Page 1


Osnivači Johann-Baptist Metz Anton van den Boogaard Paul Brand Yves Congar, op † Hans Küng Karl Rahner, sj † Edward Schillebeeckx † Vijeće ravnatelja Predsjednik Felix Wilfred, Indija Potpredsjednici Erik Borgman, Nizozemska Diego Irarrázaval, Čile Susan Ross, sad   Uredničko vijeće Mile Babić, BiH Maria Clara Bingemer, Brazil Erik Borgman, Nizozemska Lisa Sowle Cahill, sad Enrico Galavotti, Italija Hille Hacker, Njemačka Linda Hogan, Irska Huang, Po-Ho, Tajvan Diego Irarrázaval, Čile Leonard Santedi Kinkupu, Kongo Stefanie Knauss, Austrija/SAD Solange Lefebvre, Kanada Carlos Mendoza-Alvarez, Meksiko Sarojini Nadar, Južna Afrika Daniel Franklin Pilario, Filipini Susan Ross, sad Andrés Torres Queiruga, Španjolska João J. Vila-Chã, Italija Marie-Theres Wacker, Njemačka Felix Wilfred, Indija

Savjetničko vijeće Regina Ammicht-Quinn, Frankfurt Njemačka Gregory Baum, Montreal/qc. Kanada José Oscar Beozzo, São Paulo/sp Brazil Wim Beuken, Louvain Belgija Leonardo Boff, Petrópolis Brazil John Coleman, Los Angeles/ca. sad Virgil Elizondo, San Antonio/tx. sad Dennis Gira, La Riche Francuska Claude Geffré, Paris Francuska Norbert Greinacher, Tübingen Njemačka Gustavo Gutiérrez, Lima Peru Hermann Häring, Tübingen Njemačka Werner G. Jeanrond, Glasgow Velika Britanija Jean-Pierre Jossua, Paris Francuska Maureen Junker-Kenny, Dublin Irska François Kabasele Lumbala, Kinshasa dr Kongo Nicholas Lash, Cambridge Velika Britanija Mary-John Mananzan, Manila Filipini Alberto Melloni, Reggio Emilia Italija Norbert Mette, Münster Njemačka Dietmar Mieth, Tübingen Njemačka Jürgen Moltmann, Tübingen Njemačka Teresa Okure, Port Harcourt Nigerija Aloysius Pieris, Kelaniya/ Colombo Šri Lanka Giuseppe Ruggieri, Catania Italija Silvia Scatena, Reggio Emilia Italija Paul Schotsmans, Louvain Belgija Janet Martin Soskice, Cambridge Velika Britanija Elsa Tamez, San José Kostarika Christoph Theobald, Paris Francuska David Tracy, Chicago/Ill. sad Marciano Vidal, Madrid Španjolska Elaine Wainwright, Auckland Novi Zeland Ellen van Wolde, Tilburg Nizozemska Ioannis Zizioulas, Pergamo Turska

Izdavači scm-Canterbury Press, engleski Matthias-Grünewald-Verlag, njemački Editrice Queriniana, talijanski Editoria Vozes, portugalski Editorial Verbo Divino, španjolski Ex libris & Synopsis, hrvatski Tajništvo Conciliuma Asian Centre for Cross-Cultural Studies 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India t +91 44 24530682, f +91 44 24530443 concilium.madras@gmail.com Tajnica ravnatelja: Nirmal Anthony Das Izdavači hrvatskog izdanja Ex libris, Rijeka Synopsis, Sarajevo Synopsis, Zagreb 2016. © Međunarodno udruženje za koncilsku teologiju, Madras, Indija, www.concilium.in © za hrvatski prijevod, Ex libris 2010. Dizajn Damir Bralić prijelom Lana Grahek Tipografija Nikola Đurek (Marlene Pro, TyponineSans Pro) Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati ili javno reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika Concilium, Asia Center for Cross-Cultural Studies, 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India issn (Sarajevo) 1986–5732 issn (Rijeka) 1847–5213

azijska kršćanstva

Međunarodni teološki časopis


Sadržaj

Azijska kršćanstva concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2018

Daniel Franklin Pilario, Felix Wilfred i Po Ho Huang (ur.)

7 Uvodnik

Azijska kršćanstva: postkolonijalne analize

17 Azijska kršćanstva i teologije kroz prizmu postkolonijalizma, Felix Wilfred

33 Kršćanstvo u azijskom ruhu, Jose Mario Francisco

45 Postkolonijalno čitanje poslanice Galaćanima 3,28, Pablo David

55 Postkolonijalna približavanja Gal 3,27–28 u prilog raznolikosti kršćanstva u Aziji, Marie-Theres Wacker

Feminističke teologije i teologije oslobođenja: postkolonijalni susreti

69 Južnoameričko ‘oslobođenje’ pod utjecajem azijskog kršćanstva, Diego Irarrazaval

81 Superiornost lingvistike u teologiji, José de Mesa

93 Feministička interkulturalna etika: suočavanje s Azijom, Linda Hogan

105 Ciudad Mistica de Dios: ženska slika Boga i vodstvo žena, Agnes Brazal

117 Kako u utjelovljenim iskustvima osjetiti nešto drugačije i božansko, Stefanie Knauss

Međuvjerski dijalozi u Aziji

129 Međureligijski dijalog u azijskom religijskom kontekstu, Po Ho Huang

141 Čovjek koji sluša. U dijalogu s azijskim tradicijama, Thierry-Marie Courau

153 Postkolonijalni susreti sa starosjedilačkim religijama u svrhu mira i ekološke harmonije, Jojo Fung

Teološki forum

167 Prorokovati ili ne prorokovati – to je pitanje, Ramon Echica

175 Jedan novi vjetar puše oblikujući nove platforme za međureligijski dijalog, Eliseo Mercado


Daniel Franklin Pilario je profesor i dekan Teološkoga fakulteta sv. Vincenta na Sveučilištu Adamson u Manilli. Doktorirao je teologiju na Katoličkome sveučilištu u Leuvenu 2002. Područje njegova istraživanja su fundamentalna teologija, teološka antropologija, inkulturacija, međureligijski dijalog, teološke metode te politička i društvena teorija. Osnivač je i bivši predsjednik DAKATEO-a (Filipinsko katoličko teološko društvo). Član je uredničkog vijeća Conciliuma.

Dr. Wilfred Felix Asian Centre for Cross-Cultural Studies, 40/6A, Panayur Kuppam Main Road, Sholinganallur Post, Panayur, Chennai 600 119 India felixwilfred@gmail.com

Felix Wilfred je utemeljitelj i ravnatelj Azijskog centra za interkulturalne studije u Chennaiju. Bio je dekan Fakulteta umjetnosti i ravnatelj Škole filozofske i religijske misli Državnog sveučilišta u Madrasu u Indiji. Od 2007. godine, Felix Wilfred je predsjednik Međunarodnog teološkog časopisa Concilium. Bio je član Međunarodnog vatikanskog teološkog povjerenstva, u vrijeme kad je njime predsjedavao kardinal Joseph Ratzinger. Kao profesor indijskih studija Indijskog vijeća za kulturne odnose, bio je izaslanik indijske vlade na Trinity koledžu u Dublinu u Irskoj. Nedavno je uredio epohalno djelo ‘The Oxford Handbook of Christianity in Asia’ kod izdavačke kuće ‘Oxford University Press’ u New Yorku. Pored toga, glavni je urednik Međunarodnog časopisa o azijskom kršćanstvu (IJAC) od 2017. godine, koji objavljuje izdavačka kuća Brill iz Leidena u Nizozemskoj.

Huang Po Ho Chang Jung Christian University No. 1, Changda Road Guizen District, Tainan City TAIWAN cjcupekho@gmail.com

Huang Po Ho je trenutno profesor teologije i potpredsjednik Chang Jung Christian Sveučilišta u Taiwanu. On je glavni predsjedavajući Formosa Christianityja i Culture Research Centera. Bio je predsjednik Tainan Theological Collegea i Sjemeništa, generalni tajnik Presbiterijanske crkve u Taiwanu, posrednik vijeća World Missiona, London¸ posrednik CATS-a (Congress of Asian Theologians) i dekan PTCA (Programme for Theology and Cultures in Asia). Sada je posrednik Azijskog foruma za teološka učenja (AFTE). Njegove brojne knjige uključuju: A Theology of Self-determination, From Galilee to Tainan, No Longer a Stranger, Mission from the Underside and Embracing the Household of God.

Daniel Franklin Pilario, Felix Wilfred i Po Ho Huang (ur.)

Kršćanski povjesničari su suglasni da se kršćanstvo do kraja prvog stoljeća proširilo sve do Indije i Kine. Povijesni izvori navode da je godine 354. car Konstantin poslao izvjesnog Teofila u ‘ostale dijelove Indije’, gdje je ovaj pronašao skupinu kršćana koji su slušali ‘evanđeosko čitanje u sjedećem položaju’, što je njegovom arijevskom odgoju bilo odbojno. Sličan primjer širenja kršćanstva imamo i u godini 635. kada izvjesni Alopen stiže u Kraljevstvo Ta-ch’in, gdje ga je imperator T’ang srdačno dočekao i na kraju je većina kraljevskih službenika prihvatila kršćanstvo. No zahvaljujući trgovačko-poslovnoj mreži poznatijoj i kao Put svile, Alopen nije bio prvi kršćanin koji je stupio na kinesko tlo. Međutim, zbog izrazito dominantnog eurocentričnog kršćanstva, ova azijska povijesna putanja nam je relativno nepoznata. Većina knjiga iz crkvene povijesti, koja se predaje na fakultetima, govori nam o tripartitnoj podjeli povijesti kršćanstva: drevna (židovsko-grčka), srednjovjekovna (europska) i moderna (kolonijalna ekspanzija). Ova posljednja era odgovara ‘novoj eri svjetskih misija’ kada se Latinska Amerika, Afrika i Azija pridružuju kršćanskom

7

Prof. Dr. Daniel Franklin Pilario, C.M. St. Vincent School of Theology Adamson University 221 Tandang Sora Ave., 1116 Quezon City Filipini danielfranklinpilario@yahoo.com

Uvodnik

azijska kršćanstva / uvodnik

concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2018

6

S engleskoga preveo Dalibor Milas


9

U razvoju postkolonijalne teorije bilo je rasprava o tome pisati ovo s crticom ili bez. ‘Verzija bez crtice (op. postkolonijalna) odnosi se na uvijek prisutnu drugu stranu same kolonizacije. Drugim riječima, diskurzivna borba oko ‘postkolonijalnog’ može se pronaći unutar samog kolonijalizma.’ Dakle, postkolonijalna teorija nije samo analiza diskurzivnih praksi nakon kolonijalnog prodora; ona se fokusira na hegemonističke diskurse kako u kolonijalnom procesu, tako i u ‘neprekinutoj složenoj i kompliciranoj povijesti kolonijalizma’. Iako se o jednom dijelu postkolonijalnih refleksija o azijskim kršćanstvima raspravljalo već na Conciliumovoj konferenciji u Manili, članci ovoga broja su raspoređeni u tri glavne teme: post-kolonijalna (!) analiza azijskih kršćanstava, susret feminističke i teologije oslobođenja s azijskim kulturama i religijama i osvrt na međuvjerske dijaloge u Aziji. Felix Wilfred i Jose Mario Francisco raspravljaju o upotrebi postkolonijalne teorije ne samo kako bi se domaća teologija dekolonizirala i oslobodila Zapada nego i kako bi se probudile kreativne snage koje bi iz svoje perspektive objasnile što za njih znači biti kršćanin. Wilfred smatra problematičnim Rahnerove tvrdnje da je Drugi vatikanski sabor važan događaj koji je Crkvu učinio istinski katoličkom i univerzalnom. Ponovno iščitavanje kršćanske historiografije, kako smo već gore naveli, nosi sa sobom određeni eurocentrični biljeg. Slično tome, Ratzingerova teološka teza da univerzalna Crkva ima ‘ontološki i kronološki prioritet’ nad partikularnim crkvama ide u istom eurocentričnom ekleziološkom smjeru kao i Rahnerova. Felix predlaže postkolonijalni koncept singularnosti usvojen od Spivak kako bi se afirmirala singularnost azijskih crkava koje nisu univerzalne, ali su opet ‘ponovljive i svaka koja se ponavlja ima svoje specifičnosti’. Način na koji Wilfred iščitava povijest otkriva ove različite profile, episteme i doprinose kršćanskom narativu. Identičnim postkolonijalnim čitanjem, Francisco dekonstruira uvriježenu zabludu o azijskom kršćanstvu kao o ‘manjinskoj, kolonijalnoj i stranoj religiji’. Ovakvi preuranjeni sudovi često su proizvod zapadnjačkih povijesti i razmišljanja, kao što su npr. krute i jasne

azijska kršćanstva / uvodnik

concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2018

8

narativu. Ono što je iz ovog narativa izbrisano jest činjenica da su već ‘tijekom prvog tisućljeća postojali zreli i živopisni izričaji istog onog kršćanstva koje je egzistiralo u svim središnjim kulturama drevnog svijeta i to ne samo u rimskom ambijentu nego i u mediteranskom, perzijskom, kineskom, armenskom, arapskom, afričkom i tako dalje.’ Kršćanski istok je, primjera radi, izbrisan iz dominantne historiografije, pošto su svi bili obilježeni kao heretici ili šizmatici, arijanci, nestorijevci ili, u našem stoljeću, ‘neimenovani nepostojeći’, jer su svi oni predstavljali smetnju dominantnom narativu te su bili nasilno uklonjeni. Azijsko kršćanstvo se tako pretvorilo u ‘izgubljeno kršćanstvo’. No nije se moglo zanijekati da je u ranijim razdobljima kršćanstvo bilo snažnije u Aziji i Sjevernoj Africi nego u Europi i da je tek ‘1400 godina kasnije Europa (i europeizirana Sjeverna Amerika) ciljano pretvorena u kršćansku sredinu.’ Različitim eksternim političkim, vojnim i religijsko-kulturalnim akcijama kršćanstvo je od 14. stoljeća pa na dalje skoro pa potpuno izbrisano na azijskom kontinentu. Prema tome, kršćanstvo se samo po sebi smatralo ‘europskim’: ‘Iako se povijest lako mogla i drugačije razviti, Europa je bila kontinent na kojem kršćanstvo nije bilo uništeno.’ Upravo u duhu ponovnog pružanja glasa izgubljenim azijskim kršćanstvima, Concilium razgovara i ulazi u dijalog s azijskim teolozima. U ovim razgovorima je prisutna svijest da se tijekom cijele svoje povijesti kršćanstvo u Aziji, kao i svugdje, susrelo s različitim glasovima, vjerama, ekonomijama, političkim zajednicama i kulturama. Ovi susreti nisu bili neutralnog karaktera, nego su ovisili o odnosima kolonijalnih snaga. Da bi se podrobnije promišljalo o tome koju je ulogu igrala politička moć i kako se kolonizacija u kulturološkim i religijskim interakcijama kontinuirano provodila, potrebno je razumjeti teološki kontekst azijskih kršćanstava našeg vremena. Kao što postkolonijalni kritičar Edward Said piše: ‘Nemoguće je prošlost staviti u karantenu sadašnjosti. Prošlost i sadašnjost informiraju jedna drugu, jedna podrazumijeva drugu i... ko-egzistira s njom.’


11

Diego Irarrazaval razmišlja o plodnim aspektima uzajamne razmjene između azijske i latinoameričke teologije oslobođenja. Teolozi s oba kontinenta cijene narodnu mudrost rođenu u borbi protiv siromaštva i ugnjetavanja. Također je zanimljivo naglasiti da i jedni i drugi nastoje teološki pratiti životna putovanja ‘običnih’ ljudi. Budući da je riječ o multireligijskim kontekstima, oni iskazuju veliko poštovanje pred drugim religijama. No ove razmjene ipak nisu bez paradoksa. Primjera radi, autor opaža osjećaj transakcijske duhovnosti, tj. pobožnosti koju karakterizira ne toliko autentičan odnos s Bogom, koliko sama potreba i potražnja za Božjim uslugama. Ovaj dijalog između teologija oslobođenja dvaju kontinenata, smatra Irarrazaval, potrebno je utemeljiti na ‘obnovljenom shvaćanju da je Isus Nazarećanin, galilejski i semitsko-azijski prorok zapravo svjetlo svijeta.’ Članak Josea de Mese govori o važnosti jezika u oporavku autentičnih narodnih kultura i teologija. Na temelju svog osobnog iskustva kao zapadnjački odgojenog filipinskog teologa koji se služi engleskim jezikom, on razotkriva učinke engleskog jezika u svjetlu kolonizacije, koji će ‘ostati jedna od većih prepreka otkrivanju i buđenju istinske azijske teologije’. Uz konkretne primjere, on ilustrira kako filipinski jezik može uspješno artikulirati određene teološke teme i kategorija u konkretnim kontekstima. Za našu temu je također važno spomenuti da se feministička interkulturalna etika otvara dijalogu s azijskim osloboditeljskim izazovima i problemima. Linda Hogan argumentira da se kulturološke (čitaj: kolonijalne) pretpostavke sa Sjeverne hemisfere uvelike poklapaju s kolonijalnim modelom te da takav teološki program još uvijek dominira. Ona prihvaća doprinos sadašnjih azijskih teologa te apelira na inkluzivniji, pluralističkiji i interkulturalniji diskurs između različitih teoloških instituta i relevantnijih institucija. Članak Agnese Brazal pruža nam primjer kako teologija općenito te feministička etika mogu (na)učiti iz teologije i eklezijalne prakse lokalnih indogenih religijskih kultova. Hibridna autohtona religijska zajednica Ciudad Mistica de Dios vjeruje u Boga kao Majku i prakticira redovito žensko svećenstvo sa ženama kao predvodnicama kulta.

azijska kršćanstva / uvodnik

concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2018

10

granice denominacijskog članstva koje proizlaze iz religijskih ratova moderne Europe. Azijska kršćanstva, tvrdi Francisco, priznaju višestruku pripadnost, pojedinačnu povijest i subverzivna prisvajanja kolonijalnih praksi kako bi se povratio ‘autentični identitet i to ne u unitarnom, fiksiranom i esencijalnom prostoru, već u prostoru brojnih, kontradiktornih i hibridnih pozicija, mogućnosti i potencijala.’ Koncepti ‘hibrida’ i ‘trećeg prostora’ su ključne postkolonijalne kategorije koje je uveo Homi Bhabba. On tvrdi da pojedinačni faktori i društveno-povijesni događaji omogućuju sebi liminalno kretanje ‘između’ različitih prostora, čime se stvaraju ambivalentne, ali efikasne osnove za neka nova značenja. U tom su duhu dvoje biblijskih stručnjaka Marie-Theres Wacker i Pablo David pristali zajedno razmišljati o novozavjetnom citatu iz Pavlova pisma Galaćanima (Gal 3, 28) kako bi došli do alternativnih značenja koja bi mogla dovesti u pitanje dominantne i hegemonijske interpretacije. Pablo problematizira diskurs pavlovskog ‘jedinstva u Kristu’ koji je često u službi imperijalnog i kolonijalnog programa podjarmljivanja različitih ‘drugih’. Pavlov citat ‘jer svi su jedan u Kristu Isusu’ ne označava automatsko poništavanje etničko-kulturalnih razlika nego istinsko poštivanje razlika kao temeljni preduvjet jedinstva u Kristovu tijelu. Ako ovo primijenimo u praksi, onda pojmovi ‘judeo-kršćanski’, ‘helenističko-kršćanski’ ili, što je za nas važno’ ‘afričko-kršćanski’ ili ‘azijsko-kršćanski’ dobivaju na važnosti. Pored binarnih koncepata kao što su: Židov – Grk, rob – slobodnjak, žena – muškarac, Marie-Theres Wacker u poroznosti Pavlova teksta vidi otvorenost naspram prisutnosti tzv. ‘između’-rodnih osoba u Novom zavjetu, kao što je npr. etiopski eunuh (Dj 8, 26–40). Iako je ‘bogobojazan’, on, u religijskom smislu, nije ni Židov ni Grk; kao službenik, on nije ni slobodan, ali nije ni rob. Kao ljudska osoba čiji su spolni organi vjerojatno oštećeni, on se nalazi u liminalnom ili ‘između’ prostoru. Pavao tvrdi da on sada svojim krštenjem pripada onima koji su ‘jedno u Kristu’. Teologija oslobođenja je priznata kao plodno tlo interkontinentalnog dijaloga. Latinoamerički teolog oslobođenja


13

Teološki forum se fokusira na predložene perspektive međureligijskog ili, kako autori naglašavaju, međuvjerskog dijaloga i teološke analize aktualne kontroverzne filipinske političke situacije.

azijska kršćanstva / uvodnik

concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2018

12

U duhu dijalektičke refleksivnosti, Brazal se nada kako će i ‘Katolička crkva i Ciudad Mistica postati više otvoreniji jedni prema drugima te kako će se na taj način stvoriti ‘prostor’ u kojem će se vlastita tradicija moći drugačije tumačiti i na taj način razvijati inkluzivnije i oslobađajuće društvo. Stefanie Knauss piše o azijskoj teologiji oslobođenja iz perspektive estetike, odnosno ‘aistetike’. Govoreći o potrebi osjetilnih iskustava u teološkoj obradi značenja i etičke prakse, Knauss smatra da se većina azijskih refleksija već nalazi u određenim oblicima estetskih teologija kao što su pjesme, priče i umjetnost. Ovaj sintetičkiji pristup stvarnosti kroz jedinstvo osjećaja i razuma, znanja i rada, razuma i emocija koji je karakterističan za azijski način života, ‘nudi bogat temelj za teologiju susreta s božanskim u mirisima ili okusima svakodnevnog života.’ Da bi kršćanstvo preživjelo u Aziji, gdje složeni religijski sustavi uspijevaju već nekoliko stoljeća prije ‘službenog’ dolaska, ono može postojati samo u obliku dijaloga. Po Ho Huang tvrdi da je religijski pluralizam jedinstvena bogomdana stvarnost i da je kršćanska bogomdana misija pretvoriti ‘ovu pluralističku stvarnost u blagoslov, a ne u izvor sukoba ili podjela’. Međutim, on također nabraja nekoliko poteškoća zbog kojih kršćani nisu sposobni za takvo što: kolonijalna agresivna tendencija, njihov prozelitski program, odbijanje dubljeg dijaloga između novih obraćenika i ‘kompleks manjine’ te sve ono što proizlazi iz svega toga. Osim dijaloga kao strategije, Thierry-Marie Courau smatra međutim da spasenje dolazi zapravo u obliku dijaloga između različitih tradicija, naroda i zajednica. Kršćani bi trebali shvatiti da se spasenje u potpunosti događa ‘kada se drugačije tradicije prihvate onakvima kakve one jesu i da svatko s vlastitom racionalnošću susretne one druge i zajedno s njima posluša istinu koja ih traži’. Jojo Fung promišlja o dijalogu između kršćanstva i indogenih religija koji vjeruju u ‘više duhova’ koji su zapravo manifestacija onog božanskog Ruah. Ovaj savez azijskih kršćanstava i indogenih religija ima za cilj suprotstavljanje daljnjem prodoru kolonijalnog i postkolonijalnog kapitala na naše ekološke resurse.


ex libris & synopsis Naručite knjige koje su obilježile suvremenu teologiju

EX LIBRIS

ex libris D.O.O. Antikvarijat i izdavaštvo Riva Boduli 3B, 51 000 Rijeka, Hrvatska t +385 (0) 51 312 221 www.ri-exlibris.hr, info@ri-exlibris.hr

SYNOPSIS D.O.O. Maršala Tita 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina t +387 (0) 33 557 661 www.synopsisbook.com, synopsis@bih.net.ba

Hans Küng Postoji li Bog? Odgovor na pitanje o Bogu u novome vijeku 2006.

1093 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 160,00 kn

Alister E. McGrath Uvod u kršćansku teologiju 2007.

566 str. 15×25 cm tvrdi uvez s ovitkom 180,00 kn

Rudolf Bultmann Isus 2007.

159 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 120,00 kn

Zoran Grozdanov (ur.) Bog pred križem: Zbornik u čast Jürgena Moltmanna 2007.

262 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 140,00 kn

Karl Barth Teološki eseji 2008.

126 str. 14×20 cm meki uvez 120,00 kn

Karl Rahner Temelji kršćanske vjere: Uvod u pojam kršćanstva 2007.

581 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00 / 240,00 kn

SYNOPSIS D.O.O. Vlade Gotovca 4, 10000 Zagreb, Hrvatska m +385(0)98 393 756 +385(0)91 4435 444 www.synopsisbook.com, synopsiszg@gmail.com Ecumenica


Jaroslav Pelikan Kršćanska predaja: povijest razvitka nauka. Sv. 1: Stvaranje katoličke predaje (100–600) 2012.

480 str. 15×24 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Miroslav Volf Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnu svijetu 2012.

330 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 160,00/200,00 kn

390 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Henri de Lubac Katoličanstvo: društveni aspekti dogme 2012.

508 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Dietrich Bonhoeffer Etika 2009.

412 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Christoph Markschies Gnoza i kršćanstvo 2012.

168 str. 14×21 cm meki uvez 119,00 kn

Joseph ratzinger / Benedikt XVI. Teološki nauk o principima: elementi fundamentalne teologije 2011.

462 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 240,00/280,00 kn

Miroslav Volf Javna vjera: kršćani i opće dobro 2012.

192 str. 14×21 cm meki/tvrdi uvez 119,00/159,00 kn

Jon Sobrino Izvan sirotinje nema spasenja: mali utopijsko-proročki ogledi 2011.

261 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 140,00/180,00 kn

Jaroslav Pelikan Kršćanska predaja: povijest razvitka nauka. Sv. 2: Duh istočnoga kršćanskog svijeta (600–1700) 2014.

425 str. 15×24 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Johann Baptist Metz (ur.) Krajolik od krikova: o dramatici teodicejskog pitanja 2011.

153 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 119,00/159,00 kn

Boris Gunjević i Slavoj Žižek Bog na mukama: Obrati apokalipse 2008.

278 str. 12×20 cm meki uvez 120,00 kn

Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević (ur.) Opasna sjećanja i pomirenje: kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu 2012.

374 str. 14×20 cm meki uvez 119,00 kn

P. Neuner i P. Zulehner Dođi kraljevstvo tvoje: praktična ekleziologija 2015.

272 str. 14×21 cm meki uvez 129,00 kn

Miroslav Volf Allah: kršćanski odgovor 2015.

343 str. 14×21 cm meki uvez 159,00 kn

Hans Küng Sporna istina: sjećanja, sv. 2 2012.

727 str. 15×23 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn

Z. Grozdanov i N. Reck (ur.) U potrazi za Crkvom Koncila: antologija tekstova Conciliuma 1965–2015 2015.

464 str. 14×23 cm meki uvez 149,00 kn

Jürgen Moltmann Teologija nade 2008.

362 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 200,00 / 160,00 kn

Paul Tillich Teologija kulture 2009.

205 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/140,00 kn

Hans Küng Izborena sloboda: Sjećanja 2009.

605 str. 15×23 cm meki i tvrdi s ovitkom 180,00/240,00 kn

Henri de Lubac Drama ateističkog humanizma 2009.


Ars haeretica

Judaica

Posebna izdanja

Concilium

Željko Pavić Arhonti bitka: Pokus filozofije vjere 2009.

341 str. 12×20 cm meki uvez 139,00 kn

Ivan Bubalo Minima varia: mali razgovori s vremenom 2012.

341 str. 12×20 cm meki uvez 119,00 kn

Zoran Grozdanov (ur.) Teologija: silazak u vražje krugove smrti – povodom četrdesete godišnjice ‘raspetoga Boga’, 2014.

169 str. 12×20 cm meki uvez 69,00 kn

JADRANKA BRNČIĆ Zrno gorušičino: hermeneutičko čitanje odabranih biblijskih perikopa 2014.

348 str. 12×20 cm meki uvez 119,00 kn

Jacob Taubes Pavlova politička teologija 2009.

191 str. 11×18 cm meki uvez 99,00 kn

Abraham Joshua Heschel Čovjek nije sam: filozofija religije 2011.

221 str. 11×18 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 119,00/159,00 kn

Josip Bratulić (ur.) Slova na dar Branku Fučiću prilog radio-drama na CD-u (72 min) autor Mladen Kušec, Gospodin Branko Fučić 2009.

186 str. 16×19 cm meki uvez, ilustrirano + CD 160,00 kn

Concilium (pet brojeva godišnje veljača/travanj/lipanj/ listopad/prosinac) 2010 – 2014.

200 str. 15×24 cm meki uvez godišnja pretplata: 300,00 kn pojedini broj: 90,00 kn

Teme brojeva objavljenih u 2012. godini 1 / Veljača Sakramentaliziranje ljudske povijesti: u čast Edwardu Schillebeeckxu 2 / Svibanj Teolozi i biskupi: stare i nove napetosti 3 / Lipanj Početak Drugoga vatikanskog sabora: o pedesetoj obljetnici 4 / Listopad Rod i teologija 5 / Prosinac Voda Teme brojeva objavljenih u 2013. godini 1 / Veljača Pomirenje 2 / Travanj Postkolonijalna teologija 3 / Lipanj Sveci i svetost danas 4 / Listopad Smisao žrtvovanja 5 / Prosinac Reforma Rimske kurije Teme brojeva objavljenih u 2014. godini 1 / Veljača Život u različitosti 2 / Travanj Pravovjerje 3 / Lipanj Povratak apokaliptičkog govora 4 / Listopad Kršćanstvo i potrošačko društvo 5 / Prosinac Korupcija


Teme brojeva objavljenih u 2015. godini 1 / Veljača Religija i identitet u postkonfliktnim društvima 2 / Travanj Mladi katolici 3 / Lipanj Globalizacija i Crkva siromašnih 4 / Listopad Biti čovjekom u znanstvenome dobu 5 / Prosinac Šutnja Teme brojeva objavljenih u 2016. godini 1 / Veljača Putovi oslobođenja 2 / Travanj Obitelji 3 / Lipanj Patnja i Bog 4 / Listopad Sloboda vjerovanja 5 / Prosinac Kanonsko pravo na raskrižju Teme brojeva objavljenih u 2017. godini 1 / Veljača Dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti 2 / Travanj Reformacija iz globalne perspektive 3 / Lipanj Manjine 4 / Listopad Milosrđe 5 / Prosinac Književnost, teologija, poezija i umjetnost •••••••••••••••••••••••••••••••• Concilium cca. 200 str. 15×24 cm meki uvez godišnja pretplata: 300,00 kn pojedini broj: 90,00 kn

Concilium 1/18  

Azijska kršćanstva

Concilium 1/18  

Azijska kršćanstva

Advertisement