Page 1

list Općine Dobrinj broj 27. godina 10. travanj 2011.

Sretan Uskrs žele vam Općinsko vijeće i načelnik !


Uvodno slovo

USKRS BLAGDAN ISTINE I NADE Dragi čitatelji! Sve što sam planirao napisati u uvodniku ovog uskrsnog broja „Fanta“ palo je u drugi plan uslijed zbivanja koja su 15. travnja potresla hrvatsku javnost. Šok, nevjerica, bijes i neskrivene suze nisu zaobišle ni našu općinu, iz koje je na oltar domovine položen život hrabrog hrvatskog viteza Zlatka Kamenarića. I stoga, dragi čitatelji, dok je jedina tema ovih dana sramotna presuda Haaškog suda, što napisati u uvodniku a da zvuči utješno, optimistično i da ulije nadu – nadu u pravdu u koju su mnogi ovih dana možda i s pravom posumnjali.

Što drugo, nego ovaj sramotan događaj, kojim je bačena ljaga na svetost Domovinskog rata, usporediti s događanjima kojih se prisjećamo uoči najvećeg kršćanskog blagdana? Bez krivnje optužen, bez suda osuđen, osramoćen, ponižen, a na kraju ipak ovjenčan slavom pobjede? U čemu drugom pokušati potražiti utjehu, nego u simbolici Uskrsa i onome što je Uskrsu prethodilo? Pred svima nama teški su dani, mjeseci, možda i godine, u kojima će iznova - bez oružja trebati braniti Hrvatsku i njezinu čast, te svetost Domovinskog rata. Stoga sve vas pozivam prvenstveno na jedinstvo i na

ROĐENI I TREĆI BLIZANCI !

slogu, jer ako nam je ikada bila potrebna sloga, onda je to sada. Neka nas mimoiđu sve moguće političke, stranačke i druge nesuglasice; budimo složni, budimo jedno, ujedinimo se pred svijetom i pokažimo mu pravo lice Hrvatske i Hrvata. Unatoč težini koja nas pritišće, neka nam Uskrs bude blagdan mira, nade i vjere u bolje sutra, koje će zasigurno doći, i koje će donijeti i potvrditi ono što se nikad nije uspjelo sakriti – istinu. Sretan vam Uskrs!

Općinski načelnik Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Općine Dobrinj Izdavač: Općina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frković, Zdenko Kirinčić, Neven Komadina, Gordana Gržetić, Marina Pavačić, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radoslović, Branko Turčić Grafička priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetić, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1000 primjeraka

Niko i Jana Bolkovac Klimno Rođeni 21. 12. 2010. Niko - 54cm i 3660g Jana - 49cm i 2950g

Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr Foto: GP

Čestitke roditeljima, a djeci puno zdravlja i sretno djetinjstvo ! Fotografija na naslovnici: ovce na Rudinama - snimio Goran Pleše

2

ili u klasičnom pisanom obliku na adresu: Općina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”


Aktualno

POLUGODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU OPĆINSKOG NAČELNIKA ZA RAZDOBLJE SRPANJ – PROSINAC 2010. GODINE Sukladno odredbama članka 51. Statuta Općine Dobrinj („Službene novine“ PGŽ br. 35/09) podnosim polugodišnje izvješće o svome radu za razdoblje srpanj – prosinac 2010. godine. U navedenom razdoblju održane su tri sjednice Općinskog vijeća. Na sjednicama doneseno je niz Odluka, a ovdje izdvajam slijedeće: Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti na području Općine Dobrinj, Odluka o spomeničkoj renti na području Općine Dobrinj, Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Dobrinj za 2010. godinu, Odluka o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u JUO Općine Dobrinj, Odluka o izboru Odbora za kulturu i sport, Odluka o izboru osobe kojoj će se povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti uređenja zelenih površina na području Općine Dobrinj, Odluka o pristupanju ustanovi Centar za brdskoplaninsku poljoprivredu, Proračun Općine Dobrinj za 2011. godinu i Projekcije za 2012. i 2013. godinu. Na 10. sjednici Općinskog vijeća koja je održana 20. srpnja 2010. godine donijeta je prva izmjena Proračuna te je isti uvećan za 1.365.000,00 kn, te iznosi 27.949.000,00 kn. Planirano povećanje odnosilo se je na povećanje prihoda od poreza i komunalnog doprinosa. Na 12. sjednici Općinskog vijeća donesen je Proračun za 2011. godinu u iznosu od 29.000.000,00 kn.

GP

S obzirom na nastavak krize i izraženi pad investicija mogu reći da je vrlo teško planirati prihode Proračuna. U ovom razdoblju nastavljeni su radovi na Vodo-opskrbi visinskog dijela naše općine. Nastavljeni su radovi na dionici Gabonjin – Rasopasno. Investicija se odvija prema dinamičkom planu izvođenja, te vjerujem da ćemo do kraja 2012. godine u cijelosti ostvariti navedeni projekt. I nadalje je prisutan problem financiranja projekta te se dinamika plaćanja od strane ministarstava Vlade RH ne izvršava prema potpisanom Sporazumu. U cijelosti su izvršeni radovi uređenja dionice županijske ceste Klimno – Soline. Ova investicija iznosila je 1.020.000,00 kn, a Općina ju je sufinancirala sa 340.000,00 kn. Izvršen je popravak i asfaltiranje nekoliko ulica. Pokrenuta je izgradnja djela mjesne vodovodne mreže u naselju Kras. Izvršeno je uređenje unutrašnjosti crkve u Županjama. N i z m a n j i h z a h va t a izvedeno je na zahtjev mjesnih odbora, a radi se uglavnom o zahvatima na uređenju javnih površina i puteva za potrebe poljoprivrednika i ostalih. Izvršeno je fino planiranje i uređenje plaža te je održana hvalevrijedna dobrovoljna akcija čišćenja plaža u kojoj su učestvovale sve udruge, klubovi i društva sa područja naše Općine.

Izvršena je priprema za određene zahvate koji će se realizirati tijekom 2011. godine. Moram napomenuti jer to smatram važnim da se rashodi ne ostvaruju u cijelosti zbog kao što sam napomenuo problema oko transfera sredstava iz Državnog proračuna za projekt vodoopskrbe, te sam mišljenja da određena sredstva moraju biti na raspolaganju zbog eventualnog plaćanja na investiciji vodoopskrbe. U prigodi Dana Općine po prvi put donijeta je Odluka o proglašenju počasnog građanina Općine Dobrinj i nagrade za životno djelo. Najviše priznanje dobio je o. Bonaventura Duda, a nagradu za životno djelo gosp. Svetko Ušalj. Isto tako potpisana je Povelja prijateljstva sa Općinom Tordinci. U ovom razdoblju imao sam dva susreta sa krčkim biskupom, mons. Valterom Županom u prigodi obilježavanja 100 godina Crkve Majke Božje u Županjama i podjele sakramenta Svete potvrde u Dobrinju, zajedno sa drugim predstavnicima Općine. Pokrenuo sam razgovore s potpredsjednikom Vlade gosp. Božidarom Pankretićem oko projekta kanalizacije u uvali Soline. Temeljem razgovora sa predstavnicima Hrvatskih voda dobili smo za 2011. godinu potporu od 840.000,00 kn za kanalizaciju naselja Dobrinj. S predstavnicima Vijeća Županijske lučke uprave Krk pokrenuo sam razgovore oko rješavanja koncesije za naplatu vezova u lučicama Čižići, Soline i Šilo. Koncesioniranje i početak naplate očekujem tijekom 2011. godine.

3


Aktualno U provedbi socijalnog programa na prijedlog Odbora donio sam više Odluka o pomoći pojedinim osobama. Dodijeljeno je 67 stipendija srednjoškolcima i studentima te me posebno veseli ovako veliki broj korisnika programa stipendiranja. U cilju upisa djece iz Gabonjina, Krasa i Rasopasna u školu Dobrinj donio sam Odluku o uspostavi posebne kombi-linije za učenike iz ovih mjesta. I ovim putem apeliram na vijećnike iz ovih mjesta da zajedno animiramo roditelje da upisuju djecu u školu Dobrinj. Povodom 20-godišnjice pada grada Vukovara boravio sam u Vukovaru, a početkom mjeseca prosinca na poziv pjevačkog zbora „Zvon“ bio sam u posjetu Bratislavi. Prisustvovao sam na niz radnih i svečanih sastanaka i susreta, kulturnog, vjerskog, društvenog i sportskog karaktera u ime Općine. I nadalje sam održavao

Proračuna u 2011. godini.

GP

suradnju sa tijelima Vlade RH i Primorsko – goranske županije kao jedan od preduvjeta razvoja naše Općine. Zaključno se može reći da je u promatranom razdoblju stanje u svim područjima naše Općine dobro, da je prisutna povećana društvena angažiranost što je u ovim kriznim vremenima veoma važno. Apeliram na razumijevanje u pogledu ispunjenja zahtjeva iz Proračuna s obzirom na gospodarsku krizu i neizvjesno punjenje

Sve dospjele obaveze plaćanja radova i usluga te transfera korisnicima Proračuna isplaćivane su u predviđenim rokovima. Općina Dobrinj krajem 2010. godine nije imala nikakvih dugovanja ni kreditnih opterećenja, te je financijsko poslovanje stabilno i sukladno odredbama Zakona o Proračunu. Suradnja sa svim djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dobrinj, mjesnim odborima, udrugama i pojedincima koji se bave društveno korisnim radom bila je isto tako dobra te sam održao niz sastanaka u cilju rješavanja problema u pojedinim naseljima. U svom radu imao sam podršku Općinskog vijeća i učinkovitu suradnju koja je rezultirala donošenjem niza Odluka, uvjeren sam u cilju dobrobiti svih stanovnika naše Općine. Općinski načelnik Neven Komadina

IZGRADNJA VODOVODA I KANALIZACIJE U punom su zamahu radovi na izgradnji komunalne infrastrukture na području Općine Dobrinj izgradnji vodoopskrbe visoke zone i skorašnjem početku radova na izgradnji kanalizacije naselja Dobrinj. U okviru vodoopskrbe paralelno se radi na tri dionice, koje bi trebale biti dovršene do početka ovogodišnje turističke sezone. Izgradnja transportnog cjevovoda od Krasa do vodospreme Dobrinj odvija se kolnikom županijske prometnice, kao i trasa vodovoda Gabonjin Rasopasno i Tribulje Sužan, te je pojačana dinamika gradnje na tim dionicama, u cilju saniranja prometnica do ljetnih mjeseci, odnosno pojačane prometne frekventnosti tijekom

4

turističke sezone. Kako ističe dobrinjski načelnik Neven Komadina, ti će radovi biti dovršeni već tijekom svibnja ove godine, dok će se vodovod na relaciji Rasopasno Sveti Ivan spoj Klanice, graditi tijekom ljetnih mjeseci, obzirom da tim radovima nisu zahvaćena područja naseljenih mjesta. Spomenuta investicija financira se kombiniranim „državno lokalnim

sredstvima“, a dio mjesne mreže Gabonjina i Krasa, financirati će se sredstvima općinskog proračuna. Vrlo važan komunalni zahvat počeo se realizirati i u mjestu Dobrinj, gdje će mehanizacija GP Krka graditi sustav odvodnje otpadnih voda, čija je vrijednost oko dva milijuna i 134 tisuće kuna. Do početka turističke sezone izgraditi će se kanalizacijski kolektor od predjela Vrh do Place, dok će se radovi na Donjem gradu, odnosno do predjela Jamina, nastaviti krajem rujna ove godine. U sklopu tih radova predviđena je i izgradnja biološkog prečistača na Jamini, kapacitiranog za cca. 260 korisnika. Nedeljko Gržetić


Naš kraj - naši judi Par domaćih besed

IMAJU SE SO ČIN ČIŽIĆARI POHVALIT Prišlo je vrime da se i od Čižić i od Čižićari čogod va ovih naših novinah napiše. Većinon svi kada pišu o svojen selu i mestu dvižu jih va nebesa a u nas va Čižićih to je malo drugačije; mi Čižićari nimamo lozno ćapat v ruki olovku a kamo još čogod napisat! Nedaj Bože da bite pomisleli da smo nepismeni aš nikad niš ne napišemo! E, zato ćemo ov put malo više toga na hartu sinjat. Tako van je to, lipi moji - od maloga selića vač smo se pretvorili: apartmani i vikendic je okolo nas sve više i više a nas domaćih je jušto jedna šačica, ka se ne smi nanki oćihnut malo jače, aš gospodi od apartmani i vikendic mir i tišinu remeti. Neka je kako je, ma mi Čižićari se nedamo; soki na svoju bandu vočemo, ali kada rabi va brazd poć, svi skupa zaoremo. Kako ši, kako ne, čo lani, čo ovo leto, tanti i jednu lipu plažu od okolo 300 metar va Sulinju smo poredili za našu gospodu od vikendic i apartmani. Soki je uprl koliko je mogo, a ki ni mogo prit, na drugi je način pomogo. Uz pomoć Općine i pojedinci čuda

Foto: Rudi Brnić

se je klanci va šetnicu pretvorilo: Sveti Anton - Štirnica, Markovići Dumbrov, Lučićev - Sadina - Vlaka - Sužan, Lučićev - Kupini - Sužan. Nismo ni na naših malih Čižićari zaboraveli, kih je nakon čuda let lipi broj; njin smo na Kalići udelali igralište a tobogan, ljuljačke, klackalice i sl. pod ulikvi stavili. Misleli smo i na naših balači, ki su lani hvala Bogu potla čuda let muke osvojili prvo mesto va općinskoj ligi; i njin smo na Kalići teren za lipi jog prontali. Da, mislimo i na naših starih i pokojnih, čo su nigda zo iste štirni vodu kalali i pili; na račun toga, pučku štirnu pod pokrivun, vosrid sela, poredili smo da bi i mladi znali da nigda voda skroz špinu ni tekla. Ne moren a da ne napišen kako smo i

poklonoc svetoga Antona obnovili i ogradili va debeli zid, da i njega slučajno - nedaj Bože - ovi ki apartmani prodavaju ne bi na falo prodali. Va Čižićih djeluje i SRD „Vela sten“, ka ima 65 člani. U sklopu SRD-a djeluje i škola maloga ribarstva za naših školarci, ku vodi Nataša Rogina a momentalno va tu školu gre 15 dijaci. Boćarski klub „Čižići“ ima dvajset balači, ki nimaju jako dobre uvjete, ma vada će bit boje. A od svega ovoga čo son nabroji, najvažnije je čo smo va naš seoski dom uspjeli dobit butigu i čo smo zaposlili domaćih judi. Naše je selo od od nigda bilo jako va poljoprivredi a pogotovo va stočarstvu, va čen je i donos sigurno najjače, aš jedino još va Čižićih morete vit tovara, ovce, kravi, kozi, kokoše, konje i prašce so tin se druge sela va našoj općini baš i ne moru pohvalit. Još bin ime čuda toga na hartu sinjat, ma bite se štufali čitat; zato za ov put neka bude dosta! Predsjednik MO Darko Škrabonja

NAJVIŠE MASLINARA IZ NAŠE OPĆINE Ako je suditi po broju polaznika tečaja maslinarstva u Krku, proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja, na škrtoj bodulskoj zemlji, ima zagarantirano svjetlu budućnost. Tečaj osbosobljavanja za maslinare, kao i prošle godine, pohađalo je 45 polaznika, koji su nakon uspješnog završetka tečaja dobili uvjerenje o osposobljenosti, odnosno certifikat. Isti će im se, kao zanimanje, upisati u radnu knjižicu, a maslinari će, ulaskom u Europsku uniju, certifikatom steći preduvjet za stavljanje svojeg ulja na tržište. Kako kaže Goran Marević, iz krčke maslinarske udruge Drobnica, stručnjaci Otvorenog učilišta Diopter održali su zanimljivu i kvalitetnu edukaciju o agrotehničkIm mjerama, te su kroz 125 sati teorije i praktične rezidbe u maslinicima, stručno

osposobili maslinare iz gotovo svih dijelova otoka Krka. Za njih je organiziran i posjet istarskim maslinicima, a na dodjeli certifikata u Velikoj vijećnici Grada Krka, održana je i vođena degustacija ulja polaznika tečaja. U sufinanciranju tečaja u jednakim su dijelovima participirali polaznici, Županija i lokalna samouprava, koja i inače podupire obnovu i sadnju maslinika na otoku Krku, a na svečanosti dodjele certifikata, županijski pročelnik Berislav Tulić, dodijelio je i 40 tisuća kuna novčane potpore za obnovu zapuštenih nasada. „ Maslinarsku “ diplomu, kao polaznik tečaja, zaslužio je i dobrinjski načelnik Neven Komadina, koji je istaknuo kako ga veseli velik broj mladih maslinara, a pogotovo se ponosi maslinarima s područja Općine

Dobrinj, koji su bili najbrojniji polaznici tečaja. Nadam se da ćemo dogodine tečaj maslinarstva održati i na području Općine Dobrinj, rekao je Komadina, ističući kako je u zadnjih 15 godina iz općinskog proračuna, po povlaštenim cijenama, nabavljeno preko 17 tisuća sadnica ovog suhog zlata.Osim Nevena Komadine s područja Općine Dobrinj tečaj su pohađali te stekli zvanje Maslinar slijedeći polaznici: Zoran Kirinčić zamjenik načelnika, Tomislav Saftić, Dalibor Saftić, Željko Komadina, Franjo Turčić, Ivica Gržetić, Marija Škrabonja, Ivica Petrović, Petar Polonijo, Milena Justinić, Jelica Justinić, Darko Justinić (mlađi), Dražen Magdić, Nenad Žnidarić te Davor Gavran. Nedeljko Gržetić

5


Naš kraj - naši judi

DESET GODINA DVD-A DOBRINJ Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, već i na svaki drugi glas o požaru, noću ili danju, svaki vatrogasac, redovni ili pomoćni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremištima da tamo dobije odgovarajuće zapovijedi. Svaki izostanak ili kašnjenje bit će najstrože kažnjeni. Tako piše u odredbi Pravilnika vatrogasnog zbora u Rijeci, osnovanog 1863. godine. Iako su članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dobrinj, krajem ožujka ove godine obilježili tek desetu obljetnicu svog postojanja, zasigurno se dosljedno drže ovih starih odredbi iz 19. stoljeća, jer su na svečanoj skupštini društva dobijali samo pohvale za svoj desetogodišnji rad. Na svečanoj skupštini u vidarskom Vatrogasnom domu okupio se velik broj dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca, uzvanika i njihovih gostiju, koje je pozdravio Josip Crnčić, prvi predsjednik DVD a Dobrinj. U nastavku je aktualni predsjednik društva, Ratko Turčić, iznio kronologiju djelovanja dobrinjskih vatrogasaca u proteklih deset godina. Prema njegovim navodima, sve do 2000. godine na našem se otoku nije pridavao dovoljan značaj dobrovoljnom vatrogastvu, a oprema postojećih društava bila je nedovoljna i zastarjela. Uključivanjem otočnih jedinica lokalne samouprave, izvršen je preustroj otočne vatrogasne zajednice u Područnu vatrogasnu zajednicu otoka Krka, te se započelo s ozbiljnijim radom na osnivanju dobrovoljnih društava na otoku Krku. Turčić dalje navodi kako je tadašnji općinski načelnik Anton Šamanić preuzeo obavezu osnivanja društva

6

i nabavku i opremanje kombi vozila, pa je u općinskom proračunu za vatrogastvo planirano 294 tisuće kuna. No, potsjetio je Turčić i na katastrofalni požar u stolariji Tiha 1988. godine, kad je tadašnji poslodavac, nakon pretrpljene štete, odlučio osnovati profesionalnu vatrogasnu jedinicu, pa se ta godina može smatrati početkom organiziranog vatrogastva na području Općine Dobrinj. Nastavljajući kronologiju djelovanja DVD a, Turčić kaže kako je osnivačka skupština društva održana 8. ožujka 2001. godine, a osim predsjednika Crnčića, za zapovjednika je izabran Davor Čutul, te, uz već spomenute, članovi Upravnog odbora - Srećko Purić, Mladen Radoslović i Ivan Turčić. Isprva je nabavljeno kombi vozilo Citroen Jumper, sa spremnikom kapaciteta 800 litara i pripadajućom pumpom, a danas vozni park DVD-a sačinjava i autocisterna zapremnine 6700 litara s dodatnom opremom, te malo vatrogasno navalno vozilo marke Nissan. Postrojba broji 20 operativnih vatrogasaca, a tijekom ljetne požarne sezone, na području Općine Dobrinj dnevno je prisutno oko 18 tisuća ljudi, pa posla, uglavnom u smislu motrenja terena, uvijek ima i više no dovoljno. Temeljem pregleda dokumentacije i zapisnika, ustanovljeno je kako je u proteklih deset godina odrađeno više od 100 vatrogasnih intervencija, dok je istovremeno upućeno tristotinjak upozorenja o zabrani loženja na otvorenom prostoru. Na kraju svečane

skupštine dodijeljene su zahvalnice Vatrogasnoj zajednici Primorsko goranske županije, Područnoj vatrogasnoj zajednici otoka Krka i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Krka, čiji su čelnici Slavko Gauš, Romeo Jurina i Dinko Petrov, vrlo pozitivno valorizirali desetogodišnje djelovanje ovog društva. Dvadesetak dobrovoljnih vatrogasaca dobilo je spomenice, nekolicina njih i brončane vatrogasne medalje i plamenice, a Josip Crnčić i općinski načelnik Neven Komadina, zbog doprinosa u razvoju vatrogastva, promovirani su u počasne vatrogasne časnike. Kako je rekao načelnik Komadina, dobrovoljni dobrinjski vatrogasci dobro su ustrojeni i uvijek spremni na pomoć i intervenciju, čemu je, kako je istaknuo, i sam više puta svjedočio. Svakako je bitno spomenuti i brojnu vatrogasnu mladež, koja je garancija daljnje opstojnosti DVD a Dobrinj. U prigodi ove obljetnice načelnik Komadina dodijelio je DVDu općinsjko priznanje u obliku zahvalnice i financijsku potporu u iznosu od 10.000 kn. Nedeljko Gržetić


Naš kraj - naši judi

ODRŽANA SKUPŠTINA L.J. “FAZAN” Na skupštini dobrinjske lovne jedinice Fazan, između ostalog, podneseno je izvješće o radu i stanju u lovištu, pa se tako moglo doznati kako je prosječna starost lovaca 53 godine, djeluju u tri grupe i trenutno broje 48 članova. Osim redovnih aktivnosti u lovištu, značajano je istaknuti kako je u proteklom razdoblju, u prizemlju lovačkog doma na Ogrenom, izgrađena rashladna komora, te uređen prostor za obradu mesa, a oplemenjen je i interijer doma. Kupljen je i malčer, odnosno stroj za čišćenje vegetacije, pa će se, u dogovoru s jednim lovcem koji raspolaže odgovarajućim trakto-rom, moći očistiti raslinje na većim zakrčenim površinama. Kako je istaknuo Sanjin Crnčić, predsje-dnik ove lovne jedinice, većina lovaca odazvala se na obaveznih pet radnih akcija, tijekom kojih je prokrčeno desetak kilometara puteva, a raskrčene su i značajne površine na području Ponikve i Dolova. Za potrebe odstrela divljih svinja na hranilištima, nabavljeno je 4 tone kukuruza, a u cilju eliminiranja te divljači izrađeno je nekoliko čeka, pojilišta i visokih zasjeda. U proteklih nekoliko mjeseci organizirana su i dva

zajednička lova s lovcima iz Kornića i Vrbnika, te je odstrijeljeno devet divljih svinja, a ukupnom aktivnošću na eliminaciji svinja smanjena je i šteta na poljoprivrednim usjevima i sitnoj stoci. Veliki financijski izdatak predstavljale su isplate šteta kod prometnih nesreća u kojima je divljač bila sudionikom, no novom zako-

nskom regulativom te bi se štete trebale naplaćivati sa polica osiguranja vozača ili vlasnika prometnica, a lovci će preuzimati odgovornost jedino u slučaju odvijanja lova na području prometne nesreće, odnosno kad, lovom uznemirena divljač, bude učesnikom prometne nesreće. Kako ova lovna jedinica djeluje u sastavu otočnog lovačkog društva Orebica, skupštini je prisustvovao i Ivan Bolonić, čelnik krčkih lovaca, a nazočne lovce pozdravio je i dobrinjski načelnik Neven Komadina, koji je pohvalio njihove akcije usmjerene na eliminaciju alohtone divljači na ovom području. Nedeljko Gržetić

OPREZ - KRAĐE SVE UČESTALIJE Tijekom proteklih mjeseci primjetan je veći broj krađa predmeta i stvari na području naše općine. Ova pojava naročito je prisutna u naseljima u uvali Soline, ali i u drugima. Radi se očito o organiziranim skupinama kradljivaca svega i svačega. Pod izlikom sakupljanja sekundarnih sirovina pretežito metala otuđeno je niz predmeta privatnih vlasnika, a nedavno je izvršena krađa poklopaca sa bakrenih stupova javne rasvjete u Klimnu, te dva kompletna bakrena

stupa u Čižićima! Ovakve krađe događale su se i ranije na području naše općine, ali očito je da poduzeća koja vrše otkup sekundarnih sirovina i dalje nesmetano otkupljuju od lopova ukradene metalne predmete! Osim navedenoga učestale su krađe oplate sa gradilišta, te dizelskih goriva iz radnih strojeva i kamiona. Savjetujemo vam dragi sugrađani da uklonite sve vrijedne stvari sa svojih dvorišta, te ukoliko primijetite sumnjivo ponašanje pojedinaca ili tzv. otkupljivača

sekundarnih sirovina, da odmah obavijestite Policijsku postaju Krk na tel. 439-210 ili Općinu Dobrinj na tel. 848-307. U cilju sprječavanja krađa održao sam zajednički sastanak sa predstavnicima Policijskih postaja Krk i Omišalj. Dogovorena je povećana prisutnost djelatnika policije na našem području, a u cilju sprječavanja krađa, očuvanja privatne i društvene imovine, te opće sigurnosti naših stanovnika. Neven Komadina

7


Naš kraj - naši judi

AKTIVNOSTI SRD “VELA STEN” ČIŽIĆI Sportsko - ribolovno društvo „Vela sten“ osnovano je u Čižićima prije jedanaest godina, naziv je vezan za ime lokaliteta na obalnom dijelu Čižića, a prvi je predjednik društva bio Marijo Turčić, koji i danas, kao član izvršnog odbora, aktivno sudjeluje u svim aktivnostima. Turčić kaže kako se na inicijativu nekolicine mještana, krenulo u osnivanje društva, s ciljem popularizacije sportskog ribolova, a već tada, društvu se priključio veći broj vikendaša, koji su učlanjenjem pojednostavili realizaciju dobijanja sportskih ribolovnih dozvola. On dalje navodi kako je u statut SRD a uvrštena i zaštita ribljeg fonda, te kako se, na žalost, ta stavka često ne poštuje, pa stranci, ali i domaći, evidentno krše propise i pravila ribolova. Neposredno nakon osnutka započelo se i s održavanjem škole udičarenja, te su mladi ribolovci učili od višestruko nagrađivane hrvatske reprezentativke i trostruke svjetske prvakinje Nataše Rogine. Ona i danas, u prostorijama MO Soline, poučava novu generaciju djece, a prisjećajući se prve škole ističe, kako su Elvis Jakominić, Marko Župan, Karmela Padavić i Ivona Kosanović, koja se i danas natječe u kategoriji U 21, tih godina na natjecanjima postizali dobre rezultate. Ovogodišnji školski ciklus udičarenja pohađaju Marin i Mateo Mihajić, Andrea Šantić, Dino Župan, Karlo Braut, Ivona Mihajić, Karla Jurić, Lea

Morožin-Ušalj, Antonio i Veronika Kirinčić, te Filip Rogina. Problem većine sportskih klubova i udruga je u osipavanju mladih članova, pa iz istog razloga, juniorski postav sudjeluje na natjecanjima, dok kasnije, zbog školskih i studentskih obaveza, nema natjecatelja u starijim kategorijama. Koristimo zimsko vrijeme za učenje osnovnih tehnika, kaže Rogina, dodajući kako djeci pokazuje vezivanje udica i prama, te raspoznavanje raznih vrsta riba na fotografijama, dok će kasnije, u proljetnom dijelu, na terenu učiti raspoznavanje ulovljenih riba. Ribolov neki tretiraju kao tzv. „mali sport“ , no zaboravljaju ili ne znaju, da se sposobnosti i znanje u udičarenju stječu godinama, ističe Rogina. Polaznici škole udičarenja učiti će o izbačaju štapom, mjestu i vremenu ribolova, korištenju kraćih i dužih

prama, zabacivanju u travu ili na pijesak, a valja naučiti i dobro poznavanje bodovanja i raznih pravila u sektoru ribolova. Kako kaže Rogina, rekreacijski ribolov je potpuno drukčiji od natjecateljskog, gdje se korsite tanki najloni i male udice, a bitno je imati i dovoljnu brzinu i okretnost na, najčešće, stjenovitoj i neravnoj obali. U kategoriji juniora ribolov se obavlja isključivo s obale, te se tek s 21 godinom starosti, može natjecati u ribolovu s barke. Kako je oprema za spomenute dvije kategorije sportskog ribolova potpuno različita, natjecatelji se najčeće opredjeljuju samo za jedan vid natjecanja. Mlade udičare „Vele steni“ na proljeće očekuju klupska, međuopćinska i županijska natjecanja, dok će, nakon ljetne stanke, najesen eventualno nastaviti s natjecanjima na međužupanijskom i državnom nivou. Do sad je natjecateljima na županijskom nivou, klub, odnosno Općina Dobrinj, financirao kompletnu opremu, pa se vodstvo društva, na čelu s predsjednikom Darkom Škrabonjom, nada da će se i u buduće nastaviti s takvom praksom. Inače, članovi SRD a „Vela sten“ svake godine sudjeluju u ekološkim akcijama čišćenja priobalja, a u ljetnim mjesecima organiziraju i dobro posjećene ljetne fešte, a zarađeni novac dobro im dođe za popunu klupske blagajne. Nedeljko Gržetić

DVADESET GODINA RIJEČKIH „AJKULA“ U petak, 8. travnja, u Rijeci je obilježena 20. obljetnica osnutka Specijalne jedinice Policije rijeka prve borbene postrojbe u Primorsko - goranskoj županiji. Ka sastavnica MUP-a, Specijalna jedinica policije Rijeka djeluje i danas a časni put postrojbe

8

nastavljaju i članovi Udruge specijalne policije domovinskog rata „Ajkula“.U Domovinskom je ratu ova postrojba izgubila osam članova, dok ih je 56 ranjeno. Na oltar domovine život je položio i legendarni zapovjednik ove specijalne jedinice. Marinov san o

slobodi prekinuo je 1992. pucanj na Velebitu, no taj pucanj ipak nije mogao ubiti uspomenu na legendu Domovinskog rata, po kojoj jedna ulica u Rijeci nosi ime - ime Marina Jakominića. G.G.


Naš kraj - naši judi

ZNAČAJNE AKTIVNOSTI VETERANA DOMOVINSKOG RATA Dobrinjska podružnica Udruge veterana Domovinskog rata otok Krk ( UVDR ), broji devedesetak članova, a veći broj njih redovito se uključuje u godišnje akcije čišćenja šumskih puteva, te sudjeluje u organiziranim posjetima bivšim ratištima i mjestima stradavanja iz Domovinskog rata. Prošlogodišnju akciju branitelji su odradili na šumskom putu od Klimna do Dobrinja, dok je ovogodišnjom akcijom obuhvaćeno područje šumskih puteva na tromeđi između Gabonjina, Krasa i Svetog Ivana. Takve akcije obično završavaju zajedničkom marendom i druženjem, pa je tako ove godine, nakon komuna odigrana i boćarska utakmica na gabonjarskom jogu. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini ove podružnice prihvaćeno je financijsko izvješće za proteklo razdoblje, kao i plan rada za ovu godinu, a za listopad je najavljena i redovna izborna skupština. Skupštini su prisustvovali i predstavnici ostalih podružnica s otoka Krka, čelnik krovne otočne braniteljske udruge Zdenko Petrak i dobrinjski načelnik Neven Komadina. Kako

je istaknuo Srećko Purić, predsjednik UVDR a Dobrinj, važan element djelovanja ogleda se kroz druženje branitelja, obilježavanje značajnih datuma iz Domovinskog rata, kao i polaganje vijenaca i svijeća na grobove i spomen obilježja. Na braniteljskoj skupštini u dobrinjskom Domu, nazočni su izrazili potporu optuženim hrvatskim generalima, a nekoliko dana kasnije, nakon izricanja presude, izrazili su i ogorčenje novonastalom nepravednom situacijom. Na skupštini je najavljeno i imenova-

nje parka u Dobrinju, Parkom hrvatskih branitelja, pa će se za Dan državnosti, na prigodnoj svečanosti, ploča sa spomenutim natpisom otkriti u krugu dobrinjskog parka. Do kraja godine obalni dio u Klimnu trebao bi dobiti ploču s nazivom Obala hrvatskih branitelja, a s tom praksom, u dogovoru s Općinom i mjesnim odborima, nastavit će se i u ostalim naseljima na području Općine Dobrinj. O mogućnostima dobijanja državnog zemljišta radi podizanja trajnih nasada, govorio je tajnik podružnice Nedeljko Gržetić, a s poticajima za sadnju istih, nazočne je upoznao Goran Marević, koji, kao tajnik maslinarske udruge Drobnica, raspolaže sa stručnim informacijama na tom planu.Obzirom da je dvadesetak branitelja iskazalo želju za dobijanjem spomenute koncesije, dogovoren je skorašnji sastanak na temu zadrugarstva, a ideju je podržao i općinski načelnik Neven Komadina, koji, kroz proračun Općine, uredno podupire ovu braniteljsku asocijaciju. N.G.

Obilježena 66. obljetnica oslobođenja otoka Krka

ŽRTVE ZA DOMOVINU NE SMIJU I NEĆE BITI ZABORAVLJENE Neka se nikad ne zaboravi niti jednu žrtvu koja je pala za slobodu Hrvatske u bilo kojem stoljeću i pod bilo kojom vlašću, zaključak je s proslave 66. obljetnice oslobođenja otoka Krka, održane 16. travnja u Krku. Podsjetimo, u noći sa 16. na 17. travnja 1945. započele su žestoke, finalne borbe za oslobođenje otoka Krka a u popodnevnim satima 17. travnja diljem otoka slavilo se oslobođenje od tuđinskog ropstva. Proslavu je organizirala Udruga antifašističkih boraca i antifašista

otoka Krka, a ovogodišnji je pokrovitelj bila Općina Malinska Dubašnica. Uz otočne borce i antifašiste, svečanosti su nazočili potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH dr. Žarko Pavković, predsjednik županijskog SABA Dinko Tamarut, predstavnici UABA crikveničko vinodolskog i riječkog kraja, predstavnici Društva „Josip Broz Tito“, predstavnici jedinica lokalne samouprave otoka Krka i dr. Izlaganje na temu vjekovne borbe hrvatskog naroda za slobodu, s naglaskom na NOB, održao je

akademik Petar Strčić a u glazbenom je dijelu programa nastupila ženska vokalna skupina „Bona forma“. Tijekom svečanosti odvijala se i prezentacija pod nazivom „Spomenici otoka Krka“, koju je pripremio prof. Darko Fanuko. Povodom 70. obljetnice ustanka naroda Hrvatske, svim preživjelim borcima Narodnooslobodilačke borbe kojih na otoku Krku ima 107, a na području Dobrinjštine 28- uručena su priznanja SABA Primorsko goranske županije. Gordana Gržetić

9


Naš kraj - naši judi

NOGOMET - NAJVAŽNIJA SPOREDNA STVAR NA SVIJETU Malonogometna ekipa „Općina Dobrinj“, kao prva ekipa s područja Dobrinjštine, nastupila je na ovogodišinjoj malonogometnoj ligi otoka Krka, koja se osam godina igrala u Krku, a posljednje dvije godine u malinskarskoj sportskoj dvorani. Ekipu je okupio Milorad Justinić, nekadašnji junior NK Krka, a ekipiranju je prethodio nastup na novogodišnjem turniru u Crikvenici, gdje su neki igrači nastupili pod imenom „Sv. Juraj“. Justinić kaže kako su se u Crikvenici, u vrlo jakoj konkurenciji, uspjeli plasirati u četvrtfinale turnira, pa ih je taj uspjeh potaknuo na formiranje još jače ekipe, s kojom bi nastupili na otočnoj malonogometnoj ligi. Pozvali smo dečke za koje smo znali da imaju kvalitetu i mogu konkurirati ostalim ekipama, kaže Justinić, dodajući kako je od općinskog načelnika Nevena Komadine dobio potporu i podršku, pa je Općina financirala kotizaciju za nastup, te igračima osigurala dresove. Nakon šest kola, dvije pobjede, jednog remija i jedne

izgubljene utakmice, Dobrinjci su osigurali prvo mjesto u grupi, no onda su u utakmici protiv „Trumma“, nakon izvođenja kaznenih udaraca, poraženi, te sistemom eliminacije, izbačeni s daljnjeg natjecanja. Inače, ekipa “Trumm” osvojila je prvo mjesto na ovogodišnjoj malonogometnoj ligi otoka Krka. U finalnoj utakmici Trummovci su svladali ekipu Capo-Malin rezultatom 2:0. Za ekipu „Općina Dobrinj“ igrali su Renato Gržetić, Jan Janković, Ivan Gržetić, Ado Cerić, Davor Feretić, Toni Gržetić, dva Luka Justinića, Dominik Dorčić, Ivan

Šamanić, Matko Drpić, Ivan Kučan, Marko Župan, te najstariji igrač, kapetan ekipe Marijan Justinić. Čestitajući nogometašima, načelnik Komadina je rekao kako će Općina uvijek podržati uključivanje mladih u sportske i kulturne aktivnosti, a formiranje malonogometne ekipe pridonjeti će popularizaciji nogometa, te uključivanju djece u školu nogometa, koju na području Općine Dobrinj, u suradnji s NK Krkom, već više godina provode licencirani treneri. Nedeljko Gržetić

Proglašeni najbolji sportaši otoka Krka za 2010. godinu

LJILJANA BIRO PROGLAŠENA NAJBOLJOM SPORTAŠICOM SENIORKOM OTOKA KRKA Naslov najbolje sportašice seniorke otoka Krka u 2010. godini ponijela je Ljiljana Biro iz šilarskog ŠRD a „Čikavica“. Tako je odlučila

10

komisija koju su sačinjavali predstavnici svih jedinica lokalne samouprave na otoku Krku a svečano proglašenje najboljih sportaša, sportašica i sportskih ekipa održano je 1. travnja u Malinskoj. U kategoriji u kojoj je pobijedila Ljiljana Biro, drugo je mjesto zauzela također članica „Čikavice“ Nataša Rogina. U kategoriji „Sportaš otoka Krka do 14 godina starosti“ Danijel Duda iz ŠK „Goranka“ osvojio je treće mjesto. Bila je to večer veslača i strijelaca budući su omišaljski VK „Glagoljaš“ i ŠSK „Dub“ iz Malinske doslovno pomeli konkurenciju. Za kraj vrijedi istaknuti da je najboljim

sportašem seniorom proglašen Andrej Krstinić, član malinskarskog „Duba“, koji svoje porijeklo jednim dijelom vuče iz naše općine, točnije iz Krasa. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

AKTIVNOSTI TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE DOBRINJ Poljaci žele ljetovati u Hrvatskoj Od 1. do 3. travnja Turistička zajednica Općine Dobrinj predstavila je turističko kulturnu ponudu Dobrinjštine na Sajmu turizma u Varšavi. Prema procjenama domaćina, sajam je posjetilo 26.000 ljudi a zajednički je zaključak hrvatskih izlagača da Poljaci žele ljetovati na hrvatskoj obali. No, prepreka intenzivnijem dolasku Poljaka u hrvatska ljetovališta zasigurno je

poveća udaljenost, pa se nameće logično pitanje avionske linije koja bi povezala tisuću i koji kilometar udaljenu Poljsku s Jadranom. Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu upoznat Uz biciklijadu, moto party i ljetne fešte, u TZO Dobrinj doznajemo da će se i ove godine organizirati pr vosvibanjska manifestacija „Hodit, ćakulat i Dobrinjštinu

upoznat“, koju je osmislila Katica Dunato iz Polja, članica Planinarskog društva „Obzova“. Polazak je iz Polja 1. svibnja u 10 sati a polaznici će sami birati žele li „hodit i ćakulat“ dužom ili kraćom rutom. Nakon obilaska Dobrinjštine slijedi povratak u Polje, gdje će se okrijepiti domaćim gulašem i nastaviti „ćakulu“ a hodanje možda zamijeniti plesanjem. Gordana Gržetić

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SKUPŠTINE TURISTIČKE ZAJEDNICE OTOKA KRKA U Velikoj vijećnici Grada Krka održana je konstituirajuća sjednica Skupštine Turističke zajednice otoka Krka, s ciljem ozakonjenja daljnjeg rada Turističke zajednice otoka Krka, jedine otočne turističke zajednice u Hrvastkoj. Svaka TZ na otoku Krku u otočnoj je Turističkoj zajednici zastupljena sukladno učešću u financiranju, pa tako TZO Dobrinj i TZO Vrbnik daju po jednog predstavnika, TZ Općine Malinska-Dubašnica po četiri, TZO Punat i Omišalj po pet a TZO Baška i TZ Grada Krka daju po šest predstavnika. Na

sjednici je usvojen Statut, kojim je propisano da Turistička zajednica ima obvezne članove koje čine predstavnici otočnih turističkih zajednica, te da ukupan broj članova (podijeljenih po lokalnim samoupravama) bude 28 plus predsjednik.. Sukladno Statutu, predsjednik Turističke zajednice otoka Krka tako će se svake godine mijenjati, a bit će biran iz redova gradonačelnika i načelnika JLS otoka Krka. Na kraju Skupštine u Turističko vijeće imenovani su Marina Valković (Dobrinj), Hajrudin Mulaosmanović (Baška), Tomo

Sparožić (Omišalj), Slavica Plišić (Vrbnik), Matilda Braut (Vrbnik), Mladen Juranić (Punat), Lidija Kovačić (Malinska-Dubašnica), Kata Braut (Krk) i Darijo Vasilić (Krk), te Nedeljko Pinezić kao predstavnik Županijske komore Rijeka - Hrvatske gospodarske komore i Željko Juranić kao predstavnik Udruženja obrtnika otoka Krka. U Nadzorni odbor imenovani su Ivančica Dunato (Dobrinj) i Anton Spicijarić (Malinska-Dubašnica), a trećeg će člana imenovati Hrvatska turistička zajednica. Gordana Gržetić

Likovnjaci kvarnerskih otoka ujedinjeni u novoj misiji

KUPNJOM SLIKE POMAŽETE RAZORENOM JAPANU Netom pokrenuta akcija Likovnjaci kvarnerskih otoka Japanu predstavlja humanitarnu aukciju kojoj je zadaća prikupljanje novčanih sredstava za pomoć stradalima u razornom potresu i tsunamiju koji je nedavno pogodio sjeveroistočni dio Japana. Kreator ove inicijative, koja osim otoka Krka, Raba, Cresa i Lošinja, obuhvaća i Istru, jest Hrvatski Crveni Križ - Gradsko društvo Krk na čelu s ravnateljicom Marijom Jakominić, u suradnji s organizacijskim timom kojeg čine

Igor Gržetić i Petar Kopanica. Slike su donirali Aldina Stuparich, Andrea Stanićić, Anđelo Delač, Berislav Miljenko Braut, Bojan Bonifačić, Božica Žic, Dagmar Franolić, Dalibor Rubido, Danira Bažadona, Davorka Tenčić Radočaj, Dragutin Barac, Dragutin Dida Olvitz, Igor Gržetić, Ines Jugović, Jelena Hodanić, Josip Jurasić, Koraljka Polaček, Lena Franolić, Liliana Didović, Lucijana Hlupar Trinajstić, Mihovil Depope, Marijan Alaniz, Mirjana Zirdum,

Marin Dlaka, Marin Krstulović, Nada Kovač, Perica Brandić, Rado Žic Mikulin, Sabina Lesjak, Sergio Gobbo, Sergio Perkić, Silvana Pavačić, Stjepan Janeković, Vesna Jakić i Zlata Omasta. Zainteresirani likovne radove mogu pogledati u arhivi Gradskog društva Crvenog križa Krk ( Dr. Dinka Vitezića), uz prethodnu najavu ravnateljici Mariji Jakominić na telefon] 221 - 094. Gordana Gržetić

11


Naš kraj - naši judi

KLUB ŽENA OTOKA KRKA IZ NEW YORKA OPET POMAŽE DJECU BEZ OČEVA U nedjelju, 6. ožujka, članice "Kluba žena otoka Krka" iz New Yorka održale su tradicionalni susret, na kojem se raspravljalo o aktivnostima Kluba. Kako je priopćila predsjednica Kluba Bosiljka Radman, odlučeno je da će godišnji iznos od 300 dolara ponovno donirati Humanitarnoj udruzi "Andrijana Gržetić". Naime, Statutom Kluba godišnji iznos od 300 američkih dolara dosad je doniran pojedincima, vjerskim i društvenim zajednicama na otoku Krku, a prošle

je godine taj iznos po prvi put dodijeljen jednoj humanitarnoj Udruzi. Iseljene otočanke prepoznale su značaj projekta Humanitarne udruge "Andrijana Gržetić", koji je usmjeren na stipendiranje učenika osnovnoškolaca bez očeva, te su i mimo klupske donacije između sebe prikupljale dobrovoljne priloge za realizaciju navedenog projekta. Tu su plemenitu gestu nastavile i ove godine. Suradnja Humanitarne udruge i Kluba žena

otoka Krka nastala je prije nešto više od godine dana zahvaljujući Krčanki Marini Vučenik, koja je u New Yorku između ostalog poznata po iniciranju brojnih sličnih projekata. Uručenje donacije Kluba Udruzi planirano je za travanj, kad se očekuje dolazak predsjednice Kluba Bosiljke Radman u "stari kraj". T.Galović

Skupna izložba djece, roditelja i odgajateljica

KRETANJE I ZDRAVLJE UOČI OLIMPIJSKOG FESTIVALA „Kretanje i zdravlje“ bila je tema izložbe postavljene u krčkoj galeriji „Decumanus“ od 1. do 7. travnja. Izložba je obuhvatila radove djece, roditelja i odgajateljica svih podružnica Dječjeg vrtića Katarina Frankopan.Izložbu je u ime Grada Krka otvorio zamjenik gradona-

čelnika Čedomir Miler istaknuvši zadavoljstvo zbog druženja s djecom, ali i činjenice da spomenuta odgojno-obrazovna ustanova nosi certifikat Eko-vrtića, propagirajući tako u paru s osnovnom školom zdrav život i čist okoliš. Koliko je krčki dječji vrtić vrijedan govori i

pripremanje 10. Olimpijskog festivala dječjih vrtića Primorskogoranske županije koji će na terenima Sportsko-rekreativnog centra Josip Uravić Pepi u svibnju okupiti više od 500 mališana. Gordana Gržetić

Svjetski dan kazališta

MALIŠANI UMREŽENI KAZALIŠTEM Svjetski dan kazališta tradicionalno se obilježava 27. ožujka. Tim je povodom u dvorani krčke Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir održan ciklus predstava namijenjen osnovnoškolcima s cijelog otoka Krka. Tako su i đaci PŠ Dobrinj pogledali

četrdesetminutnu predstavu Snježane Banović„Ovca za cijeli život“. Da prijateljstvo između Vuka i Ovce može postojati mališane su uvjerili glumci zagrebačkog Kazališta „Mala scena“ Srđana Šimunović i Dražen Čuček.

Obilježavanje Svjetskog dana kazališta dio je projekta Primorskogoranske županije pod nazivom Umrežimo se kazalištem, koji je obuhvatio 36 gradova PGŽ-a. Gordana Gržetić

Dan otvorenih vratiju otočnih dječjih vrtića

DJECA OTOKA OD ZLATA OTVORILA SVOJA VRATA ...otvorila su ih svi dječji vrtići otoka Krka, pa tako i vrtić u Polju. Otvorena vrata za sve zainteresirane bila su od 11. do 15. travnja, kao dio manifestacije „Dani otvorenih vratiju Dječjeg vrtića Katarina Frankopan“. Kroz otvorena vrata

12

dječjeg vrtića u Polju ušla je svjetska prvakinja u sportskom ribolovu Nataša Rogina, koja je djeci i roditeljima pričala o svojim vrtićkim danima, te o svojim sportskim i životnim uspjesima. Djeca su pak Dane otvorenih vratiju pro-

veli i na otvorenom, pa su se izmjenjivali dani pješačenja, rolanja, romobila i sportskih igara na Ogrenom. Gordana Gržetić


Naš kraj - naši judi

USKORO KNJIGA "ROKO U KRASU I KRAS U SRCU FRA. BONAVENTURE” 8. svibnja u 17 sati u Društvenom domu u Krasu bit će predstavljena knjiga Radmile Borović rođ. Strčić "Roko u Krasu i Kras u srcu fra. Bonaventure".O. Bonaventura-

Roko Duda je iz Krasa, a prvi je počasni građanin Općine Dobrinj. Stranice ove knjige, uz bogati prilog fotografija sadrže ono što još o poznatom "skromnom"

fratru iz Krasa do sada nitko nije zapiso. Alenka Riljin

Humanitarni buvljak 13. svibnja u Rijeci

„TRAVERSIĆ„ ZA DJECU BEZ OČEVA Svi po ormarima imamo odjeću i obuću koja je očuvana, ali je iz nekog razloga više ne nosimo. Ukoliko ste ovih dana namjeravali krenuti u proljetno čišćenje svojih ormara, eto prilike da spojite ugodno i korisno: odvojite višak, oslobodite prostor u ormarima a odjeću, obuću, torbu i sl. što odvojite, volonteri i prijatelji Humanitarne udruge „Andrijana Gržetić“ izložit će na humanitarnom buvljaku. Posjetitelji „Traversića“

sami će odrediti cijenu odabranog artikla, tako što će u kutiju na štandu ubaciti onoliko novca koliko žele ili mogu darovati. Sav prihod namijenjen je primarnom cilju Udruge školovanju učenica osnovnoškolaca koji su ostali bez očeva. U tekućoj školskoj godini Udruga školuje četvero otočnih osnovnoškolaca, koji su ostali bez očeva a za sljedeću školsku godinu (2011/12.) raspisat će natječaj sredinom svibnja.

Za sve dodatne informacije o načinu preuzimanja odjeće slobodno nam se obratite na e-mail: andrijanagrzetic@gmail.com ili na broj telefona 091 4 849 240 „Dođite, napravite dobro djelo, osjećajte se ugodno i korisno!“, poručuje Dijana Rijetković, inicijatorica ove hvalevrijedne akcije a mi dodajemo: ... naša nas djela uvijek prate - što smo jučer dali, sutra nam vrate... T.Galović

MOTO PARTY PO PRVI PUT NA PODRUČJU DOBRINJŠTINE Tradicionalni moto party, koji organizira Moto klub Griffons, po prvi će se put održati na području općine Dobrinj. Trodnevni moto party počinje 20. svibnja u popodnevnim satima Kraj lovačkog doma u Dobrinju, gdje će se susret i održati, osiguran je besplatni kamp za šatore, te po vrlo povoljnim cijenama privatni smještaj u

apartmanima i sobama Dobrinjštine. Subota je dan za organiziranu vožnju otokom, a navečer slijedi party uz žestoku glazbu otočnih grupa Night rain, Brain production i nekoliko mlađih pop & rock snaga. I to nije sve: sudionike i posjetitelje očekuju brojni dodatni sadržaji - mogućnost tetoviranja i

piercanja itd. Uz Moto klub Griffons, suorganizator je Karnevalska udruga Kataroška, koja će se pobrinuti za jelo i piće i to kroz sva tri dana. Motori, motori...i puno dobre zabave čekaju na vas! Gordana Gržetić

PJESNIČKO NATJECANJE ZA MLADE TALENTE Cegin Productions LTD. poziva sve zainteresirane da se uključe u pjesničko natjecanje namijenjeno svim stanovnicima otoka Krka, koji imaju između 13 i18 godina. Pjesme koje se prijavljuju moraju biti napisane na čakavskom dijalektu. Tema je slobodna, a dobrodošli su radovi o prirodnoj i kulturnoj baštini. Pjesme napisane u wordu (.doc) potrebno je najkasnije do 26. svibnja 2011. poslati na e-mail: poezijakrk@gmail.com. Na

stranici s pjesmama nužno je navesti ime i prezime, adresu, broj telefona, te godinu rođenja autora. Dokument treba nazvati imenom autora (bez kvačica nad slovima). Jedan autor može sudjelovati s najviše tri pjesme. Deset finalista koje će odabrati žiri među pristiglim radovima sudjelovat će na svečanoj završnici pjesničkog natjecanja koja će se održati 27. lipnja 2011. u Frankopanskom kaštelu. Pobjednik ili pobjednici

osvojiti će nagradu u iznosu od 500,00 € koje dodijeljuje Cegin Productions LTD. Osim finalista u programu će sudjelovati velški pjesnik Sir Richard Douglas Pennant, pjevačica Alyth McCormack, te glazbenici udruženja Global Music Foundation. Dodatne informacije možete za-tražiti na email: poezijakrk@gmail.com. Gordana Gržetić

13


Savjeti stručnjaka

BUDITE PAŽLJIVI KOGA LJUBITE Academy of General Dentistry (AGD) upozorava da samo jednim poljupcem parovi mogu dijeliti više od 500 različitih vrsta bolesti koje uzrokuju bakterije i virusi. Prije nego se namrštite dr. White nabraja najčešće bolesti i viruse koje vi i vaša voljena osoba možete prenijeti jedno na drugo dok izmjenjujete poljupce: Herpes labialis Glavni je uzročnik hladnih čireva virus herpesa. Pojavljuju se kao mali, bistri, tekućinom ispunjeni mjehurići oko usta i usana. Mjehurići su zarazni, pogotovo ako puknu. Čak i ranice mogu biti zarazne. Dr. White kaže: „Pravilo je da treba izbjegavati intiman kontakt s osobom koja ima bilo kakvu vidljivu ranu blizu usana!“ Prehlada Ako osjećate prehladu ili ste lagano pod utjecajem virusa gripe, dr. White predlaže izbjega-

vanje bliskog susreta s voljenom osobom. Virus prehlade i gripe vrlo se lako prenosi putem sline ili sekretom iz nosa bolesne osobe. Mononukleoza Mononukleoza, poznata i kao bolest poljupca, lako se prenosi putem poljupca kao i djeljenjem hrane, šalica, posuđa ili slamki. „Ljudi mogu izgledati zdravi, ali vi nemate predodžbu koje bolesti nose“, kaže dr. White. „Da biste zaštitili sebe, upoznajte osobu s kojom se ljubite.“ Još jedna važna stvar koju treba razmotriti u vrijeme Valentinova jest kako održati vaš dah u

svježem izdanju. Dr. White daje par savjeta za svježi dah: - Izbjegavajte začinjenu hranu kao što su crveni i bijeli luk i kavu. Tragovi ove hrane i pića mogu se otkriti u dahu osobe do 72 sata nakon probave. - Četkajte i čistite svoje zube barem dva puta dnevno. Ne zaboravite iščetkati i jezik, obraze i gornji dio usta. - Žvačite žvakaće gume bez šećera poslje svakog obroka kako biste uklonili ostatke hrane koji su se zaglavili između zuba. „Ako ove metode ne ublaže neugodan zadah, trebali biste zakazati pregled kod svog doktora dentalne medicine kako biste uklonili uzrok“. „Ako vaš terapeut vjeruje da je problem uzrokovan interno, npr. zbog infekcije, može vas uputiti obiteljskom liječniku ili specjalistu koji će vam pomoći u otklanjanju problema. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

VALENTINOVO - DAN ZALJUBLJENIH ILI ... ? 14. veljače - Valentinovo ili dan zaljubljenih, kako ga najčešće zovemo. Neki ga prozivaju „novoizabranim“ praznikom izmišljenim od strane trgovaca i cvjećara, a vi...?, Sv. Valentin je bio svećenik i mučenik, koji je živio u 3. stoljeću. Mnogi su ga smatrali i mudracem koji svoj život neslavno završava odsjecanjem glave, ali sa blagdanom zaljubljenih povezuju ga tek u 15. st. Već u 16. st. mladići su na pragovima svojih izabranica ostavljali ljubavne poruke i čestitke što se povezuje sa prvim čestitkama i razglednicama. Kršćanstvo je nastojalo ne uništavati ono lijepo i dobro u običajima naroda, već na simpatičan način tu poveznicu poganskih običaja povezati sa vjerom kojom nas kršćanstvo uči. Razmjenjivanje poruka i čestitki ostalo je i danas uobičajeno

14

za veće kršćanske blagdane, pa kako čestitamo Božić i Uskrs, možemo lijepim riječima izreći i za Valentinovo. Jer prave riječi, pravi osjećaji i prava razmišljanja dolaze iz srca, iz dubine duše i prikazuju nas upravo onakvima kakvi jesmo. Dakle, nije grijeh ili svetogrđe kupiti cvijet, ili ga samo ubrati i pokloniti, pokloniti čokoladu, napisati nekom poruku ili sitnicom se sjetiti drage nam osobe i uz prigodnu čestitku reći joj što osjećamo za nju. To je bit Valentinova, lijepim riječima reći osobi, do koje ti je stalo, što osjećamo za nju. Svi volimo kada nam se iskaže pažnja, svi smo sretni kada nas se netko sjeti, kada nam čestita neki nama poseban dan. Recimo im jednostavno da nam je drago imati ih uz nas, osjetiti njihov blagi osmjeh upućen samo nama, ili

jednostavno reći, drago mi je da postojiš ovdje, za mene, zauvijek.Legenda kaže da su se čestitke upućivale voljenim osobama bez potpisa. Pogodiš li tko ti je poslao čestitku znači da prepoznaješ pravu ljubav i da ste stvoreni jedno za drugo, zauvijek. U današnjem svijetu ubrzanih navika i života, vrijedi ostvaviti malo vremena i za ljubav; i za osjećaje; pa ako dobijete neku poruku sa lijepim željama, prihvatite je sa osmjehom i nadom da ima onih koji vas cjene, vole, misle na vas i kojima nedostajete. Prihvatite lijepe želje, mislite na drage vam osobe i recite im svoje misli. Svijet će biti ljepši uz vaš osmijeh, život će biti ugodniji uz pozitivne misli, vi ćete biti zadovoljniji i vaša će okolina to prihvatiti i cijeniti. Draženka Justinić


Savjeti stručnjaka

ŽVAKAĆA GUMA - JE LI DOBRA ZA VAS? Žvakaća guma spominje se prvi put 1840., a službeno ju je izumio u New Yorku Thomas Adams. Još 1870. izvorno je bila napravljena od „CHICLEA“ , soka tropske arome, proizvod je stabiliziran, a žvakanjem se omekšava dok se volumno ne mjenja, vremenom je, na više od jednog načina, postala sastavni dio našeg života, te je gotovo nemoguće zamisliti život bez žvakaće gume. Užitak koji pružaju osebujni okusi izmjenjujući se od slatkih, različitih voćnih do gorkih koji se razvijaju u dodiru sa jezikom i mekim tkivima usne šupljine, teško je nadmašiti. Neke žvakaće gume sadrže dekongestante, druge kofein kao ekvivalent šalici kavi kako biste ostali budni. Neki brendovi sadržavaju nikotin kao pomoć pri odvikavanju od pušenja. Postoje tvrdnje da žvakaća može povećati mentalno funkcioniranje. Neki njome umanjuju stres, dovoljan je samo jedan pogled na

nogometnog managera Machester Uniteda, sir Alexa Fergusona u najnapetijim akcijama njegove momčadi. Sa stomatološkog stajališta, znamo da može ublažiti zadah, te da se koristi kao antibakterijsko sredstvo kao zamjena pranju zubi kod vojnika u ratnim uvjetima. Potiče protok sline koja pomaže čišćenje usne šupljine i zubi, te pomaže remineralizaciju ranog karijesa zubi. Postoje, međutim i nedostaci. Neki proizvođači koriste octenu kuselinu, etilni ester, vinilni acetat, koji su vjerojatno kancerogeni. Sam čin žvakanja otvorenim ili zatvorenim ustima svakako ne

doprinose estetskom izgledu, te godinama nije pripadao bontonu. Međutim, daleko najveći problem je okoliš. Žvakaća guma je jedan od najbrže rastućih ekoloških problema u proteklom desetljeću. Dovoljno je samo pogledati sjedište u vlaku i biti sretan ako su već okorjele - vjerojatno šesta osoba prije vas nije bila tako sretna, te je morala u kupnju novog para hlača ili haljine. Službeno je klasificirana kao otpad koji zahtjeva posebnu pažnju i kao takva u nadležnosti je lokalnih vlasti širom zemlje. Ukoliko uzmemo u obzir sve navedeno, bi li žvakaća guma trebala biti zabranjena? Nedvosmisleno ne. Taj odličan okus nam je svima draga, ali karma je loša kad ih se baci okolo. Paketići žvakaćih guma trebali bi nositi upozorenje državnih vlasti: ŽVAKAĆA GUMA JE LOŠA ZA OKOLIŠ. Tatjana Radivoj, dr.med.dent.

10 STVARI KOJE VAM MOGU VRATITI ENERGIJU Jutarnja budilica nije ničiji prijatelj, bez obzira spavamo li dobro ili ne, ponekad se osjećamo kao da nam je potrebno nekoliko sati sna više. Ipak, postoje još neki jednostavniji načini kojima možemo napuniti svoj organizam energijom i na brz način odagnati umor. 1 - PIJTE VODU Dehidracija uzrokuje bezvoljnost, ako želite biti aktivni ostanite hidratizirani. Kofein vam može biti jutarnji poticaj, ali nemojte s njim pretjerivati. Kava daje privremenu energiju, ali i pospješuje izlučivanje vode iz organizma. Prije ili nakon kave popijte veliku čašu vode. 2 - UZMITE PROTEINE Proteini za doručak pomoći će vam održati konstantnu razinu šećera u krvi, isprobajte već pripremljene visokoproteinske obroke. 3 - KORISTITE NOS Mirisi agruma mogu razbuditi organizam pa nabavite gel za tuširanje s mirisom limuna ili u kupku ulijte nekoliko kapi eteričnog ulja limuna. Mirisi mente također stimuliraju područje mo-

zga odgovorno za koncentraciju pa će vas održati budnim. Stavite jedan pepermint u usta prije izlaska iz stana. 4 - SLUŠAJTE GLAZBU Glazba izoštrava mentalni fokus i podiže raspoloženje. Nabavite kompilaciju omiljenih pjesama i slušajte ih dok se razbuđujete ili dok se vozite na posao. 5 - POKRENITE SE Istraživanja su pokazala da kada neispavane osobe vježbaju njihova se razina energije podiže za 20%, a umor se smanjuje za 65%. Napravite nekoliko čučnjeva, trbušnjaka ili sl. kada ste bezvoljni, neispavani ili umorni. 6 - DRUŽITE SE S VESELIM OSOBAMA Sigurno postoje neke osobe s kojima se uvijek dobro nasmijete kada ih vidite. Dogovorite s nima ručak, kavu ili bar komunicirajte putem e-maila ili chata. 7 - P R I S TA N I T E N A DOBROVOLJNO DOBRO Težnja za savršenstvom energetska je crna rupa (osim što je savršeno nemoguće). Umjesto da

čeznete za nečim savršenim, zadovoljite se solidnim ili dovoljno dobrim. 8 - POMIRIŠITE CVIJEĆE Prema istraživanjima, osobe koje imaju zasađenu biljku ili svježe cvijeće u kući osjećaju se poletnije. Mali buket možete staviti i u ured. 9 - RJEŠAVAJTE IRITANTNE ZADATKE Svi imamo neke poslove koji nas živciraju pa ih svakodnevno odgađamo. Bilo da trebate raščistiti arhivu ili pozvati majstora da popravi vrata učinite to što prije. Što duže odgađate takve poslove to vam oni crpe više energije. 10 - BUDITE LJUBAZNI I ZAHVALNI Ako ste pod stresom teško se prisjetiti koliko cijenite zdravlje, obitelj hlače kupljene na rasprodaji ili sl. Koncentrirajte se na ono pozitivno. Također, budite ljubazni prema nepoznatim osobama, pridržite vrata ženama s kolicima i djecom, recite kolegi kako dobro izgleda... T.R.

15


Domaća beseda

GOSPODIN BOLNIČAR Bit mladić od dvajset i jeno leto, imit divojku va ku si smućen još od drugoga razreda pučke školi a još zviše bit prez nike vele brigi zaveno šoldi kadi ćeš veće i boje sriće! Ovo zadnje bit prez nike vele brigi zaveno šoldi na početku sedondesetih let pasanoga vika ni bila mala stvar. Bilo je to vrime va kon su i mladi i oni veće va letih gjedali kako bi šli delat va Njemačku, Taliju a ako je bilo moguće, ćah Meriki. Otoc i još jedon bratučed, ki su zajeno imeli zidarski obrt, imeli su dela i više nego su mogli finit. A o Meriki son tada sona i ja ne kako son reko zaveno potribi, nego son zmala bi upit va štorije o onoj drugoj, bogatijoj a ne Teploj Meriki. Osin va Meriku, bi son upit va barki, brodi i more. A kadi ćeš bojega moda za vit Meriku i bit na moru, ako ne da ideš navigat. Moja Katarina i otoc nisu bili jako od voje da mi to puste, ma koti i sve do tada, i ta je problem uredila Zorica... Zato čo son Zorici zmala gana ti i zva ju po imenu, ženi i muži po selu su se zlamenjivali so livun rukun i ćakulali kako son bezobraznik i neodgojen. Zorici ni pačilo da ju zoven ti i po imenu, dokla su svi drugi ocu i materi ganali „Vi“. Zorica i ja bili smo previše poveženi i dobri da bin njoj mogo reć „Vi“... Zorica je o meni prezela skrb kada son ime leto i tri misece. Moja mat umrla je tri ure potla moga rojena a dokla mi Zorica ni postala maćeha, nosili su me od jene mamice ko drugoj, od teti do teti i još po nikoliko famej. Ni kada su četire i šest let košnije prišli moji polubrati Darko i Boris, situacija se ni prominila. Zorica mi je bila i mat i maćeha i prijatelica i sestra.. I kada je prišla vela žota kuverta ku son čeka koti duša raj, ono čo je pisalo nutri, prvo son pročita Zorici: -Nesposoban za pomorca...-pročita son zadnju besedu i zaplaka koti malo dite I tako je moje živjenji finilo pre nego je pošnelo. Za par let ću bit star da bin šo navigat, nikad neću vit Meriku i umrit ću koti pomoćni zidar. Zorica moja, čo ću?! plaka son. Sideli smo va štaji kamo son potegnu Zoricu da njoj pročitan na miru kako son se nade velu novost. -Zlatko, žal mi je. Zasprave mi je žal. Znan da ti je jako teško, ma znan i da se sve va živjenju vada ima dogodit zaveno ničega ali nikoga. A domišjaš se kada si me pita zač je tvoja mat morala umrit i onda smo zajeno dokončali da drugačije ne bi bilo niDarka ni Borisa, za kih si reko da ne bi mogo zamislit živjenji prez njih. -Zorica, ja iman ta drugi dan dvajset i dva leta! Znaš ti koliko je to? Za par let ću bit star. Ne star. Staroc! Isto mišjenji imeli su i Darko i Boris, kada su celo to zapodne presideli na mojoj postiji i ganali mi sejene besedi: -Zlatko, za dva leta ćeš bit star, ma ćeš sejeno imit nas! Moč, bit će dobro! Imaš nas! E, ma ni bilo dobro. Moja dešperija je bila se to gora od dana va dan. Katarina, ka je delala dvokratno va jenoj butigi, rekla je da njoj se javin kada se umirin aš da ona do mene evakovoga veće neće hodit. So ocen veće nis

16

hode zidat aš me ni ote zimat od straha da se ne prehitin a nogomet, oštarije i prijateli son posve zaborave. I tako je ta moja manovra durala desetok dan a onput je Zorica prvi put na me zakriknula, da son misle da će sve čašice zo vetrini popadat. Gjedajuć moj prazni pjat deseti dan za redon, hitila se je zo katridi, oprla poneštru i zakriknula: -Ala, skoči! Skoči von a mi ćemo svi za tobun! Ala,skoči! Darko i Boris su se pošneli smet a otoc za njimi. -Ne smijte se, ni smišno! Ako mu je najveći problem evoga svita čo mu je prišla odbijenica za vapor, neka se slobodno hiti von! Na te besedi son još boje zaplaka, Darko, Boris i otoc su se smeli a Zorica je i naprvo stala poli oprte poneštri: -A prija nego se hitiš von, reć ću ti da je Dragica donos pala zo črišnje i zlomila kuk. Ako se refa od operacije, bit će u sina podstanara v Riki morda i pol leta. Doma su njoj ostali stari otoc i mat ka se veće ni pol leta uprla na nogi. I znaš čo je donos nje mat stara Jele na sve to rekla? Da ni zla, da je i gorih stvari.Onda, ćeš se hitit? Sta son se i skoči ma ne skroz poneštru nego skroz vrata. Pol ure košnije prišo son kuću, zagrli Zoricu i reko: -Može ponuda? -Ganaj po domaću, ne stišći me za vrat i ponašaj se lipo! -Može ponuda? Ti kuhaš još dva obroka više, ja poslužujem? Može, gospođo Zorice? Zorici je, po običaju, rabilo par sekundi da dokonča stvar. A onput me je pojubila i tobože ćepnula po licu. -Gospođa kaže „može“! Može, gospon bolničar! Zorica je dokončala va pol minuti, otoc par dan košnije a Darko i Boris nisu mogli od veseja da imaju brata bolničara. Drugo jutro Zorica je šla Dragičinoj nevesti reć neka se vrne od bolovanja na delo v Riku a da su Jele i nje Frane va dobrih rukah. Isto jutro za prvi put za pas son stavi Zoričin traveros, skuha pol litri kafe od ozimca i udela dvi porcije kafe so boškoton. Zatin so se uhite zmetana balaturi a kada je Zorica o podne prišla so obedon, našla me je kako mažen kolena so domaćin ulon: -Ni niš ne, frega son pod pok son mora fanj kječat. -Onda? -Sve u redu, gospođo! namignu son njoj. Ta večer kada son šo leć ramena su me boleli za umrit, kolena su me pekli ma ni me bilo briga. -Sve se dogaja zaveno nikoga i ničega šofta son san sebi provujuć zaspat dokla su mi kolena goreli. Drugo jutro potla marendi, buduć Jele i Frane nisu imeli hidrofora, nakala son zo štirni vodi, zatepli ju na špaheri, naponi koblaču zvona, preseli Jelu zo postije na šediju i reko njoj: -Lip je dan, škoda je ne oprat lancuna! Po dogovoru, za vikend je prišla od Jelinoga vnuka žena: -Zlatko, si siguron da ćeš moć? -Ću, ne pojadajte se! Uživan soki dan i nikad maj nis bi srićniji! Dokla god bude rabilo ću bit tamo! Samo neka se Dragica refa a vi čuvajte delo!

Kuvertu so šoldi ke mi je na kraj miseca otela rinut v ruki nis ote prijet: -Neću, neću, neću! Znan zač i pustite me na miru! Selo koti selo, judi koti judi. Selo je ćakulalo, judi su se čudeli mojoj manovri. Bilo je i onih ki su vaje prosuli glas da me je Zorica natentala neka služin u Jeli da njoj moremo zet kuću a bilo je i onih ki su za monun svega grdoga kričali. Jena od tih bila je Branka zo Liki, žena našega prvoga suseda: -Gle, gle, mladost igra nogomet a on pere plahte! Glumi Majku Terezu! E, jadna ti mladost! Ni mi to bilo lipo poslušat ma ni me nanki jako tikalo; zna son zač ovo delan a oni za kih me je bilo briga, stali su za me... -Zlatko, mi smo baš ponosni na te! Zorica nan je sinoć sve pravila! rekli su mi jedon dan Darko i Boris kada su prišli po običaju vit kako njihov brat zgjeda so traverson! -Da? -Da! Da...Kada je moja mat umrla na rojenu, otoc je posve obole na živce, bimo rekli po donošnju, dobi je živčani slom. Kada je prišo na se, ni me ote nanki pogjedat ni pustit da buden kući: -Ni da ga ne volin, ma ne moren ga još gjedat. Još ne, ne moren! I materina mat je bila napol obolela od hćerine smrti i ni bilo za dat me njoj v ruki. A dite mora sokih par ur jist i išće svoju skrb. -Ja znan jenu ženu ka tendi takovih dicu, ka jih doji. Ako se slažete, ja ću tu ženu pripejat k sebi i neka maloga hrani manko tri misece. Ovako će mali bit blizu vas ako ga budete oteli vit a z druge bandi, nećete ga morat gjedat ni poslkušat kako plače kada vas ćapaju tuga i uspomeni .A pomalo će vrime sve ziličit, pok ćete ga zet doma bili su to besedi ke je zigovorela Jele, jedina ka je va svoj toj tragediji razumela osjećaje i moga oca i mamice i teti. Otkada mi je otoc pravi tu štoriju, vaviki son ime nikakov posebojni rišpet kuntra Jeli, ma nikad se nis osude njoj dat znat da znan zač me je zapravo zela. -A Zlatko, Zlatko, ki bi reko kada si evdi kriča po celu noć da ćeš mi fregat kuću i kuhat kafe? zapitala me je Jele jedon dan. -A vada je tako imelo bit, Jele moja! Je, vada je imelo bit. Vada se zasprave sve ima dogodit so nikin razlogon. Da son onput šo navigat, morda nikad maj ne bin ime priliku Jeli vrnut del dobroti i poćakulat š njun o nikimi stvarami ke su me mučili a ke mi je jedino ona mogla pravit. A navigat nis šo, ma son istešo pričeka priliku da delan delo ko ima vezu so moren delo va Jugoliniji va kancelariji mejvrimeno je pripejalo priliku da vidin Novijork i Čikago. Sve, baš sve dobro i slabo, lipo i grdo-sve se dogaja so nikin razlogon. A mladost ne finjuje so dvajset i pet let; zapravo reć, mladost nikad ne finjuje. Ako veruješ va dobro, misliš i delaš dobro, nikada nećeš ostarit! Gordana Gržetić


Razmišljanja i sjećanja Trideseta godišnjica smrti prof. Ive Jelenovića

BARD ČAKAVSKE BESEDE NIJE ZABORAVLJEN Da dva Bodula sa zagrebačkom adresom 1934. godine - u vrijeme najžešce marginalizacije dijalektalne književnosti nisu skupila hrabrost i u vlastitoj nakladi objavila „Antologiju novije čakavske lirike“, da uz njih i za njih nije stao Vladimir Nazor, pitanje je kako bi izgledala budućnost dijalektalne poezije, odnosno, bi li te budućnosti bilo. Uz Hijacinta Petrisa iz Vrbnika, koautor tog projekta bio je Ive Jelenović iz Svetog Vida dobrinjskog (27.7.1898 - 3.3.1981.). Jelenović je svoje mjesto u hrvatskoj znanosti i kulturi zaslužio dijalektološko etnološkim istraživanjima. Objavio je više opsežnih radova o starim toponimima, koje je sam ili u suradnji istraživao na području otoka Krka, Istre itd. Scenarist je prvog dugometražnog filma o otoku Krku, snimljenog 1938. pod redateljskom palicom Aleksandra Gerasimova, te jedan

od inicijatora najstarijeg festivala folklora u Hrvatskoj, „Krčkog festivala“. Njegova prozna ispovijest „Dvi smrti“ ubraja se u najljepša ostvarenja čakavske književnosti. Iako je u rodnome kraju proveo tek rane dječačke godine, Ive Jelenović

cijelog je života posredno ili neposredno ostao vezan uz otok Krk, a i za posljednje počivalište odabrao je Dobrinj. Na poslovnom planu uspješan, u privatnom je životu neprestance doživljavao udarce i tragedije, koje su u konačnosti slomile njegovu labilnu psihu. Rodni kraj odužio mu se posthumnim objavljivanjem njegove zbirke narodnih poslovica, te davanjem njegovog imena kulturnom društvu, koje promice dobrinjsku baštinu. Jelenović je sebe pola u šali, pola u zbilji opisivao kao „malog sirotu s bunetun“, a neke je priloge i potpisao pseudonimom „Ive Bunetar“; iako službenog obilježavanja tridesete obljetnice njegove smrti nije bilo, samoinicijativno okupljanje nekolicine, cvijeće i svijeće na njegovom pocivalištu, znak su da „sirota s bunetun“ ipak nije zaboravljen. Gordana Gržetić

Deseta obljetnica smrti mlade znanstvenice Snježane Marčec

SNJEŽANIN JE ZNAČAJ PREPOZNATLJIV I TRAJAN Dostojanstvena i emotivna komemoracija održana je 11. ožujka u zagrebačkom Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Dostojanstvena, emotivna ali i neobična komemoracija. Rijedak je, naime, slučaj da se pokojnicima koji su ovaj svijet napustili u zvanju asistenta, priredi komemoracija kakva je priređena u znak sjećanja i počast Snježani Marčec (r. Strčić). O pokojnima se, naravno govori sve najbolje; o Snježani se složit će se svi koji su je makar površno poznavali ni za njezinog (pre) kratkog života ništa loše nije moglo reći ili napisati. Složili su se s time i njezini kolege iz Instituta, u kojem je provela tek kratkih, ali ispunjenih i jezikoslovlju predanih deset godina. Potpuno predana poslu, ali i potpuno svjesna svog zdravstvenog stanja, bolesti kojoj je pet godina godina pružala otpor, rješavala je jednu po jednu stvar sa svog popisa. Svjesna svoje dijagnoze, ali i činjenice da je vremena za ono što

je zamislila teoretski gledano premalo, neumorno je istraživala, prikupljala, sortirala i analizirala. I nadopunjavala svoje znanje u raznim sferama: nakon završenog studija kroatistike, upisala je bibliotekarstvo, apsolvirala poslijediplomski studij lingvistike, radovala se magistarskom radu pod mentorstvom akademika Milana Moguša, te paralelno prikupljala građu za doktorsku disertaciju o čakavskim govorima na Krku, rodnom otoku njezinog oca akademika Petra Strčića. Tragala je za jezičnim specifičnostima hrvatskih govornika u Austriji, Crnoj Gori, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Švedskoj itd. Od mnogih njezinih znanstveno stručnih studija ističe se zaključak da je „čekavica“ Garice prvi trag čakavice a ujedno i prvog poznatog govora Hrvata općenito. Za života i posthumno tiskano je nekoliko Snježaninih koautorskih knjiga u zemlji i inozemstvu. Svoje znanje nesebi-

čno je dijelila u raznim znanstvenim i kulturnim udrugama a ljubav prema Krasu, u kojem je prerano našla spokoj, iskazala je angažmanom u Kulturnom društvu „Sveti Juraj“. Snježana (namjerno je spominjem samo imenom, imajući u vidu njezine toliko puta izgovorene riječi: „Ja sam samo Snježana“) je na posljednje putovanje putem vječnih uspomena krenula 12. ožujka 2001. iz Rijeke, iz iste bolnice u kojoj je 28. studenog 1963. rođena. Svoj najvažniji zadatak s popisa nije uspjela izvršiti; ipak, kao amanet onima koji su je voljeli i poštovali, napose njenim najbližima, ostavila je najvažniji dar i zalog sjećanja - jedanestgodišnji dječak, koji u mnogočemu podsjeća na svoju majku, najveća je pobjeda ove nezaboravne mlade znanstvenice. Gordana Gržetić

17


Prigodno

MESOPUSNI OBIČAJI NEKAD I DANAS Predvođena karnevalskim udrugama Kataroška i Optimisti, maškarana motorizirana povorka i ove je godine posjetila sva naselja na području Općine Dobrinj. Taj tradicionalni mimohod na dan mesopusta, već gotovo dva desetljeća uveseljava stanovnike Dobrinjštine, a pripreme za završnicu maškara obično započinju već početkom nove godine, kad se u vidarskom Vatrogasnom domu i u domu u Sužanu, kroje kostimi i izrađuje kulisa za alegorijska kola obiju grupa. Naravno premijera cijele maškarane priče događa se na riječkom Korzu, gdje se članovi Optimista i Kataroške, predstave uvijek aktualnim alegorijskim nastupom. “U raju je lijepo, al u paklu je ekipa“ - poručili su Optimisti na ovogodišnjem Riječkom karnevalu, dok su Kataroškari korzom putovali s „ Alisom va ...“ (...zemlji čudesa). Nakon cjelodnevnog riječkog ludovanja, ostane malo vremena za odmor, jer na mesopusni utorak valja odraditi i „domaći“ nastup. Uobičajna ruta krene iz Dobrinja prema Šilu, Klimnu, Sužanu, Gabonjinu... pa se tek u večernjim satima ponovno svi okupe u dobrinjskom Domu. Maškare se zahvaljuju svim mještanima na srdačnom dočeku, jer bilo je putem i kroštula, štrudela, fritula, palačinki i raviola, a vino se točilo u neograničenim količinama. Nakon što je kušao tripice i kobasice, Mesopusta su prošetali po plesnom podiju, a potom je odveden na stratište podno dobrinjskog zvonika, gdje je, uz prisusutvo brojne tugujuće rodbine i prijatelja, skončao ovogodišnji život. Tako je s mesopustima bilo oduvijek, prisjeća se barba Anton Crvić iz Dobrinja, koji se s ovogodišnjim mesopustom oprostio uz svoju trieštinku. Rođen je 1926. godine,

pa se dobro sjeća i prijeratnih mesopusta, kad su maškarane fešte bile nedjeljom, a toncalo se do škura na dobrinjskoj Placi, da bi nakon večere, tonoc se nastavil va domu. Dogovor oko mesopusnih fešti počeo bi već na Tri Kralja, kaže barba Anton, a glavnu riječ imali su tzv. kapo bali, koji su upravljali plesom. Oni su dogovarali sa sopcima, naplaćivali su toncurima, a bili su zaduženi i za nabavku ribarskog ferala, s kojim se rasvjetljavao plesni podij. Najbolja fešta bila bi na Svićičinu (Svijećnicu), priča dalje barba Anton, a na nedjeljne mesopusne tonce redovno su dolazili škrabani iz Klimna. Kimonci bi imeli bele gaće (hlače), črne kapoti i okićeni slamnjaki, pa ih je bilo lipo za vidit. Na mesopusni utorak mještani Dobrinja posjećivali su sve kuće, isprva uz sopeli, a kasnije i uz harmoniku i tamburu. Uvijek bi se s obilaskom krenulo iz Donjeg grada, a putem se u koblačama spravljalo vino. Barba Anton Crvić kaže kako su najčešće u obilasku bile po tri grupe - mladići, mladi muževi i najstariji, a kasnije su po kućama išli zajedno, da bi, krajem osamdesetih godina prošlog

stoljeća, taj običaj gotovo u potpunosti nestao. Sa svojom harmonikom odlazio je barba Anton i na druge fešte, pa kaže kako je sa dvije harmonike subotom pješačio na Sužan ili u Risiku, a kasnije je „na gaže“ putovao na motoru. Prisjeća se putovanja „Puchom“ na Rasopasno, kad je na motoru vozio bubnjara, Stanka Fanuka (Lukačića) i tamburaša Antona Mavrovića (Malog Antona). Kako su putevi bili loši, pred Gabonjinom se raspao veliki bubanj, pa je potrajalo dok su ga ponovno sastavili i ukrcali na motor. Za jedne mesopusne gaže u Dobrinju, uz barba Antona na harmonici, bubnjeve je svirao i lagendarni meštor Vlah (učitelj Stanko Vlah). Svake nedjelje muzikaši su vino uzimali u jednoj dobrinjskoj konobi, pa kad su na kraju mesopusta napravali obračun, ispostavilo se da su više popili, nego li zaradili. Bila su neka druga vrimena, kaže barba Anton Crvić, prebirući po trieštinki zaboravljene melodije naših starih. Nedeljko Gržetić

Anton Crvić

Fotografije na sljedećoj stranici snimili su: Nedjeljko Gržetić, Ernest Mavrović i Alen Šamanić

18


Kataroška

Optimisti

Meštor i kraljica

Spaljivanje mesopusta


Foto: Ernest Mavrović

Foto: Alen Šamanić

Foto: Ernest Mavrović

Fanot 27  

Fanot 27, Općina Dobrinj, otok Krk

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you