Page 1

list Opæine Dobrinj broj 26. godina 9. prosinac 2010.

Sretan Božiæ i novu godinu želi vam Opæinsko vijeæe i naèelnik !


Uvodno slovo

BLAGOSLOVLJEN BOŽIÆ I SRIÆNO 2011. LETO ! Dragi èitatelji! Ove godine, kao i prošle dok pišem uvodno slovo naš dobrinjski kraj obukao je snježno ruho te imamo šanse da snijeg na tjedan dana prije Božiæa postane tradicionalan. Išèekujuæi još jedan Božiæ, te kraj godine, zbrajamo rezultate uèinjenoga. Možemo reæi da Opæina Dobrinj ostvaruje još jednu uspješnu godinu s obzirom na okolnosti. Dio tih uspjeha mogli ste èitati u dosadašnjim ovogodišnjim brojevima „Fanta“, dok vam preostali dio donosimo na sljedeæim stranicama kroz nekoliko rubrika. U ovoj godini, nažalost, napustila nas je najstarija stanovnica naše opæine Kate Plišiæ koja je svojom vedrinom i skromnošæu dokazivala svojim životom kako

male stvari èine èovjeka sretnim. Proslavili smo i 65-tu godišnjicu braka obitelji Grdiniæ iz Krasa te 60-tu godišnjicu redovnièkog života o. Bonaventure Dude. O Bonaventura ušao je u povijest naše opæine kao prvi poèasni graðanin. Naši sportaši i ove godine ostvarili su niz uspjeha a ovdje izdvajamo titulu državnog prvaka u šahu u kategoriji djeèaka do 8 godina starosti koju je osvojio Danijel Duda te ekipno svjetsko srebro Ljiljane Biro u kategoriji udièarenje štapom s obale. Radovali smo se uspjesima naših žitelja na svim podruèjima njihovog djelovanja. Mi smo nagradili uspješne uèenike i studente dodjelom stipendija a najstarijim stanovnicima našeg kraja prigodnim poklon paketima nastojali smo bar malo uljepšati ovo blagdansko vrijeme.

Usprkos svemu Božiæ kao jedan od najveæih blagdana rimokatolièke crkve pod naletom surovog kapitalizma pretvara se u dio godine kada vlada potrošaèka groznica. Pokušajmo blagdanu Božiæa vratiti pravi smisao kao blagdanu mira, zajedništva u obitelji, meðusobnog uvažavanja te brizi i skrbi za najpotrebitije u našemu društvu. Želim vam miran i blagoslovljen Božiæ, da ga doživite u tradicionalnom ozraèju i da se prisjetite što je suština Božiæa od davno prošlih vremena te da te vrijednosti poštujemo i danas. Neka vam je sretan Božiæ a nova godina ispunjena zdravljem, sreæom i obiljem !

ROÐENI DVOJI BLIZANCI, TREÆI USKORO ! Franka i Petra Juriæ Klimno Roðene 08. 04. 2010. Franka - 45cm i 2030g Petra - 47cm i 2270g

Bruno i Karlo Bobovèan Èižiæi Roðeni 15. 12. 2010. Bruno - 46cm i 2750g Karlo - 48cm i 2980g

Naèelnik Opæine Neven Komadina

IMPRESSUM:

list Opæine Dobrinj Izdavaè: Opæina Dobrinj Dobrinj 103, tel. 848-344 Glavni i odgovorni urednik: Neven Komadina Uredništvo: Jasenka Frkoviæ, Zdenko Kirinèiæ, Neven Komadina, Gordana Gržetiæ, Marina Pavaèiæ, Marija Pleše, Tatjana Radivoj, Mladen Radosloviæ, Branko Turèiæ Grafièka priprema: Goran Pleše, dipl. ing. Lektura i korektura: Gordana Gržetiæ, prof. Tisak: Proprint, Rijeka Naklada: 1000 primjeraka Svi koji želite pisati za “Fanot” priloge (tekstove i slike) možete slati na jednu od adresa: fanot.dobrinj@gmail.com opcina-dobrinj@ri.t-com.hr

Uskoro Marina i Željko Boljkovac u Klimnu oèekuju još jedne blizance. Foto: GP

Èestitke roditeljima, a djeci puno zdravlja i sretno djetinjstvo !

2

ili u klasiènom pisanom obliku na adresu: Opæina Dobrinj, Dobrinj 103, 51514 Dobrinj s naznakom “ZA FANOT”


Prigodno

PODRŠKA PROJEKTIMA NAŠE OPÆINE U studenom o.g. održan je sastanak izmeðu ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidara Pankretiæa i naèelnika naše opæine Nevena Komadine. U srdaènom razgovoru bilo je rijeèi o poboljšanju dinamike plaæanja financijske potpore za projekt “Vodovod visoke zone Opæine Dobrinj”, te o moguænostima financiranja projekta kanali-

zacije u uvali Soline. Ministar Pankretiæ dao je svekoliku podršku našim zahtjevima te obeæao iznalaženje moguænosti financiranja projekta kanalizacije za našu Opæinu. Kao konkretan rezultat navodimo da je Ministarstvo regionalnog razvoja u cijelosti isplatilo sredstva za 2010. g. namijenjena izgradnji vodovoda. M.R.

PLANOVI ZA 2011. GODINU U iduæoj godini nastavlja se ostvarenje veæ zapoèetih projekata te se oèekuje pokretanje novih, a ovdje æu navesti samo one najvažnije: * Nastaviti izvoðenje radova «Vodoopskrbe visinske zone Opæine Dobrinj», u pravcu Sv. Vida, Rasopasna, Sv. Ivana, Klanica, Tribulja do Sužana. Objaviti natjeèaj za izvoðenje radova za dolazak vode u Gostinjac i Hlapu. Sukladno interesu graðana i financijskim moguænostima graditi mjesne mreže vodovoda. * Kandidirati projekt gradnje mjesnih vodovodnih mreža prema fondovima EU sa ciljem dobivanja financijskih sredstava. * Nastaviti dogovore sa ministarstvom regionalnog razvoja, ministarstvom mora i Hrvatskim vodama za financiranje izgradnje kanalizacije u naseljima u uvali Soline. * Zapoèeti radove na kanalizaciji naselja Dobrinj (za ovaj zahvat dobili smo potporu Hrvatskih voda u iznosu od 840.000,00 kn za 2011. g.) * U suradnji sa županijskom upravom za ceste izvršiti sanaciju i proširenje ceste Èižiæi - Meline. * Nastaviti aktivnosti za izradu urbanistièkih planova ureðenja

*

*

* *

* * * * * * * *

za priobalna naselja i gospodarsku zonu u blizini vodospreme Polje kao preduvijet ulaganja investitora u gospodarski razvoj. Nastaviti aktivnosti na dobivanje dozvola za dogradnju zgrade osnovne škole za potrebe redovne nastave i izvanškolskih aktivnosti. Zapoèeti sanaciju i ureðenje zgrade djeèjeg vrtiæa u Polju kao preduvjet poveæanja kapaciteta, odnosno upisa veæeg broja djece. Krenuti s radovima ureðenja obalnog podruèja u Solinama sa parkirnim i zelenim površinama U naselju Šilo asfaltirati i urediti nekoliko ulica, izgraditi parkiralište iza marketa te završiti ureðenje prostora mjesnog odbora. Asfaltiranje i komunalno ureðenje niza ulica u svim naseljima Nastaviti ureðenje obalnog podruèja i plaža u Šilu, Klimnu i Èižiæima Ureðenje mrtvaènica u Sužanu, Polju i Dobrinju Izgradnja nove javne rasvjete u više naselja Podignuti razinu èistoæe i urednosti svih javnih površina Ureðenje javne površine u Èižiæima Riješiti sticanje prava vlasništva na zemljištu za djeèje igralište u Polju Nastaviti poticati programe za

razvoj gospodarstva i poljoprivrede na našem podruèju * Nastaviti stipendiranje uèenika i studenata te sufinancirati nabavku udžbenika za polaznike osnovne i srednje škole. * Pokrenuti program: “Pomoæ u kuæi” starijim osobama koji bi se sastojao u brizi i posjeti domaæinstvima u kojima žive osobe starije životne dobi, bolesnici i svi koji ne mogu samostalno obavljati potrebne aktivnosti za dostojanstven život. * Pod pokroviteljstvom opæine i nadalje organizirati kulturne, sportske i zabavne sadržaje, u duhu tradicije Dobrinjskoga te poticati rad Udruga. Niz aktivnosti koje nisu navedene realizirati æe se na zahtjev mjesnih odbora i ostalih proraèunskih korisnika. Plan za 2011. godinu vrlo je zahtjevan te ovisi o dobrom izvršenju proraèuna i potporama Državnog proraèuna. S obzirom da živimo u vremenu teške financijske krize i otežane naplate potraživanja teško je reæi da li æemo sve aktivnosti i ostvariti. Ipak uvjereni u poboljšanje opæe situacije vjerujemo da æemo najveæi dio planiranoga i realizirati. Neven Komadina

3


Dan opæine

O. BONAVENTURA DUDA PRVI POÈASNI GRAÐANIN OPÆINE DOBRINJ Ovogodišnji trodnevni program obilježavanja Dana opæine Dobrinj - Stipanju, zapoèeo je u crkvi Sv. Antona predstavljanjem romana, a prva je veèer na dobrinjskoj Placi zaokružena smotrom klapa Kaštadi, Rašketa, Tiæi, Rarohujuce, Sveta Jelena, Grižane i Riversice, te u nastavku fešte nastupom grupe Point. Nakladnièka kuæa Otokar Keršovani povodom 75. godine života i 40. godine književog rada Branka Turèiæa, objavila je njegov autobiografski roman Gazde i gazdarice. Turèiæ je èlan Društva hrvatskih književnika od 1986. godine, a dosad je veæ objavio èetiri romana, Èokavski rijeènik i knjigu Šilo ko vavik vrti. Novi roman Gazde i gazdarice, zapravo je drugi dio njegovog romana Ruža vjetrova, koji paralelno prikazuje autorovo odrastanje, politièkoideološke prilike, strah i nesigurnost golobradog otoènog mladiæa u velikom gradu kao i èeste promjene mjesta stanovanja. Kako kaže urednik romana, Valter Lisica, Turèiæ je prvi Krèanin koji je napisao pet suvremenih romana, te prvi romanopisac s podruèja Opæine Dobrinj. Izdavanje Turèiæeve knjige financijski su pomogli

4

Opæina Dobrinj, Primorsko goranska županija, Grad Krk i GP Krk, kojima se autor na promociji romana posebno zahvalio, citirajuæi njemu najdražu reèenicu iz svog romana. Dan uoèi Stipanje tradicionalno je održana i sveèana sjednica opæinskog vijeæa, na kojoj je naèelnik Neven Komadina istaknuo kako Opæina Dobrinj nema kreditnih zaduženja i da sve svoje obveze uredno podmiruje. Nabrojio je i realizirane projekte tijekom prošle godine, pri èemu je naglasio važnost potpisivanja sporazuma Koncepcije razvoja vodoopskrbe otoka Krka za razdoblje od 2009.- 2012. godine, èime se jamèi dolazak pitke vode do veæine naselja opæine Dobrinj.

Komadina je spomenuo i izgradnju transportnog cjevovoda od vodospreme Žgombiæi do Krasa, te izgradnju vodosprema u Krasu i Gabonjinu, za što je utrošeno oko 20 milijuna kuna. Izvedeni su, izmeðu ostalog, i radovi na obnovi i proširenju dionice županijske ceste Soline Klimno, obnovljen je župni stan u Polju, izvedeni radovi na ureðenju gabonjarske trgovine i place, te ureðenju vidikovca Zemjina u Dobrinju. Govoreæi o planovima u iduæem jednogodišnjem razdoblju, naèelnik Komadina istaknuo je nastavak radova na izgradnji vodovoda tzv. visoke zone, obnovu djeèjeg vrtiæa u Polju, mrtvaènice u Sužanu i proširenja groblja u Dobrinju, a


Dan opæine

spomenuo je i nužnost izrade urbanistièkih planova za priobalna naselja i za zone gospodarske namjene, te pokretanje izrade studije razvoja turizma i studije za zaštitu kulturno povijesne baštine. Povodom Dana opæine, tijekom sveèane sjednice potpisana je i Povelja prijateljstva s Opæinom Tordinci, pri èemu su Komadina i tordinaèki naèelnik Josip Maletiæ istaknuli kako vjeruju da æe potpisivanje povelje uroditi suradnjom na svim poljima. Ovogodišnje obilježavanje Dana opæine uæi æe u povijest kao prvo na kojem je proglašen poèasni graðanin, te prvi dobitnik nagrade za životno djelo. Poèasnim graðaninom proglašen je biblièar i akademik fra Bonaventura Duda, koji je svojim naroèitim

zaslugama na znanstvenom i teološkom podruèju, kao i promicanju hrvatske kulture, dao neizmjeran doprinos promociji i ugledu Opæine Dobrinj. To najveæe opæinsko priznanje fra Bonaventuri Dudi uruèio je naèelnik Komadina na kraju stipanjske mise, pri èemu je istaknuo kako je o. Bonaventura iznimna osoba, duhovna i intelektualna velièina i znanstvenik koji uživa ugled i izvan naše domovine. Bonaventura ove godine obilježava i 60. obljetnicu misništva, a uza sve poèasti i titule ostao je skroman, ponizan, human i uvijek pun razumjevanja za najpotrebitije zakljuèio je Komadina. Svetko Ušalj, kao osnivaè prve otoène škole glagoljice, dobitnik je opæinske nagrade za životno djelo. Objavio je niz prijevoda i transliteracija vezanih za povijest Gabonjina i Dobrinjskoga te je jedan od osnivaèa i voditelja etno radionice pri KD Sveti Petar iz Gabonjina. Jedan od njegovih projekata je i Put glagoljaša, kao i nedavno otvoreni Park glagoljice u Gabonjinu, a izraðuje i sopele te

unikatne suvenire s naglaskom na tradicijske vrijednosti Opæine Dobrinj. Sveèanoj koncelebriranoj misi u dobrinjskoj župnoj crkvi Sv. Stjepana, nazoèio je velik broj ljudi, a nakon mise na Placi se zasoplo i zakantalo, dok se u veèernjim satima u crkvi održao i odlièno posjeæen koncert pjevaèkog zbora Zvon i naše renomirane vokalne solistice Radojke Šverko. Završno dogaðanje bila je fešta na Dobrinjskoj placi uz vrhunski nastup Nene Belana & Fiumens. Nedeljko Gržetiæ

5


Aktualno

VODOOPSKRBA VISOKE ZONE

Potpunim infrastrukturnim opremanjem vodosprema Sv. Petar i Sv. Juraj, do kraja ove godine steæi æe se uvijeti za puštanje vode u postojeæi sistem transportog cjevovoda, èime æe završiti radovi prve faze vodoopskrbe tzv. Visoke zone Opæine Dobrinj. Paralelno s tim veæ su zapoèeli radovi na drugoj fazi ovog projekta, pa se postavlja transportni cjevovod od spoja izmeðu spomenutnih vodosprema, kroz dio naselja Gabonjin, pa do trafostanice, odnosno skretanja za Rasopasno. U sklopu tih radova izgraditi æe se i transprotni cjevovod od Krasa, odnosno vodospreme Sv. Juraj, pa do dobrinjskog lovaèkog doma na Ogrenom, èime æe se vodom opskrbiti i vodospre-

ma Dobrinj, te više, tijekom ljetnih mjeseci, neæe biti potrebe za transportom vode auto - cisternama. Izvoðaè radova je GPP Mikiæ, a investicija teška 2 milijuna i 700 tisuæa kuna, trebala bi biti završena do svibnja iduæe godine. Dobrinjski naèelnik Neven Komadina kaže kako bi se do poèetka turistièke sezone, objekti, smješteni uz transportni cjevovod u Gabonjinu i Krasu, mogli prikljuèiti na vodovodnu mrežu, a takva moguænost postoji i za dio naselja Rasopasno. Komadina istièe kako se, neovisno o spomenutom projektu, ovih dana izvode i radovi na dijelu mjesne mreže u Krasu, kojima æe se omoguæiti prikljuèak za potrošaèe od transportnog cjevovoda do duæana. Ti se radovi izvode zbog namjere skorašnjeg asfaltiranja lokalne prometnice, u èiji se trup postavljaju vodovodne cijevi. Izvoðaè graðevinskih radova je Trumm, montažu odraðuju djelatnici Ponikve, a investicja, teška 350 tisuæa kuna, æe se financirati iz proraèuna Opæine Dobrinj.

Želeæi demantirati nedavni novinski naslov - „ Dobrinj prisiljen na pozajmice“, naèelnik Komadina istaknuo je kako se to odnosi na Ponikve, koje su zbog neredovite dinamike financiranja od strane resornih ministarstava, prisiljene pozajmicama riješavati financiranje koncepcije vodoopskrbe otoka Krka. Važno je naglasiti kako je Opæina Dobrinj apsolutno likvidna i bez ikakvih pozajmica obavlja uredno poslovanje, zakljuèio je Komadina. Nedeljko Gržetiæ

VIŠE REDA U NAŠIM LUKAMA

Odlukom novog Upravnog vijeæa Županijske luèke uprave Krk (ŽLU), pojedine sjednice ovog tijela sukcesivno se održavaju u svim jedinicama lokalne samouprave, pa je tako, nakon Omišlja, zadnja sjednica održana u Opæini Dobrinj. Na dnevnom redu našla se i problematika legalizacije luka otvorenih za javni promet, u Šilu, Èižiæima i Solinama, te je zakljuèeno kako æe se, nakon odluke resornog ministarstva, najvjerojatnije do kraja ove godine iste staviti pod ingerenciju krèke luèke uprave. Sjednici je prisustvovao i dobrinjski naèelnik Neven Komadina koji je istaknuo kako je u

6

interesu Opæine da koncesiju za upravljanje spomenutim lukama dobije opæinsko komunalno društvo Komun, te kako treba poraditi na uvoðenju reda za vezove koje nelegalno koriste i neki strani državljani. S njim se složio i direktor Komuna Mladen Radosloviæ, dodajuæi kako pojedinaèna praksa nelegalnog iznajmljivanja vezova predstavlja svojevrsni „ vruæi krumpir “, pa su nazoèni zakljuèili kako treba razmisliti o nadopuni pravilnika Županijske luèke uprave Krk i moguænosti eventualnog uklanjanja nelegalno vezanih plovila. Iako se o produbljenju dna u luci Klimno govori veæ nekoliko godina, èini se da bi taj projekt konaèno mogao biti realiziran do kraja iduæe godine. Nikola Mendrila, èelnik Upravnog vijeæa ŽLU Krk, kaže kako æe se radovi na produbljenju financirati u jednakim iznosima sredstvima

Županije, Luèke uprave i Opæine Dobrinj, a veæ je izraðen i dio potrebne dokumentacije. Na sjednici je dogovorena i izrada projekta za sanaciju rivice Portiæ u Šilu, a prati se i stanje školjere na šilarskom lukobranu, te æe se eventualno obaviti radovi na sanaciji iste. Radi poveæanja broja prijeko potrebnih vezova razmatra se i moguænost izgradnje fiksne pasarele na stupovima, a od pontonskih vezova odustalo se zbog jakih vjetrova koji znaju puhati u šilarskoj luci. Nedeljko Gržetiæ


Aktualno

STIPENDISTI ŠKOLSKE I AKADEMSKE GODINE 2010./11. Opæina Dobrinj i ove godine dodjeljuje stipendije uèenicima srednjih škola i studentima koji su zadovoljili kriterije za dobivanje istih. Broj stipendija nije bio ogranièen. Uèenièkih stipendija je dodijeljeno 32 i one iznose 350,00 kn. Uèenièke stipendije dobili su: 1. Nikolina Kosanoviæ 2. Ivan Kovaèeviæ 3. Nino Èutul 4. Ivana Hudoletnjak 5. Ivona Fugošiæ 6. Bruna Matièiæ 7. Mira Crnèiæ 8. Ana Živkoviæ 9. Lidija Strèiæ 10. Matija Trzija 11. Nino Šamaniæ 12. Karlo Braut 13. Marta Tuk 14. Andrea Kirinèiæ 15. Ivona Kosanoviæ 16. Lorena Justiniæ 17. Dajana Justiniæ 18. Matea Justiniæ 19. Nikola Kirinèiæ 20. Ivan Kirinèiæ

21. Anita Gržetiæ 22. Sanda Leskošek 23. Dajana Tabako 24. Anika Žegarac 25. Sandrino Živkoviæ 26. Irena Liniæ 27. Dijana Puriæ 28. Mateo Kirinèiæ 29. Amar Mujkiæ 30. Denis Strèiæ 31. Patrizia Dobrijeviæ 32. Antonija Tabako Studentske stipendije iznose 550 kn a dobili su ih: 1. Renata Dragoljeviæ 2. Jelena Papariæ 3. Silvia Gržetiæ 4. Barbara Puriæ 5. Sabina Božiæ 6. Andreja Brusiæ 7. Maja Radivoj-Dlakiæ 8. Iva Justiniæ 9. Doris Strèiæ 10. Aldijana Potriæ 11. Kasandra Živkoviæ 12. Ana Tuk 13. Šime Trzija 14. Ivan Šamaniæ

15. Jan Jankoviæ 16. Renato Škrgulja 17. Karmen Uzelac 18. Aron Roth 19. Harry Roth 20. Anita Crnèiæ 21. Matea Šamaniæ 22. Marija Liniæ 23. Luka Jelenoviæ 24. Irena Žic 25. Ivan Leniæ 26. Matija Radivoj-Dlakiæ 27. Anamarija Božiæ 28. Silvija Papariæ 29. Andreja Mihajiæ 30. Dino Turèiæ 31. Petra Malatestiniæ 32. Anita Jelenoviæ 33. Luka Justiniæ 34. Nevena Žegarac 35. Emanuel Garankiæ Želim vam da ostvarite što bolji uspjeh u ovoj školskoj i akademskoj godini. Sveèanost podjele rješenja o stipendiranju održana je 23. prosinca u zgradi osnovne škole. Neven Komadina

VRIJEDNA DONACIJA PÈELARSKE UDRUGE “KADULJA” U ime èlanova krèke pèelarske udruge „Kadulja“, predsjednik Nedjeljko Mrakovèiæ i tajnica Radenka Tomašiæ, donirali su 25 kilograma meda, za potrebe starijih i nemoænih s podruèja Opæine Dobrinj. Donaciju su uruèili dobrinjskom naèelniku Nevenu Komadini, koji æe distribuciju meda povjeriti nadležnom opæinskom Odboru za društvene djelatnosti i socijalnu skrb. Kako je istaknuo Mrakovèiæ, tradicija doniranja meda poèela je s djeèjim vrtiæem i Domom „Mali kartec“, a posjetom Opæini Dobrinj, nastavit æe se s godišnjim donacijama krèkim jedinicama lokalne samou-

prave. - Na podruèju Opæine Dobrinj trenutno nema èlanova ove pèelarske udruge, pa æemo putem medija, vijeænika i mjesnih odbora nastojati zainteresirati mlade za pèelarstvo, rekao je naèelnik Komadina, istièuæi kako æe Opæina Dobrinj i dalje sufinancirati rad pèelara, jer pèela, bez obzira na granice opæina, oprašuje zelene površine, te tako doprinosi razvoju poljoprivrede i bioraznolikosti cijelog našeg otoka. Osim Grada Krka i Vrbnika, uskoro bi i Opæina Dobrinj trebala postati èlanicom županijskog „Centra za brdsko - planinsku poljoprivredu“, te tako i pèelarima omoguæiti

kandidiranje odreðenih programa, koji bi se potom mogli financirati proraèunima spomenute županijske ustanove, zakljuèio je naèelnik Komadina, zahvaljujuæi se pèelarima „Kadulje“ na vrijednoj donaciji. Nedeljko Gržetiæ

7


Aktualno

PROSLAVA 100. OBLJETNICE CRKVE MAJKE BOŽJE LURDSKE U ŽUPANJAMA Dana 19. 09. 2010. održana je u našem selu Županje proslava 100-te obljetnice crkve Majke Božje Lurdske. Sveèanu koncelebriranu misu predvodio je krèki biskup Mons. Valter Župan. Uz ostale crkvene službenike proslavi je prisustvovao i održao prigodni govor naèelnik opæine Dobrinj, gospodin Neven Komadina. Slavlju je predhodilo detaljno ureðenje interijera i eksterijera crkve gdje su se, uz svesrdnu pomoæ opæine Dobrinj, iskazali i brojni donatori. Nepravedno bi bilo ne spomenuti da je izmjena svih 6 prozora sa vitražima dar naših suseljana i to: po jedan prozor financirali su obitelj Tabako Josipa (Kanada), obitelj Vinka i Marice Tabako i obitelj Ružiæ-Crnèiæ Anice a tri prozora dar su pok. Ljubice Crnèiæ. Lijep i vrijedan luster darovala je obitelj Tabako Dragice. Kako ovdje nije moguæe nabojiti sve ostale darovatelje - svima velika hvala. Nakon sveèane mise za sve prisutne

pripremljen je domjenak za èiju se pripremu i organizaciju posebno istaklo vodstvo i djelatnici opæinskog poduzeæa „Komun“ . Gotovo besprijekornu organizaciju i slavlje djelimièno je pokvarila kiša koja je padala sve do popodnevnih sati èime je umanjen osjeæaj radosti pogotovo za nas, mještane Županja, koji su se, nadamo se, iskazali kao ugodni domaæini. Na kraju, još jedanput, velika hvala svima koji su na bilo koji naèin pomogli u organizaciji i realizaciji ove proslave, bilo u obliku donacija za

ureðenje crkve, sponzorstvu u jelu i piæu, novèanim prilozima ili samo dobrom voljom i prisustvom. Nikola Crnèiæ

POSJET BISKUPA VALTERA NAŠOJ OPÆINI Prigodom podjele sakramenta Svete potvrde 19. studenoga 2010. godine Biskup krèki mons. Valter Župan u pratnji osobnog tajnika vlè. Vedrana Kirinèiæa i dobri-

njskog župnika vlè. Dinka Justiniæa posjetio je Opæinu Dobrinj. U srdaènom razgovoru biskup je zahvalio Opæini na obnovi svih crkava na našem podruèju te za

pomoæ u obnovi ostalih objekata koji su u vlasništvu Krèke biskupije. Naèelnik Neven Komadina naglasio je da je neraskidiva veza naroda Dobrinjskoga i Rimokatolièke crkve te obeæao i nadalje pomoæ Opæine u projektima koji su od važnosti za život Crkve i svih vjernika. Isto tako zahvalio je Biskupu i svim župnicima s našeg podruèja na iznimno dobroj suradnji i duhovnoj brizi za žitelje naše Opæine. S.L.

8


Naš kraj - naši judi

KD “IVE JELENOVIÆ” - 10 GODINA USPJEŠNOG DJELOVANJA Kulturno društvo „Ive Jelenoviæ“ bogatim je programom obilježilo desetu godišnjicu djelovanja, a u proslavi znaèajanog jubileja sudjelovali su brojni pjevaèi, te zborovi i klape, s kojima ovo dobrinjsko društvo ima višegodišnju suradnju. Društvo nosi ime Ive Jelenoviæa, etnologa, jezikoslovca, povjesnièara književnosti, filologa, toponomastièara, lektora i prevoditelja, koji se 1898. godine rodio u Sv. Vidu, a umro u Zagrebu 1981. godine. Jelenoviæ, zaljubljenik u dobrinjsku èokavicu i rodni zavièaj, uz kanat i sopeli sahranjen je u Dobrinju, a uspomenu na njega, kroz folklor i zborsko pjevanje, najbolje njeguju upravo èlanovi dobrinjskog društva. Mnogima je možda nepoznato, kako je pokojni Jelenoviæ pridonio i snimanju dokumentarnog filma iz 1938. godine, u kojem je prikazan tadašnji život otoka Krka, te obièaji naših predaka, koje smo ipak u jednom dijelu uspjeli saèuvati od zaborava. Uz pjevaèki zbor Zvon, na sveèanosti u dobrinjskom domu nastupili su i èlanovi „Gradskog zbora Krk“, kao i kraljevièko „Hrvatsko glazbeno društvo Zvijezda danica“. Klavirsku pratnju i ovaj je puta odradio prof. Vladimir Babin, dugogodišnji suradnik domicilnog zbora, a nastupili su i brojni vokalni solisti Ivica Trubiæ, Voljen Grbac, Andrea Kovaèiæ, Kristina i Robert Kolar, Milica Marelja, Angela Nuiæ i Vivien Galetta, te klapa Kaštadi i ženska klapa Volosko. U folklornom dijelu programa bilo je versi, mantinjade, tonca i kanta, , èiju su izvedbu uspješno prezentirale sve tri skupine slavljenièkog društva, kao i kraskog društva Sv. Juraj. U prigodnom govoru nazoènima se obratio aktualni predsjednik KD-a, Zdenko Kirinèiæ, istaknuvši kako zahvaljujuæi velikom entuzijazmu i trudu voditelja Ivana Pavaèiæa Jecaliæa, Vesne Dunato, Ranka Pavaèiæa, te Kornelije i Mire Lisjak,

društvo uspješno promièe kulturnu baštinu i Opæinu Dobrinj. Pri tom se zahvalio i svim sadašnjim i bivšim èlanovima društva, te svima koji pružaju financijsku potporu aktivnostima društva, a posebno Opæini Dobrinj i naèelniku Nevenu Komadini. U spominjanju brojnih sopaca, izdvojio je pokojnog Vinka Trubiæa Nadaliæa i pok. Ivana Radiæa, te voditelje folklora Nevenku Uraviæ, Mariju Fugošiæ i Josipa Plišiæa. O bogatoj festivalskoj tradiciji dobrinjskog folklora svjedoèi i podatak o nastupima na zagrebaèkoj smotri (od 1948. god.), kad su meðu prvima nastupile i Zora Fugošiæ Frananiæeva, Marija Pavaèiæ Donèica, Jovana (Marija) Gržetiæ Poloniæeva, te Katica Mavroviæ Šoliæeva, a valja istaknuti kako se ove godine navršava sto godina od nastupa šest dobrinjskih djevojaka na smotri folklora u Ljubljani, meðu kojima je bila i Marija Pavaèiæ Nadalova. Vesna Dunato vodi folklornu grupu od 2002. godine, te kaže kako je dobro da se kroz tri dobne skupine uspjelo osigurati kontinuitet uèenja tonca i kanta, te kako najmlaða skupina danas broji tridesetak toncura. Najveæi problem su probe, jer treba se pripremati za ljetne nastupe i festival folklora, a teško je uskladiti

sve termine, zakljuèila je Dunato. Unutar KD a Ive Jelenoviæ djeluje i sekcija sopaca i puèkog kanta, koju vodi Ivan Pavaèiæ Jecaliæ. On naglašava kako je krajem osamdesetih preminuo zadnji dobrinjski sopac Ivan Radiæ, a 1994. godine, dakle nekoliko godina prije osnutka društva, on je poèeo uèiti mlade sopnji i kantu, te je kroz tu školu prošlo tridesetak sopaca i sopèica s podr uèja Opæine Dobrinj. Znaèajna sekcija Kulturnog društva svakako je Pjevaèki zbor Zvon, koji takoðer ove godine obilježava svoju desetu godišnjicu. Voditelj zbora Ranko Pavaèiæ spomenuo je njihove brojne nastupe u zemlji i inozemstvu, a istaknuo je i veliku ulogu pokojnog umjetnièkog voditelja zbora, Ivice Frlete, bez èijeg se angažmana ne bi postigli uspjesi na domaæem i meðunarodnom nivou. Sa sadašnjim maestrom Damirom Smerdelom planiraju skorašnje gostovanje u Trnu kod Banja Luke, a u prosincu æe sudjelovati na festivalu božiænih i adventskih pjesama u Bratislavi. Zbor sada saèinjava dvadesetak èlanova, no pozivaju sve bivše zboraše da im se ponovno prikljuèe, pa bi u tom sluèaju brojili gotovo pedeset pjevaèa. Nedeljko Gržetiæ

9


Naš kraj - naši judi

BRAÆA JURIÆ BRODOGRADITELJI U DRVU

U želji da se predstavimo svijetu kao zemlja mediteranskog podneblja, èesto posežemo za prezentacijom svoje specifiène gastro ponude i poljoprivrednih mediteranskih kultura, no da bi slika bila cjelovitija morali bismo je upotpuniti i brodogradnjom drvenih brodova. Taj je segment kulturne i gospodarske baštine gotovo u potpunosti zapostavljen, a rijetka hrvatska brodogradilišta drvenih plovila vjerojatno odbrojavaju svoje zadnje dane. Kako navodi nekoliko naših udruga brodara i brodograditelja, u Estoniji su npr. ispoèetka morali uèiti drvenu brodogradnju, dok kod nas još uvijek imamo sposobne brodograditelje, meðutim birokracija je na dobrom putu da im zatvori sve te škverove, a obrazovanje mladih kadrova ne funkcionira veæ više godina. S takvom se konstatacijom slažu i braæa Marijo i Anton (Tone) Juriæ, brodograditelji s obiteljskom tradicijom gradnje drvenih brodova, dugom gotovo 130 godina. Njihovi su preci najvjerojatnije pristigli iz Dalmacije, pradjed Petar se isprva skrasio u Baški, a djed Svetozar Šanto

10

(1867. - 1955.) prve je drvene barke izgradio u Dobrinju, te ih zaprežnim kolima dovozio do obale u Klimnu. Na lokalitetu Krèica, gdje se i danas nalazi škver Juriæevih u Klimnu, djed Šanto je, tada kao osamnaestogodišnji mladiæ, 1885. godine izgradio braceru „ Zorica “, za Josipa Lonèariæa iz Šila. Kako kaže Marijo Juriæ, taj brod je u Rijeci i još uvijek plovi. Zanimljivo je spomenuti kako je Šantov unuk Marijo, uz pomoæ tada malodobnog brata Antona, za Lonèariæevog sina Nikolu 1953. godine izgradio brod „Vodice“, koji je nazvan po istoimenoj uvalici kod Šila. Marijo se prisjeæa gradnje tog 14 metarskog broda, pa kaže kako su neki mornari, ploveæi uz škver, sumnjièavo odmahivali, no brod je za samo godinu dana ipak bio dovršen. Na žalost, taj je brod pod imenom „Marinka“, 1990. godine skonèao raspadnut na obali kupališta Žurkovo u Kostreni. Jedan period, do II svjetskog rata, škver je djelovao i na lokalitetu kod rive, na mjestu današnjeg restorana „Žal“, gdje je bilo puno komotnije i lakše rezati drvenu graðu. Juriæi su nekad znali zapošljavati i do pet radnika, a sve do 1975. godine braæa su radila pod istom firmom, naslijedivši škver od oca Antona Juriæa. Nekad se drvo za gradnju brodova znalo tražiti i po krèkim šumama, pililo se ruèno, a potom zaprežnim kolima prevozilo do škvera. U škveru su vrijedne ruke pilom izraðivale kobilicu, krmenu i pramèanu statvu (aštvu) i rebra (korpe), dok se oplata krivila zagrijavanjem uz pomoæ utega. Juriæi su izgradili gotovo stotinu drvenih brodova, a izgradnji bracera, štela, trabakula, guceva, logera i leuta prethodila je izrada modela, po kojima se i bez nacrta moglo vrlo precizno izgraditi drvenog ljepotana. Marijo se prisjeæa i ugradnje prvih motora, koje

je najèešæe nabavljao u unutrašnjosti, uglavnom od rashodovanih kosilica, a kad bi tijekom rada na gradnji broda puklo svrdlo ili neka druga alatka, valjalo je poæi pješke do kovaèa u Svetom Vidu ili Krasu. Nova plovila i popravke istih Juriæi su radili za ribare i pjeskare (melare), te za brojne rekreativne ribolovce i turiste, a njihovi brodovi plove u domaæim vodama, kao i u Italiji i Njemaèkoj. Kažu da i danas ljudi naruèuju gradnju drvenih brodova, no veliki je problem u nedostatku brodograditelja kalafata, jer pojedinac teško može realizirati gradnju broda. Problem je u tome što rijetke narudžbe odbijamo jer nema tko raditi, kaže Tone Juriæ, dodajuæi kako se za nedavnog posjeta Bodenskom jezeru nemalo iznenadio velikim brojem tamošnjih brodogradilišta. Samo na njemaèkom dijelu obale egzistira 38 malih škverova, u kojima je obièno zaposleno 5 - 6 radnika, a godišnje u tim brodogradilištima praksu obavlja i po nekoliko polaznika brodograðevne škole. Jedina njihova škola za brodograditelje u drvu nalazi se u Hamburgu, obrazovni sustav tih uèenika baziran je pretežno na praksi, a puno manje na teoretskom obrazovanju, istaknuo je Tone Juriæ, zakljuèujuæi kako bi se takav model obrazovanja trebao primijeniti i kod nas. U želji da sinu Ðaniju i njegovim školskim kolegama, brodograditeljima u drvu, pokaže kako se gradi drveni brod, Marijo je 90 tih godina poèeo graditi brodicu, te je to bilo zadnje izgraðeno plovilo u njegovoj karijeri, koje i danas resi „kimonski“ porat. Tone je nedavno izgradio guc, a u radioni, za svoju dušu gradi brod s kojim æe i on završiti svoj škverski radni vijek. U Hrvatskoj više nema obrazovanja za brodograditelje u drvu, stari kalafati posustaju i nestaju, a potom æe svoju zadnju morsku brazdu zaorati i drveni brodovi hrvatskog Jadrana. Nedeljko Gržetiæ


Naš kraj - naši judi

OPERNA PRIMADONA IZ DOBRINJA Da su Dobrinjci dobri pjevaèi, zorno je svojom profesionalnom karijerom pokazala operna primadona Mila Kirinèiæ - Degan, koju je poèetkom godine, tadašnji predsjednik Stjepan Mesiæ, odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruliæa. Gospoðu Kirinèiæ - Degan zatekli smo u njezinoj kuæi u Dobrinju gdje, zajedno sa suprugom Vladimirom, poznatim profesorom za meðunarodno javno pravo, provodi dobar dio godine. Govoreæi o svojem porijeklu, ona kaže kako èesto spominje svoje dobrinjske korjene, no kako je „s tri kvarti“ i Vrbenka, te su joj preci Viteziæi bili biskup i poslanik u Carevinskom vijeæu u Beèu, a ujak joj je bio sveæenik Ivan Trinajstiæ, dugogodišnji dobrinjski župnik i utemeljitelj vrbnièke poljoprivredne zadruge. S dobrinjske pak strane istièe i svog djeda Nikolu Kirinèiæa - Mikovana, prvog naèelnika opæine Dobrinj. A ona je, eto, otišla u umjetnièke vode, te svojim dramskim sopranom nastupala na daskama rijeèkog i zagrebaèkog kazališta, gdje je, dobivši Nagradu Milka Trnina, doèekala mirovinu. Prvi kontakti s pjevanjem bili su mi u dobrinjskoj crkvi, kaže gospoða Kirinèiæ Degan, dodajuæi kako je tada u župnom zboru pjevala i pok. Anica Hajdukoviæ - Fanukova, a ona je, kao mala djevojèica, slušajuæi župski zbor, sebi obeæala da æe pjevati još bolje. Do sedme godine živjela je u rodnom Dobrinju, a kako su joj dede i mamica bili trgovci, èesto je sa svojim prijateljicama oblaèila razne haljine iz tavanske škrinje, pa su onda, tako kostimirane, pjevale po dobrinjskoj placi i obližnjem, tada popularnom, šetalištu Ogrenom. Roditelji su bili poštanski službe-

nici, pa su službovali i u Loparu, gdje je obitelj živjela do ratnog vihora II svjetskog rata, kad ih turbulentne okolnosti razdvajaju, pa ona i otac ostaju u Dobrinju, a sestra i majka u Loparu. Otac odlazi u partizane, a ona, zahvaljujuæi ujaku, popu Trinajstiæu, u Vrbniku privatno pohaða dva razreda gimnazije. Vikendom je dolazila u Dobrinj, te se dobro sjeæa miniranja zvonika, i ratnih strahota tog vremena. Završetkom rata, obitelj se ponovno okuplja u Krku, gdje su živjeli do 1948. godine, kad odlaze u Rijeku, gdje završava Uèiteljsku školu. Nakon kraæeg službovanja u Valunu, Mila Kirinèiæ vratila se u Rijeku, upisala muzièku školu, a ubrzo dobila i poziv za školovanje u Zagrebu, gdje je studirala kod poznatog pedagoga Zlatka Šira. Po završetku studija vratila se u Rijeku, kratko radila kao bibliotekar na Pedagoškoj akademiji, te nakon svog prvog koncerta u Guvernerovoj palaèi, dobila poziv na audiciju u rijeèkom kazalištu. U toj je kuæi, kao dramska sopranistica, pjevala najteže uloge, pripremajuæi ih s maestrom Alessandrom Petterinom. Slijedi jednogodišnji angažman u novosadskom kazalištu, a zatim dolazak u zagrebaèki teatar, te brojni nastupi na domaæoj i inozemnoj sceni. Sve uloge bile su teške - od Aide do Ukletog Holandeza, kaže Mila Kirinèiæ, naglašavajuæi kako je ovaj potonji, kao i

Norma, ipak bio najzahtjevniji. Rado se sjeæa i nastupa na krèkom Kamplinu 1964. godine, kad je organizacijski dio posla odradio pokojni Ivica Frleta (stariji), a ona je, zajedno s Blankom Zec, Umbertom Borsom i Ginom Bonelliem, otpjevala prvi koncert opernih arija na otoku Krku. Zadnji nastup imala je u zagrebaèkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1991. godine, u operi „Nikola Šubiæ Zrinski“, a zadnji je put pjevala u dobrinjskoj župnoj crkvi, kad je dirigirao pokojni fra Ivo Peran. Od kad je u Domovinskom ratu, kao lijeènik poginuo moj neæak Jurica, više nisam zapjevala, sjetno kaže gospoða Mila Kirinèiæ - Degan, gledajuæi fotografije sa svojih brojnih nastupa na pozornicama diljem Europe. Uskoro sa suprugom odlazi na „zimovanje“ u Zagreb, no s prvim proljetnim vremenom ponovno æe se vratiti svojem Dobrinju, gdje najraðe provodi umirovljenièke dane. Nedeljko Gržetiæ

11


Naš kraj - naši judi

KRUNA LJUBAVI ZA KRALJICU RIJEÈKOG KARNEVALA I dok se u svijetu s nestrpljenjem oèekuje travanjsko kraljevsko vjenèanje britanskog prijestolonasljednika Williama i Kate Middleton, Dobrinj je kraljevsko vjenèanje imao prilike doživjeti iz prve ruke. Jer koncem studenog, iz Dobrinja je u novi život ispraæena „stvarna“ kraljica. Ivana Orliæ, kraljica Rijeèkog karnevala 2008. godine, udala se za Krešimira Kapoviæa iz Malog Lošinja, pa je time pomorska tradicija obitelji Orliæ i Kapoviæ dobila još jednu potvrdu: „Dio s trajektom i makar kratka plovidba morem bila je i simbolièna s obzirom na veliki broj pomoraca u mojoj familiji (mladoženja, moj tata, brat, njegov tata, moj djed ... da ne nabrajam). A posebno mi je drago da sam za svoj najljepši dan uspjela spojiti mladoženjin i moj najdraži otok“, prièa nam Ivana Orliæ Kapoviæ, prisjeæajuæi se istovremeno lijepih trenutaka koji æe je uvijek vezivati za Dobrinj, odakle potjeèe njezina

majka. A prisjetila se naša kraljica i svoje jednogodišnje kraljevske “karijere“: “Od malih nogu sam išla po djeèjim redutama po Puntu i Dobrinju i taj dio godine mi je uvijek bio posebno drag. Upisom na Pomorski fakultet nastavila sam se aktivno zalagati oko karnevalske udruge Pom-F-Ri, s kojom sam i nastupala na samom izboru za kraljicu. Cijela ta godina bila mi je zaista predivna. Sam karneval (jubilarni 25-ti) trajao je jako kratko (20 dana) i bilo je puno aktivnosti za Meštra i mene, ali to nije nikakav

problem kada ste uvijek okruženi veselim i nasmijanim ljudima, kad stjeèete razna poznanstva koja evo traju i dan danas i naposljetku kada to radite s ljubavlju. Posebno mi je drago sto smo jednu subotu Meštar Toni (Anton Škrobonja), koji je i sam rodom iz Dobrinjštine, i ja stigli na Krk i obišli maškare u Puntu i Dobrinju. Gledajuæi tu godinu unazad jako mi je drago sto sam imala priliku biti kraljica, upoznati sam karneval i sve te ljude izbliza, te se nadam da sam uspjesno promovirala naš kraj. A kao krajica sudjelovala sam na puno humanitarnih dogadjanja, od davanja krvi do humanitarnih balova, pa i na humanitarnoj izložbi „Slatki otok“ na uvijek mi dragom otoku Krku“, isprièala nam je kraljica Ivana, koja je kraljevskoj kruni dodala još jednu najveæu i najvažniju krunu ljubavi. Gordana Gržetiæ

MLADI HIP HOPERI NA RI SHOW POKAŽI ŠTO NAŠ Najnovija hip-hop sekcija KUD-a „Ive Jelenoviæ“ ne odmara. Nakon poèetnog poleta i velike masovnosti, oformljene su dvije grupe mladih entuzijasta i trenutno broje 19 èlanova. Dana 05.12.2010. g od. sudjelovali su u Rijeèkoj dvorani Mladosti, na novom spektaklu „Ri show - pokaži što znaš“ u organizaciji društva za ples „Super dance“ iz Rijeke. Naši hip hoperi su bili zastupljeni u dvije kategorije. Starija i mlaða grupa, te su postigli veliki

12

interes i oduševljenje mnogih. Inaèe grupe marljivo vježbaju veæ drugu godinu, uz struèno vodstvo trenerice Mire Grubine. Osim planova o nastupu na završnoj školskoj priredbi i na novog odišnjem koncer tu koji organizira KUD „Ive Jelenoviæ“ i opæina Dobrinj na Stipanju u školi Dobrinj, naši hip hoperi imaju u planu nastupiti i na meðunarodnom natjecanju u Italiji u ožujku iduæe godine. Voditelj sekcije: Valentina Kirinèiæ


Naš kraj - naši judi

65 GODINA BRAKA ANE I ANTONA GRDINIÆ Upoznaš nekoga, zaljubiš se i vjenèaš zaklinjuæi se na vjeènu ljubav. Godinu za godinom, baš kao i roðendane, ljudi slave godišnjice prisjeæajuæi se svih onih lijepih, a ponekad i manje lijepih uspomena. Danas, imamo snimke „najsretnijeg“ dana u životu, dok naši stariji stalno preprièavaju dogaðaje i sjeæanja iz tog vremena, nebi li nam doèarali komadiæ svog sjeæanja utkanih u doba njihove mladosti. Tom danu svi pridaju veliki znaèaj; i nekada, i danas, možda iz praznovjerja, možda iz bogobojaznosti, a možda jer je to najveæi i najvažniji dan u životu, uostalom od tog dana život ide nekim drugim smjerom. Ono sudbonosno DA poèetak je našeg novog poglavlja u životu. Ane i Anton Grdiniæ svoje sudbonosno da izrekli su 21. 11. 1945. godine. i proslavili 65 godina braka. Oni, svakako imaju o èemu prièati, èega se prisjeæati, èemu se smijati jer u toliko godina zajedništva proživljavaju se velike i male dogodovšine, velike i male stvari koje nosimo u sebi i s kojima živimo, za koje živimo i zbog kojih želimo to i nastaviti. Anton je kao dugogodišnji šumar, ujedno i lovac koji je u svom posljednjem lovu bio 1991. godine kada je odstrijelio srnu, a danas je najstariji èlan lovaèkog društva, ujedno je i najstariji muški stanovnik Krasa. Dok je Ane dobra i vrijedna žena koja je korakom lakim poput srne još uvijek sposobna sama voditi svoje kuæanstvo. Peèe kruh, kolaèe, misi šurlice, tendi rožice, ali i vrt. Podigli su dvoje djece, sina i kæer, a danas imaju èetiri unuka i dvoje praunuka. Napominju da im je zajednièki život povezan Gospom jer su se zaruèili na Gospu Marèenu 25. 03. 1942., a ženili na Gospoju od Zdravlja tri godine kasnije. Po rijeèima Antona u doba rata bilo je bolje da njegova Ane, nedaj bože, bude zaruènica nego udovica, ali ipak ih je èuvala Gospa.

A najsretniji dan u njihovu životu bio je pomalo neobièan ili možda poseban. I nekada su se za pir unaprijed spremali i nastojali da taj dan bude izdvojen, drukèiji, veseliji, bogatiji. U to doba ljudi nisu imali puno hrane, a niti novaca veæ su uvijek nešto prodavali kako bi te namirnice koje su imali zamijenili onima, kojih nisu imali, bila je to trampa u malom. Tako je Ane najprije odluèila prodati svilu koju je odnijela u susjedni Gabonjin i svojom snalažljivošæu uspjela je prodati, ustvari zamijeniti, za pun æup masti. I nekada i sada žene su voljele lijepo izgledati tako da one koje su si mogle to priuštiti zamjenile su svilu za mast, nagradivši je i puno tacnom slatkoga koje je podijelila ostalim Krasanima koji su takoðer išli u razmjenu namirnica. No posao još nije bio gotov, trebalo je zamijeniti i morsku sol koju su nekada naši ljudi sami grijanjem „proizvodili“, i zamijenjivali je u unutrašnjosti gdje je ta namirnica bila cjenjena i rijetka. Sišavši s vlaka naišla je na sumještane koji nisu ništa prodali i spremali su se kuæi neobavljena posla, ali njoj se i ovoga puta posreæilo pa je naišla na ljude koji su uzeli svu sol i zamijenili je za fino brašno. Na meniju su bili makaruni, koji su bili rijetki u to doba, kao i pogaèe koje su bile

svadbeni kolaè. I napokon veèera je mogla poèeti. Èak su došli i sopci koji su uvelièali slavlje. Ali, ubrzo se slavlje moralo prekinuti, u drugom djelu kuæe Antonova mater èuvala je tetu koja je tu veèer umrla. Slavlje je bilo gotovo. Takvih anegdota, sjeæanja iz prošlosti, barba Antonovih prièa o povijesti Dobrinjštine, sjeæanja iz ratnih dana, susreta sa brojnim poznatim osobama u ratu oplemenili su naš susret. Naime, u ime Opæine Dobrinj, Naèelnik Opæine gospodin Neven Komadina, Ivanèica Dunato i ja Draženka Justiniæ, posjetili smo slavljenike, predali im prigodne poklone i uživali u razgovoru. Bilo je pouèno, bilo je zabavno i bilo je posebno. Zaželjeli smo im još puno zajednièkih godina sa rjeèima na kraju da se vidimo za pet godina. Mislim, da su nas sve taknuli u srce svojom gostoljubivošæu, toplinom i željom za životom. I, naravno, vidimo se na Platinastom piru, u istom sastavu, sa istim toplim rijeèima i željama i bogatiji za još jedno jedinstveno iskustvo. Kažu da ljubav odolijeva burama i olujama, ova je definitivno uspjela. Jer ljubav, poštovanje, zajedništvo i toplina ne sreæu se uvijek, oni su je našli, prigrlili i proživjeli, ustvari još je žive. Draženka Justiniæ

13


Naš kraj - naši judi

PJEVAÈKI ZBOR „ZVON“ U OPATIJI Pjevaèki zbor „Zvon“ je 07. 11. 2010. bio, u Opatijskom hotelu Ambasador, na proslavi 40-te obljetnice Pjevaèkog zbor DVD-a Opatija. Na poziv zbora DVD-a rado smo se odazvali na ovu vrijednu proslavu, razloga je osim pjesme i druženja bilo više. Oba zbora vodi isti maestro Damir Smerdel, dio

èlanova opatijskog zbora bio je na koncertu „Zvona“ vezanog uz dan Opæine Dobrinj, te su nas veæ tom prigodom odluèili pozvati na ovu proslavu. Nastupili smo samostalno sa tri pjesme, a sa slavljenicima smo zajednièki izveli još dvije pjesme. Poslije dugog slavljenièkog koncerta, gdje su osim nas i domaæina

sudjelovali još jedan zbor, vokalna skupina i solisti zadržali smo se na prigodnom druženju. Oviom prilikom zahvaljujemo Opatijcima na ugodnom druženju, do neke nove prilike na Dobrinjskom ili u Opatiji. Ranko Pavaèiæ

PJEVAÈKI ZBOR „ZVON“ U BANJA LUCI I TRNU Pjevaèki zbor „Zvon“ je 18. i 19. rujna 2010. godine na poziv župnika iz Trna fra Ive Brezoviæa boravio u Banja Luci i Trnu mjestu udaljenom desetak kilometara od Banja Luke. Fra Ivu smo inaèe upoznali prošle godine dok je sa desetak pripadnika FRAMA-e iz svoje župe bio na odmoru u našim krajevima tj. u Šilu. Tom prilikom nam je obeæao da æe nas, kad bude u potpunosti dovršena nova župna crkva, pozvati na njeno posveæenje. Povod našega odlaska bilo je liturgijsko pjevanje pri obredima posvete nove župne crkve Sv. Josipa u Trnu u nedjelju 19. rujna. Obrede posvete i svetu misu predvodio je u zajedništvu s petnaestak sveæenika biskup banjaluèki mons. Dr Franjo Komarica a na misi se okupilo oko sedamsto vjernika, od kojih je veæina pristigla iz raznih krajeva samo za ovu

priliku. Na kraju misnog slavlja kraæi koncert u crkvi održao je zbor „Nada“ iz Zagreba (kojega saèinjavaju pretežito iseljeni banjaluèani). Predstavnici obaju zborova obratili su se kratko nazoènima te dali prigodne poklone biskupu i župniku. Osim ovog dogaðaja posjetili smo, župnu crkvu u Banja Luci, koja je trenutno u obnovi, gdje nas je ugostio župnik Zvonimir Matijeviæ, te Trapistièki samostan Marija Zvijezda gdje su nas ugostili oci trapisti Tomislav i Zvonko Topiæ, te banjaluèku katedralu i sam centar grada sa kulturnim znamenitostima. A vratili smo se obogaæeni jednim novim iskustvom, ali i oduševljeni vjerom onih malobrojnih vjernika koji i danas usprkos teško preživjelim nedaæama,s pouzdanjem u bolju buduænost žive u svojim

krajevima. Naime župa Trn imala je kad je osnovana 1980g. oko 2300 vjernika, a s obzirom da su to bili uglavnom mlade obitelji broj se je poveæavao, sve do 1995. godine kad su mnogi morali otiæi sa svojih ognjišta. Te je godine porušena župna crkva koja je bila dovršena 1987. godina. No kod miniranja je ostao neporušen samo jedan zid na kojemu je ostalo raspelo, a oni koji su ostali tamo èuli su komentare „Krst je ostao neæe biti dobro“ Upravo je taj križ ostao kao simbol vjere i možda u buduænosti jednog veæeg povratka ljudi na svoja ognjišta, nada uvijek postoji iako danas u župi Trn živi svega 240 vjernika. A ovo je u trideset godina župe veæ druga iznova izgraðena župna crkva. Ranko Pavaèiæ

Opæina Dobrinj i KD “Ive Jelenoviæ” vas pozivaju na božiæno novogodišnji koncert pod ravnanjem maestra Damira Smerdela koji æe se održati u nedjelju 26. prosinca 2010. u 18:00 sati u prostoru nove osnovne škole Dobrinj. Nastupaju: Pjevaèki zbor “Zvon” Dobrinj, mlaða folklorna grupa KD “Ive Jelenoviæ” i plesna hip hop skupina klavirska pratnja: Vladimir Babin, prof. Solisti: Radojka Šverko i Ivo Gamulin - Gianni 14


Naš kraj - naši judi

ZBOR ZVON U BRATISLAVI S BRONÈANOM PLAKETOM Pjevaèki zbor „Zvon“ sudjelovao je od 02.-05.12.2010. na Festivalu adventnih i božiænih pjesama u Bratislavi.Te je u kategoriji zborova od 25 i više pjevaèa, po ocjeni meðunarodnog žirija osvojio treæe mjesto, odnosno bronèanu plaketu. Na put smo krenuli 02. prosinca najprije put Budimpešte, gdje smo kratko razgledali grad i krenuli put Bratislave. Slijedeæeg dana smo u jutarnjim satima sudjelovali u natjecateljskom djelu programa gdje smo izveli sedam skladbi domaæih autora, odnosno obraðenih puèkih božiænih pjesama. Sve ove pjesme izvest æemo i na veæ tradicionalnom božiænom koncertu koji æe se na Stipanju održati u zgradi Osnovne škole u Dobrinju Naveèer smo u u prepunoj isusovaèkoj crkvi izveli još èetiri sakralne skladbe ( Hayden: O, Bože nisam vrijedan, Zajc: Ave Maria, Rašan: Oèe naš i Bruckner: Locus iste) Svim izvedbama dirigirao je maestro Damir Smerdel, koji je u ime zbor primio i priznanje. Slijedeæi dan iskoristili smo za razgledavanje znamenitosti Bratislave. U nedjelju 05.12. slijedio je odlazak prema Austriji i pokrajini Burgenland - Gradišæu, put EisenstadtaŽeljeznog i Bad Tatzmannsdorfa gdje smo imali ruèak i nastup na njihovom božiænom sajmu koji se tog vikenda održavao u ovom mjestu. Pošto je s nama bio i naš naèelnik Neven Komadina - primio

nas je i gradonaèelnik Bad Tatzmandorfa Ernst Karner, koji nam je osobno govorio o ovom mjestu kroz koje nas je i proveo. Na druženju poslije ruèka pridružio nam se i sveæenik rodom iz Istre koji je veæ dugi niz godina na službi u Gradišæu Dr Anton Koliæ. Ruèkom su nas poèastili Peter i Sonja Neubauer u svojem restoranu (poljoprivrednom gospodarstvu) koje imaju u ovom mjestu. Inaèe obitelj Neubauer posjeduje kuæu za odmor ovdje na Dobrinjštini u Sv. Ivanu, pa je ta èinjenica i poznanstvo s èlanom zbora Rokom Kikoviæem bila poveznica za ovaj naš posjet. Kako su o svojim opæinama razgovarali i naèelnici Komadina i Karner kao i predstavnici zbora s naèelnikom i sveæenikom Koliæem možda æe ovo biti poèetak jednoe nove trajnije suradnje na kulturnom, gospodarskom ili nekom treæem planu. Inaèe u Bad Tatzmannsdorfu je za europskog prvenstva u nogometu

2008. bila smještena Hrvatska nogometna reprezentacija. Rado æu sve one koji budu èitali ovaj tekst pozvati, na veæ spomenuti božiæno-novogodišnji koncert koji æe se i ove godine u organizaciji K . D. “ I ve Je l e n ov i æ “ a p o d pokroviteljstvom Opæine Dobrinj održati u zgradi Osnovne škole u Dobrinju na Stipanju 26.12.2010. s poèetkom u 18,00. Na koncertu æe uz domaæine organizatore iz KD “Ive Jelenoviæ“: Malu (djeèju) folklornu grupu, sopce, Hip-hop skupinu i Pjevaèki zbor „Zvon“ nastupiti i solisti Radojka Šverko, Ivo (Gianni) Gamulin, Vladimir Babin na klavijaturama a sve pod vodstvom maestra Damira Smerdela. Svim žiteljima Dobrinjštine i svim ljudima dobre volje želim Èestit i blagoslovljen Božiæ te u novoj 2011. godini obilje zdravlja, sreæe, zadovoljstva i svekolikog uspjeha. Ranko Pavaèiæ

15


Sport

DANIJEL DUDA DRŽAVNI PRVAK U ŠAHU

Daniel Duda prvi je šahovski državni prvak s otoka Krka, a tu je laskavu titulu osvojio na 9. pojedinaènom prvenstvu Hrvatske u Zadru, u kategoriji djeèaka do osam godina starosti. Mladi je Krasanin s šahovskim treninzima poèeo prije tri godine te je otad imao više zapaženih rezultata na opæinskom , meðužupanijskom i državnom nivou. Zbog postignitih rezultata, prošle je godine mogao sudjelovati i na svjetskom prvenstvu u Grèkoj, no osim talenta i uspjeha, takva natjecanja iziskuju i znatna financijska sredstva. Danielov otac Dejan kaže kako sina na natjecanja prati cijela obitelj, pa mama Kristina ima jednu ulogu, dok on i stariji sin

Darijo odraðuju više struèni dio potpore. Mladi je državni prvak prve šahovske poteze nauèio veæ s pet godina, a dok je otac bio na poslu, šah bi ig rao protiv kompjutera. Obitelj Duda u svom domu èesto organizira porodiène turnire na kojima mama Kristina uglavnom gubi, tata Dejan pobjeðuje, a rovovska se borba zna voditi izmeðu dvojice braæe. Na natjecanja znamo doæi dan ranije kako bi se Daniel mogao prilagoditi novoj okolini i koncentrirati se na igru, navodi Dejan, dodajuæi kako ne žele vršiti nikakav pritisak na sina, te uvijek nastoje da trening i samo natjecanje ne budu prenaporni. Tjedne treninge s Danielom odraðuje prof. Zdenko

Jurkoviæ, a u nekoliko navrata s Danielom je radio i ruski trener Aleksandar Lisienko, koji je prepoznao njegov potencijal i taktièku razvijenost. Kako trener Lisienko èesto suraðuje s prof. Jurkoviæem, najavio je ponovni dolazak u sijeènju iduæe godine, pa æe i taj trening svakako pridonijeti daljnjem Danielovom napretku. Mladi šahist iz Krasa na natjecanjima je upoznao velik broj prijatelja s kojima je u kontaktu i preko popularnog facebooka. Šah igram svakodnevno, kaže Daniel, naglašavajuæi kako je svjestan da su treninzi potrebni, želi li i dalje biti državni prvak. Uz šah, nekad se bavio i kickboxingom, no s tim je prekinuo zbog preklapanja termina s šahovskim natjecanjima. Daniel je osvojio èetvrtu kategoriju, trenutno ima rejting od 1709 bodova, a u ožujku ga oèekuje županijsko prvenstvo u njegovoj, ali i u starijim kategorijama, u kojima takoðer postiže izvrsne rezultate. Nedeljko Gržetiæ

70 GODINA POSTOJANJA NK “KRK” U srijedu 15. prosinca navršilo se je 70 godina od osnivanja NK “Krk”.

16

Tom prigodom održana je sjednica izvršnog odbora kluba kojoj su

nazoèili gradonaèelnik grada Krka i svi opæinski naèelnici(a). Od ove godine klub se natjeèe u 3. nogometnoj ligi što je najveæi uspjeh do sad. Posebno nas veseli èinjenica da predsjednik kluba gosp. Vlado Kirinèiæ rodom iz Gostinjca vrlo uspješno vodi klub u ovim teškim vremenima. Svi èelnici otoka Krka obeæali su financijsku podršku djelovanju kluba s obzirom da svi pogoni broje oko 230 igraèa. Igraèima i vodstvu kluba iskrene èestitke i mnogo dobrih natjecateljskih rezultata ! N.K.


Sport

EKIPNO SVJETSKO SREBRO LJILJANE BIRO

Langebaan, južnoafrièki grad na obali Atlantskog oceana, zasigurno æe ostati u lijepoj uspomeni Ljiljani Biro, dugogodišnjoj èlanici ŠRD Èikavica iz Šila. U tom je gradu, kao hrvatska raprezentativka, ona osvojila, ekipno drugo mjesto u udièarenju štapom s obale, odnosno srebrnu medalju. Prošle sam godine bila državna viceprvakinja, èime sam dobila reprezentativni status, kaže Biro, istièuæi kako joj je tijekom priprema, veliku struènu pomoæ pružio brat Božo Frkoviæ, kao i njezina neæakinja Nataša Rogina. U konkurenciji od 11 zemalja, zlato su osvojile reprezentativke Brazila, dok je treæe mjesto pripalo Talijankama. Osim Ljiljane Biro, ekipne osvajaèice srebra su i Katarina Vrcan (prva u pojedinaènoj konkurenciji), Blanka Jakiæ, Mirjana Pobor, Ardena Bajlo i Nada Miletiæ, dok su veliku podršku „srebrnim natjecateljicama“ pružili trener i izbornik, Ljubo i Sreæko Šobot. Ljiljana Biro od 1991. nastanjena je

u Žestilcu, malom selu sa svega desetak stanovnika, gdje je otprije imala obiteljsku vikendicu, a ratni vihor prisilo ju je da sa, sada veæ pokojnim sinom Davorom, iz Vukovara doðe na otok Krk. Suprug Štefan ostao je za vrijeme srpske agresije u Vukovaru, te je u bolnici pomagao dr. Vesni Bosanac, kaže Ljiljana, prisjeæajuæi se tih teških vremena. Dolaskom na Krk, na nagovor brata Bože odmah se uèlanila u „Èikavicu“, iako se dotad nije bavila ribièijom. Kako su njezini roditelji porijeklom iz Ledenica, sjeæa se djetinjstva i barba Josipove barke na Sabliæevu, gdje je kao klinka znala loviti na povraz. Osvajanje srebra na svjetskom prvenstvu, kruna je njezinog dugogodišnjeg bavljenja udièarenjem, no istièe kako se za odlazak u Južnoafrièku Republiku trebalo dobro pripremiti. S Božom i Natašom odlazila je na Meline, gdje je na plaži Blato trenirala izbaèaj štapom, a uvježbavala je i vezivanje novih prama, te namotavanje mašinica. U Langebaanu su odradile pripreme od nekoliko dana, a na natjecanju su koristile velike ješke, uglavnom filete cipli i srdela. Atlantska obala ima varljivu klimu, a na ogromnim pješèanim plažama stalna je mjena plime i oseke, pa se za pola sata more znalo povlaèiti i za stotinjak metara. Ljiljana kaže kako su najèešæe bile toplije odjevene, jer sunce je znalo brzo nestati iza

tamnih oblaka, a potom bi padala kiša, praæena jakim i hladnim vjetrom. Kako se lovilo s pješèane obale, znale su dugo hodati po pliæaku, te uloviti ribu na 40 - tak metara od kraja, ali su ulovi znali biti i na samo desetak metara od obale. Ljiljana navodi kako je dnevno znala uloviti i do tridesetak kilograma ribe, najèešæe raža, golubova i tzv. guitarfisch vrsta. U èetiri dana natjecanja sva se ulovljena riba odmah vagala i vraæala u more, što je i inaèe obièaj na meðunarodnim prvenstvima, a na èetiri natjecateljice bila su po dva suca koja su pomno pratila lov i poštivanje zadanih pravila. Savez je financirao troškove puta i smještaja, te dio potrebne opreme, no Ljiljana se na financijskoj potpori posebno zahvaljuje Opæini Dobrinj, Gradu Krku, svojoj Èikavici i samoborskom Medical intertradeu. Ljiljana je bila oduševljena gradom domaæinom, kao turistièkom destinacijom s dobrim hotelima, restoranima i golf terenima, no ti su dojmovi ipak narušeni velikim kontradiktornostima izmeðu bogatog bjelaškog stanovništva i crnih afrièkih siromaha, koji žive u sklepanim potleušicama, praktièno izolirani od blještavila turistièkog dijela grada. Nedeljko Gržetiæ

LICA TEŠKA 32 KG ! Supružnici Sandro i Mira Manzon, iz Padriciana kraj Trsta, svoj povremeni boravak u Klimnu èesto iskoriste za plovidbu uvalom i obližnjim Vinodolskim kanalom. Ribareæi nedaleko od ulaza u solinski zaljev nemalo su se iznenadili ulovom lice teške 32 kilograma i duge oko 130 centimetara. Riba je zagrizla

Sandrovu udicu u blizini tzv. zelene lanterne, a obzirom da je korišteni najlon bio debljine od samo 0.38 mm, akcija izvlaèenja lice na barku potrajala je gotovo sat vremena. Dolaskom u Klimno pobudili su veliku pozornost prolaznika, a radost ulova rekorderke proslavili su s prijateljima u obližnjem kafiæu. Nedeljko Gržetiæ

17


Sport

15. KUP OPÆINE DOBRINJ U BALANJU SLOBODNIM STILOM - ÈIŽIÆI 2010. Ovog je ljeta, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, tradicionalno po 15. put organiziran Kup Opæine Dobrinj u balanju slobodnim stilom, na kojem je ukupno uèestvovalo 13 ekipa. Domaæin finalnih utakmica ove je godine bila ekipa Èižiæa. Nakon dugog ljetnog sušnog razdoblja kiša je pala upravo na dan finala u subotu i zadala ogromne probleme vrijednim organizatorima iz Mjesnog odbora Èižiæi i Sportsko-ribolovnog društva „Vela sten“ Èižiæi, sekcije Boæarski klub Èižiæi. Nikad dosad u povijesti ovog takmièenja finale se nije produžilo na dva dana. Na uskom prostoru uz stari jog u èižiæima podignuta je tribina za gledatelje, a cesta je za vrijeme utakmica bila zatvorena za promet. Domaæice sa info-punkta usmjeravale su goste u pravcu sportskog borilišta i usput davale informacije o gastro-ponudi i ponudi piæa, koja je ovaj put bila dislocirana na „staru placu“. Nakon više godina stara je placa ponovo bila u funkciji zabave, a stariji se sigurno sjeæaju dobrih ljetnih fešti koje su se održavale unatrag èetvrt stoljeæa upravo na toj lokaciji. Jog je unatoè velikoj kolièini padalina, a zahvaljujuæi cjelodnevnom trudu marljivih organizatora, osu-

šen i pravovremeno osposobljen za poèetak utakmice za treæe mjesto, u kojoj je ekipa Gostinjca pobijedila ekipu Garice. Odigrana je prva serija izbijanja balina u kojoj je sudjelovalo pedesetak balaèa, a balina su pogodila svega èetvorica. Izbijanje balina odigralo se u gotovo neregularnim uvjetima, jer je tijekom nadmetanja poèela padati kiša i jog je na zaletištu postajao sve više klizav, tako da su organizatori odluèili odgoditi drugu seriju izbijanja balina, kao i finalnu utakmicu za prvo mjesto, za iduæi dan, nedjelju.

Natjecanje je drugog dana zapoèelo drugom serijom izbijanja balina, u kojoj se najuspješniji pokazao Španjiæ Josip iz Garice i za nagradu osvojio pršut. Uoèi poèetka finalne utakmice, prijelazni pehar je uruèen ekipi Gabonjina i za osvojenu Zimsku ligu Dobrinjštine 2009./2010. Finalna je borba izmeðu Èižiæa i Gabonjina I, nakon dramatiène, vrlo kvalitetne i ujednaèene borbe, pred brojnom publikom i osobito dobro raspoloženim navijaèi(ca)ma domaæe ekipe, zasluženo pripala ekipi Èižiæa koja je nastupila u sastavu Igor Švob, Vjeko Padaviæ, Zdravko Sršiæ i Marino Turèiæ. Balaèi iz Èižiæa su tako, nakon trogodišnje dominacije, s trona svrgnuli ekipu Gabonjina I. Naèelnik Opæine Dobrinj, gosp. Neven Komadina, u prigodnom je govoru istaknuo znaèaj ovog tradicionalnog sportskog okupljanja, te je pozvao balaèe iz onih mjesta koja nisu ove godine uèestvovala da se organiziraju i pripreme za iduæu godinu. Najmlaðe je pozvao da slijede svoje starije u oèuvanju ove lijepe tradicije, èestitao je organizatorima iz Èižiæa na dvodnevnom uloženom trudu, te na kraju podijelio ekipama zaslužene trofeje, èime je dvodnevna fešta balanja u Èižiæima uspješno okonèana. Spomenimo da je 7. meðunarodni turnir u balanju slobodnim stilom Èižiæi, ljeto 2010., koji se trebao odigrati slijedeæe subote, otkazan za slijedeæu, 2011. godinu, zbog tužne vijesti o iznenadnoj, preranoj smrti našeg dragog sportskog prijatelja Josipa Škrabonje, koja je iskreno ražalostila sve balaèe Dobrinjštine. Vedar lik dobrog èovjeka i odliènog koštadura iz Gabonjina svi æemo zadržati u trajnom sjeæanju. Svim balaèima u novoj 2011. mnogo zadovoljstva uz sportska druženja na jogima širom Dobrinjštine, želi Marino Turèiæ

18


Naš kraj - naši judi L.D. “OREBICA” Krk L.J. “FAZAN” Dobrinj

LOVCI DOBRINJŠTINE

I ove godine lovna jedinica “Fazan” Dobrinj poluèila je dobre rezultate u odstrelu tzv. alohtone divljaèi (divlja svinja) do sada je odstrijeljeno 104 divlje svinje s tim da to nije konaèna brojka jer lovna godina traje do 01.04. U godini na izmaku imali smo i odstrijel jednog medvjeda na podruèju sela Rudine. Zahvaljujuæi brzim dojavama naših ovèara, a i našim brzim djelovanjem medvjed nije uspio napraviti velike štete na stadima. Nastavili smo i sa akcijama èišæenja puteva te oèistili nekoliko kilometara neprohodnih klanci. Nastavljena je i akcija èišæenja zaraslih poljoprivrednih površina i zasijavanja istih. Akcija je zapoèela prošle godine na podruèju Ponikve (Gabonjin), a ove godine nastavljena na podruèju sela Dolova, oèišæeno je nekoliko tisuæa metara kvadratnih zapuštenih i zaraslih parcela. Za iskrèavanje površine nabavljen je i malèer koji neæe koristiti samo nama nego i svim stanovnicima Dobrinjštine koji žele oèistiti svoje zapuštene parcele i maslinike. U ovoj godini pojavila se i trihinela na divljim svinjama (na podruèju Dobrinja samo jedna evidentirana) tako da smo bili prisiljeni krenuti u izgradnju rashladne

komore za èuvanje divljaèine do završetka veterinarskog pregleda. Za samo otvaranje komore dana 28.11.2010. organiziran je i skupni lov sa predstavnicima lovnih jedinica Krka te tajnikom županijskog lovaèkog saveza prof. Antom Šoiæem, gdje su odstrijeljene 3 divlje svinje tako da smo imali priliku i isprobati komoru. Zahvalio bih se svim èlanovima koji su svojim dobrovoljnim radom sudjelovali u radnim

akcijama i izgradnji komore, ujedno zahvaljujem se i Opæini Dobrinj na pomoæi i podršci u radu udruge, te dodjeli nagrade Opæine Dobrinj našem aktivnom èlanu Branku Justiniæu. Svim ljudima dobre volje èestit Božiæ i sve najbolje va Novom letu, a lovcima i Dobra kob. Sanjin Crnèiæ

19


Škola

NOVOSTI IZ ŠKOLE U rujnu je naša škola ponovno otvorila svoja vrata, a mi smo sa puno volje i želja zapoèeli radom. Upisali smo 10 uèenika u prvi razred. U listopadu smo obilježili dane kruha, brali masline i dobili svoje prvo maslinovo ulje. Mlaði razredi gledali su dvije predstave Klaun Èupko „Idemo u ZOO“, te Bugo i Jura. Dobili su i poklone za sv. Nikolu. Uèenici viših razreda u Zagrebu su gledali predstavu „Ovo

bi mogla biti moja ulica“ posveæenu djeèaku Luki Ritzu. Bili su i u kinu te gledali film „Hary Potter - Darovi smrti“. Mlaða i starija grupa uèenika, polaznika hiphop-a nastupila je u Rijeci. Uèenik Marin Petroviæ osvojio je 2. mjesto na natjecanju „Èakavèiæi pul Ronjgi“ pjesmom „Snig va Šilu“.Svoju pjesmu je proèitao i na promociji knjige „Èakavèiæi pul Ronjgi 16“ u

Guvernerovoj palaèi u Rijeci. U Puntu su na malonogometnom turniru „Andrinja 2010“ naši nogometaši su osvojili 1. mjesto i u našu školu donijeli prvi pehar. Uèenik Stjepan Barbaliæ proglašen je igraèem turnira. U Malinskoj na stolnoteniskom turniru treæe mjesto osvojili su Mihovil i Stjepan Barbaliæ, a Stjepan je osvojio 2. Mjesto i u pojedinaènoj kategoriji. Za vrijeme vizitacije u Dobrinju Krèki biskup monsinjor Valter Župan posjetio je i našu školu. Naši uèenici sudjelovat æe u programu na Božiænom koncertu u Krku 23. prosinca te u Dobrinju 26. Prosinca. BLAGOSLOVLJEN BOŽIÆ I SRETNU NOVU GODINU ŽELE VAM UÈENICI I DJELATNICI PŠ DOBRINJ Nevenka Kirinèiæ

POSJET SV. NIKOLE ŠILU I NAŠOJ ŠKOLI Dolaskom zime, stižu i zimske radosti. Djeca sa nestrpljenjem isèekuju dolazak Sv. Nikole i punu èizmicu poklona. Èiste se èizmice, pospremaju igraèke, pišu pisma i s nestrpljenjem isèekuje Sv. Nikola ili Krampus, ovisno o dobroti djeteta. Obilježavanje dana Sv. Nikole veæ je postala tradicija za djecu iz Šila i Polja, ali ujedno i ostale stanovnike tih mjesta, koji taj dan slave svog zaštitnika. Ova sveèanost zapoèinje u ranim jutarnjim satima misom u crkvi Sv. Nikole u Šilu, te zajednièkim druženjem ispred crkve nakon mise. Obzirom da je ovu godinu napravljena i nova nadstrešnica slavlje je bilo potpunije. Ova sveèanost se nastavlja popodne kada se na rivi doèekuje Sv. Nikola. On brodom dolazi u luku, u društvu dva mala anðela i krampusa. Nije to onaj veliki

20

strašni krampus, to je „dijete krampus“, koji je više upozorenje djeci da ukoliko baš nisu bila dobra ovu godinu, slijedeæu godine pripaze, da ne doðe onaj veliki „otac krampus“. Dolaskom Sv. Nikole na kopno u njegovom društvu djeca odlaze u crkvu gdje najprije porazgovaraju sa Sv. Nikolom. Uvijek tu ima pjesmica, recitacija i drugih sadržaja kojim djeca žele pokazati Sv. Nikoli kako su bili vrijedni ovu godinu, ali i nastoje se dodvoriti djedici kako bi zaboravio njihove malene nepodopštine. On voli djecu i voli ih darivati. Daruje djecu predškolskog i školskog uzrasta koji žive u Polju i Šilu ili imaju roditelje koji su iz Polja i Šila I ove godine Sv. Nikola stigao je u PŠ Dobrinj, darivajuæi djecu predškolske dobi i školarce do èetvrtog razreda. Opæina je i ove godine izdvojila 20.400,00

kuna. 02.12. ove g odine u organizaciji Odbora za odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, koja djeluje pri Opæini Dobrinj RI THEATAR iz Rijeke i ove godine nas je zabavio predstavom BUGO I JURA EKO AVANTURA. Dragi naš Niko, doði nam i druge godine. Mi æemo te èekati, biti dobri i uèiti pjesmice kako bi te zabavili i omešali ti srce, jer mi smo ipak samo djeca, a djeca moraju biti malo nestašna, ali samo malo. Nadamo se da su se djeca zabavila i doživjela radost darivanja, to nam je bila i namjera, a ukoliko bude dobre djece slijedeæe godine možda nas opet posjeti naš Niko sa punom vreæom darova. Mi æemo ga u svakom sluèaju èekati, ..., a vi djeco?... Ivanèica Dunato


Vrtiæ

AKTIVNOSTI DJEÈJEG VRTIÆA POLJE Vrtiæ u Polju i ove godine nastavlja sa ekološkim projektima i to naglaskom na potrebu za kretanjem te opæenito zdravim naèinom života. U listopadu smo obilježili Dane kruha i plodova zemlje te posjetili mlin u Martinovom Selu. Takoðer smo organizirali posjetu Kazalištu lutaka u Rijeci gdje smo gledali predstavu Cirkus Klaunovski. U studenom smo ugostili pripovjedaèicu prièa gðu. Jasnu Held, koja je oduševila djecu svojim osebujnim prièanjem bajki. Sredstvima Opæine Dobrinj zamijenjeni su postojeæi prozori novim a obnovili smo i dio namještaja koji nam je nedostajao u

centru za èitanje i odmor.

U dogovoru sa naèelnikom Opæine Dobrinj gosp. Nevenom Komadinom zamijenit æemo postojeæi akvarij za ribice, novim i sigurnijim za djecu, te kupiti novi didaktièki materijal. Veseli nas da nam se planiraju osigurati prilazi vrtiæu tj. izlasci iz dvorišta kao i postavljanje malog igrališta koje æe nam uljepšati boravak na dvorištu. Marina Pavaèiæ Svim žiteljima naše Opæine želimo sretan i blagoslovljen Božiæ te uspješnu Novu 2011. godinu. Djeèji vrtiæ „Katarina Frankopan“ Krk P.V. Polje

NABAVKA SADNICA MASLINA, SMOKAVA I TRSI Ova godina bila je s obzirom na kolièinu ubranih maslina jedna od boljih te je zbog zdravih plodova dobivena znaèajna kolièina vrlo kvalitetnog maslinovog ulja. Zbog iznimno dobrog uroda sezona branja i prerade maslina još uvijek nije završena. U cilju poticanja razvoja poljoprivrede Opæina Dobrinj æe i nadalje sufinancirati nabavku sadnica

putem udruge “Ekoliburnija”. Stoga pozivamo zainteresirane da se u razdoblju od 10. do 24. sijeènja 2010. g. mogu prijaviti na tel: 848-344 i 848-307 od 7 do 15 sati kako bi naruèili potreban broj sadnica. Osim maslina i smokava nabavljat æe se i sadnice loze (trsi) sorte žlahtina i crne sorte ukoliko ih uspijemo nabaviti. Opæina Dobrinj sufinancirat æe nabavku

maslina i trsi u iznosu 50% od prodajne cijene. Za korištenje povlaštene cijene uvjet je da sadnice budu posaðene na podruèju naše opæine. Pozivamo vas da sadnice naruèite u što veæem broju zbog izuzetno povoljnih poticaja koje daje ministarstvo poljoprivrede. Neven Komadina

21


Prigodno

VUKOVAR - GRAD HEROJ Prigodom 20-godišnjice obilježavanja pada grada Vukovara delegacija Opæine Dobrinj u sastavu Neven Komadina, Zoran Kirinèiæ i Mladen Radosloviæ 17. i 18. studenoga posjetila je Vukovar. Boravili smo u Vukovaru na poziv Udruge lijeènika dragovoljaca odnosno na poziv naših domaæina dr. Štefa Bira i dr. Vesne Bosanac. Prvog dana posjete nazoèili smo otkrivanju spomenika dr. Jurju Njavri u krugu Opæe bolnice Vukovar te znanstvenom simpoziju o kriznim situacijama i djelovanju bolnice i javnih institucija u takvim okolnostima. Drugog dana sudjelovali smo u mimohodu u spomen na žrtve Ovèare i Vukovara. Mimohod je krenuo iz kruga bolnice prema Memorijalnom groblju gdje smo

odali poèast i položili vijence svim žrtvama Vukovara. Nakon toga posjetili smo Spomen dom i spomenik na Ovèari te položili vijenac i odali poèast braniteljima i civilima koji su muèki ubijeni od strane srpskih zloèinaca. Bilo je dostojanstveno i tužno kao i uvijek kada je grad - heroj u pitanju. U vremenu kada se sa više strana želi umanjiti žrtva Vukovara i Hrvatske tijekom domovinskog rata nužno je neprestano isticati znaèaj Domovinskog rata u kojem je roðena naša domovina Hrvatska.

Našim domaæinima iskrena zahvala na gostoprimstvu za vrijeme našeg boravka u Vukovaru.

In memoriam

KATE PLIŠIÆ - FRANÈINIÆEVA (1908. - 2010.) Sa žalošæu smo primili vijest da nas je u 102. godini zauvijek napustila najstarija stanovnica naše opæine. Svojim teškim i poštenim životom te srdaènošæu uvijek je plijenila pažnju svih nas koji smo imali priliku družiti se s njom. Skromno i tiho okružena èlanovima svoje najuže obitelji preselila se je na

22

drugi svijet. Neka nam njen život bude putokaz u današnjim vremenima kada je teško ostati èovjekom. Teta Kate našla je svoj vjeèni mir na groblju u svojem Polju koje je toliko voljela. Neven Komadina

M.R.


NEKI ASPEKTI ZAVRŠETKA TURISTIÈKE SEZONE

E J L

M O L

! O EN AD KR

U

O ŠT EÆ EN O

!

S

BA ÈE M N O O RE U ! RA ZB IJ EN O ! ZA PA LJ EN O !

RA ZB IJ EN O

!

Nakon završetka uspješne turistièke sezone uz zbrajanje pozitivnih rezultata, red je da pogledamo i neke negativne pojave uz pitanje jesu li sve ovo napravili stranci i turisti ili možda i naša djeca ?

O N

!

R K U

O N E AD

!

O N E D A R UK

!

23


PREDBOŽIÆNI SNIJEG Kao i prošle godine, tjedan dana prije Božiæa snijeg je zabijelio našu opæinu. Kao i uvijek najviše radosti donio je najmlaðima. Najviše poteškoæa u odvijanju prometa izazvali su nesavjesni vozaèi koji su nespremno doèekali snježne padaline. Komunalne i cestarske

službe spremno su doèekale ovaj snijeg te su reagirali odmah po prestanku oborina te možemo reæi da su sve županijske i lokalne ceste bile dobro oèišæene. Slijedom navedenoga pohvale idu poduzeæu “Ceste” Rijeka i djelatnicima tvrtki “Komun”, “Èirik” i “Trumm” koji

Èižiæi

Županje

Polje

Gostinjac

Dobrinj

su brzo i kvalitetno oèistili od snijega sva naselja naše opæine. S obzirom na uèestale sniježne padaline vozaèima preporuèujemo nabavku zimske opreme ili parkiranje svog limenog ljubimca do proljeæa. Neven Komadina

Fanot 26  

Službeno glasilo Općine Dobrinj

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you