Page 1

Dr. sc. Goran Sučić

Poli–Art Glazbena vizualizacija - Likovna slušaonica I. svezak

Bolje da me kude kritičari nego da me nitko ne razumije. It is better to be criticised than not being understood.

Poli-Art / 3


Uvodna razmišljanja autora Valja se zapitati jesu li kreativni koncepti glazbene i likovne umjetnosti zaista tako bliski. U opernoj predstavi spoj likovne umjetnosti, scenografije, riječi, glume i glazbe stavljaju ih u odnos doživljaja, spoznaje, zaključivanja, uspoređivanja i kritičkoga razmišljanja. Mogli bismo govoriti o novom pojmu, poli-kognitivnosti (gdje se nazire ideja o poli-artu), pri čemu se znanje, kao i razumijevanje, integriranje, analiza, sinteza i evaluacija, proširuje na niz aspekata interdisciplinarne i multidisciplinarne sfere. Povezivanje sadržaja u umjetnosti ne smije zanemariti i zapostaviti autonomnost bilo koje umjetnosti. Svaki od njih zahtijeva odvojen pristup – riječ je samo o traženju dodirnih točaka i kvalitetnijih doživljaja. Razmišljamo, dakle, o onomu što je u sintezi pozitivno te gdje glazba mora ostati samo glazba, a likovna umjetnost samo likovna umjetnost. Traženje različitih mogućnosti stvarnoga interdisciplinarnog povezivanja likovne i glazbene umjetnosti, dovodi nas i do skladatelja koji su svojim glazbenim djelima davali likovni izraz. Interdisciplinarne veze se uzajamno prirodno nadopunjavaju, a ne zamjenjuju, tako da ne posežemo u teoretska i stručna objašnjenja druge umjetnosti, da ne pokušavamo na sve moguće načine naći veze i tamo gdje ih nema. Nije namjera ovog projekta Poli-art stvaranje novog programa koji će obuhvatiti ponešto iz svakoga umjetničkog područja i obvezati pojedince i ustanove u obrazovanju i kulturi na njihovu realizaciju prema nekim metodičkim uputama – tek onda ne bismo ništa novo napravili jer to već postoji kao zatvoreni i potrošeni model. Otvoreni model Poli-art zagovara i preporučuje

fleksibilnost u određivanju programske orijentacije i koncepcije te odabiru sadržaja koji će potaknuti kreativne i aktivne metode stvaralaštva, prema sklonosti i interesu svakog pojedinca. Dakle, u procesu otvarati prostor i okvir jednakih šansi, kao humani pristup cjelovita razvoja mlade osobe. Umjetnost, kao i poruka koja proizlazi iz umjetničkog djela, obogaćuju i humaniziraju ljudsku stvarnost, provociraju čovjekovu maštu, dotiču i njegovu podsvijest. Ona potiču transkulturnu i transvremensku komunikaciju, pobuđujući kod recipijenata estetsko doživljavanje. Čovjek je uvijek imao potrebu glazbeno i likovno se izraziti, od početaka čovječanstva pa do danas. Promatrajući igru svjetla i sjene, izraze lica te predmete u svojoj okolini, uči se opažati, analizirati… zvuk, šum, žamor, ton time bogati svoj likovni i glazbeni rječnik. Tako je glazba i likovnost prostorna umjetnost. Spoznaja da je okružen prostorom i elementima koji taj prostor sačinjavaju, motivira ga na istraživanje novih mogućnosti, igrajući se crtom, bojom, plohom i prostorom, šumom, zvukom, motivom, tempom, dinamikom. Poli-Art / 4


Preustrojem unutarnjih veza među zvukovnim i vizualnim znakovima i značenjima u osobnom iskustvu stvaralačkih procesa, nastaje glazbeni i likovni govor. Programski sadržaji potiču slušnu i vizualnu znatiželju, od doživljajnih do spoznajnih funkcija. Je li moguće uspoređivati i umjetnost staviti u kontekst multidisciplinarnog s multidimenzionalnim? Ovdje ćemo iznijeti neka razmišljanja o takvim odnosima. Naime, kao što je multidisciplinarnosti svojstveno povezivanje više disciplina (predmeta, sadržaja…), tako je čovjeku svojstvena multidimenzionalnost. Složene jedinice, poput ljudskog bića ili društva, multidimenzionalne su. Tako je ljudsko biće istodobno biološko, psihičko, socijalno, kulturno, afektivno i racionalno. Društvo sadrži povijesne, ekonomske, sociološke, vjerske dimenzije... Ne samo da nije moguće izdvojiti jedan dio iz cjeline, nego ni dijelove jedne od drugih. Kako se promatra suodnos dijelova u odnosu na cjelinu, tako možemo promatrati suodnos znanosti u odnosu na umjetnost i obratno. Ukažimo na različitost pristupa u znanosti i umjetnosti uspoređujući fenomen umjetničkog doživljaja (spoznaje) s fenomenom znanstvene spoznaje. Razlike ne postoje kako bismo ih odvajali, nego spajali, jer će jedino tako dati prirodnost i iskrenost koja se nalazi u njihovu izvorištu, kao i izvorištu umjetnosti. Umjetnost se, za razliku od znanstvenog pristupa, temelji i zadržava na osjetilnom doživljavanju produktivnog i reproduktivnog. Spoznaja u umjetnosti ne bi bila moguća da se osjetilno ne može uopćiti budući da osjetila pružaju nepregledno mnoštvo različitih doživljaja. Dok znanost mišljenjem utvrđuje opće i izražava ga pojmom, umjetnost intuicijom u konkretnom pronalazi opće i izražava ga duhom i tijelom. Umjetnički doživljaj (spoznaja) je, kazali smo, osjetilna, konkretna i sugestivna, a znanstvena je apstraktna, misaona i logična. Znanost zahvaća misaono, a umjetnost osjetilno. Misaono izvođenje smisla iz umjetničkog doživljaja nije umjetnost, ali ne mora biti ni znanost. Istinitost mišljenja u znanosti se logički i empirijski provjerava, a u umjetnosti se istinski doživljaj javlja ili ne javlja. U umjetnosti intuicija vodi do umjetničke poruke i istine, a u znanosti ona vodi do hipoteze. Budući da samo dobre hipoteze vode do istinitih spoznaja, intuicija ima golemu važnost i u znanosti. Međutim, ona u znanosti nije jedina, a nije ni dovoljna da se dođe do istinske spoznaje. Dakle, ono što su mišljenje i pojam u znanosti, to je intuicija, kao izvorište duha, u umjetnosti. Znanost spoznaje na teoretskom, a umjetnost na estetskom, emocionalnom i doživljajnom načelu. Kao primjer navodimo C. Debussyja koji je doživljaj glazbenog djela opisivao na sljedeći način: " (...) želim znati koje će žice u meni zatreperiti kad čujem određenu glazbu i kakvu će mi sliku svijeta ona prenijeti" Međutim, umjetnost i znanost ne mogu i ne sniju biti sredstvo ideologije. Čim to postanu, prestaju biti ono što jesu. Navedene komparacije znanosti i umjetnosti navode na potrebu novih Poli-Art / 5


istraživanja, koja će pokušati približiti i pomiriti znanstveno-spoznajno, umjetničko-spoznajno, apstraktno, misaono, duhovno, doživljajno, intuitivno, osjetilno, stvaralačko-produktivno, reproduktivno, apstraktno, konkretno, modularno, predmetno... Radi li se o "zahtjevu" za "interdisciplinarnim" povezivanjem u nekoj novoj paradigmi, o trajnoj potrebi diferencijacije ili o jednoznačnosti znanja o umjetnosti, s razvojnom i pragmatičnom komponentom, kako bi se mogle zadovoljiti potrebe ili skup različitih doživljaja pomoću umjetničkog djela kao univerzalne vrijednosne kategorije. Pritom ćemo posebnu pozornost posvetiti modernim multikultu-ralnim/interkulturalnim poticajima za osvještavanje rasprava o spoznajnoj i doživljajnoj vrijednosti interdisciplinarnosti/multidisciplinarnosti/transdisciplinarnosti u sjedinjenom umjetničkom području Poli-art U tom pogledu, može se reći da ulazimo u dio filozofije, što nam nije namjera, ali je i ne možemo u potpunosti izbjeći jer je potrebna kontinuirana kritička misao prema "rascjepkanosti" spoznaja, doživljaja i drugih osjećaja koji proizlaze iz tvorbenih i izražajnih sredstava umjetnosti kao fenomena. Iz navedenog razloga, procesi modernizacije dovode sve više do sukcesivnog nastajanja i nestajanja (pod)kulturnih raznovrsnosti, ali i do kulturnog ujednačavanja. Iako se proces kulturnog ujednačavanja sve više širi pod utjecajem racionalizacije, tehnizacije, formalizacije, standardizacije, unifikacije i depersonalizacije, to ne znači da kultura i umjetnost u potpunosti gubi svoje stvaralačko obilježje. U ovom projektu ponuđen je spoj ali i sudar dvaju paradigmi u umjetnosti. S jedne strane tradicionalnog glazbenog razmišljanja i suvremenog likovnog jezika i sadržaja kroz ponuđene apstrakcije. Dakle, dva leksika u suodnosu i kontekstu prema iskrenoj umjetničkoj poruci i doživljaju. Ako smo ponuđenim otvorenim modelom otvorili mnoga pitanja i put za nova istraživanja u ovim područjima, ovaj će projekt biti opravdan, koristan i uspješan.

Autor

Poli-Art / 6


Naputci autora Ovaj projekt je nastao kao produkt razmišljanja o procesu glazbene adukacije mladih koji žele i osječaju više, uz umjetnički doživljaj kojeg nesebično dijele s drugima. Ova knjiga nije samo notno izdanje skladbi za solo instrumente uz pratnju klavira i skladbi za komorne sastave nego je i sama glazba na CD- u odnosno DVD – u na kojem se nalaze snimljene spomenute skladbe u izvedbi najeminetnijij glazbenika instrumentalist,a kao zvučni predložak, zatim pored notnog zapisa note (partiture i dionice za sve instrumente ) koje se nalaze na DVD – u u PDF- formatu kako bi ih mogli koristiti. Nadalje na DVD –u se nalaze snimljene matrice svih skladbi kako bi na njih mogli vježbati i to matrice načinjene u dva tempa – sporijem za vježbanje i onom drugom zadanom tempu u kojem je skladba napisana. To je priređeno iz razloga da uz pomoć i upute nastavnika možete i sami vježbati kod kuće uz kvalitetan zvučni predložak i muzicirati razvijajući doživljaj svih izražajnih glazbenih elementa. Također se pruža mogućnost priređivanja, trensponiranja i prilagodbe skladbi za druge instrumente tako da imate notni zapis u PDF- formatu za instrumente koji mogu svirati određenu skladbu. Slična mogućnost i fleksibilan pristup se može koristiti priređivanje za bilo koju vrstu orkestra. Kako je poznato da doživljaj ne dolazi samo preko jedne umjetnosti u ovom slučaju ovaj projekat nosi u sebi jedan suodnos glazbe i likovnosti koji zasigurno može poticati i ojačati doživljaj riječ je samo o traženju dodirnih točaka i kvalitetnijih doživljaja. C. Debussyja je doživljaj glazbenog djela opisivao na sljedeći način: " (...) želim znati koje će žice u meni zatreperiti kad čujem određenu glazbu i kakvu će mi sliku svijeta ona prenijeti" Razmišljamo, dakle, o onomu što je u sintezi pozitivno te gdje glazba mora ostati samo glazba, a likovna umjetnost samo likovna umjetnost, itd. Ponuđeni glazbeni primjeri obogaćuju slušnu glazbenu literaturu za mlade u školama, preko kojih, pored doživljajnog može ući i u spoznajnu sferu upoznavjući različita glazbala, kao i izražajne i tvorbene glazbene elemente kao i glazbene oblike. Još jedan razlog je više što me ponukalo pisati baš ove i ovaklve skladbe je dugogodišnja prisutnost, sudjelovanje i praćenje mladih u procesu natjecanja učenika i studenata glazbe gdje se brzo moglo uočiti nedostatak manjih glazbenih formi – skladbi domaćih autora za određene instrumente i za mlađu dobnu skupinu. Kako ni sam nisam sklon teoretskim pojašnjvanjima, prepustio bih vas samoj glazbi i doživljajima.

Poli-Art / 79


Stvaralaštvo u funkciji doživljaja Svako glazbeno zbivanje predstavlja proces koji se odvija u nekom prostoru i vremenu. U tom procesu sudjeluju tijesno međusobno povezane i uzajamno isprepletene različite komponente, koje čine izražajni i tvorbeni glazbeni elementi. Važan i nezaobilazan dio unutar glazbe je dakako oblikovanje glazbenog djela koje nazivamo glazbeni oblici a koje nije moguće upoznati bez same glazbe, a izraz «oblikovati» znači postaviti glazbene zamisli u određen odnos, koji mora počivati na preglednosti, skladu u povezivanju pojedinih ulomaka i većih cjelina. Upoznavanje zvučnog materijala glazbene umjetnosti (zvuk, ton, šum…) ili njezinih organizacijskih tvorbenih elemenata, manje je zahtjevno jer se radi o statičnim pojavama i pojmovima, koji su osim toga izvan sfere umjetničkog. Upoznavanje oblikovanja glazbe uključuje razumijevanje njezine strukture. Kao i svaka umjetnost, tako i glazba podliježe povijesnim mijenama na koje utječu razne kulturološke, društvene i psihološke promjene. Tako i glazbeni oblici, nastaju, razvijaju se mijenjaju, usavršavaju i pretapaju se jedni u druge. Analizirajući ponuđene glazbene primjere navedene postavke bit će potvrđene. Naime, sve vrste oblika kao i uvjeti za njihovo uspješno unutarnje uređenje mogu se svesti na osnovni zajednički princip i nazivnik: jedinstvo, raznovrsnost i komplementarnost. Danas, na početku 21. stoljeća, glazba je ponovo u jednom razdoblju «zatišja» s pogledom unazad - kroz razne varijante neostilova i različitih pozivanja na prošlost, gdje glazbena umjetnost još uvijek nažalost robuje golemom materijalu postavljenom i položenom u prošlosti sa posebno upadljivim korištenjem citata iz tradicionalne glazbene baštine u novoj vizuri i okruženju, s ponovnim njegovanjem većeg sklada, čvrstine i određenosti u oblikovanju svih elemenata glazbenog tkiva. Ona još jednom dobiva čistije i jednostavnije - katkad i namjerno vrlo pojednostavljene vidove, koji u nekim slučajevima ne zaziru ni od sasvim klasičnih asocijacija. Takva stanja u glazbi i općenito u umjetnosti možemo jednim dijelom smatrati posljedicom svojevrsnog «praroditeljskog grijeha». U ovom projektu vidimo spoj ali i sudar dvaju paradigmi u umjetnosti. S jedne strane tradicionalnog glazbenog razmišljanja i suvremenog likovnog jezika i sadržaja kroz ponuđene apstrakcije. Dakle, dva leksika u suodnosu i kontekstu prema iskrenoj umjetničkoj poruci i doživljaju.

Autor

Poli-Art / 81


FRANINA Sonatina za trublju i klavir (klarinet u B, tenor, sopran saksofon, trombon, violu, rog i klavir)

Poli-Art / 95


FRANINA Franina sonatina za trublju i klavir

35

sonatina za trublju i klavir

#4 & 4

Trublja u B

4 & b 4 œœ ™™ # œœj œ œ w p ? 4œ œ ˙ b4 w

Klavir

&

#

#

j œfi

3

˙˙ ˙œ nœ

œ œœœ œ w w œ œ w

˙

˙˙ ˙ Œ ˙ œ ˙

œ œœœœ œ 3

œ˙ # œ œ œ

˙˙

˙œ œ

˙ 1

œ #œ nœ nœ œ œ #œ nœ nœ œ Œ œ œ œœ œ nœœœ œ œ œ œ

Œ ‰ œj œ œ œ œ œ p ˙

Ó

œ œ ˙ ˙˙ w œ Œ ˙

& œœœœœ˙ &b œ ˙ ? b ˙˙

& b œœ œ œ œ ˙ œ œ œ œ # ˙˙ ?b œ Œ Ó ˙ ˙ 

Goran Sučić

q

q

Goran Sučić

œ˙˙ # œ ˙˙ ˙ w

‰ #œj œ ™ #œ œ œ œ n ˙œ # œ ˙ Œ œ ˙

# œœ ™™ œ™ œ™

j #œœ #œ œ J


36 



# œ #œ œ œ œ #œ #>˙ & #œ



œ œ ™ œ nœ



œ œ & b #œœ #œœ nœœ# œœ œœ œœ œœœ #œœ œ ? #œ nœ #œ #œ b ˙ ˙

œœœ

œ



œ œ œ œ œ

œ˙ œ œ œ œ˙ œ ˙ ˙œ œ œ ˙ J J

& œ œ œ œ #œ #œ œ

œ #œ œ #œ#œ ˙

#œ#œ œ œ œ œ œ™ œ

œ & b # œœ œ œ œœ nœ##œœœ œœ œ

3 œœ nœ œ #œ œ œ˙ œ nœ#œ œ œ œ # œœ œœ#œœœœ œœ œ œ œ# œœ#œ# œœ œœ # ˙ # œœ



#

#œ˙ œ # œœ ™™™ œ #œ œ ˙ ˙

3

3

3

? b œ#œnœ#œ nœ ˙ ˙ ˙ 3



#

& ˙ &b ˙ ˙ ?b

˙ ˙

Ó

3

3

Œ ˙

Œ

œ

Œ ˙

˙

‰ œœœœ œ J

œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ œœ bœ œ 3 b œœ #œœœ œ œ œ œ œ œ 3

2

œ œœœ

œ œ œ

œœœœœ œ

Œ

œœœœœœœœ j ‰ œ œœœ œœ œ œ 3

œ œœ œ


Sadržaj Uvodna razmišljanja autora / 4

Retrogradno kretanje / 67

Noć / 155

Ivo Josipović / 10

Dal capo al fine / 68

Ribar / 163

Zašto Poli-Art (Milica Andevski) / 12

Imitacija na poznatu temu / 69

Akvarel / 172

Ivica Šiško / 14

Improvizacija

Jesen / 180

Branka Brekalo / 16

na poznatu temu / 70

Kiša / 190

Željko Škuljević / 20

Invencija na dječju temu / 71

Igra na vodi / 197

Marija Brajčić / 24

Plavi šum / 72

Intermezzo / 203

Dubravka Kušćević / 26

Varijacija na zadanu temu / 73

Mjesečina / 208

Vojislav Vujanović / 28

Prvi dojam / 73

Blagdanska / 215

Blaga Peterski / 34

Vivo / 74

Boje proljeća / 222

Slike; Temeljni ton / 35

Arioso / 75

Uspavanka (klavirski trio) / 229

Bijeli šum / 36

Varijacija na poznatu temu / 76

Jutro gospodnje / 236

Pasaž / 37

Varijacija / 77

Bakada o ribaru / 238

Gudački diptih / 38

Obojeni šum / 77

Odlazak / 243

Serija tonova / 39-40

Asocijacija /78

Posljednja / 256

Crvena harmonika /41

Naputci autora / 79

Životopis / 263

Klavijtura / 42

Stvaralaštvo

Kritički osvrti

Dvodjelnost / 43-44

u funkciji doživljaja / 81

na raniju fazu stvaralaštva

Vizualizirani punktializam / 45

Ivo Josipović / 83

Gorana Sučića / 265

Alikvotni niz / 46

Mirjana Babić Sirišćević / 85

Triptih na poznatu temu / 47-48

Massimo Brjković / 87

Augmentacija / 49-50

Đeni Dekleva / 91

I Varijacija na poznatu temu / 51-52

Snježana Dobrota / 92

Kromatika / 53

Skladbe za solo instrumente / 94

Imitacija / 54

Franina / 95

Organizirana tonalnost / 55

Iza sna / 100

A tema / 56

Klavirska minijatura / 106

Žuti šum / 57-58

Mala invencija / 113

Varijacija na nepoznatu temu / 59

Moja želja / 119

Prošireni motiv / 60

Mali interludij / 124

II Varijacija na poznatu temu / 61

Igra u valceru / 130

Intervali / 62

Norina / 136

Prošireni tonalitet / 63

Sunce za sve nas / 139

Polifoni odnosi / 64

Skladbe za

Razrada motiva / 65

komorne sastave / 146

Transpozicija / 66

Klavirski trio / 147

Poli-Art / 274


DVD – koji je sastavni dio ovog izdanja sadrži: recenzije na glazbeno i likovno stvaralaštvo autora, uvodna rzmišljanja i naputci autora, skladbe snimljene uživo za solo instrumente i komorne sastave, notni zapisi svih skladbi (partiture, klavirski izvatci i dionice za svaki instrument), matrice skladbi u sporijem i zadanom tempu, multimedija u kojoj je spoj glazbe i likovnosti, likovni radovi u PDF- formatu, kao i projekt u cjelosti.

DVD as a component of this edition comprises: reviews of the music and visual art creativity of the author, introductory thoughts and author's note, live recorded compositions for solo instruments and chamber orchestra, note records of all compositions (scores, excerpts for piano and sections for every instrument), matrices of the compositions in the slow and given tempo, multimedia consisting of a liasion of music and visual art, visual arts works in the PDF format as well as the entire project.

Zahvala Jadranka Garin – glasovir, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Vesna Podrug – glasovir, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Kosovka – glasovir, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Glazbena škola u Splitu, Alenka Milano – glasovir, Glazbena škola Imotski, Mihovil Karuza, Violoncelo, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Zagrebački solisti, Loris Grubišić – Violina, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Glazbena škola u Splitu, Ana Domančiić – Flauta, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Srđan Benzon – Klarinet, HNK – Split, Ivo Glibota – trombon, Glazbena škola Imotski, Ljubo Glibota – truba, student III . god. trube na glazbenoj akademiji u Grazu, Austrija, Mario Krnić – bariton, Umjetnička kademija i Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Jelena Brnadić – sopran, HNK – Split Sanja Milić – oboa, Glazbena škola Josip Hatze u Splitu Željko Milić – Klarinet, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Sanja Blažević Radica – flauta, HNK- Split, Valter Lovrinčević – violina, HNK- Split, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu Mesud Glavaš – violina, HNK- Split, Tibor Bauer – violina, HNK- Split, Muhovil Karuza – violoncello, Umjetnička kademija, Sveučilišta u Splitu, Zagrebački solisti, Mislav Režić – gitara, Atena, Grčka, Željko Hajsok – perkussion, HNK – Split, Mandolinski orkestar, Santus Domnio, maestro, Vladimir Lukas, Muška Klapa Rebatajica, Split, voditelj, Zdenko Perasović, Poli-Art / 275

Goran Sučić | Poli Art - Glazbena vizualizacija. Likovna slušaonica  

Multimedijski projekt Poli–Art model jedan je od aktualnih, suvremenih i atraktivnih pristupa odgoju i obrazovanju. Projekt Poli–Art. Glazbe...

Goran Sučić | Poli Art - Glazbena vizualizacija. Likovna slušaonica  

Multimedijski projekt Poli–Art model jedan je od aktualnih, suvremenih i atraktivnih pristupa odgoju i obrazovanju. Projekt Poli–Art. Glazbe...

Advertisement