Page 1

www.dobrinj.hr

list Općine Dobrinj broj 28. godina 10. kolovoz 2011.

Načelnik i Općinsko vijeće čestitaju vam dan Općine - Stipanju


Uvodno slovo

“FANOT” U BOJI ZA STIPANJU Dragi čitatelji!

Prebrzo leti vrijeme. Te riječi sve češće čujemo i od onih najmlađih među nama i oko nas. Je li zaista vrijeme pojačalo brzinu kretanja, ili…? Kako god bilo, složite ćete se sa mnom da je vrijeme od Stipanje do Stipanje zaista (pre)brzo proletjelo. I eto nas pred još jednim, središnjim blagdanom odnosno praznikom našega kraja Danom općine i Danom župe Dobrinj. Po ne znam koji put slavit ćemo našeg vjekovnog patrona svetog Stjepana, a po drugi put dodijelit ćemo nagradu Općine Dobrinj za životno djelo. Nakon prošlogodišnjeg dobitnika Svetka Ušalja, ove godine nagrada za

uloženi trud u očuvanju i promicanju kulturne baštine odlazi u ruke Ivana Pavačića Jecalića. Njegovo ime samo za sebe dovoljno govori u prilog ovoj nagradi. Nažalost, po posljednji put uputit ćemo pozdrav našem posljednjem općinskom „fantu“ Antonu Sučiću. Opraštajući se od njega, oprostili smo se i od jednog dijela naše općinske povijesti. Drugi dio naše povijesti nastojali smo evocirati kroz trajni projekt „Dobrinj - grad kulture i glagoljaštva“ a glagoljaškom Dobrinju obukli smo i cvjetno ruho. Popratili smo i druga brojan događanja diljem naše općine, pa i ona izvan nje, te smo i ovog puta najviše ispunili rubriku „Naš kraj

NAGRAĐENI ODLIKAŠI

naši judi“. Prošetali smo se plažama, galerijama, igralištima i parkovima i za vas zabilježili ono što smo smatrali da će vas najviše zanimati. Iako vrijeme leti i nosi sa sobom promjene, neke želje i poruke ipak ostaju iste. Od ovoga broja naše glasilo izlazi u boji na svim stranicama kako bi naš Fanot bio još kvalitetniji. Sa željom da ovaj blagdan proslavimo zajedno svima vam od srca čestitam Stipanju - Dan Općine i župe Dobrinj uz nadu da su pred nama još mnoge godine i mnoge Stipanje… Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344

Igor Fugošić

U uredu općinskog načelnika Nevena Komadine upriličen je prijem za najbolje učenike dobrinjske osnovne škole, kojima je tom prigodom dodijeljena novčana nagrada od tisuću kuna, dok je učenica generacije Monika Mikelić nagrađena s dvije tisuće kuna. Uz nju, svih osam razreda s odličnim uspjehom završili su i Mirna Matičić, Antonela Čarapović, Iva Kovačević, Paolo Turčić i Domagoj Grdinić. Nagrađeni učenici time su stekli pravo stipendiranja i u nastavku školovanja, kojeg će, kako su sami istakli, nastaviti u krčkoj i riječkoj gimnaziji. Ove godine slavimo 170 godina organi-

2

ziranog školovanja na području Općine Dobrinj, rekao je načelnik Komadina, dodajući kako je dogradnja zgrade dobrinjske škole u fazi izrade idejnog rješenja, no trenutno je upitna financijska potpora resornog ministarstva i županije. Općina cijeni vaš uspjeh i zalaganje u dosadašnjem školovanju, te se nadamo kako ćete nakon završetka srednje škole i fakulteta, svoj život planirati u dobrinjskom kraju, zaključio je načelnik Komadina obraćajući se nagrađenim odlikašima. Prijemu je nazočila Foto: GPi Ivančica Dunato, predsjednica Odbora za školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb. Nedeljko Gržetić

Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović, Branko Turčić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1000 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”

Fotografija na naslovnici: kupalište na Solinama snimio Goran Pleše


Aktualno Niz projekata koji su Dobrinjštinu pretvorili u veliko gradilište

INVESTICIJE KOJE ĆE DUGOROČNO OBILJEŽITI RAZVOJ OPĆINE U cilju poboljšanja komunalne infrastrukture na području Općine Dobrinj do nedavno su se odvijali radovi niza investicijskih zahvata, te je cijela Općina bila jedno veliko gradilište. Riječi su to općinskog načelnika Nevena Komadine, koji kaže kako se radi o zasigurno hvalevrijednim projektima, no istovremeno je izrazio nezadovoljstvo dinamikom kojom su se izvodili određeni projekti. Radovi na izgradnji cjevovoda Dobrinj Kras završili su u cjelosti polaganjem habajućeg sloja asfalta. Isto tako izvršeno je asfaltiranje dionica Gabonjin - Rasopasno, Tribulje Sužan, te asfaltiranje kroz naselje Rasopasno nakon što su u trup ceste na ovim dionicama položene cijevi transportnog vodovoda.

Početkom srpnja završeni su radovi na izgradnji dijela kanalizacije u Dobrinju te je izvršeno betoniranje kolnika. Inače će se za uređenje nerazvrstanih cesta i ulica u Šilu, Čižićima i Krasu, iz općinskog proračuna izdvojiti oko milijun kuna, dok se je preko 300.000,00 kuna utrošilo na uređenje plaža, njihovu dohranu i nabavku odgovarajućih klupa i koševa. Završeni su radovi na uređenju obalnog pojasa u Solinama, u vrijednosti od 910.000,00 kuna. Isto tako u cijelosti su završeni radovi na uređenju plaže u Klimnu ukupne vrijednosti 220.000,00 kuna. U naselju Šilo uređeno je novo parkiralište iza marketa zbog kroničnog nedostatka parkirnih

mjesta u ulici Stara cesta. Isto tako na plaži Lokvišća uređeno je dječje igralište. U ove zahvate utrošeno je 140.000,00 kuna. Načelnik Komadina naglašava kako su navedeni zahvati odrađeni u svrhu dobivanja novih kvalitetnih sadržaja. Zahvaljuje se na strpljenju i razumijevanju svim stanovnicima tijekom izvođenja navedenih investicija. Posebno me veseli pozitivan stav prema napretku i razvoju svoje općine koji su pokazali naši žitelji i na nedavno održanoj ekološkoj akciji čišćenja plaža u uvalama i izvan priobalnih naselja na području Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

LISTINA SLAVNOG DRAGOSLAVA UKLESANA U KAMENU Nakon što je prošle godine uoči blagdana svetog Vida skupina mještana obnovila drutni, zavjetni križ nedaleko crkvice svetog Vida, ove je godine kao uvertira „Vidovi“ nekoliko tona težak kamen postavljen na ulazu u Sveti Vid, kod skretanja za starodrevnu crkvicu. A na kamenu su slovo po slovo uklesane riječi znamenite oporuke slavnog Dragoslava iz 1100. godine, u kojoj se nalazi prvi trag imena Dobrinj. Sasvim slučajno sastavljena oporuka ovog, još uvijek porijeklom anonimnog imućnika, ušla je u šire slavističke krugove kao jedan od najstarijih hrvatskoglagoljskih pravnih tekstova. Izvorno napisan na pergameni, tekst Listine sada se nalazi i na kamenu, zahvaljujući Svetku Ušalju i Nikoli Grdiniću, koji su uz tekst Listine, u kamen uklesali simbole svakog dokumenta onoga

vremena. Iako je originalu Listine slavnog Dragoslava zameten svaki trag, iako je prisutna tek u prijepisu iz 17. stoljeća, nitko ne može osporiti povijesnu činjenicu da je malo selo Sveti Vid, „selo na kotačima“, kako su ga mediji prozvali 60-ih godina

prošlog stoljeća, steklo svoje trajno mjesto u hrvatskoj znanosti i kulturi. Na tu etapu povijesti ovoga mjesta odsad će trajno podsjećati i prvim hrvatskim pismom urešen kamen nedaleko bisera romaničke kulture. Gordana Gržetić

Gordana Gržetić

3


Aktualno

ZAPOČEO PRVI PROJEKT IZGRADNJE SUSTAVA OTPADNIH VODA Nakon intenzivne izgradnje vodoopskrbnog sustava, na području Općine Dobrinj započet je i prvi projekt izgradnje sustava otpadnih voda, koji neminovno mora pratiti razvoj vodovodne infrastrukture. U suprotnom, povećana potrošnja vode rezultirala bi neizbježnim zagađenjem okoliša i mora, obzirom da se većina fekalne kanalizacija bazira na septičkim jamama, izgrađenim na vrlo propusnom kraškom području. Prvi kanalizacijski projekt gradi se u općinskom centru Dobrinju, koji zbog svoje specifične gradnje i arhitekture, već godinama ima velikih problema sa zbrinjavanjem otpadnih voda. Izgradnja prve faze obuhvatit će kanalizacijski kolektor od groblja do Donjeg grada, s tim da su se do početka lipnja dovršili radovi do Place, a onda će se krajem rujna nastaviti s radovima od dobrinjske Place do budućeg bio - pročistača na Jamini. Taj dio poslova financijski pokrivaju Hrvatske vode s 840 tisuća kuna i Općina Dobrinj s milijun kuna, dok Ponikve participiraju u iznosu od 340 tisuća kuna. - Upravo je financijska potpora Hrvatskih voda bila svojevrsni okidač pokretanja ovog projekta, kaže dobrinjski načelnik Neven Komadina, ističući kako je i projekt izgradnje sustava otpadnih voda Šila i uvale Soline pred ishođenjem građevinske dozvole, no za njega je potrebno osigurati oko 60 milijuna kuna, te će se, zbog nedostatnosti sredstava općinskog proračuna, taj projekt kandidirati prema predpristupnim EU fondovima i resornom ministarstvu. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, ukoliko su stvoreni odgovarajući tehnički uvjeti, sva domaćinstva morat će se priključiti na komunalnu infrastrukturu, odnosno vodu i kanalizaciju, naglasio je Komadina, dodajući kako će se financijski udio, po priključku pojedinog domaćinstva, uskoro odrediti na sjednici domicilnog općinskog vijeća. Nakon izgradnje prve faze kanalizacije Dobrinja, u dužini od 609 metara,

4

NG

u dogledno vrijeme, zavisno o financijskoj konstrukciji, trebalo bi se nastaviti s izgradnjom preostalog dijela sustava otpadnih voda naselja Dobrinj. Ta druga faza projekta podrazumijeva gradnju kanalizacijskog kolektora za Stenice, na predjelu Plokata i Presvete Marije, gdje će se izgraditi i odgovarajuća crpna stanica, te dodatnih pravaca na gornjem dijelu naselja. Taj dio gravitacijskog kolektora ukupne je dužine 1290 metara, pri čemu će se, obzirom na konfiguraciju terena, položiti i 75 metara tlačne kanalizacijske cijevi. Dio tog kolektora prolazit će rubnom sjevero istočnom stranom naselja, gdje se nalaze privatne poljoprivredne parcele mještana Dobrinja. Za pravo služnosti dobili smo potpise većine vlasnika zemljišta, kaže Zdenko Kirinčić, predsjednik MO Dobrinj. Suglasnost svih vlasnika zemljišta nužna je za realizaciju ovog kapitalnog projekta. Parale-

lno s izgradnjom kanalizacijskog kolektora, obavit će se i zamjena vodovodnih cijevi i priključaka, a u trasu kolektora položit će se i odgovarajuća alkatenska cijev, koja će se iskoristila za naknadnu ugradnju elektro i tele komunikacijske infrastrukture. Kako je Kirnčić, u ime Ponikve kao investitora projekta, ujedno i voditelj izgradnje dobrinjske kanalizacije, otkrio nam je i tehničke karakteristike bio pročistača, koji će biti kapacitiran za 265 korisnika, a kvaliteta pročišćene vode predviđena je za ispust u vodotokove druge kategorije. Dužina uređaja je 7.5 metara, visina 4.25, dok je visina konstrukcije od čeličnih limova 4.7 metara. Otpadna voda se, nakon taloženja u primarnom dijelu uređaja, odvodi u bio zonu s rotirajućim diskovima, gdje se formira biološki film s aerobnim bakterijskim kulturama. Po izlasku iz bio zone voda odlazi u sekundranu taložnicu, te potom, obogaćena kisikom, bistra i bez neugodnih mirisa, izlazi iz uređaja za pročišćavanje. Uređaj je potpuno automatiziran, ne zahtjeva osoblje za održavanje, a tijekom bešumnog rada troši vrlo malo električne energije. Nije na odmet spomenuti kako brzoj montaži uređaja prethodi mali opseg pratećih građevinskih radova, sama konstrukcija je prikladnog vanjskog izgleda, a prema tvrdnjama proizvođača, tvrtke Teh Projekt Hidro, više od 700 već izgrađenih bio - diskova svjedoči o kvaliteti i dugovječnosti ovog uređaja. Nedeljko Gržetić

Nedeljko Gržetić


Aktualno

UREĐENA PLAŽA U KLIMNU Uređenjem plaže na „punti“ ostvarila se dugogodišnja želja svih mještana Klimna, stalnih i povremenih gostiju koji dolaze u naše malo mjesto. Pozitivne ocjene čuju se na sve strane, budući se uredilo gotovo 100 metara plaže, koje Klimno dosad nije imalo. Sada je na plaži dostupno 70 metara šetnice koja je popločena tlakavcima, odbojkaško igralište na

pijesku, pješčanik za djecu, rampa za invalide, tuševi, te kabina za presvlačenje. Osim toga, ove će se godine postaviti i ulična rasvjeta, kako bi se šetnicu moglo koristiti i u večernjim satima. Miljenko Fanuko u ime MO Klimno zahvaljuje Općini na uloženom trudu i novcu kako bi se plaža u Klimnu dotjerala i pripremila za turiste, te ovim

putem ističe nadu da će se dogodine urediti i ostatak plaže koji vapi za ulaganjem. Načelnik Komadina ističe kako je tvrtka Niskogradnja d.o.o. iz Karlovca odradila kompletne građevinske radove u vrijednosti od 220.000,00 kn. Luka Tabako

LT

UREĐENE DRUŠTVENE PROSTORIJE U KLIMNU Nakon prve adaptacije društvenih prostorija 2002. godine, ove se godine kompletno uredilo prostorije koje koriste mladi iz Klimna i okolice. Umjesto laminata, postavljeno

2

je 40m keramičkih pločica, ofarbani su zidovi i još mnogo detalja koji prostorije čine modernima. Kompletan posao odradili su mladi iz Klimna uz pomoć MO Klimno.

LT

Sve troškove pokrila je i ovog puta Općina, koja se rado odaziva na ovu vrstu suradnje. Luka Tabako

Luka Tabako

5


Aktualno

UVJETI ZA PRIKLJUČENJE NA SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE U želji da vam damo pravu informaciju o uvjetima za priključenje na vodovod donosimo popis potrebnih dokumenata. Navedeni uvjeti odnose se na građevine u svim naseljima ili djelovima naselja kamo je izgrađena mjesna vodovodna mreža. Zadovoljstvo nam je izvijestiti vas da su se realizacijom dijela investicije „Vodoopskrba Visoke zone“, te stavljanja u funkciju mjesne javne mreže vodovoda stekli svi tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje građevina na javnu vodoopskrbnu mrežu u djelovima naselja Kras, Gabonjin i Rasopasno. Priključenje na vodovod moguće je za one objekte koji se nalazi u dijelovima navedenih naselja kamo je izgrađen vodovod. Priključak na vodovod obavezan je za vlasnike građevina odnosno investitore gradnje te se odnosi na: obiteljsku kuću, stambenu, poslovnu, stambeno-poslovnu građevinu i druge građevine za koje je potrebna građevinska dozvola, te za navedene vrste objekata koje su izgrađene prije 15. veljače 1968. godine. Izuzetno od obveze priključivanja izuzimaju se vlasnici građevina, kako slijedi: - s više od 70 godina starosne dobi, ukoliko ne žive u zajedničkom domaćinstvu s osobama mlađim od 70 godina, te ukoliko su na zadovoljavajući način osigurali svoje potrebe za vodom. Sukladno Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda u općini Dobrinj, iznosi se ukratko postupak priključenja na objekte i uređaje komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, kako slijedi: 1. ZAHTJEV ZA PRIKLJUČENJE - podnosi se i popunjava u PONIKVE d.o.o. - uz zahtjev je potrebno je priložiti sljedeće priloge: a). za građevinske objekte

6

izgrađene prije 15. veljače 1968. godine: - vlasnički list ili kupoprodajni ugovor (preslika) - uvjerenje da je objekt sagrađen prije 15. veljače 1968. godine (izdaje Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Krk na temelju Zahtjeva za izdavanje uvjerenje o tome kada je građevina evidentirana u službenoj evidenciji Državne geodetske uprave) b). za građevinske objekte izgrađene poslije 15. veljače 1968. godine: - vlasnički list ili kupoprodajni ugovor (preslika) - pravomoćna građevinska dozvola ili akt na temelju kojeg se može graditi (preslika). 2. Na osnovi podnijetog ZAHTJEVA za priključenje PONIKVE d.o.o. provodi odgovarajući postupak utvrđivanja mogućnosti priključenja na komunalnu infrastrukturu nakon kojeg donosi MIŠLJENJE koje dostavlja Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj. 3. RJEŠENJE - donosi Jedinstveni upravni odjel po dobivenom MIŠLJENJU, - rješenjem se odobrava priključenje na objekt komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom, nalaže plaćanje naknade za priključenje objekta, utvrđuje dospijeće obveze odnosno odbija priključenje zbog nemogućnosti priključenja (razlozi zbog kojih bi troškovi priključenja bili previsoki odnosno nesrazmjerni). Naknada za priključenje temeljem članka 35. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 26/03-proč.tekst, 82/04 i 178/04), utvrđuje se u iznosu prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, a koja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi 7.679,00 kn. Fizičke osobe naknadu mogu platiti odjednom ili obročno - do 6 (šest) jednakih mjesečnih obroka bez kamata. Pravo na priključenje ostvaruju nakon plaćenog prvog

obroka. Pravne osobe naknadu plaćaju odjednom. 4. SUGLASNOST za priključak na vodoopskrbnu mrežu - izdaje Jedinstveni upravni odjel po podmirenju naknade za priključenje, 5. UGOVOR o priključenju građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture - zaključuju podnositelj zahtjeva za priključenje i PONIKVE d.o.o. na temelju navedene SUGLASNOSTI Jedinstvenog upravnog odjela. - utvrđuje tehničke uvjete, rok izvedbe i cijenu troškova priključenja. Postupak priključenja na vodovodnu mrežu je naizgled složen. ali mi se nadamo da u praksi neće biti takav. Naravno, rješavanje pojedinačnih zahtjeva bit će različito od slučaja do slučaja, s obzirom na lokaciju objekta, konfiguraciju terena i slično. U nadi da smo Vam približili postupak priključenja na komunalnu infrastrukturu za opskrbu vodom stojimo na raspolaganju za eventualna daljnja pitanja i pojašnjenja. Kontakt osobe: Tea Orlić Mihajić, pročelnica JUO, tel.: 604-161 i Igor Fugošić, referent za građ. i komunalne djelatnosti, tel.: 604-162. PONIKVE d.o.o., Službu priključaka, možete kontaktirati svakim radnim danom od 8-11 sati, kontakt osoba: Danijel Brozić, tel.: 654-641. Ovim putem obavještavamo vlasnike objekata u naseljima Kras, Gabonjin i Rasopasno, koje je moguće priključiti na vodovod da, počevši od 01. listopada 2011. godine, neće moći koristiti povlasticu prijevoza vode autocisternom po povlaštenoj cijeni, sukladno odredbama Zakona o otocima. Pravo na povlaštenu cijenu vode imaju samo ona domaćinstva čiji član ima prebivalište na otoku u naselju koje nema mogućnost priključka na javni vodoopskrbni sustav. Neven Komadina


Aktualno Zaživio projekt “Pomoć u kući”

JEDINSTVENI PROJEKT NA OTOKU KRKU OBRADOVAO TRIDESETAK ŽITELJA DOBRINJŠTINE U sklopu socijalnog programa Općine Dobrinj, prije petnaestak dana zaživio je program pomoći i njege u kući, koji trenutno koristi tridesetak starijih i potrebitih osoba na području Dobrinjštine. Općinski odbor za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, na čelu s predsjednicom Ivančicom Dunato, nakon obrade terena došao je do saznanja o postojanju određenog broja ljudi kojima je, zbog izvjesnih razloga, nužna pomoć u kući. Na njihovu inicijativu dogovorena je suradnja s Gradskim Crvenim križem Krk, obzirom da upravo takve organizacije već provode slične programe na područjima van otoka Krka. Ravnateljica krčkog Crvenog križa, Marija Jakominić, kaže kako je djelatnost programa „Pomoć u kući“ namijenjena odraslim i starijim osobama koje su nesposobne za samostalan život i rad i koje zbog

NG

Gerontodomaćica Branka Martinčić u svakodnevnoj akciji promjena u zdravstvenom stanju ne mogu same zadovoljiti osnovne životne potrebe, niti tu pomoć mogu osigurati od strane članova obitelji. Usluge pomoći njege pružaju se korisniku u njegovom domu, kako bi što duže mogao ostati u vlastitom okruženju. Čelnica krčkog Crvenog križa dalje navodi kako poslove gerontodomaćice obavlja Branka Martinčić, dok je voditelj programa viši fizioterapeut Marko Bogović. - Ovako

kompletiran program zasad se provodi isključivo na području Općine Dobrinj, ističe Jakominić, dodajući kako se gotovo svakodnevno javljaju novi korisnici. Kroz spomenute programe korisnici mogu dobiti pomoć u pripremi obroka u kućanstvu korisnika, dostavu namirnica, održavanje čistoće, pranje i glačanje, pomoć pri kupanju, oblačenju i svlačenju, kao i provođenje preventivnih mjera za sprečavanje komplikacija uslijed ležanja, praćenje korisnika na dijagnostičke preglede, te još niz aktivnosti usmjerenih na pomoć potrebitoj osobi. Za ovaj smo program osigurali dostatna financijska sredstva iz općinskog proračuna, rekao je načelnik Neven Komadina, te istaknuo kako su navedene besplatne usluge namijenjene ljudima u potrebi, bez obzira na imovinsko stanje i njihov socijalni status. Nedeljko Gržetić

Općina Dobrinj po 2. put dodjeljuje vrijedno priznanje

IVANU PAVAČIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Prijedlog Odbora za dodjelu javnih priznanja Općine Dobrinj da se Ivanu Pavačiću dodijeli nagrada za životno djelo, Općinsko vijeća na svojoj je sjednici 20. srpnja jednoglasno prihvatilo. Iza Ivana Pavačića Jecalića je pola stoljeća rada, bolje rečeno borbe za očuvanje naslijeđa predaka, napose pučkog melosa, folklorne baštine i čakavskog izričaja. Pet desetljeća osluškivanja, prikupljanja i zapisivanja narodnog blaga, ukoričio je u nekoliko knjiga, od kojih se ističe „krčka Biblija“ - „Lusmarine moj zeleni“- u kojem je sabrao cjelokupnu pučku glazbenu baštinu otoka Krka.

svirke sopela i domaćih napjeva. Zasluga što je UNESCO svirku sopela stavio na popis svjetske baštine, svakako velikim dijelom ide ovom neumornom promicatelju narodne baštine otoka Krka, ostatka Kvarnera i Hrvatske općenito. Nagrada za životno djelo Općine Dobrinj Ivanu Pavačiću Jecaliću bit će uručena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, kada će slavodobitnik predstaviti i svoju najnoviju knjigu, „Početnicu za svirku sopela i kanat po starinsku“. Ivan Pavačić inicijator je mnogih organizacija i manifestacija, učitelj

GG

7


Aktualno

DOBRINJ LEGENDA I STVARNOST Prigodnim programom u Dobrinju su predstavljena dva zanimljiva projekta vezana uz valorizaciju kulturno - povijesne baštine ovog gradića. Projekt „Dobrinj cvjetni grad“ izradio je Studio perivoj iz Malinske, te je isti realiziran postavljnjem brojnih važi i odgovarajućih posuda, čime je ovo mjesto dobilo jednu novu uresnu dimenziju, koja se odlično uklopila u dobrinjsku arhaičnu arhitekturu. - Ovaj je projekt zapravo priča kroz koju će se na najuzvišeniji i najspontaniji način izbrisati granica između javnog i privatnog prostora, istaknula je mr. Dobrila Kraljić, dodajući kako je dobro da su to prepoznali i žitelji Dobrinja koji će, zajedno s djelatnicima

Komuna, voditi brigu o posađenom cvijeću i zelenilu. Općinski načelnik Neven Komadina naglasio je kako je projekt financiran sredstvima iz općinskog proračuna, kao i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a organizacijski ga je poduprlo više entuzijasta, kao i MO Dobrinj, na čelu s predsjednikom Zdenkom Kirinčićem. Šetnjom kroz Dobrinj, nazočnima je slikovito, kroz legendu i stvarnost, ukazano na bogatu povijest ovog glagoljaškog kaštela, o kojem, kao što kaže Svetko Ušalj, suvremeni izrađivač brojnih kamenih glagoljaških obilježja, govori i Listina Slavnog Dragoslava iz 1100. godine. Na prigodnoj svečanosti, u

crkvi Sv. Antona otvorena je i izložba sakralne umjetnosti, kao i izložba slika Vjere Reiser, pa će, uz Galeriju Infeld, Etnografski muzej i već spomenutu glagoljaško-cvijetno-perivojsku priču, ovogodišnji posjetitelji itekako rado zalaziti u ovaj drevni grad, gdje će ih ovog ljeta dočekivati simpatična vodićkinja Mirna Majstorović.

NG

NG

NG

„ Negdje mora postojati put koji vodi do središta zemlje, do vratiju kroz koja će se ukazati zemljine najdublje, iskonske tajne. Moraju postojati vrata prošlosti“, bio je uvjeren Jules Verne. Za trojicu njegovih istraživača počelo je čudesno i uzbudljivo putovanje a vrata koja su im se odškrinula na ulazu u središte zemlje, zaista su otkrila zemljine najčuvanije tajne... I pred tobom su se, dragi putniče namjerniče, otvorila slična vrata vrata koja te doduše nisu odvela u središte zemlje, već u središte Insule Auree, „zlatnog otoka“. Na vratima gradića znanog kao „gradić usred otoka, kojem možeš jedino preko potoka“, vjekovima dežura nevidljivi vratar Dobro, koji ti iako ga ne čuješ poručuje: Putniče, dobrodošao u Dobrinj, koji je je ime dobio po dobrim ljudima, dobrima čak i prema onima koji su

mu prijetili uništenjem ! Iako su ti se otvorila vrata središta otoka, pred tobom nije kao pred Verneovim junacima mukotrpno putovanje i traganje za iskonom zemlje. Naprotiv, Dobrinj tajne svojih početaka odavno ne skriva; ovdje prošlost nikad nije ni prestajala postojati a naslijeđa predaka stopila su se s tekovinama civilizacije i sadašnjosti. Glagoljaški tragovi uklesani u kamenu, glagoljski zapisi na pergamenama i u kapitulskim knjigama, glagoljanje na nedjeljnim bogoslužjima, samo su neki od detalja koji potvrđuju da Dobrinj svoju prošlost kojom se s pravom ponosi, zapravo nikad nije ni prestao živjeti. Ako se dobrinjska sadašnjost stopila s dobrinjskom prošlošću, legende o Dobrinju i Dobrinjcima stopile su se sa stvarnošću. Osim istinitosti lege-

nde da u Dobrinju caruje dobro, osvrneš li se oko sebe, uvjerit ćeš se da Dobrinjem uz dobro caruje i ljepota - ljepota dobrinjskih djevojaka, nadaleko poznatih po crnim očima, rumenim obrazima i vitkome stasu. Pred ljepotom dobrinjskih djevojaka pokleknuo je i austro - ugarski monarh. A onda se dogodilo....ma previše smo ti već otkrili, zar ne? Neka ti svoje priče i legende sami ispričaju dobrinjska Placa, zatim dobrinjski Feniks nekoliko puta do temelja srušeni i nanovo građeni zvonik, uličice Donjega i Gornjega grada, muzeji koji evociraju jedanaest pisanih i neznani broj nepisanih dobrinjskih vijekova... Dobrinj, legenda i stvarnost - tvoje putovanje u središte otoka može početi !

8

Nedeljko Gržetić

NG

Gordana Gržetić


PRVI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA NA NAŠOJ OPĆINI Tijekom travnja ove godine proveden je u Hrvatskoj popis stanovništva, što znači da je time bila obuhvaćena i naša općina. Upravo popisi stanovništva smatraju se prvim statističkim akcijama, kojima su se za vojne i fiskalne potrebe dobivali ponajprije podaci o muškom stanovništvu. Prvi popisi se u povijesti spominju u Kini i Egiptu čak 3000 godina prije Krista. Provodili su se i u antičko doba u Grčkoj i Rimu. Popis stanovništva bilježi i evanđelist Luka: „U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinejeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju u grad Davidov, koji se zove Betlehem, da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna.“ (Lk 2, 1-5). U našim krajevima stanovništvo se popisuje, više manje, redovito od polovice 18. stoljeća kada je proveden takozvani Tere-

zijanski popis. U novija vremena popisi stanovništva se provode svakih deset godina (1921., 1931., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001.) Cilj popisa je dobivanje broja popisnih jedinica (osoba, kućanstava i stanova) i njihovog rasporeda po jedinicama mjesne samouprave, naseljima i općinama, gradovima i županijama, Gradu Zagrebu i ukupno za cijelu republiku Hrvatsku. Osim obrade ukupnog stanovništva, obradit će se i podaci pojedinih kontingenata stanovništva: aktivno, zaposleno, školovano, fertilno, poljoprivredno, autohtono, doseljeno itd. Za ove potrebe, nakon prijava i provedenog testa, Državni zavod za statistiku, na našoj općini menovao je dva kontrolora (Katica Dunato i Vitomir Pleše) te četrnaest popisivača i to: Irma Čajić, Ana Drpić, Olivera Dunato, Sandra Dunato, Rozmeri Fanuko, Davor Gavran, Katarina Ilijić, Štefica Jakominić, Rosana Justinić, Denis Ketović, Jelena Malatestinić, Željko Rogin, Matej Šamanić i Ana Turčić.

Nakon provedene četverodnevne obuke popisivača, testiranja te podjele popisnog materijala i pribora, prišlo se od 1. travnja i na samo popisivanje. Popis je završen sa podosta truda, u previđenom roku, bez većih problema ili bilo kakvog nesporazuma i ekscesa pri radu sa stanovništvom. Sav je popisni materijal uredno sređen na vrijema predan nadležnim organima DZS. Svim popisivačima zahvaljujemo na uloženim trudu a stanovništvu na strpljenju i suradnji. U priloženoj tablici donosimo prve rezltate gotovo jednomjesečnog rada. Prve rezltate za područje cijele Republike Hrvatske službeno je objavio Državni zvod za statistiku i dostupni su na njihovim internetskim stranicama: www.dzs.hr. Vitomir Pleše

9


Turizam

OTVOREN KAMP “SLAMNI” U KLIMNU GP

Od ove turističke sezone naša Općina bogatija je za jednu značajnu gospodarsku investiciju u području turizma te je otvoreno osam novih radnih mjesta. Naime tvrtka “TRUMM” d.o.o. iz Malinske početkom srpnja otvorila je u Klimnu moderan autokamp sa četiri zvjezdice. Kamp raspolaže sa 60 parcela za smještaj kamp kućica, prikolica i kampera te ima kapacitet za smještaj 200 osoba. Smještaj je isto tako moguć u šest mobilehome kućica za luksuzniji vid kampiranja. Iz ponude kampa svakako treba istaknuti lijepo uređenu šljunčanu plažu, trgovinu i ugostiteljski objekt koji su dostupni svim posjetiteljima. - Za iduću sezonu planiramo dovršetak uređenja konobe u primorskom stilu te prostora za fitness u podrumu objekta kao i ostalih dodatnih sadržaja u sklopu kampa. Zahvaljujem na podršci u realizaciji ovog projekta: MO Klimno, Općini Dobrinj i Upravnom odjelu za pomorstvo, promet i veze PGŽ te HBOR-u uz pomoć čijih je kreditnih sredstava dovršena ova investicija s kojom smo proširili djelatnost našeg trgovačkog društva, izjavio je direktor tvtrke TRUMM d.o.o. Željko Komadina. MR

10

NG

GP

Goran Pleše

TZO Krka i ove godine poziva

IZABERIMO NAJLJEPŠU OTOČNU ROŽICU U sklopu akcije "Volim Hrvatsku", TZO Krka i otočne turistčke zajednice 6. putna nivou organiziraju akciju biranja najljepših vrtova i dvorišta, balkona i balatura. Cilj je akcije, koja se odvija pod nazivom "OTOČNA ROŽICA", motiviranje stanovnika otoka Krka na zaštitu okoliša, povećanje kvalitete uređenja okoliša i vrtne kulture, s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete turističkog proizvoda, prvenstveno u privatnom smještaju. Natječaj obuhvaća izbor u dvije kategorije: najljepše dvorište i vrt, te najljepši detalji (balatura, sku-

lptura, balkon, itd.) Na natječaj se mogu prijaviti vlasnici kuća i kuća za odmor s područja otoka Krka a prijaviti se mogu u turističkim uredima na otoku, ili u TZO Krka. Prijavljene ocjenjivati će stručno povjerenstvo u sastavu: 1. Mr.sc. Dobrila Kraljić, dipl.ing.agr., 2. Hrvoje Skorup, dipl. ing. agr. 3. Ivica Bogović, dipl. oec. Obilazak prijavljenih objekata provodit će se po završetku natječaja a podjela priznanja i nagrada bit će na Košljunu početkom mjeseca listopada, uoči blagdana sv. Franje Asiškog, zaštitnika prirode.


Turizam Tradicija čišćenja plaža i obalnog pojasa

MANJE SMEĆA, VIŠE SUNCA

BL

U organizaciji TZO Dobrinj i Općine Dobrinj ove godine, kao i prethodnih, obavljeno je čišćenje plaža i obalnog pojasa na području Općine Dobrinj. U akciju čišćenja krenulo se 4. lipnja u popodnevnim satima. Polazak je bio s rive u Solinama, te sa rive u Šilu. Čistile su se vanjske uvale od uvale Petrine preko Vetrne, Vodice, Murvenice i Konjina sa Šilarske strane, pa od Jazbinske, Lupeške, Lončarice do Slivanjske sa Solinarske strane. Treća je grupa čistila Sulinj i unutarnju stranu Uvale Soline. Ove godine, za razliku od prethodnih, poslužilo nas je lijepo vrijeme, te su se neki stigli i okupati. Sakupilo se je manje smeća nego prethodne godine.

Nakon čišćenja u večernjim satima nastavilo se druženje u Šilu na terasi restorana Pećine uz roštilj i fažol. Nažalost, ove godine okupio se daleko manji broj sudionika nego prethodnih godina, ali usprkos tome uspjelo se očistiti sve

što je bilo i planirano. U svibnju je organizirano i ronjenje u mjestu Klimno, gdje je izvučeno dosta smeća iz luke te se opralo i operativnu rivu u mjestu. Boris Latinović

Boris Latinović

Uređena plaža za pse

PSI TAKOĐER IMAJU SVOJ KUTAK Posljednjih godina zabilježen je trend povećanog broja dolazaka turista koji posjeduju pse. Bili smo svjedoci niza neugodnih situacija kada su neodgovorni vlasnici kupali svoje ljubimce na javnim plažama gdje je to zabranjeno. Slijedom ovakve situacije Općina,

TZO Dobrinj i MO Šilo postigli su dogovor da se uredi plaža namjenjena psima. Plaža je uređena u Šilu na predjelu uvale Tiha u blizini ribarske kućice, vjerujemo na zadovoljstvo “domaćih i inozemnih” pasa i njihovih vlasnika ! NK

Neven Komadina

11


Turizam Rasprava o rezultatima turističkog prometa tijekom prvih ovogodišnjih šest mjeseci

MINISTAR DAMIR BAJS ZADOVOLJAN TURISTIČKIM PLUSOM U krčkom hotelu „Koralj“ održan je sastanak na temu rezultata turističkog prometa tijekom prvih ovogodišnjih šest mjeseci u Hrvatskoj. Uz ministra turizma Damira Bajsa, nazočni su bili direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, direktori predstavništava HTZ-a s vodećih emitivnih tržišta (njemačkog, slovenskog, austrijskog, talijanskog, češkog i mađarskog) itd. Kako je izjavio ministar Bajs, ove je godine ostvareno više od tri milijuna i 200 tisuća dolazaka turista, odnosno 11% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvarenih 13 milijuna i

700 tisuća noćenja znači rast za 13%. Povećanjem broja domaćih gostiju, ispunjen je jedan od dva ovogodišnja strateška cilja u turizmuu, s time da dr ugi predstavlja obranu povećanog tržišnog udjela na međunarodnom tržištu. Po porastima za prva četiri mjeseca na svjetskom turističkom tržištu Hrvatska je druga u Europi, pojasnio je ministar turizma, izrazivši zadovoljstvo ulaskom u glavnu sezonu s turističkim plusom. Na krčkom sastanku direktorski primorskih županijskih TZ-a objavili su rezultate turističkog prometa za prvih šest mjeseci.

Najveći rast broja turističkih dolazaka ostvarila je Splitsko-dalmatinska, dok Istra prednjači u broju dolazaka i noćenja. Predstavnici Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu izložili su pregled stanja na najjačim emitivnim turističkim tržištima za prvu polovicu godine. Rast od 18% dolazaka i 19% noćenja zabilježen je u Austriji a slijede turisti iz Njemačke te iz Slovenije. A s talijanskog tržišta, nakon niza godina „minusa“ zabilježen je rast to 6% u dolascima, 5% u noćenjima. Gordana Gržetić

OSTVARENI TURISTIčKI PROMET ZA MJESEC LIPANJ I ZA RAZDOBLJE OD SIJEčNJA DO LIPNJA (Izvor: www.krk.hr ) Turistička zajednica otoka Krka prikupila je podatke turističkih zajednica s područja otoka Krka o ostvarenom prometu dolazaka i noćenja (povećanje u odnosu na 2010.) i to kako slijedi:

LIPANJ 2011 103.490 dolazaka - 29,71% 6.358 domaćih - 55,72% 97.132 stranih - 28,31% 502.773 noćenja - 31,20% 26.184 domaćih - 49,81% 476.589 stranih - 30,31%

SIJEČANJ - LIPANJ 2011 169.581 dolazaka - 20,25% 12.533 domaćih - 28,64% 157.048 stranih - 19,63% 733.925 noćenja - 22,32% 42.320 domaćih - 24,99% 691.605 stranih - 22,16%

Prema zemljama dolaska, tijekom lipnja domaći gosti ostvaruju 5,77% u ukupnom broju noćenja, a

s inozemnog tržišta s najvećim udjelom je Njemačka - 29,63%, slijede Slovenija 19,75%, Austrija

14,88%, te Italija 6,93%. Boris Latinović

Predstavljen projekt „Policija u odori“

SLOVENSKI POLICAJAC NA KRKU DO SREDINE KOLOVOZA U sklopu projekta „Međunarodna policijska suradnja policije u odori - Sigurna turistička sezona“, u Krku je najavljeno djelovanje policijskog službenika MUP-a Republike Slovenije na području otoka Krka tijekom ljetnih mjeseci. Uz krčkog gradonačelnika Darija Vasilića, predstavljanju su nazočili Tomislav Dizdar, načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije, Jože Sironič, policijski ataše Republike Slovenije Ivan

12

Katalinić, načelnik krčke Policijske postaje, Tihomir Marijanović, policijski službenik i Janez Rojko, policijski službenik MUP-a Republike Slovenije koji će na Krku boraviti do sredine kolovoza. Prema Dizdarovim riječima, ovaj je projekt na razini županijske Policijske uprave počeo prije četiri godine i to angažiranjem austrijskih časnika na području Liburnije Nastavljen je suradnjom sa slovačkim i bavarskim policajcima,

da bi se ove godine uz Slovake po prvi put u razmjenu uključio i slovenski policijski službenik. Inače, prošle je godine otok Krk posjetilo 100.411 slovenskih turista a Slovenci prednjače prema listi prijava stranih državljana.Stoga će boravak slovenskog policajca na našem otoku biti itekakav plus u cjelokupnoj turističkoj ponudi našega otoka. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi M.O. POLJE

KOMUN U POLJU

RP

I ove godine već po tradiciji prve subote u svibnju u Polju je održan Komun. Zahvaljujući lijepom vremenu i odazivu oko četrdesetak ljudi ponovno je napravljen dobar posao na uređenju naših makadamskih putova. Tako je i ove godine, zahvaljujući mehanizaciji i vrijednim Pojanima, uređeno oko stotinjak metara puta koji je bio više kozji a danas njime mogu proći i osobni automobili. Nastoji se tako svake godine probiti pokoji novi put, urediti postojeće koji se više koriste ali i održati tradiciju od zaborava. Na ovaj način spajamo ugodno i korisno, jer radimo korist u uređenju putova koje koristimo, a ugodno je ako ništa druženje uz

prigodni ručak i kapljicu koja slijedi po dobro obavljenom poslu. I ovom prilikom zahvala ide

Općini Dobrinj i načelniku Nevenu Komadini koji ima sluha za ovakve potrebe M.O. Polje a i osobno je sudjelovao na Komunu. Zahvala svakako i L.D. „Fazan“ Dobrinj na poklonjenom mesu divljači za ručak organiziran za sve koji su radili. Svima koji su sudjelovali u organizaciji i naravno najviše onima koji su se odazvali na Komu, da svojim radom doprinesu uređenju svoga mjesta, kao i onima koji su dali svoj novčani doprinos da bi se koji rade mogli na kraju i okrijepiti. Za zaključak može se samo reći vidimo se i dogodine u istom ili još većem broju. Ranko Pavačić

Ranko Pavačić

Suradnja K.U. “Kataroška“ i Udruge „Andrijana Gržetić“

ODABERI ŠTO ŽELIŠ, PLATI AKO HOĆEŠ, POMOGNI AKO MOŽEŠ Na prostoru bivše Želene tržnice u gradu Krku, 10. lipnja održano je prvo izdanje humanitarnog buvljaka pod nazivom „Traversić“. Riječ je o prodajnoj izložbi rabljene, ali očuvane muške, ženske i dječje odjeće i obuće, torbica i sl. Organizatori su „Traversić“ zamislili poprincipu „odaberi što želiš, plati ako hoćeš, pomogni kako možeš“. To znači da su cijene odabranih artikala određivali sami kupci, jednako kao i na predbožićnoj prodajnoj izložbi kolača Slatki otok. Ideju o organizaciji Traversića dala je Dijana Rijetković iz Njivica, a humanitarnoj udruzi u suorganizaciji se pridružila Karnevalska udruga „Kataroška“. Prikupljenih 2.200,00 kn

namijenjeno je školovanju učenika osnovnoškolaca koji su ostali bez očeva, odnosno stipendijama koje će Udruga temeljem javnog natječaja dodijeliti u šk. Godini 2011/12. Artikli za ovu akciju prikupljani su diljem Hrvatske, pa je tako pozamašnu kolekciju brandirane odjeće darovala i poznata književnica Sandra Holetić iz Zagreba. Uz članove „Kataroške“ i Udruge, na prodajnom su štandu dežurali glazbenici Damir Kedžo i Željko Tabako, sportašica Ana Znaor, predsjednica Kluba žena iz New Yorka Bosiljka Radman i dr. Uz inicijatoricu akcije Dijanu Rijetković, najveći je dio organizacije odradio

Alen Šamanić, koji je za potrebe „Traversića“ ustupio svoj kombi, te improvizirao garderobu, kako bi kupci nesmetano i opušteno mogli isprobati odjeću i obuću. Neprodani artikli namijenjeni su Prihvatilištu za beskućnike u Rijeci, i pojedincima kojima je potrebna pomoć u odjeći i obući. Tomislav Galović

GG

13


Naš kraj - naši judi Nizom svečanosti obilježen Dan državnosti

ISTINA O DOMOVINSKOM RATU NE SMIJE BITI PREŠUĆIVANA I ZABORAVLJENA

NG

Povodom Dana državnosti, na području Općine Dobrinj, u spomen i na čast hrvatskim braniteljima, otkrivene su dvije ploče u Klimnu i Dobrinju. Tako je obalni dio Klimna proglašen Obalom hrvatskih branitelja, dok je u Dobrinju otkrivena ploča s natpisom Park hrvatskih branitelja. Po svemu sudeći radi se o prvom takvom imenovanju na otoku Krku, inače iniciranom od dobrinjske podružnice otočne Udruge veterana Domovinskog rata (UVDR), a uz svekoliku potporu čelih ljudi Općine Dobrinj. Ploču u

Klimnu, uz općinskog načelnika Nevena Komadinu, otkrio je njegov zamjenik, ujedno i član UVDR a, Zoran Kirinčić, dok je u dobrinjskom parku ta čast pripala Srećku Puriću i Nedeljku Gržetiću, predsjedniku, odnosno tajniku dobrinjske podružnice UVDR a. Na prigodnoj svečanosti u Dobrinju Srećko Purić je istaknuo kako se ne kaže uzalud da ono što nije zapisano kao da se i nije dogodilo, pa će tako i ove ploče postati dijelom naše povijesti i svjedočiti mladim naraštajima o pravednoj borbi za slobodu domovine Hrvatske. Ponekad se čini kako se istina o Domovinskom ratu prešućuje i zaboravlja, rekao je čelnik otočne UVDR Zdenko Petrak, dodajući kako je na nama da se taj dio naše slavne povijesti nikad ne zaboravi. Načelnk Komadina u svom je govoru naglasio kako mnogi pokušavaju nametnuti

NG

kolektivnu krivnju hrvatskom narodu, te kako bi državna vlast trebala biti čvršća u obrani digniteta branitelja i Domovinskog rata. Otkrivanju ploča prethodilo je i polaganje vijenaca na šilarskom spomeniku poginulom branitelju Zlatku Kamenariću, a svim su svečanostima nazočili predstavnici spomenute otočne braniteljske asocijacije, dobrinjskih mjesnih odbora i Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

Otočna UVDR organizirala predavanje o Domovinskom ratu

I DOBRINJSKI ĐACI SLUŠALI O PODVIZIMA I HEROJIMA DOMOVINSKOG RATA Na inicijativu Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka, u svim krčkim podružnicama osnovne škole „Fran Krsto Frankopan“ održan je sat povijesti na temu Domovinskog rata. Učenicima viših razreda predavali su predstavnici Hrvatskog časničkog zbora iz Primorsko - goranske županije, umirovljeni časnici - brigadir Stanislav Linić, bojnik Denis Deković i poručnik Rajko SamueliKačić. Opširnu temu o borbi za neovisnost i cjelovitost Hrvatske, predavači su saželi kroz priču o raspadu Jugoslavije, te agresiji velikosrpskih snaga, u kojoj je sudjelovao i dio srpskog pučanstva u Hrvatskoj. U obrambenom ratu sudjelovao je i velik broj Krčana, koji su, kroz Krčku bojnu, u

14

NG

sastavu 111. brigade, ali i kroz ostale postrojbe hrvatske vojske, dali svoj prinos u obrani Hrvatske. Tako su učenicima u Dobrinju, Vrhu, Omišlju, Baški, Vrbniku, Puntu, Malinskoj i Krku, predavači iz Hrvatskog časničkog zbora pokušali nadopuniti gradivo iz povijesti, koje, po mišljenu mnogih, nedosatatno obrađuje tu značajnu temu iz hr vatske prošlosti. Tijekom tih predavanja

iznesen je i podatak o 34 tisuće Primoraca i Gorana, koji su sudjelovali u hrvatskim vojnim postrojbama, a 204 su poginula tijekom ratnih operacija u oslobađanju Hrvatske. Kako je istaknuo Serđo Samblić, ravnatelj krčke škole, održavanje sata povijesti o Domovinskom ratu je rado prihvaćena i hvalevrijedna inicijativa, pogotovu stoga što su u tom ratu sudjelovali i brojni očevi i rođaci današnjih učenika. - Ovakvo upoznavanje s Domovinskim ratom prvi je puta upriličeno u našoj regiji, rekao je predsjednik UVDR a Zdenko Petrak, dodajući kako će se s takvom praksom nastojati nastaviti i narednih godina. Nedeljko Gržetić


Naš kraj - naši judi Otkriveni spomenici palima za slobodu

POŠTOVANJE ZA ŽRTVE FAŠISTIČKIH TERORA U spomen na osnivanje prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj, 22. lipnja obilježava se Dan antifašističke borbe. Povodom tog praznika na području Općine Dobrinj otkrivene s tri spomen ploče - u Gostinjcu, Čižićima i Dobrinju, na kojima su upisana imena žrtava fašističkog terora iz spomenutih mjesta. - Sada su na ukupno devet lokaliteta upisane 104 žrtve fašističkog terora s područja naše općine, rekao je načelnik Neven Komadina, dodajući kako su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka uložili velik trud pri prikupljanju podataka o poginulima i mjestima njihovih stradanja. Uz predstavnike općine i mjesnih odbora, otkrivanju spomen ploča prisustvovali su Stjepan Starčević i Ankica Kalčić, čelni ljudi otočne i dobrinjske antifašističke udruge, koji su i tom prigodom istaknuli

d o b r u s u r a d n j u s k r č ko m braniteljskom udrugom, pri čemu su naglasili kako su u NOB-u, kao i u Domovinskom ratu borci ginuli za oslobođenje od okupatora i slobodu Hrvatske. Spomen ploče u centru Čižića, kod trgovine u Gostinjcu i u dobrinjskom parku,

otkrili su članovi obitelji poginulih žrtava fašističkog terora, koji drže kako je tim činom, nakon 66 godina, konačno stavljena „točka na i“ te odano dužno poštovanje svim žrtvama fašističkog terora s područja Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

Alen Šamanić

Obilježena 66. obljetnica oslobođenja otoka od okupatora

NEBITNO JE PORIJEKLO NEPRIJATELJA, ALI NISU NEBITNI ŽIVOTI POGINULIH Ovogodišnji domaćin proslave Dana oslobođenja otoka bila je Općina Malinska - Dubašnica, koja je s otočnom Udrugom antifašističkih boraca i antifašista organizirala prigodnu svečanost u Velikoj vijećnici Grada Krka. Udrugu antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka potpisuje Općina Malinska-Dubašnica, započela je polaganjem vijenaca na Gradsko groblje Krk, a nastavljena svečanim programom priređenim u Velikoj vijećnici Grada Krka. Uz organizatore, svečanosti su nazočili predstavnici Saveza antifašističkih boraca RH, akademik Petar Strčić, predsjednik županijske

UAB-e Dinko Tamarut, predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave, delegacije UABA-e Raba, Opatije, Crikvenice, Novog Vinodolskog, Gorskog kotara i Rijeke, te delegacija Društva „Josip Broz Tito“. Uvodne riječi uputio je akademik Petar Strčić, dotaknuvši se svojevrsnog fenomena fenomena podi-zanja spomenika ujedno posvećenih borcima NOB-a i braniteljima Domovinskog rata. „ Nebitno je porijeklo neprijetalja, ali nisu nebitni životi poginulih“, poručio je akademik Strčić. Predsjednik otočne UABA-e Stjepan Starčević istaknuo je važnost ovakvih druženja, te suradnja s

obrazovnim ustanovama, kako bi mladi prenosili sjećanja starijih na Narodnooslobodilačku borbu. Predsjednik županijske UABA-e Dinko Tamarut napomenuo je kako u našoj županiji nema grada ili općine u kojoj ne djeluju antifašističke udruge, što itekako dovoljno govori o odnosu Primoraca i Gorana prema NOB-u Pročitana su i imena preživjelih boraca, učesnika Narodnooslobodilačke borbe otoka Krka od 1941. do 1945. godine a proslava 66. obljetnice oslobođenja završila je polaganjem vijenaca na centralnom spomeniku u krčkom parku. Gordana Gržetić

15


Naš kraj - naši judi Općinska delegacija posjetila Tordince

LISTAJ, LIPO STARA Čelnici naše Općine, predvođeni načelnikom i ove su godine na poziv načelnika Općine Tordinci Josipa Maletića boravili krajem svibnja u Tordincima, u prigodi obilježavanja dana Općine. Uz čelnike naše Općine svečanosti su nazočili i članovi KD „Sv. Juraj“ iz Krasa. Na smotri folklora „Listaj lipo stara“ naši folkloraši dostojno su prezentirali dio naše kulturne baštine. Naš boravak u njihovoj sredini protekao je u iznimnoj gostoljubivosti načelnika Maletića i svih žitelja njihove Općine. Još su jednom ovi ljudi pokazali svoje veliko srce, a sve u želji kako bismo se osjećali što ugodnije. Općina Tordinci tijekom Domovinskog rata podnijela je mnoge žrtve, te su čelnici naše Općine pred spomen obilježjem ispred župne crkve u Tordincima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali počast poginulima za Domovinu. Bez obzira na veliku žrtvu ovih ljudi, uvijek me zadivljuje njihova snaga i nada u bolje sutra. Ovim putem još jednom zahvaljujemo na iznimnom gostoprimstvu našim prijateljima iz Općine Tordinci. Zajedničkim ručkom uz pjesmu tamburaša završilo je ovo dvodnevno druženje. Posebno nas veseli što će proslavi naše Stipanje nazočiti delegacija njihove Općine, te vjerujem da ćemo im uzvratiti gostoprimstvo na najbolji mogući način.

IK

IK

Neven Komadina

IK

16

Ivan Kramar


Naš kraj - naši judi

OPĆINA DOBRINJ PO PRVI PUT UGOSTILA „BIKERE„ U organizaciji Karnevalske udruge «Kataroška» i Moto Kluba «Griffons», organiziran je 7. moto party na otoku Krku, ali po prvi puta na području naše općine. Susret je održan 21. svibnja na prostoru ispred lovačkog doma na Ogrenom. Organiziran je besplatni kamp za sudionike susreta, a tko nije želio boraviti u kampu, mogao se smjestiti u privatnom smještaju na području naše općine. Na susretu su nastupila tri benda s riječkog područja - Night rain, Brain production i ATS- dok je u kasnim noćnim satima nastupila i striptizeta. U defileu motora sudjelovalo je oko 150 motorista. Defile se kretao iz Dobrinja, prema Malinskoj, te preko Čižića nazad

do Dobrinja. Nažalost, zbog lošeg vremena veliki broj najavljenih bikera i ostalih gostiju je izostao. Prema procjenama, bilo je nekih 500 injak ljudi, što je daleko manje od onoga što se je inače moglo vidjeti na prije organiziranim

susretima na otoku Krku. Nadamo se da će ista manifestacija ponoviti i dogodine na području naše općine s istom dobrom atmosferom kao i ove godine, ali sa daleko većim brojem bikera. Boris Latinović

Alen Šamanić

TAKO JE TO POČELO Znam, malo neobičan naslov. Ali, u mnoštvu priloga o Prvom Moto susretu u Dobrinju želja mi je da vas zainteresiram da pročitate barem prvu trećinu sljedećeg teksta. Naime, imala sam čast da se provozam od Dobrinja do Šila i nazad, i porazgovaram sa prvim predsjednikom Milutinom Nikolićem, jednim od osnivača Moto kluba Krk - Grifon's-a. Bilo je to 2000. godine, kaže Mile, i brojili su

Tatjana Radivoj

desetak članova. Za detalje i lijepe trenutke u Klubu možete doznati razgovorom sa predsjednikom barba Perom i članovima, ili

učlanjenjem u Klub. Slušajući komentare sa raznih strana, čula sam samo riječi pohvale do oduševljenja. Na kraju, želim čestitati organizatorima - Maškaranoj udruzi „Kataroška“ Dobrinj i Općini Dobrinj, i jedan veliki, brzi, pozdrav Tomislavu Crviću - ti si dokaza da maška ima devet životi ! Tatjana Radivoj

17


Naš kraj - naši judi Akademiku Petru Strčiću nagrada Grada Rijeke za životno djelo

NAGRADA I ZAKLADA U SPOMEN NA POKOJNU ZNANSTVENICU Blagdan svetog Vida, zaštitnika grada Rijeke prilika je da se zaslužnim pojedincima i skupinama dodijele godišnje nagrade, a prema tradiciji i nagrada za životno djelo. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke, održanoj 14. lipnja u HNK Ivana pl. Zajca, nagrada za životno djelo na svečanoj sjednici dodijeljena je akademiku Petru Strčiću. U obrazloženju prosudbene komisije stoji da je akademik Strčić nagrađen za cjelokupan prinos unaprjeđenju i promicanju znanosti, te istraživanju povijesti grada Rijeke i zapadne Hrvatske. Primivši priznanje, akademik Strčić dao je svoje objašnjenje i poimanje ove nagrade: „Utemeljujem Zakladu godišnjih nagrada za jednu najbolju maturanticu ili maturanta općega gimnazijskog usmjerenja iz jedne od riječkih gimnazija a u Zakladu stavljam ovih 30.000 kuna nagrade. Zakladu utemeljujem u spomen prije deset godina preminule moje jedinice Snježane Marije.

Ona je s najboljim ocjenama maturirala u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, pa će ove godine kao prvi nagradu dobiti najbolji baš iz njezine bivše škole“, najavio je akademik Strčić svoju plemenitu nakanu, koja će samo potvrditi trajni spomen na među mnogima s tugom i poštovanjem spominjanu prerano preminulu znanstvenicu.

Dodajmo ovome da je godišnju nagradu Grada Rijeke za umjetnički nadahnuto i zanatski izvanredno promicanje starih zanata i obrtništva, te promoviranje riječkog suvenira dobio Tonči Grabušić, istaknuti jazz glazbenik, porijeklom iz naše općine. Gordana Gržetić

ZLATNI PIR Eto, hvala Bogu, u Gabonjinu u kratkom razdoblju i drugi zlatni pir. 24.7.2011. Anica i Ivan Škrabonja slavili su zlatni pir, a oženili su se 1.7.1961. u Parizu. Anica je emigrirala u Pariz 1960. godine, a Ivan je 1956. godine emigrirao u Italiju. Sklopio

je ugovor sa Francuskom kompanijom za rudarstvo 1957. godine da bi mogao ući u Francusku. Tamo je imao strica kod kojeg je radio kao zidar. Preko poznanika dobili su papire za Ameriku gdje su otišli 31.1.1962. U Americi je Ivan nastavio raditi na građevini kod Talijana,

Tatjana Radivoj

18

a 1964. je osnovao vlastitu firmu za građevinske radove, čime se bavio do umirovljenja 1998. godine. Imaju dvoje djece Marijanu i Džanija, i četvoro unučadi Kristiana, Evan, Juliana i Adriana. Stalno su nastanjeni u Americi, a od 1985. godine dolaze svake godine u rodni Gabonjin i ostaju otprilike šest mjeseci, a djeca dolaze kako im poslovne obaveze dozvoljavaju. Srebrni pir proslavili su u Parizu i novim autom došli u Gabonjin (Peugeot 505!), a zlatni pir proslavili su svetom misom u crkvi Presvetog Srca Isusova. Poslije mise počastili su sve prisutne u društvenom domu Gabonjin, a djeca su organizirala zajedničku večeru. Pridružujemo se čestitkama koje im je uputio svećenik, da požive još dugo godina u zdravlju i sreći. Tatjana Radivoj


Naš kraj - naši judi Priča o bračnom paru Feretić iz Polja

POSLOVNI ŽIVOT POSVEĆEN TRGOVINI Supružnici Bosiljka i Vlado Feretić cijeli su poslovni život posvetili trgovini, a svoj su radni vijek okončali kao obrtnici u Polju, gdje su sredinom 1991. g odine otvorili privatnu trgovinu mješovitom robom Isprva se privatnim biznisom počela baviti Bosiljka, koja se, nakon godine radnog staža, još 1973. godine zaposlila u poljanskom dućanu OPZ Malinska. Ona kaže kako je potom iskustvo stjecala radeći kao šefica dućana u susjednom Šilu, a potom se nakon deset godina ponovno vratila u mjesnu poljansku trgovinu. Vjerojatno će se mnogi sjetiti ondašnjih malih seoskih dućana, kad se ulje i petrolej točilo iz metalnih bačava, kaže Bosiljka, dodajući kako su jedinu vrstu pašte prodavali iz drvenih kutija. Ulje se vagalo u kilogramima, pri čemu se mjerila, a potom od ukupno izvaganog iznosa i odbijala težina boce. U rinfuzi su se prodavale i mnoge druge namirnice, pa su tako na vagi završavali i bomboni iz staklenki, suhe šljive, kao i nekad vrlo popularni cibib, odnosno grožđice. Kako nije bilo hladnjaka, ponuda salame svodila se na jednu vrstu polutrajne kobasice koja je

visila na stalku i rezala se nožem na drvenoj dasci. Tada su ljudi kupovali samo nužne namirnice i rijetko su ostajali dužni, no sjećaju se supružnici Feretić i kupaca koji su u trgovnu dolazili bez novaca, te bi ostajali dužni i po nekoliko dana. Uvijek smo pokušali pomoći, kaže Bosiljka, no bilo je i onih koji su to iskorištavali, pa čak se i ljutili, kad im nismo mogli kreditirati kupovinu u našem dućanu. Suprug Vlado, nakon dugogodišnjeg rada u crikveničkom Poljoprometu, po povratku s ličkog ratišta ostao je bez posla, pa se te 1995. godine pridružio supruzi, otvorivši zajednički obrt. Vlado je dobro baratao voćem i povrćem, te je znao slovenskim vikendašima prodavati i po nekoliko stotina

kilograma krumpira, kojeg su oni potom vozili u Sloveniju. Nestručnim rukovanjem voće i povrće gubi na kvaliteti, kaže Vlado, ističući kako je u tri po ponoći odlazio u nabavu, da bi s robom bio u trgovini već prije početka radnog vremena. Mjesne su trgovine često i okupljališta lokalnog stanovništva, pa se upravo u dućanima znalo doznati za poneku novost, a bilo je i svakojakih NG šaljivih dogodovština. Tako je Bosiljka jednom povratniku iz Amerike, koji je tražio „kancelar papir“, dala listiće toalet papira, da bi se na kraju ispostavilo da je Merikan tražio zapravo trgovački papir za pisanje. Isti je, govoreći pomalo iskrivljenim engleskim jezikom, jednom tražio „post papir“, pa je umjesto tražene dopisnice dobio razglednicu sa psom na slici. U današnje vrijeme veliki trgovački centri konkurencijom prisiljavaju male trgovine mješovitom robom na zatvaranje, no bez obzira na njihovu ponudu, oni nikad neće moći nadomjestiti toplinu i dražesnost malih mjesnih butiga u kojima sama trgovina poprima i jednu drugu, ljudskiju dimenziju. Nedeljko Gržetić

50 GODINA BRAKA Bilo je to 13.5.1961. godine, u crkvi Ćirila i Metoda na Sušaku, rekli su svoje sudbonosno DA Radenka i Josip Brusić. Radenka je išla u Rijeku 1956. godine učiti za šnajdericu. Josip je bio šegrt u Torpedu, 1958.1960. bio je u vojsci u Novom Sadu i Skopju. Na povratku u Rijeku planula je ljubav. Do 1964. živjeli su u Rijeci. Josip je otišao u Njemačku, Radenka u Gabonjin. 1969. godine, vratio se iz Njemačke i

Nenad Brusić

zaposlio se na Aerodromu Omišalj gdje je radio 15 godina, a do umirovljenja u Janaf-u.

Imaju dvoje djece Đurđicu i Nenada i četvoro unučadi Dijana, Sanjin, David i Julija. 13.5.2011. u društvu obitelji i prijatelja obilježili su 50 godišnjicu braka svetom misom u crkvi Presvetog Srca Isusova u Gabonjinu i slavljem u obiteljskoj kući. Radenka i Josip složili su se da je tajna uspjeha dugovječnosti veze u međusobnom razumijevanju i poštivanju. Tatjana Radivoj

19


Kultura Otkriven spomen reljef Peteru Infeldu

NE UMIRE ONAJ TKO JE ZA ŽIVOTA STEKAO BESMRTNOST

NG

Ovogodišnje otvorenje izložbe u dobrinjskom „Kulturnom centru Infeld“ uveličano je i otkrićem spomen - reljefa pokojnom kolekcionaru Peteru Infeldu, čiji je portret u reljefu izradila akademska kiparica Tatjana Kostanjević. Spomen ploču, postavljenu na samom ulazu u galeriju, otkrio je dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina, koji je istaknuo kako se Peter Infeld pokazao jednim od najboljih ambasadora Općine Dobrinj. Postavljanjem reljefa pokazujemo zahvalnost čovjeku koji je svojom zaljubljenošću u ovaj kraj zadužio sve nas, jer je izuzetno mnogo učinio na promociji Dobrinja i razvoju kulture na području naše općine, zaključio je načelnik Komadina. Svečanosti je nazočila i Zdenka Infeld, koja je naglasila kako Peter nije bio samo šef jedne velike austrijske firme za proizvodnju struna glazbenih instrumenata i nije bio samo kolakcionar

NG

umjetnina, već i čovjek koji je jako volio ovaj grad. Nakon što joj je načelnik Komadina uručio zahvalnicu za izniman doprinos u razvoju kulture i promidžbu općine, gospođa Infeld zahvalila se Općini i svim dragim ljudima u Dobrinju koji su prihvatili i podržali umjetnost i sjećanje na njezinog pokojnog supruga i njegovo djelo. Ovom je kulturnom događaju prisustvovao i Georg Gavrilović, generalni konzul Republike Austrije, te brojni prijatelji i štovatelji umjetnosti i pokojnog Infelda. Gerharda Kissera i Güntera Costazzu, ovogodišnje austri-

NG

20

jske izlagače u Kulturnom centru Infeld, predstavio je Ernst Hilger, Infeldov prijatelj i višegodišnji dobrinjski vikendaš. Kisser isprva radi kao samostalni reklamni grafičar, odgovoran za grafička obilježja poznatih marki poput OMV-a, Philipsa, Canona, te brojnih automobilskih marki. Fasciniran drvenom arhitekturom Južnog Gradišća, demontira, premješta i ponovno sastavlja povijesne zgrade, te ih tako spašava od propadanja. Potom postaje kurator obimne Infeldove zbirke, organizira brojne izložbe, te se bavi crtežom koji mu je važniji od kolorita. Costazza je radio kao kazališni slikar u Bečkoj državnoj operi, izlagao je s istaknutim umjetnicima, pa i sa Salvadoreom Daliem, a nakon intenzivnog slikanja u ulju, u potpunosti se prepustio akvarelu, te slikanju mediteranskih i drugih krajolika. Izložene radove, na oko 500 četvornih metra ove dobrinjske galerije, može se razgledati tijekom srpnja, kolovoza i rujna, kad će vas u svijet umjetnosti voditi uske uličice ovog starog, cvijećem urešenog drevnog grada. Nedeljko Gržetić


Kultura

ZBOR ZVON PO DRUGI PUTA U BANJA LUCI

RP

Na poziv banjalučkog biskupa Mons. Franje Komarice pjevački zbor „Zvon“ iz Dobrinja boravio je 21. i 22. lipnja, po drugi puta u devet mjeseci u Banja Luci. Povod našem posjetu bila je središnja proslava proglašenja blaženim pape Ivana Pavla II i osma godišnjica apostolskog pohoda Banjalučkoj biskupiji i proglašenja blaženim Ivana Merza. Svečano Misno slavlje u novoizgrađenoj i nedovršenoj crkvi Sv: Antuna Padovanskog u banjalučkom naselju Petrićevac predvodio je nadbiskup i metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s banjalučkim biskupom i predsjednikom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Dr. Franjom Komaricom i pomoćnim biskupom banjalučkim mons. Dr. Markom Semrenom te suslavlje tridesetak svećenika te sudjelovanje brojnih redovnica i vjernika koji su za ovu priliku stigli

iz mnogih krajeva gdje su raseljeni. Zbor „Zvon“ pjevao je staroslavensku misu koju je baš za zbor napisao naš dirigent maestro Damir Smerdel. Po završetku mise održan je kraći koncert duhovnih skladbi. Nakon ručka u biskupskom ordinarijatu članove zbora kao i načelnika općine Dobrinj Nevena Komadinu primio je biskup Franjo Komarica, koji se s članovima zbora u srdačnom druženju zadržao oko sat vremena, ovom prilikom razmijenili smo i darove. Biskup Komarica izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo što smo bili ovdje, ako ništa da se vidi da netko podržava malobrojne katolike, hrvate koji danas žive na ovom području. Darovima iz našega kraja podarili smo i kardinala Vinka Puljića, te zaključili da se vidimo i u Sarajevu. U popodnevnim satima

RP

posjetili smo trapistički samostan „Marija Zvijezda„ gdje smo se opskrbili i poznatim sirom Trapistom, koji ovi fratri rade po posebnoj tehnologiji. Kroz katedralu i grad provela nas je tajnica biskupa Komarice s. Damjana koja nas je svirkom pratila i na misi i koncertu. Zadovoljni što smo ponovo mogli nekome nešto podariti i nekoga podržati u borbi za prava obespravljenih ljudi rado ćemo uvjek biti sudionici nečeg sličnog. Ranko Pavačić

Ranko Pavačić

Mira Crnčić pobjednica 2. festivala „Zlatni otok pjeva“

ZAHTJEVNOM VANNINOM PJESMOM OSVOJILA STRUČNI ŽIRI U petak 6. svibnja 2011. u sportskoj dvorani krčke Srednje škole "Hrvatski kralj Zvonimir" održan je drugi po redu, festival mladih glazbenih talenata "Zlatni otok pjeva". Nastupilo je petnaest pjevačica i jedan pjevač a o najboljima je odlučivao je žiri u sastavu Andrej Baša, Darko Pavlešić, Kim Verson i Lidija Bačić. Prvu nagradu

žirija osvojila je Mira Crnčić iz Županja, za izvedbu zahtjevnog Vanninog hita "Ako je vrijedilo išta". Drugu nagradu žirija, ujedno i prvu nagradu publike, osvojila je Marta Trinajstić iz Vrbnika za pjesmom Lidije Bačić "Ne moren kontra sebe". Treće mjesto pripalo je Martini i Ani Živković iz Polja koje su otpjevale pjesmu Leone

Lewis "Better in time". Festival, koji je organizirala Udruga „Zlatni otok pjeva“, imao je i humanitarni karakter;. kupnjom ulaznice posjetitelji su sudjelovali u humanitarnoj akciji stipendiranja jednog osnovnoškolca, u suradnji s Udrugom "Andrijana Gržetić". G.Gržetić

21


Kultura Predstavljena knjiga o djetinjstvu o. Bonaventure Dude

ROKO JE UVIJEK U SRCU KRASANA A KRAS U ROKOVOM SRCU

Kraski Dom bio je premalen za primiti sve one koji su htjeli nazočiti promociji knjige „Roko u Krasu i Kras u srcu fra Bonaventure“, domaće autorice Radmile Borović. Kako je istaknula autorica, o fra Bonaventura Dudi mnogo je

NG

napisano kao vrsnom teologu, biblicistu, sveučilišnom profesoru, poliglotu i skladatelju, no malo se zna o njegovom djetinjstvu provedenom na Krasu. Spadam u zadnju generaciju Krasana koja još pamti priče svojih roditelja o NG jednom siromašnom, bistrom i odvažnom dječaku Roku, koji je postao poznat i učen fratar Bonaventura, rekla je autorica Borović, dodajući kako je raduje vrlo pozitivna Bonaveturina re-akcija nakon čitanja knjige, kad on kaže da ga jako zanima kako su ga tijekom djetinjstva doživljavali njegovi sumještani. Fra Bonaventura je vrlo emotivno doživio ovu krasku promociju knjige, te se posebno zahvalio autorici Borović, svojim Krasanima i dobrinjskom načelniku Nevenu Komadini, pri čemu je istaknuo kako ga od svih priznanja najviše veseli prošlogodi-

šnje proglašenje počasnim građaninom Općine Dobrinj. Promociji knjige, uz brojne klerike, prisustvovali su i dr. fra Emanuel Hoško, te akademik Petar Strčić, koji je istaknuo kako je fra Bonaventurino djelovanje rezultiralo nizom hrvatskih i stranih priznanja, te je između ostalih, akademik Bonaventura primio i Papino odlikovanje „ Pro ecclesia et pontifice “. Na prigodnoj svečanosti, uz mlade sopce, nastupio je i kraski župni pjevački zbor, a moderator promocije bila je Irena Grdinić, Bonaventurina bliska rođakinja, te ujedno urednica i lektorica ovog izdanja „Tiskare Šuljić“ iz Marinića. Nedeljko Gržetić

NG

Predstavljena knjiga „Udarna grupa otoka Krka 1944 - 45.“

SNAGA I HRABROST OTOČNE UDARNE GRUPE SPASILE STOTINE ŽIVOTA U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka i Povijesnog društva otoka Krka, sredinom lipnja u Krku je predstavljena dugoiščekivana knjiga prof. Ivana Kovačića Udarna grupa otoka Krka 1944. - 1945. Objavljivanjem ove opširne publikacije i iznošenjem manje poznatih činjenica, zaključena je ratna povijest otoka Krka od 1941. i 1945. Ovo će kapitalno djelo posebno mladim naraštajima pomoći da spoznaju stvarne uloge njihovih djedova i pradjedova tijekom burnih previranja 40-ih godina prošlog stoljeća.

22

Urednik izdanja akademik Petar Strčić rekao je kako je knjiga posvećena onome čime se ponosimo, ali i onome za čime žalimo, dodavši da niti jedan otok osim Krka nema tako dobro opisano razdoblje između 1941. i 1945. Direktor Naklade Kvarner d.o.o., Franjo Butorac podsjetio je na prethodne Kovačićeve knjige (Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1941. - 1943. i Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1943. - 1945.), istaknuvši kako posljednji naslov zaokružuje trilogiju nakon koje će se rijetko tko moći usuditi prigovoriti

događanjima na Krku tijekom II. svjetskog rata. Autor knjige poručio je pak kako je Udarna grupa nakon svake okupatorove ofenzive ostala hrabra i jaka, te tako spasila živote stotine i stotine otočana, spasivši pritom i materijalna dobra. „Prema najnovijim istraživanjima, na popisu Udarne grupe su 103 imena, iako ni to ne predstavlja konačnu brojku“, zaključio je Kovačić. Knjiga je objavljena kao 57. svezak Krčkog zbornika a njezino je objavljivanje financijski pomogla i Općina Dobrinj. Gordana Gržetić


Kultura Humanitarna izložba Tomislava Senčića „Svjetlo i drvo“

PRIRODA JE NAJJAČI KREATIVAC U petak, 22. srpnja, u Šilu je otvorena prva samostalna izložba mladog umjetnika Tomislava Senčića, pod nazivom „Svjetlo i drvo“. „Zapravo nemam nikakvo formalno obrazovanje umjetničkog usmjerenja, ali me oduvijek

namijeni Humanitarnoj udruzi „Andrijana Gržetić“, što je autor odmah prihvatio. Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja, svakodnevno od 18 do 22 sata. G.G.

zanima kreativnost raznih vrsta“, kaže o sebi Tomislav Senčić, koji se u djetinstvu zabavljao izrađujući igračke od kartona i ljepila. Kasnije je izrađivao razne predmete, od apstraktnih struktura, komada namještaja do jedrilica. Ipak, najviše se zaustavio na izradi lampi od drva, možda jer ih je moguće izrađivati u ograničenom prostoru, možda zato što na neki zgodan i jednostavan način objedinjuju estetiku i funkcionalnost. Inspiraciju crpi iz prirode, koja je, kaže, ipak najjači kreativac.Ideja TZO Dobrinj, tj. organizatora ljetnih izložbi u Šilu je da se svake godine prihod od prodaje izložaka

SLIKARSKA KOLONIJA NA ŽUPANJAMA Dugogodišnji slovenski vikendaš Konrad Krajnc i ove je godine organizirao slikarsku koloniju, te je u županjarskom domu priređena prigodna izložba slika. Prije desetak godina Krajnc je u svom domu na Županjama okupio i nekolicinu djece s područja Općine Dobrinj, te ih kroz svojevrsnu školu, uputio u prve korake slikarskog umijeća. Ove se godine koloniji pridružilo nekoliko njegovih prijatelja iz Slovenije, koji su svoj boravak u Županjama zabilježili živopisnim bojama. Na otvorenju izložbe Krajnc je naglasio kako se i kroz slikarstvo može ostvariti prijate-

NG

ljstvo među ljudima, te kako se i u malim sredinama kroz umjetnost

može povezivati ljude dobre volje. Nedjeljko Gržetić

23


Razmišljanja i sjećanja

SVIRKA SOPELA I PUČKO PJEVANJE NEMATERIJALNA KULTURNA VREDNOTA DOBRINJA Glazbena baština Dobrinja i okolnih mjesta jedna je od temeljnih sastavnica tradicijske kulture. Ona se kroz stoljeća duboko ukorijenila u biće čovjeka ovoga prostora i neraskidiv je dio njegova svjetovnog i duhovnoga rastanja. Pučko glazbalo koje čovik z dobrinjskoga najviše cijeni i voli su sopeli. On ih shvaća, razumije i ljubi njihovo sopeni, a jednako tako i starinski kanot. Svi ti dragi zvuci izviru iz njega samog iskazujući istodobno njegova radosna i sjetna raspoloženja, koja proizlaze iz načina njegova života, najviše teškog, mučnog i skrbnog, kojim ovdje živi kroz svoju trinaest stoljetnu prošlost. IZ POVIJESTI Izučavajući povijest našeg naroda, muzikolozi su se dosta bavili porijeklom toga narodnog instrumenta. Neki teoretičari ih dovode u vezu s grčkim aulusom i rimskom tibijom, koji također imaju dvostruki jezičac (pisok) i cilindričnu cijev (civ, prebiranica). Drugi opet pišu da im je preteča šalmaj, koji se razvio koncem srednjega vijeka, a nestao iz europske glazbene umjetnosti godine 1700., kada ga je zamijenila oboa. Stari se šalmaj i do danas zadržao u švicarskim Alpama i u Abruzzima u sjevernoj Italiji. Usvojimo onu tvrdnju, po kojoj je sopeli naš pučanin naslijedio od naroda koji je od prije obitavao na ovom prostoru. Prema tome imaju vrlo staru povijest na ovom našem tlu. Svirka sopel Dobrinja i otoka Krka ima jedinstvene temelje s onom iz cijeloga Hrvatskog primorja i Istre. Čvrsto postavljen i sa šest rupica (škujic) na veloj i isto toliko na maloj sopeli, raspoređen zvuk, ustalio je tijekom stoljeća osebujan i jedinstven netemperirani tonski niz od šest tonova između kojih se ne može postaviti (svirati, pjevati)

24

niti jedan drugi ton. U toj netemperiranosti svirke i naturalizmu pjevanja, velika je vrijednost i samoniklost ovoga prastarog muziciranja.

Svetko Ušalj (1937.) iz Gabonjina, graditelj sopela i glagoljaš. Sopeli izrađuje 20 godina i izradio ih je preko 150 pari, najviše od žestili, ulikve, žižule.

GRADITELJI SOPEL Sopeli su graditelji probali izrađivati od raznih vrsta tvrdoga i mekog drveta, ali su ih najviše izrađivali, a to čine i danas, od žestile, javora, trešnje, smreke, akacije (žižuli) i masline (ulikve).

Mirko Hrvatić (1950.) iz Krasa. Sopac i graditelj sopel. Izrađuje ih više od 30 godina. Njegova je obitelj jedna od rijetkih škola svirke sopela, pučkoga pjevanja i izrade pučkih instrumenata.

NAŠI GRADITELJI SOPEL Vinko Trubić Nadalić (1903.1980.) iz Gostinjca. Graditelj sopel i bard krčkih sopaca znao je reći: „Sopel od ulikve najviše dura, od žestili istešo, ma od javora najlipje zvoni“. Izradio je više od tristo parova sopel, najviše od javora. U njegovoj su se radionici upotrebljavali isključivo stari alati kao što su: sikirica, ravni i obli nožić, britvica, kosirić, veli svidor, mali svidrić, obli železni šćapić i stoklena harta. U novije doba (sedamdesetih godina 20. st.) koristio je pri izradi sopel i tokarski stroj.

LJESTVICA TIJESNIH INTERVALA, ISTARSKA LJESTVICA Posebnost zvuka svirke sopela i arhaičnost pučkoga pjevanja Dobrinja, otoka Krka, Hrvatskog primorja i Istre, slušatelj iz unutrašnjosti Hrvatske ili stranac, doživljava kao nešto egzotično, njegovu uhu strano. Gradski kultiviranom slušatelju iz urbanih sredina koji je naučio slušati, pjevati, svirati temperiranu glazbu, taj je zvuk opor i stran. Tajna ove osobitosti predstavlja i danas izazov mnogim muzikolozima, iako su poznate mnoge bitne činjenice za tu posebnost. Mnogi su se muzikolozi u 19. i 20. st. bavili proučavanjem problema ove specifičnosti, s analizom akustike tog zvuka, čime se bave i danas. Prvi naš sakupljač narodnih napjeva i folklorist Franjo Kuhač (1834.-1911.), koga s pravom nazivamo ocem hrvatske muzikologije, kaže o svirci sopela i kantu na o. Krku, Hrvatskom primorju i Istri, da se kreće u glazbenoj ljestvici koja ne postoji ni u jednoj poznatoj nam evropskoj glazbi. O naturalističkoj svirci na sopelama i narodnom pjevanju na o. Krku piše krčanin Ignacije Radić (1876.1965.) iz Sv. Vida Miholjice, skladatelj Bernardin Sokol (1890.1944.), češki muzikolog i folklorist Ludvig Kuba (1863.-1965.), Matko Brajša Rašan (1859.-1934.).

Ivan Radić (1910.-1996.) iz Gostinjca, vrhunski sopac i graditelj sopela. Za izradu sopel, najviše je koristio javor i žestilu, a od 1980. g. prvi graditelj koji je počeo koristiti plastične cijevi za izradu prebiranica i špuleta. Iz ove je radionice izašlo više od tisuću pari vrlo kvalitetnih sopel. Marijan Orlić (1959.) iz Punta. Sad živi u Krasu. Vrstan je sopac i relativno mlađi i uspješan graditelj sopel. Izradio je alate po mjerama iz radionice Ivana Radića. Počinje raditi 2000.g. i do danas je izradio više od 200 pari sopel, od kojih dio ide za prve nagrade mladim sopcima na natjecanju u Udruzi sopaca otoka Krka, i u Ronjge na „Mantinjadu pul Ronjgi“.


Razmišljanja i sjećanja Netemperirani tonski niz teorijom heksakorda, odgonetnuo je i fiksirao posebnim notnim sustavom muzikolog, skladatelj i glazbeni pedagog Ivan Matetić Ronjgov (1880.-1960.). Na tom istraživanju radio je više od 25 godina. Sakupljao je i zapisivao narodne pjesme po Istri, Hrvatskom primor ju i otocima Sjevernog Jadrana. Bio je više puta u Dobrinju, Omišlju, Vrbniku, Malinskoj i Baški. Matetić gradi teoriju o četiri tipa Istarske ljestvice. Temeljna im je karakteristika frigijska kadenca, a opseg napjeva (pjesme, plesovi) ljestvični heksakord (šest tonova). U taj tonski niz mogu se svrstati sve pučke pjesme i napjevi za svirku sopel primorsko istarske glazbe.

Zajednički im je cilj čuvati i promicati folklornu i glazbenu baštinu Dobrinja i okolnih mjesta. Učitelji i voditelji uče mlade sost, toncat i kantat po starinsku, onako kako su ih učili njihovi stariji. Spomenimo, da je dobrinjska folklorna skupina sudjelovala na prvom Krčkom festivalu daleke 1935. u Omišlju, najstarijem festivalu folklora takva oblika u našoj Domovini. Sa tog festivala danas su naše dvije suvremenice: Emica Šamanić Rakić iz Dobrinja i Marica Gršković Oršić iz Vrbnika. Iduće 1936. na Krčkom su festivalu sudjelovale naše suvremenice: Zora Fugošić iz Šila, Marica Kirinčić iz Klimna i Katica Turčić iz Sv. Vida Dobrinjskog.

GP

Na prva tri tipa ljestvice tijesnih intervala sopu i kantaju istrani a na četvrtoj (najtijesnijoj) krčani i primorci. Matetićeva je ostavština od neprocjenjive vrijednosti na samo ona u njegovim melografskim radovima, već što je te motive, upotrijebio u svom skladateljskom radu. K U LT U R NA D RU Š T VA DOBRINJA Devedesetih godina 20.st. organizacijski se utemeljuju kulturna (folklorna) društva i to: Kulturno društvo „Ive Jelenović“ Dobrinj Kulturno društvo „Sv. Juraj“ Kras Kulturno društvo „Sv. Petar“ Gabonjin

PUČKO PJEVANJE I SVIRKA SOPELA U DUHOVNOJ GLAZBI Jedna od izvornih sastavnica hrvatske kulture i opstojnosti našega čovjeka na prostoru sjevernojadranskih otoka, Hrvatskog primorja i Istre jest glagoljaštvo. Došavši na jadransku obalu i primivši kršćanstvo, Hrvati ulaze u srednjovjekovnu civilizaciju na posve specifičan način. Za razliku od svih drugih zapadno-europskih naroda, Hrvati su rimski obred primili i zadržali ne na latinskom, već na starom crkveno slavenskom jeziku i vlastitom pismu glagoljici. Jedinstvena je to pojava u Katoličkoj crkvi, gdje je do najnovijeg vremena Drugog Vatikanskog koncila (1962.-1965.), službeni jezik u liturgiji rimskog

obreda bio isključivo latinski. Ovaj izvorni hrvatski fenomen glagoljaško bogoslužje do današnjeg vremena zadržao se upravo u Dobrinju. Glagoljaštvo je našlo svoj izričaj u različitim područjima kulture, pa tako i na području duhovne i svjetovne glazbe. Budući da je jezik bio razumljiv, puk je živo sudjelovao u obredima pa se s vremenom razvio i poseban domaći glazbeni izričaj crkvenog pjevanja, glagoljaško pjevanje. To je pjevanje obreda zapadne Rimske crkve na hrvatskoj verziji staroslavenskog jezika. Ono se pojavljuje u IX. Stoljeću na otoku Krku, Hrvatskom primorju i Istri. Glagoljaši su se služili liturgijskim knjigama pisanim na glagoljici, ali nisu imali notno zapisane melodije. One su se prenosile usmenom predajom iz naraštaja na naraštaj. I danas u župnoj crkvi Sv. Stjepana u Dobrinju nedjeljni misni obred glavnih stavaka misnog ordinarija izvodi se pučkim, domaćim pjevanjem na staroslavenskom jeziku kao i mnogi drugi napjevi, antifone, psalmi na Veloj vičernji i u blagdane kroz crkvenu godinu. POVELJA UNESCO-a Stručna skupina Ministarstva kulture RH predstavila je naš jedinstveni glazbeni idiom ljestvicu tijesnih intervala tzv. Istarsku ljestvicu komisiji asocijacije Ujedinjenih naroda UNESCO-a, koja je u rujnu 2009. usvojila naš prijedlog i stavila pod zaštitu na prestižnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Tako je naš kanot i svirka sopel starinska pučka glazba postala dionicom zaštićene namaterijalne glazbene baštine čovječanstva. Tadašnji ministar kulture mr. Božo Biškupić, predao je povelju UNESCO-a Udruzi sopaca otoka Krka. Udruga danas okuplja 130 članova, gdje se mladi sopci i kanturi natječu u vještinama prastarog muziciranja u svirci sopela i pučkom pjevanju, gdje danas već 23 godinu sudjeluju i mladi sopci i kanturi naših triju folklornih društava. Ivan Pavačić

25


Razmišljanja i sjećanja Uz 95. obljetnicu rođenja fra Vinka Fugošića

KAD RIVALSTVO POSTANE PRIJATELJSTVO -Vražji fratre ! Da nisi to što jesi, mogao bi biti arheolog ! - reče Branko Fučić, odmjeri me par puta pogledom specifičnim istovremenom divljenju, zavisti i začuđenosti. Slegnuo sam ramenima i nasmijao se, pomislivši u sebi: „Pa ja sam pretekao Fučića ?!“ A onda se - htio ja to, ili ne htio - javila sumnja, gotovo bojazan: „A što ako me iskoristi ? Ako sebi pripiše zasluge? Ako…“ Srećom, nije se dogodio taj „ako“. Nekoliko godina kasnije, sa zadovoljstvom sam pročitao Fučićev članak o prvotnom mjestu Bašćanske ploče u jurandvorskoj crkvi svete Lucije. Spomenuo me, znaš, zapravo, ne samo spomenuo, nego mi priznao - kako bi to rekli u auto školi - prednost prolaska. Eto, tako ti je završila ta moja epizoda s Fučićem i pločom. -A ono drugo, barba frator ? - upitala sam ga uvjerivši se da je ostatak obitelji i rodbine dovoljno daleko da me ne mogu čuti. Odmahnuo je glavom: - Opasno je o tome govoriti ! nastavio je. - Preživjela sam napad vučjaka ! nisam se dala smesti. „Barba frator“ nije popustio. Niti ja. Nisam popuštala i nisam mu dala mira, koji je poželio nakon ručka u krugu moje obitelji, tijekom kojeg nam je valjda po stoti put prepričao anegdotu s Brankom Fučićem. „Barba frator“ mir je odlučio potražiti u obližnjem mjestu Gostinjac, kamo se uputio pješice. Slijedila sam ga na pristojnoj udaljenosti, vrebajući pogodan trenutak da se moja ružičasta bilježnica počne puniti toliko željenom pričom. -Ni pet minuta mira mi ne daš ! oglasio se fratar. Zaustavio se i pokazao mi na obližnji suhozid. - I? Zanima te taj moj ožiljak ? - Pa rekli ste da taj ožiljak ima veze s Fučićem. Je li Vas Fučić udario zato što ste prije njega otkrili gdje je stajao taj plutej, ili ste se naknadno potukli ? - upitala sam ga. - Što je za tebe prijatelj? - uzvratio

26

mi je protupitanjem. - Ne vjerujem u prijateljstvo odgovorila sam mu. - Postoji koristoljublje a ne prijateljstvo. - Kad si tako uporna, dokazat ću ti da prijateljstvo ipak postoji. Pravo prijateljstvo - reče mi fratar a ja sam, ozarena što ću napokon saznati tajnu sitnog, jedva primjetnog ožiljka, otvorila bilježnicu. Nakon par minuta odložila sam olovku i zatvorila bilježnicu…bio je luksuz gubiti svaku sekundu na pisanje. Ionako sam slušajući doslovce upila svaku riječ koju je „barba frator“ izgovorio… O. Vinka Fugošića (Gostinjac, 1916 - Crikvenica 2003.) rijetko je tko iz moje šire i uže rodbine titulirao - za sve nas bio je jednostavno „barba frator“. Kažu stariji da sam ja „krivac“; slijedeći logiku po kojoj se svakog odraslog čovjeka oslovljava iz pristojnosti s „barba“, a „barba Vinko“ je fratar, prozvala sam ga „barba frator“, što su odrasli prihvatili najprije u šali, a potom je taj nadimak postao trajan. „Barba frator“ nije bio od velikih riječi, niti velikih prohtjeva. Zapitkivao je malo, analizirao i raspravljao o drugima još manje. Smatrao je da svatko od nas mora imati svoj svijet i kretati se isključivo unutar tog svog, a ne tuđeg svijeta. A u središtu njegovog svijeta - osim duhovnosti - bila je umjetnost. Tragove od ulja, tempera, kamena i mramora ostavio je diljem jadranske obale, pa i šire. Pisane je tragove ostavio u nekoliko stručnih članaka, te u knjigama „Znancima u pohode“ i „Franjevački klaustri na jadranskoj obali“. Oni koji su ga slušali, složit će se da su njegove rečenične konstrukcije bila čista poezija, iz koje je izvirala ljubav prema umjetnosti, ali i prema čovjeku koji je stvara ili oplemenjuje. Jedan od takvih pojedinaca kojima se neskriveno divio, bio je akademik Branko Fučić. Često je o njemu pričao,

oslovljavajući ga s „moj prijatelj Branko“. Mojim iznenađenjima nije bilo kraja kad sam koncem 90-ih godina upoznala akademika Fučića. Čak je i mene, nerijetko sklonu oštrim komentarima, akademik Fučić uspio šokirati. Strogi znanstvenik nikako mi se nije uklapao u sliku čovjeka kojeg bi tihi, profinjeni fratar smatrao svojim prijateljem (a barba fratar je za malo koga još govorio da mu je prijatelj). Bilo je vrijeme da se razlog te čudne priče o još čudnijem prijateljstvu između tihog fratra i oštrog britkog akademika istjera na svjetlo dana. Jedva primjetni ožiljak na licu, za koji je barba frator jednom spomenuo da ima veze s „prijateljem Brankom“, učinilo mi se kao zgodno polazište za istraživanje. Čekala sam pravu priliku, a onda se dogodio kolovoz 2002…. Iako škrt na riječima, u kratkim je propovijedima koje bi tijekom ljetnih mjeseci imao u svom rodnom kraju, s malo biranih riječ, „barba frator“je jasno davao do znanja što misli o komunističkom režimu i jednoumlju. Oni koji su ga slušali, kažu kako nikad na oltaru nije izgovorio riječ „komunist“, „partija“ i sl., ali bi i prosječnom slušatelju bilo jasno na koga ili što usmjerava svoje misli i riječi. Nerijetko se „barba frator“ sa svojih omiljenih šetnja rodnim krajem vraćao uznemiren pa i preplašen. S jedne se šetnje vratio izudaran. Franjevačka mu je halja bila uprljana zemljom a lice oblivenu krvlju. U strahu da ne uznemiri majku, pomoć“ je potražio u kući Kate Pavačić iz Svetog Vida. Nakon što su mu ozljede koliko - toliko sanirane a halja očišćena, „barba frator“ se pribrao i krenuo prema kući svoje sestre, gdje je najčešće tijekom ljeta odsjedao. Prije toga, ženi koja mu je pružila pomoć, zaprijetio je da nikada nikome ne spomene ovaj


Razmišljanja i sjećanja In memoriam: Anton Sučić

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJEM OPĆINSKOM „FANTU“ Životni se ciklus za svakog pojedinca sastoji od dviju krajnjih točaka - rađanja i umiranja. A neovisno o broju proživljenih dana, mjeseci ili godina, svaki ljudski odlazak označava i odlazak djelića povijesti. U predvečerje 19. dana srpnja, u 89-oj je godini u Dobrinju svoj život završio Anton Sučić. S njim je u nepovrat otišao i dio dobrinjske povijesti, kad su dnevne novine bivale tek privilegija rijetkima, a radio, televizija, elektronička pošta i slični suvremeni načini komuniciranja i prenošenja informacija san koji se nije mogao čak ni sanjati. A informacije su ipak kružile - točno i pravovremeno. Zahvaljujući općinskom kuriru, ili kako bi se to „ po starinsku“ reklo, „općinskon fantu“. Posljednji koji je obnašao funkciju općinskoga „fanta“ bio je pokojni Sučić. Sjećaju se i danas mnogi stariji žitelji Dobrinjštine „fanta“ Sučića kako nakon nedjedogađaj. Nije ju trebao opominjati; bilo je to vrijeme kad se zbog jedne jedine riječi kućno ognjište moglo zamijeniti trajnim boravkom na Golom otoku, ili - još gore - vječnim boravkom u pokojem od bezdana smrti. „Barba frator“ je prije vremena pod izgovorom poslovnih obaveza - završio svoj ljetni odmor u Gostinjcu. Ipak, bijeg iz rodnog mu kraja, nije značio i prestanak opasnosti za njegov život. A onda se pojavio stari znanac „barba fratra“ - njegov zamalo ljuti rival Fučić…-Prijetili su mi, podmetali, zamalo zabranili pedagoški rad… A tek psihičko maltretiranje ?! I vjerovala ili ne, Branko je to spriječio. Kako ? Ne pitaj jer ne znam. Kako je saznao ? Ni to me ne pitaj. Samo mi je jednog dana u samostan neki dečko donio poruku na komadiću papira, na kojem je pisalo: „Ne brini se. Sredit ću to.

Meri Sučić

ljnih misa stoji na kamenu na dobrinjskoj placi i „puplika“ ono najvažnije što je obilježili proteklih tjedan dana, te najavljuje što će biti u skoroj budućnosti. A sjećaju se mnogi Sučićevog kucanja na vrata, Branko“. I sredio je. Maltretiranja su prestala. Moj prijatelj Branko… vidiš da prijateljstva ipak postoje ! zaključio je svoju priču. Pogled mi je nesvjesno pao na sićušni ožiljak na njegovom licu. -Ah, da, ožiljak. Ma to mi je uspomena na onaj napad. Majci i sestrama sam slagao da me grana u šumi ogrebla. Onda se rana zakomplicirala, inficirala, trpio sam nesnosne bolove a liječniku se iz opravdanih razloga nisam usudio ići. Uz onaj papirić, bila je i bočica neke tekućine. Mjesec dana sam mazao ranu i prošlo je. Eto, Branko je svakoj rani imao lijeka… Još dugo nakon što sam ponovila prisegu kako će ova priča ostati tajna, nakon čega je on otišao u toliko željeni mir svoga Gostinjca, sjedila sam na suhozidu zadubljena u misli. Bilo je upravo nevjerojatno što je „barba frator“ skrivao tolike

s kojih bi u jednom dahu prenio poruku općinara; sjećaju se i diskretnih uručivanja koverti, u kojima su stajale obavijesti koje nisu slutile na dobro. Kucao je Sučić na mnoga vrata tijekom, ali i nakon službe općinskog „fanta“; i u poznijim godina, već pomalo narušenog zdravlja, pokucao bi na vrata onih koji su od njega bili stariji ili bolesniji. „Ne smimo se zaboravit“, rekao bi često prilikom takvih posjeta. Da, trebalo bi biti tako; ne bi se smjelo prepustiti zaboravu saznanje „ki smo, čo smo i čiji smo“, a ni one koji su nenametljivo, samozatajno, pisali poglavlja povijesti kojom bismo se morali češće i glasnije ponositi. I stoga neka posljednji pozdrav posljednjem općinskom fantu bude: Nećemo Vas zaboravit! Gordana Gržetić

godine. A lik strogog akademika i dalje mi se nije uklapao u priču o hrabrom čovjeku koji riskira život za donedavnog rivala… Obećanje dano barba fratru, prekršila sam u siječnju 2009. godine. Simpozij o akademiku Fučiću učinio mi se idealnom prilikom da prekinem taj zavjet šutnje. Na tome mi - uvjerena sam ni barba frator, niti akademik Fučić ne bi zamjerili. O čovjeku kojeg sretneš jednom ili dvaput u životu ne možeš i ne smiješ donositi konačni sud, veli stara poslovica, ali ja prednost dajem drugoj: „Po jednom djelu ili potezu možeš bez puno muke procijeniti pojedinca“. Prilikom svakog odlaska na dubašljansko groblje svetog Apolinara, uz jednostavan grob obilježen križem s natpisom „Branko Fučić“, prisjetim se tih riječi… Gordana Gržetić

27


Sport Općina Dobrinj bogatija za još jednu sportsku ekipu

OSNOVAN MALONOGOMETNI KLUB „OPĆINA DOBRINJ“ Nogometaši općinske malonogometne ekipe, nakon 27 utakmica i uspješnih nastupa na nekoliko turnira, i formalno su uredili svoj status kroz osnivanje udruge. Na osnivačkoj skupštini za predsjednika „MNK Općina Dobrinj“ izabran je Milorad Justinić, koji će u narednom periodu obavljati i funkciju trenera. - Mladi igrači ove ekipe dolaze iz gotovo svih naselja općine i kroz njihov rad ogleda se zajedništvo naše Dobrinjštine,

NG

rekao je na osnivačkoj skupštini kluba načelnik Neven Komadina, koji je izabran za potpredsjenika ove novoosnovane sportske udru-

ge. U izvršni odbor kluba, osim predsjednika i potpredsjednika, uključeni su i Boris Crnčić, Ivica Barbalić, Nikica Fugošić, Dragan Simović, Marko Cvitan, Luka Tabako i Dragan Brnić, pa bi ta kombinacija zaljubljenika u nogomet i privatnih obrtnika trebala biti garancija kvalitetne potpore klubu, koji je i dosad imao financijsku podršku Općine Dobrinj. Nedeljko Gržetić

Luka Tabako

17. “Trofej sv. Apolinara” U organizaciji ŠRD „Lastavica“ u Malinskoj je održan tracionalni, 17. po redu Trofej sv. Apolinara natjecanje u udičarenju s obale za juniore i juniorke U-16. Natjecanje je okupilo 26 sportskih ribolovaca iz šest otočnih klubova. U pojedinačnoj konkurenciji prvo mjesto osvojio je Mihovil Prendivoj iz Čavlene Poljica s ulovljene 22 ribe ukupne težine 612 grama, drugo Đani Petrović iz Čikavice Šilo s također ulovljene 22 ribe, ali ukupne težine 586 grama. U ekipnoj konkurenciji prvo mjesto osvojila je druga ekipa Čikavice iz Šila, koju su činili Đani i Marin Petrović. Drugo mjesto pripalo je prvoj ekipi krčke „Lovrate“, a treće prvoj ekipi Čikavice (Timea Boroš i Domagoj Grdinić). GG

28

ŠRD “ČIKAVICA” NIŽE USPJEHE I POBJEDE


Sport

„KVARNERSKA RIVIJERA“ IGRANA U KRKU Krajem svibnja u Krku je odigrana skupina „D“, 59. izdanja „Kvarnerske rivijere“, međunarodnog nogometnog turnira na kojemu nastupaju ekipe juniorskog uzrasta. U skupini koja je igrana u Krku nastupili su sljedeće momčadi: NK „KRK“, HNK „HAJDUK“ iz Splita, NK „OLIMPIJA“ iz Ljubljane te FC „AUGSBURG“ iz Augsburga“. Nakon trodnevnog razigravanja, ostvaren je sljedeći poredak: 1. Augsburg - 5 bodova, 2. Krk - 5 bodova, 3. Hajduk - 3 boda, 4. Olimpija - 1 bod. Prema ostvarenim rezultatima prolaz u četvrtfinale osigurali su momčadi Augsburga i Krka. Nažalost, u četvrtfinalnom susretu protiv Rijeke, Krk je poražen, te izbačen iz daljnjeg natjecanja. Bez obzira na to momčad Krka pokazala je dobru igru te se prolazak u četvrtfinale svakako smatra velikim uspjehom. Ovdje je važno istaknuti da su podršku organizaciji turnira dale sve Općine otoka Krka i Grad Krk kao domaćin, koji su najvećim dijelom i financirali troškove smještaja ekipa. Bitno je napomenuti da su najveći dio sredstava za smještaj ekipe „Hajduka“ dali privrednici i navijači „Hajduka“ s otoka Krka. U godini kada „Hajduk“ iz Splita, najtrofejniji klub u Republici Hrvatskoj, proslavlja 100 godina od osnutka, bila nam je

LT

NK

LT

posebna čast ugostiti „bile tiće“. Činjenica je da je upravo „Hajduk“ već u prvom krugu ispao iz daljnjeg natjecanja te prikazao igru ispod očekivanja. Turnir je bio vrlo dobro organiziran, te su sve ekipe iskazale zadovoljstvo gostoprimstvom i uvjetima za odigravanje

utakmica. Za odličnu organizaciju turnira svakako su najzaslužniji predsjednik NK Krka Vlado Kirinčić, tajnik Željko Dminić, gradonačelnik Krka Darijo Vasilić i članovi Upravnog odbora kluba. Nogomet na našem otoku ima dugu tradiciju, čemu svjedoči 71 godina od osnutka NK „KRK“ te 80 godina postojanja NK „OŠK“ iz Omišlja. Vjerujem da će ovakvi međunarodni turniri pridonijeti daljnjoj popularizaciji nogometa na našem otoku. I za kraj treba napomenuti da je pobjednik ovogodišnje „Kvarnerske rivijere“ momčad NK „RIJEKA“, koja je u finalu pobijedila NK „SLAVEN BELUPO“ rezultatom 3:1. Neven Komadina

Luka Tabako

Krk i Hajduk vole se od malih nogu !

NK

29


Savjeti stručnjaka

TJEDAN ZDRAVOG OSMJEHA

TR

Prvi tjedan u mjesecu svibnju proglašen je „Tjednom zdravog osmjeha“. Od nas, doktora dentalne medicine, prema savjesti se očekuje da se angažiramo po tom pitanju. Budući da ja živim na području

TR

Općine Dobrinj, smatrala sam da bi edukacijom tj. predavanjem o zdravlju i čuvanju zuba, pridonijela osvještenosti o važnosti čuvanja zdravlja zubi i usne šupljine. U sponzorskom odnosu sa Elmex-

om, najavili smo se u Osnovnu školu Dobrinj i Dječji vrtić Polje. I tako su dvije tete, Sandra i moja malenkost, došle najprije Nevenkinim prvašićima, a onda smo išli u Polje. Nakon predavanja, pokazala sam im pravilnu tehniku četkanja zuba, a Ivan Škrabonja odlično je pokazao naučeno. Dobili su i male poklone od tete Sandre. Zahvaljujemo na gostoprimstvu učiteljici Nevenki Kirinčić i teti Luciji u vrtiću. U DV Polje bilo je bezbroj pitanja, a svi su imali potrebu reći kakvu oni imaju četkicu, kada i kako peru zube (pozdrav djevojčici čija mama se zove Tatjana!), i obećali su mi da će nacrtati ono što sam im pričala tj. kako su to svojim očima doživjeli. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

Tatjana Radivoj

PONIKVE UVELE PLAĆANJE ELEKTRONIČKIM PUTEM (04. lipnja 2011.) Trgovačko-komunalno društvo Ponikve svojim korisnicima nudi novu mogućnost dostave računa putem e-maila. Otočani će aktiviranje mogućnosti plaćanja računa putem Interneta moći pokrenuti

30

nakon što se u što skorijem vremenu jave naplatnoj službi Ponikava. Nakon toga potrošači će u redovitim mjesečnim intervalima primati račune za komunalne usluge u obliku elektroničke pošte. Svi

zainteresirani za novu uslugu svoj zahtjev mogu poslati na e-mail: laura.vancina@ponikve.hr. U mailu obvezno treba navesti prijepis poziva na broj s posljednjeg računa za komunalije.


Izdvojeno

Otvaranje obnovljenog obalnog pojasa i lučice u Solinama

SOLINE U NOVOM RUHU

Obalni dio naselja Soline osvanuo je u potpuno novom ruhu, s uređenim sunčalištima, zelenom i parkirališnom površinom, te uređenom lučicom. Rezultat je to višegodišnjih nastojanja mještana Solina da se oplemene turistički potencijali ovog malog primorskog naselja, smještenog u istoimenoj uvali na istočnoj obali otoka Krka. - U ovu je investiciju iz općinskog proračuna uloženo 850 tisuća, rekao je načelnik Neven Komadina, dodajući kako su 60 tisuća kuna donirali korisnici vezova na novouređenom lukobranu. Obalni dio projektiran je po zamisli arhitekta Nenada Kocijana koji je obavio i poslove nadzora. Početne radove, s određenim zakašnjenjem, obavilo je poduzeće GPP Mikić d.o.o. iz Omišlja, dok su završne radove obavili Vrtni centar Viškovo, GP Krk d.d. iz Krka, Marina Metali iz Rijeke, dok je uređenje zelenih površina odradila tvrtka Lumin iz Krka. Kako je na prigodnoj svečanosti, prilikom otvorenja novouređenog obalnog djela istaknuo Ivan Crnčić, predsjednik MO Soline, prvotno

Nikica Trubić

uređenje plaže počelo je još 90-tih godina, kad su započeli i radovi na nasipavanju novog privezišta, a veliku potporu, osim mještana Solina, pružali su i brojni vikendaši, kao i mještani susjednih sela. U jednom dijelu ovog prostora smještena je i stara kamena mjera za drva, obzirom da se kroz stoljeća, na ovom području obavljala i značajna gospodarska djelatnost, isprva kroz proizvodnju soli, a potom i kroz aktivnosti obližnje ciglane i transporta drva domaćih težaka i brodara. Svečanosti su, uz čelnike Općine Dobrinj i Lučke uprave Krk, nazočili i Nikola Mendrila, pročelnik županijske uprave za pomorstvo, kao i državni tajnik Željko Goršić, inače dugogodišnji vikendaš u ovom kraju. Vrijedi istaknuti kako su prilazi sunčalištima prilagođeni osobama s posebnim potrebama, a cijeli je prostor komunalno opremljen odgovarajućim ogradama i rasvjetom, pa se tijekom ljetnih mjeseci, uz ugostiteljske objekte, tu odvija živahna turistička aktivnost. - Ovaj

zahvat još je jedan prilog oplemenjivanju ovog prostora u cilju kvalitetnije turističke ponude. Posebno treba istaknuti trud i zalaganje predsjednika MO Soline Ivana Crnčića, svih stalnih te povremenih stanovnika Solina koji su dali značajan doprinos u ovim i mnogim drugim akcijama te mogu poslužiti kao primjer drugima. Osim ove investicije, u pripremu ovogodišnje turističke sezone investirano je dodatnih 650 tisuća proračunskih kuna za komunalno opremanje plaža u Šilu, Klimnu i Čižićima, zaključio je načelnik Neven Komadina, koji je istaknuo kako će se, osim plaže u Šilu, u red Plavih zastava uvrstiti u idućoj godini još pokoja plaža na području općine Dobrinj. Žitelji Solina za sve uzvanike kojih je bilo više od stotinu priredili su pravu feštu uz nastup klape “Vinčace” i harmonikaša Stanislava Dunata. U obilju hrane i pića posebno se je isticala nesvakidašnja torta oblika obalnog dijela naselja Soline! Pjesma i druženje trajalo je do kasno u noć odnosno do idućeg jutra. Nedeljko Gržetić

31


Program obilježavanja dana općine Dobrinj Nedjelja 31. srpnja

19:00 sati - malonogometni turnir na igralištu kod škole Organizator: MNK “Općina Dobrinj”

Dobrinj

Ponedjeljak 1. kolovoza

21:00 sati - koncert klape “Maslina” iz Šibenika na placi u 23:00 sata - zabava uz grupu “Tabako band”

Dobrinju

Utorak 2. kolovoza

18:30 sati - svečana sjednica općinskog vijeća i promocija melografije “Početnica za svirku sopela i kanat po starinsku” autora Ivana Pavačića Jecalićeva u društvenom domu u Dobrinju 20:00 sati - nastup limene glazbe “Krk” i kumpanije “Tramontana” na placi u Dobrinju 10:30

Srijeda 3. kolovoza

- svečana koncelebrirana sveta misa u crkvi Sv. Stjepana iza mise - nastup male folklorne grupe 20:00 - koncert zbora “Zvon” sa gostima u crkvi Sv. Stjepana 21:00 sat - nastup folklora na placi 22:00 - fešta na placi uz nastup Dražena Zečića i “Tabako banda”

1., 2., i 3. kolovoza

- predstavljanje starih zanata u Dobrinju

D

Organizatori: Općina Dobrinj i MO Dobrinj

Dobrinj

Stipanja

DOBRINJ

va Dobrinju somonj je veli, na ki su judi odvavik hodeli!

1. 8. Klapa Maslina

3. 8. Dražen Zeèiæ

Dani opæine 31. 7. - 3. 8. 2011.

Fanot 28  

Općinsko glasilo

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you