na zagrebačkom Mirogoju. Gordana Gržetić


In memoriam

VA SPOMEN Pred nami je Božić i Novo leto! Va te dnevi veseja i slavja domislit ćemo se i na svih onih zo kimi smo život dilili, a više jih s nami ni! Soki je od nas i va ovon letu nikoga zgubi: niki najbližjega, od svojega roda, niki suseda, prijatela, ali nikoga koga je dobro zna, ali samo pozniva! Mej timi, ki nisu više s nami su i prof. Zdravko Jelenović zo Poja i Branko Turčić zo Čižić. Dva su to naša Dobrinjca, ki su kadi god da su bili, svoja sela, Dobrinjštinu i Boduliju va srcu nosili! Prof. Zdravko Jelenović je va životu čuda pasa i visoko ariva! Žive je i va svitu i deboto celoga pasa! Ma Poje, Dobrinjština i Bodulija sokamo su, va njemu, š njin hodeli. Zadnji son ga put kuntrala lani va mihojskon misecu va "Konzumu", šli smo popit kafe i malo se rasćakulali. - "Dobro zgjedaš", son mu rekla, znajuć za njegovu tešku bolest. - "Sada se dobro osjećam i uvijek je tako na Boduliji. Va Poju sam od proljeća do jeseni, svaku godinu, ali evo već za koji dan moram u Zagreb. Tamo me preko zime našopaju raznim terapijama i tako ti ja idem nekako naprijed! Hrabro

se borim s tim "rakom" i par puta sam ustao s ruba smrti! Ali do kada? U svakom slučaju ja ću doći ponovno u Polje, ako ne živ, a onda mrtav"! Zdravko se, nažalost, više nigdar ni vrnu, ni živ, ni mrt! Ne bacilaj Zdravko, čo ti je telo va Zagrebu ostalo! Tvoja duša je sada libera i more poć kamo će i kuda će, pok i na Boduliju i va Poje. kuda god zaželiš! I hvala ti za svu jubav za naš kraj, ku si z lipimi besedami va priče i pjesme pretoči, ke će se čitat i sada kada te ovdi ni!

Čovik, ki je bi namuran va svoj kraj Dobrinjštinu i Boduliju bi je i Branko Turčić zo Čizić, ki se je pred malo vrimena preseli na drugi svit. Delali smo zajedno v Riki va "Croatia - line" (ex. "Jugolinija"), kadi je on bi glavni urednik našega misečnoga časopisa. Njegove lipe priči za more, kamik, brodi i mornari, vavik bimo bili najprije pročitali. Kada bimo se bili on i ja kuntrali, bi je jako kuntenot, da z jednun Kraskinjun more dvi - tri besedi proćakulat na "čokavici"! A onput bi me malo spićeva: - Znaš ti, čo je to: špuleta, vrganj, taneštra, bazijoloc...? Znala son deboto soki put sve, pok son i ja njega pitala: - A znaš pok ti, čo je to: mon, poprica, perača, strugača, škrtača...? Trefilo bi se da niku besedu ne bi zna, pok bi to vaje na harticu zapišiva! Toliko je Branko vole ovu našu dobrinjsku "čokavicu" (ona i je dobrinjska, aš se nigdir va svitu ne govori, ako ne ovdi), da je mej više svojih napišenih knjig napisa i "Čokavski riječnik"! Hvala ti Branko, za sve čo si nan lipoga napišenoga pusti za vavik! Radmila Borović

Za Branka i Zdravka i svih naših dragih, ki s nami ovdi više nisu:

IZNOVA ROĐENI Napustit ću jednom majku ZEMLJU i odselit ću na neku novu ZVIJEZDU Gdje jučer, danas i sutra biti neće VJEČNOST će vječna zamijeniti vrijeme! Vrijeme je zemaljsko isprepleteno u stazi života bez konca i kraja, u kojoj na ZEMLJI ovoj mi jesmo tek kratak blijesak postojanja Od tisuća zemaljskih života, sjajna će se rodit ZVIJEZDA nova! JA, TI, ON, MI, VI I ONI TAMO, GDJE VLADA VJEČNI MIR BIT ĆEMO IZNOVA ROĐENI

29


Naš kraj - naši judi Devet desetljeća gimnazije u Krku

OD KOLIJEVKE PA DO GROBA…OD 1921. DO DANAS Bilo je to prije devet desetljeća, točnije, 12. listopada 1921. U gradu Krku otvoreno je novo razdoblje školstva, kroz čija je vrata ušla je Mala realna gimnazija. To će razdoblje trajati do 1975. godine, kad će gimnaziju zamijeniti Školski centar Čedo Žic , koji će pak uslijed još jedne reforme školstva 1979. biti prozvan Centrom usmjerenog obrazovanja Čedo Žic. Nova država,

samostalna Hrvatska, unijela je novine i u obrazovni sustav, te se na radost mnogih gimnazijski program vraća u školske klupe a krčki CUO mijenja ime u Srednja škola „ Hrvatski kralj Zvonimir“. Milenijska fotografija s motivom broja 90, bila je dio obilježavanja devedesetog rođendana gimnazije, u kojoj su prva znanja iz latinskog, logike, ruskog jezika, geometrije itd. upijali brojni otočani, Istrani i

dr. Evociranje uspomena na generacije stasale u krčkoj gimnaziji potakla je izložba starih fotografija i dokumenata, otvorena za ovu priliku u školskom Povijesnom kutku Srednje škole „Hrvatski kralj Zvonimir“, koja će kroz cijelu školsku godinu razni drugim aktivnostima i događanjima podsjećati na okrugli jubilej, devet desetljeća krčke gimnazije. Gordana Gržetić

Udruga sopaca otoka Krka organizirala studijsko putovanje

PLAVIM PUTEVIMA BAŠTINE OBUHVAĆENI ADUTI OTOKA KRKA Prirodne vrednota i kulturna bogatstva otoka Krka Udruga sopaca otoka Krka odlučila je prikazati i dočarati iz sasvim drugog kutka gledanja, ovog puta morskog. U subotu, 3. rujna, na M/B“Tajana“ okupilo se grupa od stotinjak ljudi koja je u ranim jutarnjim satima iz krčke luke krenula plavim putevima baštine. Upravo je to bio naziv cjelodnevnog studijskog putovanja, koje je okupilo članove Udruge, predsta-

vnike otočnih lokalnih vlasti i turističkih zajednica, novinare i ostale zainteresirane, da morskim putem dođu do najznačajnijih otočnih destinacija. Program koji je osmislio Ivan Pavačić, obuhvatio je svih sedam otočnih općina, a uz stručno vodstvo, okupljeni su znanja o pojedinim lokalitetima obnovili, a za neke po prvi put čuli, odnosno o njima čuli na drugi način, kroz legendu.

Završnica 6. „Otočne rožice“

ANICA BOBOVČAN IZ DOBRINJA OSMISLILA NAJLJEPŠI CVJETNI DETALJ U organizaciji Turističke zajednice otoka Krka,na Košljunu je održana završna svečanost šestog izdanja Otočne rožice. Na javni natječaj za najljepše vrtove i detalje koji okućnice čine upečatljivijima, prijavljeno je dvadeset i pet kandi-data s čitavog otoka. Ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili hortikulturni stručnjaci Dobrila Kraljić i Hrvoje Skorup, te

30

direktor TZO Krka Ivica Bogović, prvu nagradu za najbolju okućnicu dodijelio je Vesni Milčetić iz Malinske. Prvonagrađena za najbolji cvjetni detalj je Anica Bobovčan iz Dobrinja, a vrijedno je istaknuti da je među zapaženijim vrtovima i ukrasnim detaljima izdvojena okućnica Mladenke Karabaić iz Šila. G.Gržetić

Financijsku potporu dali su brojni sponzori, jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice. Cjelodnevno putovanje ostavilo je dovoljno vremena i za kupanje i sunčanje na jednoj od najljepših plaža uopće, bašćanskoj plaži a u kasnim večernjim satima ovaj odlično osmišljeni izlet završio je tamo gdje je u rano jutro i započeou krčkoj luci. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi Općina Dobrinj dobila novu Udrugu

OSNOVANO DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU ČIŽIĆI Dana 09. prosinca 2011. godine osnovana je nova udruga pod nazivom „Društvo za športsku rekreaciju Čižići“. Osnivačkoj Skupštini u Domu u Čižićima prisustvovalo je osam osnivača (na slici), koji su na dnevnom redu sjednice imali donošenje odluka: o osnivanju Udruge, o donošenju Statuta udruge, o izboru tijela Udruge, o imenovanju osoba ovlaštenih za zastupanje i konačno, odluku o pokretanju postupka za upis u Registar udruga Republike Hrvatske. Cilj Udruge je približiti športsku rekreaciju svoj populaciji građana kao zdravi i potreban način življenja. Taj će se cilj ostvarivati kroz sljedeće planirane djelatnosti novoosnovane udruge: - okupljanje populacije svih dobnih skupina građana glede njihovog bavljenja športskom rekreacijom kroz različite športove, a sve na rekreativnoj osnovi u cilju razvoja i promicanja tjelesne i zdravstvene kulture, - poticanje i promicanje športske rekreacije kao zdravog načina života, - skrb o izgradnji i održavanju športskih objekata, - organizacija športsko-rekreativnih druženja povodom obilježavanja značajnijih datuma i osmišljavanje športsko-rekreativnih susreta u cilju razvijanja športskih kvaliteta svojih članova, - da kroz športsku rekreaciju omogući podizanje radne sposobnosti, očuvanje i unapređenje zdravlja, te osmišljeno korištenje odmora i slobodnog vremena članova, - zalaganje za očuvanje specifičnosti ovoga kraja i promicanje tradicije balanja slobodnim stilom

-

suradnja s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i savezima u zemlji i inozemstvu, te svim drugim organizacijama, ustanovama, fizičkim i pravnim osobama koje podupiru rad Udruge, - obavljanje gospodarskih djelatnosti prema posebnim propisima, - izdavačka djelatnost sukladno posebnim propisima. Redovnim članom Udruge može postati svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba koja prihvaća Statut i opće akte. Odluku o primitku u članstvo donosi Izvršni odbor Udruge. Članom se postaje potpisivanjem pristupnice i upisom u Registar članova Udruge. Članovi udruge imaju obvezu čuvati i promicati interese i ugled udruge svojim korektnim i profesionalnim radom i odnosom, sudjelovati u izvršavanju ciljeva i djelatnosti udruge, izvršavati povjerene poslove i zadatke, plaćati članarinu, izvršavati sve odluke tijela udruge, pridržavati se odredaba Statuta i drugih općih akata udruge. Članovima pripada pravo da biraju i budu birani u tijela Udruge, da se koriste opremom u vlasništvu udruge, te da budu

obaviješteni o svim aktivnostima udruge. Sjedište nove Udruge nalazi se na adresi Čižići 6., Dobrinj. Na osnivačkoj Skupštini jednoglasno su izabrana tijela Udruge: za predsjednika Marino Turčić, za dopredsjednika Zdravko Sršić, za tajnika Mario Turčić, a za članove Izvršnog odbora Udruge izabrani su Marino Turčić, Zdravko Sršić, Ivan Pole, Vjekoslav Padavić i Igor Švob. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik ujedno su imenovani osobama ovlaštenim za zastupanje udruge. Nova je Udruga iznikla na tradiciji i uspjesima športaša amatera i rekreativaca, dosad okupljenih oko „Boćarskog kluba Čižići“ Namjera je osnivača da kroz ustroj novog Društva za športsku rekreaciju Čižići, neprofitne udruge sa svojstvom pravne osobe, preuzmu još aktivniju ulogu u društvenom životu naše općine, a osobito mjesta Čižići. Svi koji prihvaćaju proklamirane ciljeve i koji se žele aktivno uključiti u široki budući spektar aktivnosti, pozvani su i dobrodošli u članstvo Udruge. Marino Turčić

31


Sport Malonogometni turnir Općine Dobrinj

Rasopasno uvjerljivo slavilo O vo g o d i š n j e i z d a n j e Malonogometnog turnira Općine Dobrinj odigralo se 20. i 21. kolovoza na novoizgrađenom igralištu u Krasu. Organizaciju turnira odradili su MO Kras uz pomoć domaće ekipe i Općine Dobrinj u ulozi pokrovitelja. Ono što je ove godine bilo zanimljivo za igrače i gledatelje jest uvođenje akumuliranih faulova što je donijelo znatno kvalitetniju igru, ali i manje prekršaja. Ovogodišnji suci, riječki dvojac, Pavlešić i Volf, upoznali su igrače i gledatelje s novim pravilima. Kao i proteklih godina, turnir je okupio ekipe s područja cijele općine Dobrinj. „Rasopasno“, „Kras“, „Lovci“ i „Ogreni“ su igrali u skupini „A“, a skupinu „B“ činili su „Šilo“, „Gabonjin“, „Klimno“ i „Biserujka“. Nakon odigrana tri kola, iz skupine „A“ u razigravanje su otišli „Rasopasno“ i „Ogreni“ dok su iz skupine „B“ prošle ekipe „Šilo“ i „Gabonjin“. Polufinala: prošla su u znaku dobrog nogometa i malog broja prekršaja za razliku od prijašnjih godina. Naime, u oba polufinala, utakmici za treće mjesto i finalu počinjena su samo 22 prekršaja (5,5 po utakmici). Prvo polufinale

odigrali su „Šilo“ i „Ogreni“ rezultatom 2:2. Nakon regularnog dijela, u izvođenju penala, precizniji su bili igrači „Šila“ 5:3. „Rasopasno“ je u drugoj utakmici polufinala svladalo „Gabonjin“ s 4:2. Utakmica za treće mjesto: nastupili su igrači „Ogreni“ i „Gabonjina“. Nakon „golijade“ i izjednačenog rezultata 5:5, „Ogreni“ se pokazao uspješnijim u izvođenju penala te rezultatom 8:7 sasvim zasluženo odnio pehar u Dobrinj. Finale: odigrano je u znaku fair

playa. Zabilježena su samo tri prekršaja tijekom cijele utakmice. „Rasopasno“ je doslovce pregazilo „Šilo“ rezultatom 7:1 te time zausustavilo“ Šilo“ nakon tri uzastopna slavlja u finalima Općinskog turnira. Nagrade: najboljim golmanom proglašen je Renato Gržetić (Rasopasno), najboljim igračem Ivan Šamanić (Rasopasno), a najboljim strijelcem turnira Toni Radoslović (Ogreni) s ukupno 17 postignutih pogodaka. Luka Tabako

FOTO: Luka Tabako

LJETNA ŠKOLA VATERPOLA ŠILO 2011 Već drugu godinu zaredom, u Šilu se održala ljetna škola vaterpola za dječake koju vodi trener Mauro Stojčić iz Crikvenice. Uz redovne treninge, dečki su odigrali nekoliko prijateljskih utakmica sa juniorima CPK Crikvenica u Šilu i Crikvenici, koje

su uvjerljivo nadigrali. Na Rokovu je odigran i mali turnir. Sudjelovale su juniorske ekipe Šila i CPK Crikvenica, "seniori" Šila i Veterani iz Crikvenice, te kao gosti ekipa Njivica. Tom prigodom "seniori" Šila osvojili su prijelazni "Trajekt kup" za koji se od prošle godine

bore Šilo i Crikvenica. Ionako dobru atmosferu na plivalištu, dodatno je podgrijavao i odlično raspoloženi komentator. Nakon turnira za sve igrače sudionike organizirana je okrjepa na fešti. U odnosu na prošlu godinu došlo je do malog napretka, nabavljene su nove linije igrališta, setovi kapica za obje ekipe i nekoliko novih lopti, a nadamo se da će za iduću sezonu biti i više novosti. Na kraju se zahvaljujemo na podršci Općini Dobrinj, TZ općine Dobrinj i MO Šilo, a brodarima iz Šila i Crikvenice na besplatnom prijevozu ekipa na utakmice u Crikvenicu. Emil Gršković

FOTO: Emil Gršković

32


Sport

PRVO OTVORENO PRVENSTVO U ŠAHU OPĆINE DOBRINJ NA KRASU Daniel Duda državni prvak Hrvatske u šahu do sedam i do osam godina, polaznik Šahovske škole Goranka iz Ravne Gore pod vodstvom prof. Zdenka Jurkovića, ove godine sudjelovanjem na državnom prvenstvu Hrvatske u Rabcu 19.- 25.lipnja osvaja treće mjesto od 32 najboljih igrača Hrvatske do devet godina. U Rijeci 16.travnja 2011.godine ponovo postaje prvak PGŽ do devet godina, te 14. i 15.svibnja osvaja treće mjesto na prvenstvu PGŽ do jedanaest godina. U Malinskoj na dodjeli nagrada najboljih sportaša otoka Krka za 2010.godinu u kategoriji do 14 godina starosti, Daniel osvaja treće mjesto te mu je uručeno priznanje. Njegov stariji brat Dario ujedno i njegova velika podrška na turnirima također polaznik Šahovske škole Goranka sudjelovanjem na mjesečnim kadetskim turnirima u Šahovskom klubu Rijeka proglašen je sveukupnim pobjednikom turnira za 2011.godinu te osvaja zlatnu medalju. Potaknuti ljubavi prema šahu, obitelj Duda u suradnji sa prof. Zdenkom Jurkovićem i Šahovske škole Goranka po prvi puta organiziraju šahovski turnir Općine Dobrinj na Krasu, 6.kolovoza 2011.godine na kojem sudjeluje 35 šahista. Na turniru je sudjelovao međunarodni majstor

Aleksandar Lisjenko te osvaja prvo mjesto, majstorski kandidat Bruno Juranić osvaja drugo mjesto i majstorski kandidat Arno Lasić iz Zagreba osvaja treće mjesto. Sjajno četvrto mjesto osvojio je Daniel Duda. Sedmo mjesto podijelili su Toni Radoslović i Emanuel Garankić. Deseto mjesto osvaja Dario Duda. Treba istaknuti i naše Krasane "velike" i "male"; Dejan Dunato, Justinić Luka, Justinić Matej, Vid Šamanić, Dominik Trinajstić, Vedrana Cvrtila koji su se s veseljem pridružili turniru. Na turniru sudjelovao je i gost iz Pariza Batacchi Valery te tako i sam turnir poprima međunarodnu notu. Prvo

otvoreno međunarodno prvenstvo Općine Dobrinj otvorio je naš načelnik Neven Komadina povukavši prvi potez figurom. Cijeli turnir vodio je prof. Zdenko Jurković, a kompjutersku obradu njegov sin međunarodni majstor Hrvoje Jurković. Osvojene pehare i medalje šahistima uručio je Dejan Duda. Ovime se obitelj Duda zahvaljuje Općini Dobrinj, TZO Dobrinj i svima koji su uveličali i pomogli da se održi prvo natjecanje u šahu na Krasu, sa željom da se i sljedeće godine održi Drugo otvoreno prvenstvo Općine Dobrinj. Kristina Duda

USPJESI ŠRK “ČIKAVICA” IZ ŠILA Mali Lošinj u 10 mjesecu, državno prvenstvo! Lov od tri dana, ekipno smo treće iza drugoplasirane ekipe iz Zadra i državnih prvakinja iz Crikvenice koje imaju i pojedina-

čnu prvakinju države mladu Teu Radil koja se tek pridružila seniorkama ali u juniorskoj konkurenciji je bila izuzetno uspješna! I ove godine imamo izvrsne rezultate, ostvarile smo sve direktne plasmane za iduću godinu što znači da smo uvijek u vrhu, konstanta koja traje vec 15-tak godina a kojom se ne može pohvaliti puno ribolovki. Inače i na Međužupanijskom prvenstvu smo bile treće ekipno, održano u Šilu u 9-tom mjesecu. Prvenstvo je to najveće po broju

natjecatelja, a organizacija je bila besprijekorna! Čikavica se i ovaj put pokazala da zna i dobila sve pohvale !!! Nataša Rogina

33


Sport Završnica 16. Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom

EKIPA „KRAS 1“ POBIJEDILA, IVAN POLE NAJBOLJI U IZBIJANJU BALINA Garica je ove godine bila domaćin finala već tradicionalnog, 16. Kupa Dobrinjštine u balanju slobodnim stilom. Na turniru pod stalnim pokroviteljstvom Općine Dobrinj nastupilo je trinaest ekipa. U finale su ušle ekipe „Gabonjin 2“, „Sveti Ivan“, „Garica“ i „Kras 1“. U borbi za treće mjesto snage su odmjerile ekipe „Gabonjin 2“ i „Sveti Ivan“. Pravila inače nalažu da se igraju dvije „partije“, a pobjednička je ona ekipa koja ima bolji ukupni rezultat a u ovom je susretu ekipa “Gabonjin 2“ prvu „partiju“ dobila rezultatom 21-17, dok je u drugoj također bila bolja (18-17). Za pobjednika 16. Kupa Dobrinjštine borile su se ekipe „Garica“ i „Kras 1“ a igralo se na dvije dobivene partije. Zanimljivo je da je prvu dobila ekipa „Garice“ (2118), a drugu identičnim rezultatom ekipa “Kras 1“. Treću, odlučujuća, pokazala se sretnom za Krasane, kojima je rezultat 21-8 priskrbio titulu pobjednika. Jednako zanimljiv kao i natjecateljski, bio je revijalni dio programa, odnosno natjecanje u

izbijanju balina. Titulu najboljeg ove je godine osvojio Ivan Pole iz ekipe „Čižići 2“, koji je za precizno izbijanje balina osvojio tradicionalnu nagradu - pršut i prigodnu varijantu pehara. Nagrade svim sudionicima - majice i bukalete - te pehare za tri prvoplasirane ekipe podijelili su načelnik Općine Neven Komadina, povjerenik

natjecanja Dalibor Gržetić (član Odbora za kulturu i šport Općine Dobrinj), te Miro Žiković, član organizacijskog odbora. Kapetan domaćina Josip Španjić zahvalio je natjecateljima, glavnom pokrovitelju te ostalim sponzorima, kojih je ove godine bilo četrdesetak. U znak zahvalnosti za kontinuirana pokroviteljstva Kupa, Dalibor Gržetić je u ime svih ekipa zahvalio načelniku Općine Nevenu Komadini, te mu kao znak pažnje uručio prigodnu plaketu. „Čestitke pobjednicima i vidimo se kletu!“, poručio je načelnik na kraju službenog dijela programa i na početku prigodne veselice, koja je potrajala do zore. Gordana Gržetić Foto: Marko Turčić

FOTO: Marko Turčić

MNK OPĆINA DOBRINJ Turnir u Kijcu Nakon malonogometnog turnira povodom Dana Općine Dobrinj, nogometaši našeg MNK „Općina Dobrinj“ nastupili su i na turniru u Kijcu koji se održao 17. rujna. Osvojili su treće mjesto pobijedivši Udrugu mladih Njivice. Turnir Žitomir Palčić Na nedavno održanom turniru „Žitomir Palčić“, odigranom u športskoj dvorani u Malinskoj, 10. i 11. prosinca 2011. godine, MNK „Općina Dobrinj“ nije uspio proći skupinu koju su činile realno jače ekipe „Pizzerija Matteo“, sastavljena od drugoligaških i trećeligaških igrača te ekipa „Volf“ s Grobnika koju također čine igrači

34

nižerazrednih klubova pojačanu i jednim prvoligaškim igračem. Rezultati s turnira „Žitormir Palčić“: MNK „Općina Dobrinj“

„Pizzeria Matteo“ 1:3 (jedini strijelac za MNK Općina Dobrinj bio je Barbalić), MNK „Općina Dobrinj“ „Volf“ 0:4 Luka Tabako

FOTO: Luka Tabako


Sport

MALONOGOMETNI TURNIR POVODOM DANA OPĆINE DOBRINJ OSVOJIO MNK “OPĆINA DOBRINJ” Odigran je prvi malonogometni turnir povodom Dana Općine Dobrinj u organizaciji Općine Dobrinj i novoosnovanog MNK Općina Dobrinj na školskom igralištu u Dobrinju. Na turniru su sudjelovale četiri ekipe i to MNK Punat, MNK Krk, MNK Njivice te domaćin MNK Općina Dobrinj. Uz natjecateljski dio, odigrana je i utakmica između Izvršnog odbora MNK Općina Dobrinj te Općinskog vijeća Općine Dobrinj. Ovogodišnji turnir odsudili su Željko Pavlešić iz Rijeke i Slaven Skender iz Mrkoplja. Nakon završetka sportskog dijela programa uslijedila je fešta uz tamburaški sastav „Boduli“ iz Punta. Turnir su otvorili domaćini

utakmicom MNK Općina Dobrinj - MNK Krk koju je domaćin i dobio s 2:0 golovima Justinića i Radoslovića. U drugoj utakmici razigravanja igrali su MNK Njivice i MNK Punat. Golovima Vučkovića i Bobinca MNK Njivice slavi s 2:1. Jedini pogodak za MNK Punat postigao je Karabaić. Između razigravanja i utakmice za treće mjesto, uslijedila je revijalna utakmica između Izvršnog odbora MNK Općina Dobrinj i Općinskog vijeća Općine Dobrinj. Izvršni odbor pobijedio je s 3:1, golovima Dragana Lončarića, Borisa Crnčića i Damira Dorčića, dok je počasni pogodak za Vijeće postigao Emil Gršković. Revijalnu utakmicu sudili su Marko

Cvitan i Ivan Gržetić. Ovim putem moramo istaknuti i pohvaliti jedinu damu koja je uspješno branila boje Vijeća, gospođu Ivančicu Dunato! Poraženi iz utakmica razigravanja odigrali su utakmicu za treće mjesto. MNK Punat u ovom je srazu bio bolji od MNK Krk s 3:0. Golove za Puntare postigli su Karabaić, Bajčić i Depikolozvane. U finalnoj utakmici vidjeli smo najbolji nogomet i najviše golova. MNK Općina Dobrinj pobijedio je u finalu MNK Njivice rezultatom 6:2. U listu strijelaca upisali su se Radoslović koji je zabio tri gola te Trzija, Dorčić i Gržetić. Čestitamo pobjednicima ! Luka Tabako

LT

LT

FOTO: Luka Tabako

35


Škola

NOVOSTI IZ ŠKOLE Školska godina započela je pjesmom i prigodnim programom za male prvašiće.Dolazak u prvi razred poseban je doživljaj za prvašiće i njihove roditelje, ali i za sve učenike i djelatnike škole. U listopadu smo obilježili Dane kruha i Dane jabuka .Učenici od 4. do 8. razreda bili su u Cinestaru u Rijeci i gledali film"Koko i duhovi". Našu školu posjetio je i književnik Jadranko Bitenc. Tom prigodom učenici od 1. do 6. razreda imali su priliku čuti ulomak iz njegovog romana "Twist na bazenu" i saznati

kako nastaje književno djelo. U studenom smo brali masline i od njih dobili maslinovo ulje. Paljenjem svijeća na zidu ispred škole obilježili smo i sjećanje na Vukovar - grad heroja. Učenici od 5. do 8. razreda bili su i u kazalištu HNK Ivan pl. Zajc i gledali operu "Ero s onoga svijeta". U školu je došao Sveti Nikola i razveselio djecu poklonima i slatkišima, a klun Čupko svojom mađioničarskom predstavom. Učenici naše škole rado sudjeluju u humanitarnim akcijama Crvenog križa i Caritasa, te su tako niži

razredi prikupljali priloge i za djecu Kenije i Tanzanije. Prvi razred naše škole pohađa i mali Dominik koji se trenutno liječi u Zagrebu, a kojeg su učenici i djelatnici škole ugodno iznenadili poklonom. Za Svetog Nikolu, 6. prosinca posjetili su ga učiteljice Martina Radešić i Nariman Pavačić, te ravnatelj škole Serđo Samblić i uručili mu poklone sa željom da što prije ozdravi. Zbor naše škole sudjelovat će i na Božićnom koncertu u Krku, a mlađa i starija hip hop grupa na Božićnom koncertu u Dobrinju. ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2012. GODINU ŽELE VAM UČENICI I DJELATNICI PŠ DOBRINJ Nevenka Kirinčić

FOTO: Maja Polonijo

MP

MOJ DAN NA KRASU Svako jutro kad se probudim odmah otvorim svoj prozor u sobi i udahnem svježi jutarnji zrak. Kada izađem na voltu vidim ptičice kako ćivkaju: ćiv, ćiv! To prekrasno jutro me uvijek razbudi i tako se mogu igrati cijeli dan. Nakon izvrsnog doručka krenem raditi kućicu na drvetu. Svaki put kad dođem kod nekog drveta kao da mi kaže: „Penji se! Napravi kućicu u mojim krošnjama!“ U početku na tom drvetu

36

nema niti jedne daske, a za koja tričetiri dana cijela kućica. Nakon igre idem pojesti odličan ručak. Nema boljeg! Poslije toga odem se malo odmoriti na svoj udoban krevet. Svako poslijepodne provedem kupajući se u svijetlo plavom moru. Voda je topla i ugodna. Skačem, plivam i ronim. Kada se vratim sa kupanja, odem u društveni dom i igram nogomet na velikom terenu. Uveče pogledam neki zanimljivi igrani film. Jednom sam

gledao toliko dosadan film da sam zaspao gledajući ga. Napomena: Autor je Davor Marčec po pok. majci iz kraskih obitelji Strčić i Gržetić. Ovaj rukopisni školski rad napisao je 6. lipnja 2011. god. kao učenik V. razreda, a sada je u VI. razredu Osnovne škole u Zagrebu. Na dnu rukopisa je upisana zaokružena brojka 5, dakle, izvrstan, te inicijali nastavnika.


Vrtić

DANI KRUHA I PLODOVA ZEMLJE U mjesecu listopadu obilježili smo Dane kruha, te su se djeca u tom tjednu bavila raznovrsnim aktivnostima: imali su zadatak donijeti raznovrsne žitarice koje smo promatrali, uspoređivali, imenovali i razgovarali o tome kako se one prerađuju u brašno. Djeca su imala priliku i ispeći kruh koji su ponijeli kući. Posjetili smo i Pekaru Vrbnik, gdje su nas srdačno dočekali, te sa puno strpljenja proveli kroz pekaru i objasnili sve što nas je zanimalo. Također smo posjetili i Vinariju „Katunar“ što je djeci isto tako bilo vrlo zanimljivo. Marina Pavačić FOTO: Maja Polonijo

Iz dječjeg vrtića

EDUKACIJA DJECE O SIGURNOM KRETANJU U PROMETU U suradnji s HAK-om i MUP-om, već drugu godinu zaredom, u Dječjem vrtiću u Polju, provedena je edukacija djece s ciljem podizanja sigurnosti djece u prometu. Uz prikaz slika sa projektora, te prilagođenom sadržaju djeci predškolskog

uzrasta, edukacija je bila vrlo zanimljiva i svi su u njoj aktivno učestovali. Uz pomoć policajca učili su na pravilan i siguran način prelaziti cestu, a posebno su se veselili malim poklonima, koji će im biti korisni za sigurnije kretanje

u prometu. Budući da smo cijeli tjedan pričali o prometu, imali smo cijeli niz likovnih aktivnosti na tu temu, a naučili smo i prepoznati najvažnije prometne znakove. Marina Pavačić

30. godišnjica Mantinjade pul Ronjgi

JUBILARNO IZDANJE FEŠTE OD DOMAĆEGA KANTA I SOPNJE Trideseto izdanje „Mantinjade pul Ronjgi“, održano je 25. rujna ispred rodne kuće Ivana Matetića Ronjgova. Mladi iz Općine Dobrinj, Vrha, Malinske, Medulina itd. u nekoliko su se kategorija natjecali u sopnji i kantu a posebno je zanimljiva bila izvannatjecateljska kategorija „ svirka generacija“. Nagrada za najboji par kantura i kanturica, pripala je Marineli Mrakovčić i Ivani Žužić iz KUD-a Vrh.

Marineli Mrakovčić i Gabrijelu Mrakovčiću, sopcima u kategoriji od 17 do 20 let, pripala je nagrada Općine Viškovo. U kategoriji sopaca do 17 godina najboljima su proglašeni Viliam Vojić i Dalen Načinović z KUD-a "Ivan Fonović Zlatela" s Kršana. Najbolja sopčica na jednom instrumentu bila je Rafaela Blažina iz KUD-a "Rudar" Raša. Jubilarnu „Mantinjadu pul Ronjgi“ obilježila je promocija «Početnice za svirku sopela i kanat

po starinsku», Ivana Pavačića Jecalića, kojem je Knjigu. Darko Čarhonja, ravnatelj Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“, koja već tri desetljeća organizira „Mantinjadu“, tom je prigodom voditelju mantinjade Ivanu Pavačiću uručio Zlatnu plaketu Ustanove Ivan Matetić Ronjgov za dugogodišnju suradnju i izuzetan prinos u očuvanju autohtone glazbe i kulturne baštine. Gordana Gržetić

37


Savjeti stručnjaka

UPALA SINUSA - SINUSITIS U glavi imamo slijedeće sinuse: paranazalni - iza nosne šupljine; maxilarni - na sredini lica iznad lateralnih zuba; frontalni - u bazi nosa, dnu čela; etmoidalni pored nosa; sfenoidni - iza svih sinusa u tijelu sfenoidne kosti.

Upala sinusa obično počinje upalom sluznice nosa (rinitis) koja otekne i zatvori ušće izlaznog kanala sinusa. Ušće može biti suženo ili zatvoreno zbog edema (otoka), polipoze, devijacije i drugih

malformacija septuma nosa. Zbog zatvorenog ušća nakuplja se sadržaj u sinusima koji dovede do gnojne upale. Pregledom sluznice nosa (rinoskopijom) vidljiv je otok i crvenilo sluznice. Ako se radi o gnojnoj upali, vidljiv je gnoj. Gnoj se može slijevati i u ždrijelo. Kada je sinusitis komplikacija gripe ili poslije infekcijskih bolesti u djece, pacijent obično ima povišenu temperaturu, znoji se, opće stanje je loše. Najvažniji simptom je bol. Bol se obično javlja poslije gripe nakon nekoliko dana, a intenzitet je najjači prije podne. Mjesto otvora sinusa je 2-3 puta bolnije od samog sinusa. Ovisno o kojem sinusu se radi bol se refleksno širi prema čelu, tjemenu, iznad uha, iza uha. Za terapiju je navažnija uspostava drenaže i ventilacije

sinusa koja se postiže kapima koje se ukapavaju u nos ležeći na leđima i glave nagnute na bolesnu stranu. Odbačena su ulja, masti, mentol. Obično prolazi na ovaj način, ali ako je gnojni sadržaj treba uključiti antibiotik. Glavobolje se mogu ublažiti aplikacijom topline i uzimanjem analgetika. Operativne metode zbrinjavanja koriste se u rijetkim slučajevima. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

KOMADIĆ SREĆE IZ MALE CRNE KOCKICE Jeste li primjetili da hrana koja u nama izaziva posebne osjećaje, obuzima sva naša čula i vraća lijepa sjećanja gotovo uvijek ima neku posebnu povijesnu priču. Tako je i s čokoladom. I ona ima dugu povijest koja seže do Maja, starog naroda iz središnje Amerike. Maje su prvi kultivirali kakaovac prije 2600 godina. U Švicarskoj je 1875. godine proizvedena prva mliječna čokolada. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa. To je plod biljke theobroma cacao (u prijevodu „hrana za bogove“). Drvo, ako raste u divljini naraste do 20ak metara i živi do 150 godina. Uzgojene na plantažama visoke su 5-10 metara. Stabo daje plod tek nakon pet godina. Beru se mahune. Zrno (2050 u jednoj mahuni) je blijedožute boje. Slaže se na listove banane i ostavi 5-6 dana. Pritom fermentira i promijeni boju od purpurno crvene do tamno smeđe. Kvalitetna čista čokolada s visokim udjelom kakaa sadrži kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij, bakar, željezo,

38

folnu kiselinu, beta-karoten, lecitin, vitamine B1, B2, B5 i B6, vitamin E, proteine i antioksidanse. Gotovo 50% čokolade čine zasićene masnoće tzv. stearinska kiselina koja pomaže oslobađanje endorfina-„hor mona sreće“, stvarajući tako osjećaj zadovoljstva. Ovisno o postotku kakao mase u sastavu, razlikujemo gorku čokoladu, čokoladu za kuhanje, mliječnu čokoladu, couverture (čokolada za prelijevanje), obogaćenu čokoladu, bijelu čokoladu koja zapravo i nije čokolada jer sadrži šećer, biljna ulja, mlijeko u prahu i umjetnu aromu čokolade. Zbog svoje osnovne arome,

čokolada se uglavnom upotrebljava za pripremu slastica. Okus gorke čokolade dobro se slaže i sa slanim jelima. Tako u Mexicu, prigodom svadbenih ili rođendanskih svečanosti poslužuju Pollo en Mole, piletina uz mole umak od čilija i tamne čokolade. Najveću maštovitost u upotrebi čokolade u slanim jelima pokazali su Talijani. Poznati su recepti iz 18. st. poput prženih jetrica umočenih u čokoladu, čokoladne juhe, čokoladni puding s teletinom ili čokoladna palenta. Talijanski zavodnik Casanova osvajao je ljubavnice poznatim venecijanskim receptom za pripremanje piletine u umaku od čokolade, koji je, čini se, bio jak afrodizijak. Čokolada se koristi i u kozmetičkim tretmanima lica i cijelog tijela. Sve rečeno dokazuje da možemo sebi priuštiti, katkad se i „obrušiti“ na ovu slatku namirnicu, a da pritom ne ugrozimo zdravlje nego samo osjetimo „komadić“ sreće iz male crne kockice. Tatjana Radivoj


Izdvojeno

MALA GOSPOJA VA POJU Pojani i njihovi gosti i ove su godine obilježili blagdan Male Gospoje uz svečana misna slavlja kojima su nazočili mnogi svećenici Krčke biskupije i vjernici. MO

Polje subotu uoči blagdana organizirao je pučku feštu. Na Malu Gospoju iza svečane mise, MO Polje počastio je sve prisutne kolačima i pićem.

Domaći i „iseljeni“ Pojani i njihovi gosti uz pjesmu i zvukove prve harmonike otoka Krka Stanislava Dunata i Iva Živkovića na gitari nastavili su zajedničko druženje do kasnih popodnevnih sati. Bilo je lipo i čo drugo reć nego da bimo i kletu! TS

DJ

DJ

FOTO: Darko Justinić

39


VUKOVAR GRAD HRABRIH LJUDI Prigodom obilježavanja pada grada Vukovara 18. studenog delegacija Općine Dobrinj posjetila je Vukovar. U Vukovaru smo boravili kao gosti Opće bolnice Vukovar i Udruge liječnika Dragovoljaca zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji naše Općine i ravnateljice Vukovarske bolnice dr. Vesne Bosanac te dr. Štefa Bira koji je bio naš domaćin. Prvog dana posjeta sudjelovali smo na izuzetno zanimljivom znanstvenom skupu o radu i ustroju Vukovarske bolnice tijekom Domovinskog rata te smo saznali niz podataka o povijesti

FOTO: Alen Šamanić

Vukovarske bolnice. U večernjim satima nazočili smo molitvi i paljenju svijeća u krugu bolnice. Na dan pada grada Vukovara 18. studenog sudjelovali smo u mimohodu na spomen žrtvama Vukovara. Ovogodišnji mimohod ostat će upamćen po rekordnom broju učesnika te se procjenjuje da mu je nazočilo oko 50.000 ljudi. Zbog velike gužve jednostavno se toga dana nije moglo do Ovčare te smo u subotu 19. studenog u ime naše Općine na Memorijalnom groblju i na Ovčari položili vijence i odali počast svim žrtvama koje su

bez ikakvog suda mučki ubijene od strane srpskih zločinaca. Kao i svih godina bilo je dostojanstveno i tužno tih dana u Gradu Heroju.

Najviše boli činjenica da su do danas, nakon 20 godina samo rijetki zločinci odgovarali za ova zlodjela, a oni koji jesu dobili su sramotno niske zatvorske kazne. Nadamo se da će svi srpski zločinci odgovorni za žrtve Vukovara odg ovarati pred nadležnim sudovima. Tih dana posjetili smo i Općinu Tordinci gdje nam je bio domaćin načelnik Josip Maletić te smo razgovarali o načinima moguće suradnje naših Općina.Na kraju puni dojmova koje je teško opisati riječima izražavamo iskrenu zahvalu našim domaćinima. Vukovar je bio, danas je i ostat će zauvijek GRAD HEROJ I GRAD HRABRIH LJUDI! Neven Komadina

FOTO: Alen Šamanić

Fanot 29  

Službeno glasilo Općine DObrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you