Page 1

14. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETOM PROTIV RECESIJE“, Rovinj, Croatia, 21.-22.3.2013.

ANALIZA REZULTATA SUSTAVA ZA OTKRIVANJE NEKVALITETNIH PROIZVODA EUROPSKE UNIJE ANALYSIS OF THE RESULTS OF THE EUROPEAN UNION’S SYSTEM FOR DETECTING PRODUCTS OF POOR QUALITY Berislav Žmuk, univ. spec. oec. Ekonomski fakultet – Zagreb Trg J. F. Kennedya 6, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia UDK/UDC: 005.6+62-4 JEL klasifikacija/JEL classification: L15 Prethodno priopćenje/Preliminary communication Primljeno: 10. studenoga, 2012./Received: November 10th, 2012 Prihvaćeno: 22. veljače, 2013./Accepted: February 22nd, 2013

SAŽETAK Cilj ovog rada je istaknuti važnost razvoja efikasnog sustava za pravovremeno otkrivanje nekvalitetnih proizvoda koji bi prilikom propisanog i odgovarajućeg korištenja mogli ozlijediti potrošača te nanijeti materijalnu štetu. U radu se provodi statistička analiza rezultata djelovanja sustava RAPEX u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Navedeni sustav namijenjen je za brzu razmjenu informacija između država članica Europske unije i Europske komisije o mjerama i poduzetim radnjama u pogledu proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Statističkom analizom utvrđeno je da je: najviše nekvalitetnih proizvoda pronađeno u Njemačkoj, Mađarskoj te u Španjolskoj; najviše nekvalitetnih proizvoda prema vrstama namjene pripada skupini igračaka; od nekvalitetnih proizvoda najveću opasnost predstavlja mogućnost ozljeđivanja te potom gušenja potrošača; te da uvjerljivo najviše nekvalitetnih proizvoda dolazi iz Kine. Zbog isticanja najčešćih vrsta nekvalitetnih proizvoda, radom se potrošačima skreće pozornost na potrebu za dodatnom pažnjom prilikom kupnje takvih vrsta proizvoda. Osim toga, u radu se također navode i moguće neželjene posljedice primjene nekvalitetnih proizvoda čime se ističe problematika (ne)informiranosti potrošača o nekvalitetnim proizvodima. Važnost rada očituje se i upoznavanju potrošača sa sustavom Rapex čiji će član, nakon pridruživanja Europskoj uniji, postati i Republika Hrvatska.

Ključne riječi: nekvalitetni proizvodi, RAPEX, statistička analiza, zaštita potrošača. 269


1. UVOD U suvremenim tržišnim gospodarstvima sudjeluje velik broj poduzeća koja se međusobno svojim mnogobrojnim proizvodima natječu za svakog potrošača. Međutim, u nastojanjima da na različite načine nagovore potrošača na kupnju proizvoda, poduzeća često ne vode dovoljno računa o kvaliteti samih proizvoda. Ipak, zemlje članice Europske unije prepoznale su važnost zaštite potrošača od nekvalitetnih proizvoda te su oformile sustav za brzu razmjenu informacija između država članica o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizika za zdravlje i sigurnost potrošača. Zahvaljujući ovom povezanom sustavu, čim se u jednoj zemlji detektira proizvod koji ne ispunjava stroge zahtjeve Europske unije za kvalitetom, ostale zemlje članice tog sustava su odmah obaviještene o takvom proizvodu. Na taj način zemlje su u mogućnosti brzo reagirati odnosno određenim mjerama natjerati proizvođača za promptnim povlačenjem nekvalitetnog proizvoda s tržišta. Što je brža reakcija određene zemlje na nekvalitetne proizvode to je veća razina zaštite potrošača u toj zemlji od posljedica korištenja nekvalitetnog proizvoda. Budući da je ozbiljan kandidat ulaska u Europsku uniju, od Republike Hrvatske se ulaskom u Europsku unije očekuje primjena svih pravnih stečevina i regulativa. Tako se od Hrvatske očekuju i dodatni napori na području zaštite potrošača te pridruživanje sustavu RAPEX (eng. Rapid Information System for non-food products). Međutim, sam rad i način rada sustava RAPEX još uvijek je velika nepoznanica za hrvatske potrošače. Iz toga razloga potrebno je informirati hrvatske potrošače o radu sustava RAPEX kako bi se na taj način mogle ostvariti prednosti u punoj mjeri i u Hrvatskoj, ali kako bi se ujedno zaštitili i potrošači u ostalim zemljama koje primjenjuju sustav RAPEX. Sustav RAPEX, u današnjem obliku, oformljen je te je započeo s radom 2004. godine. Usprkos svojoj važnosti u zaštiti potrošača, s pravom se postavlja istraživačko pitanje njegove opće prihvaćenosti i uspješnosti njegovog djelovanja. Sukladno tome postavlja se istraživačka hipoteza koja glasi da sustav RAPEX postaje sve važniji u zaštiti potrošača odnosno da se bilježi konstantan rast broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda. Navedena istraživačka hipoteza ispitati će se ponajprije metodama deskriptivne statistike na način da se analiziraju osnovni rezultati na godišnjoj razini koje je ostvario sustav RAPEX. Rad se sastoji od ukupno četiri dijela. Nakon uvoda, u drugom dijelu rada opisuje se sam sustav brzog informiranja o nekvalitetnim proizvodima RAPEX te način njegovog djelovanja. U trećem dijelu rada provodi se statistička analiza efikasnosti rada sustava RAPEX za razdoblje od 2004. do 2011. godine. U četvrtom dijelu iznosi se zaključak rada.

270


2. SUSTAV EUROPSKE UNIJE ZA BRZO INFORMIRANJE O NEKVALITETNIM PROIZVODIMA Europska unija je već 1992. godine počela razvijati i uvoditi propise o općoj sigurnosti proizvoda1. Usprkos tome, sustav brzog informiranja o nekvalitetnim proizvodima (eng. European Rapid Alert System for Dangerous Consumer Products – RAPEX) je formiran na temelju Smjernica za upravljanje brzim sustavom informiranja (eng. Guidelines for the management of the Community Rapid Information System) i direktive 2001/95 Europske komisije, koja nosi naziv Generalna direktiva o sigurnosti proizvoda2, tek 2004. godine. RAPEX je formiran kako bi se osigurao brz mehanizam za razmjenu informacija između država članica Europske unije vezano za preventivne i restriktivne mjere poduzetim u svezi potrošačkih proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Takvi proizvodi će se u ovom radu smatrati nekvalitetnim. Budući da su putem RAPEX-a sve zemlje članice informirane o poduzetim radnjama nad pronađenim nekvalitetnim proizvodom, moguće je postići veoma visoku razinu sigurnosti potrošača u Europskoj uniji ne samo na razini pojedine države nego i na razini cijele Europske unije. Time RAPEX ima veoma važnu ulogu u zaštiti potrošača od nekvalitetnih proizvoda. Zahvaljujući podacima iz RAPEX-a moguće je, ponajprije, spriječiti te ograničiti opskrbu potrošača nekvalitetnim proizvodima. Također, RAPEX omogućuje praćenje učinkovitosti i dosljednosti u nadzoru nad tržištem i provedbom određenih korektnih aktivnosti od strane tijela država članica Europske unije. RAPEX ujedno identificira potrebe te pruža osnovu za djelovanje na razini Europske unije. Na taj način moguće je dosljedno provoditi i poštivati zahtjeve Europske unije za kvalitetom proizvoda. Sam RAPEX sastoji se od nekoliko komponenata koje su ključne za provođenje efikasnih i učinkovitih akcija zaštite potrošača. Najvažnije komponente su: pravni okvir kojim se regulira funkcioniranje sustava; primjena modernih tehnologija kojima se vrši brza razmjena informacija među zemljama članicama; nacionalne RAPEX mreže kojima se informacije podižu na naci Corina Ene, Rapex System - An Efficient Tool for European Consumer Safety, The Annals of The “Ştefan cel Mare”, University of Suceava, The Faculty of Economics and Public Administration, Vol. 11, No. 1, 2011, p. 49-50. 2 Europska unija, Commission Decision of 16 December 2009 laying down guidelines for the management of the Community Rapid Information System ‘RAPEX’ established under Article 12 and of the notification procedure established under Article 11 of Directive 2001/95/ EC (the General Product Safety Directive), Official Journal of the European Union, Vol. 53, No. 1, 2010, p. 6. 1

271


onalnu razinu; RAPEX kontaktne točke koje su zadužene za daljnji prijenos informacija; komisija RAPEX-a koja dokumentima prati njegov rad; te web stranicama RAPEX-a na kojoj se objavljuju sve bitne informacije koje na taj način postaju dostupne stanovništvu. Sve zemlje članice RAPEX-a dužne su odmah kontaktirati i informirati RAPEX kontaktne točke ako proizvod ispunjava sljedeće uvjete: promatrani proizvod je potrošački proizvod koji nije namijenjen profesionalnoj upotrebi; u slučaju primjene postoji ozbiljan rizik po zdravlje i sigurnost potrošača; postoji ozbiljan rizik da će navedeni proizvod naći na tržištu i ostalih zemalja članica RAPEX-a. Ukoliko se na tržištu određene zemlje pronađe takav proizvod tada se odmah poduzimaju određene preventivne i restriktivne mjere poput dodatnog označavanja proizvoda o potencijalnim opasnostima i rizicima, izdavanje upozorenja potrošačima, privremena zabrana distribucije i prodaje na tržištu, zabrana oglašavanja proizvoda, povlačenje proizvoda s tržišta, povlačenje proizvoda od kupca, te uništenja povučenih proizvoda. Proizvođači, distributeri i prodavatelji opasnih proizvoda moraju obavezno postupiti prema danim uvjetima. Međutim, kako bi se sačuvao njihov ugled među potrošačima oni mogu i na svoju inicijativu poduzeti određene mjere kojima se štite potrošači od negativnog utjecaja primjene spornog proizvoda. U RAPEX-u se također obavezno evidentiraju i takove mjere. Temeljem Zakona o općoj sigurnosti3 donesena je 2009. godine Uredba o sustavu razmjene obavijesti u pogledu proizvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača4. Navedenom Uredbom propisuje se postupak i sadržaj RAPEX-a. Međutim, Uredba stupa na snagu tek kada Republika Hrvatska službeno uđe u Europsku uniju. Dakle, čim pristupi Europskoj uniji i Republika Hrvatska će se uključiti u rad RAPEX-a. Prema Uredbi propisuje se da će se sustav razmjene obavijesti odvija kroz kontaktnu točku smještenu pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske. Stoga je u okviru postojećeg Odjela zaštite potrošača u sjedištu Državnog inspektorata ustrojen Odsjek za razmjenu obavijesti i podataka o proizvodu (RAPEX) i centralni informacijski sustav (CISZP)5.

Narodne novine, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, No. 30, 2009. Narodne novine, Uredba o sustavu brze razmjene službenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, No. 39, 2009. 5 Državni inspektorat Republike Hrvatske, Rapex obavijesti [online], dostupno na: http://www.inspektorat.hr/dirh12/opasni-proizvodi/rapex-obavijesti/ [7. prosinac 2012.]. 3 4

272


3. STATISTIČKA ANALIZA RADA SUSTAVA RAPEX Statistička analiza rada sustava RAPEX provesti će se, prije svega, pomoću metoda deskriptivne statistike. Rad RAPEX-a analizirati će se na godišnjoj razini za razdoblje od 2004. do 2011. godine. Podaci za potrebe analize prikupiti će se iz dostupnih javnih godišnjih izvještaja RAPEX-a6. Rada RAPEX-a promatrati će se analizom četiriju varijabli: godišnjeg broj otkrivenih nekvalitetnih proizvoda prema zemlji u kojoj je proizvod pronađen; godišnjeg broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda prema vrstama namjene; godišnjeg broja otkrivenih opasnosti na nekvalitetnim proizvoda prema vrstama opasnosti; te godišnjeg broja nekvalitetnih proizvoda prema zemlji porijekla. U prvoj godini službenog djelovanja RAPEX-a odnosno 2004. godine ukupno je otkriveno 390 opasnih proizvoda. U idućim razdobljima bilježi se konstantan rast broja otkrivenih opasnih odnosno nekvalitetnih proizvoda. Tako je 2010. godine zabilježen maksimum od 1963 otkrivena nekvalitetna proizvoda. Nakon toga, u 2011. godini, bilježi se pad broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda za 20,7%. Od svih zemalja koje primjenjuju RAPEX, najaktivnijima u pronalaženju nekvalitetnih proizvoda pokazale su se Njemačka, Mađarska te Španjolska. Temeljem slike 1. moguće je uočiti da se prosječan godišnji broj otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u tim zemljama nalazi daleko iznad prosječnog broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u svim zemljama koje primjenjuju RAPEX, a koji iznosi 47 nekvalitetnih proizvoda godišnje po zemlji. Na samom dnu po broju otkrivenih nekvalitetnih proizvoda nalazi se Luksemburg s prosjekom od samo 2 nekvalitetna proizvoda.

European Commision, RAPEX – Statistics and reports [online], dostupno na: http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/stats_reports_en.htm [7. prosinac 2012.].

6

273


Slika 1. Prosječan godišnji broj otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u zemljama koje primjenjuju sustav RAPEX u razdoblju od 2004. do 2011. godine

Izvor: Izvorno autorsko.

Prema RAPEX-u otkriveni nekvalitetni proizvodi podijeljeni su u ukupno 11 skupina sukladno prema vrstama njihove namjene. Navedena podjela prikazana je na slici 2. Analizom se pokazalo da je u razdoblju od 2004. do 2011. godine najviše nekvalitetnih proizvoda, njih 2692, otkriveno u skupini igračaka. Ipak, potrebno je istaknuti da se u tom razdoblju bilježi snažan rast broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda iz skupine odjeće, tekstila i nakita. Upravo je u 2010. i 2011. godini otkriveno najviše nekvalitetnih proizvoda iz te skupine proizvoda. Od ostalih skupina proizvoda potrebno je istaknuti još dvije skupine na koje bi potrošači trebali posebno obratiti pozornost, a to su električni uređaji te motorna vozila, strojevi i alati. U promatranom razdoblju u tim skupinama se prosječno godišnje otkriva 161 odnosno 149 nekvalitetnih proizvoda.

274


Slika 2. Prosječan godišnji broj otkrivenih nekvalitetnih proizvoda prema vrstama namjene u razdoblju od 2004. do 2011. godine

Izvor: Izvorno autorsko.

Za potrošače iznimno je važna informacija o potencijalnim izvorima opasnosti te o mogućim posljedicama zbog primjene otkrivenih nekvalitetnih proizvoda. Zbog toga RAPEX prepoznaje nekoliko različitih vrsta potencijalnih opasnosti koje se mogu grupirati u 6 osnovnih skupina kao što je to prikazano na slici 3. Na toj slici posebno su istaknute vrijednosti broja utvrđenih opasnosti kod najznačajnijih skupina opasnosti u pojedinoj godini. Primjećuje se da se najznačajnije skupine opasnosti mijenjaju u promatranom razdoblju, ali ako se promatra ukupan broj opasnosti tada se može zaključiti da najveću opasnost za potrošače predstavlja mogućnost njihovog ozljeđivanja te potom gušenja. Dodatno je potrebno istaknuti da se na pojedinom proizvodu mogu naći i više od samo jedne potencijalne opasnosti za potrošače. U promatranom razdoblju, u prosjeku se otkrilo 1,16 potencijalnih opasnosti za potrošače po otkrivenom nekvalitetnom proizvodu. Sustav RAPEX također bilježi i zemlju porijekla otkrivenih nekvalitetnih proizvoda. Uvjerljivo najveći broj nekvalitetnih proizvoda kao zemlju porijekla ima navedenu Kinu. Tako od ukupnog broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u razdoblju od 2006. do 2011. godine njih čak 54,87% ima zemlju porijekla Kinu.

275


Slika 3. Broj otkrivenih opasnosti na nekvalitetnim proizvoda prema vrstama opasnosti u razdoblju od 2004. do 2011. godine

Izvor: Izvorno autorsko.

Međutim, postoji i značajan broj proizvoda kojima zemlja porijekla nije poznata. Udio takvih proizvoda u ukupnom otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u razdoblju od 2006. do 2011. godine iznosi 10,48%. Slika 4. Box-plot grafikoni nekvalitetnih proizvoda prema zemlji porijekla u razdoblju od 2006. do 2011. godine (bez Kine i proizvoda kojima porijeklo nije poznato)

Izvor: Izvorno autorsko.

276


Ukoliko se iz promatranja izostave nekvalitetni proizvodi kojima je porijeklo Kina odnosno kojima zemlja porijekla nije poznata moguće je identificirati zemlje koje se ističu po broju nekvalitetnih proizvoda. Navedena analiza napravljena je pomoću box-plot grafikona te je prikazana na slici 4. Prema box-plot grafikonima evidentno je da se po broju nekvalitetnih proizvoda ističu još i Njemačka, Italija, te u posljednje dvije godine i Turska. 4. ZAKLJUČAK S povećanjem broja proizvoda na tržištu povećao se i broj nekvalitetnih proizvoda koji, osim što su nekvalitetni, predstavljaju opasnost za potrošača. Stoga je nužno bilo uspostaviti sustav RAPEX-a kako bi se potrošače upoznalo s prisutnošću nekvalitetnih proizvoda na tržištu te s potencijalnim opasnostima koje mogu nastati uslijed primjene takovih proizvoda. Zahvaljujući RAPEX-u svijest i briga potrošača o kvaliteti kupljenog proizvoda se uvelike povećala. Navedeno i potvrđuju rezultati provedene analize prema kojoj se prosječno godišnje broj otkrivenih nekvalitetnih proizvoda povećavao za 167 proizvoda. Prema tome zaključuje se da RAPEX postaje sve važniji u zaštiti potrošača odnosno da se postavljena istraživačka hipoteza prihvaća. Ipak, potrebno je istaknuti da se u 2011. godini bilježi značajan pad broja otkrivenih nekvalitetnih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu od čak 20,27%. Razloge navedenog pada trebalo bi objasniti u idućim istraživanjima. Abstract: ANALYSIS OF THE RESULTS OF THE EUROPEAN UNION’S SYSTEM FOR DETECTING PRODUCTS OF POOR QUALITY The aim of this paper is to emphasize the importance of developing an effective system for timely detection of poor quality products which appropriate use could hurt consumers and injure them. The work carried out statistical analysis of system RAPEX for period since 2004. to 2011. This system is designed for rapid exchange of information between Member States of the European Union and the European Commission on the measures and actions taken in respect of products posing a serious risk to the health and safety of consumers. Statistical analysis showed that: the most poor quality products have been found in Germany, Hungary and Spain, the most poor quality products by type of use belongs to toys, from poor quality products the greatest danger is the risk of injury and then choking, and that the most poor quality products are coming from China. Because of pointing the most common types of poor quality 277


products, this paper emphasizes the customer’s need for extra attention when he is purchasing these types of products. In addition, the paper also identified the possible adverse consequences of poor quality products which highlight the problems of (un)awareness of consumers about the low quality products. Importance of this paper is in familiarizing Croatian consumers with the RAPEX system, too. The Republic of Croatia is going to become member of the RAPEX systems right after joining the European Union.

Key words: poor quality products, RAPEX, statistical analysis, consumer protection. 5. LITERATURA 1. Corina Ene, Rapex System - An Efficient Tool for European Consumer Safety, The Annals of The “Ştefan cel Mare”, University of Suceava, The Faculty of Economics and Public Administration, Vol. 11, No. 1, 2011. 2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Rapex obavijesti [online], dostupno na: . http://www.inspektorat.hr/dirh12/opasni-proizvodi/rapex-obavijesti/ [7. prosinac 2012.]. 3. Europska unija, Commission Decision of 16 December 2009 laying down guidelines for the management of the Community Rapid Information System ‘RAPEX’ established under Article 12 and of the notification procedure established under Article 11 of Directive 2001/95/EC (the General Product Safety Directive), Official Journal of the European Union, Vol. 53, No. 1, 2010. 4. European Commision, RAPEX – Statistics and reports [online], dostupno na: http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/stats_reports_en.htm [7. prosinac 2012.]. 5. Narodne novine, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, No. 30, 2009. 6. Narodne novine, Uredba o sustavu brze razmjene službenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, No. 39, 2009.

278

Analiza rezultata sustava za otkrivanje nekvalitetnih proizvoda europske unije  

Analiza rezultata sustava za otkrivanje nekvalitetnih proizvoda Europske unije

Advertisement