Issuu on Google+

NiceFace newsletter by Art’s

• design news • sustav brendinga • Nevena Rendeli • Sandra Bagarić & muž • Senka Dombi & Svebor Andrijević • Zvone Vila

No1


zašto niceface? Zašto je naziv periodičkog glasila manje tvrtke za vizualne i procesne komunikacije - Nice Face? Zapravo odgovor ćemo Vam dati u drugom broju Nice Face-a. To je dobro zbog održavanja napetosti, a i Vašeg neodbijanja ovog newsletter-a, no u svakom slučaju ponudit ćemo Vam aktere. To su jedan odvjetnik, velečasni Zlatko Sudac, jedna putnička agencija, foto aparat od u ono vrijeme pedestetak eura, jedan slikar / dizajner i Sabina.

a zašto kasni? Kao i svi uradci samopromocije ili obavijesti o vlastitom stanju, periodički izvještaji tvrki koje se bave dizajnom, marketingom, savjetovanjem izuzev godišnjih izvješća - kasne. Sigurno ste naviknuti da kreativci (bilo kojeg profila) kasne s vašim rješenjima, kao to je normalno, e’ pa kod nas nije. Zato danak plaća promocija naše tvrtke!

čemu toliko drugih sadržaja? To bi kao bio komunikacijski trik, naime bude li vas zaintrigirao laterarni sadržaj možda Vam se ne učine napornim stranice s našim uradcima (graphic, web design, event, package i dr.). Dakako i kako bi Vas udobrovoljili da i ubuduće pogledate što ima nova u našim newsletter-ima. Stavovi intervjuiranih osoba ne odražavaju naše stavove kako sadržajem tako i jezičnom formom. Međutim njihov odabir kao sudionika definitivno odražava naš stav.

svrha mu jeee....? prikazati neuljepšana - stvarna rješenja i poslove koje se u jednom vremenskom periodu obave i to iz radijusa vizualnih komunikacija. To je podsjetnik da smo prisutni. Za djela procesnih komunikacija, kampanja, audio i video materijala i dalje možete steći uvid kroz naše službene stranice.

NF


nutrition facts:

02 brand o brendu svi sve znamo, ne? 04 graphic pregled nekih djela grafičkog oblikovanja 42 interview na maloj kavi s toplim mlijekom Nevena Rendeli - Konkurencija nas tjera dalje? Moš’ mislit!

47 politrics vanjska 48 package industrijski dizajn 50 event organizirali smo 52 interview pobjednički tim Senka Dombi & Svebor Andrijević - Netko treći!

60 politrics unutarnja 61 web design kao što naslov kaže -

web dizajn

70 kolumna Nika Turković - Hrvatska traži zvijezdu!

72 interview Sandra Bagarić & Darko Domitrović Jel’ ti sad jasno zašto apstiniramo!?

84 recycle bin odbijeni radovi 88 from media izbor iz tiska 90 interview gost dizajner / umjetnik Zvonimir Vila - „Vi ste ubili grafiku! 1

NF


brand

BRAND

brend metodologija umjesto uvoda Kako je ovaj tekst nastao u ožujku ove godine, bilo bi prilično nezgodno preoblikovati mu libreto u naprimjer neki nemogući scenarij, kao ostavku premijera. Doduše tu bi dobili brdo brend ekstenzija tipa emocionalni ili brend 5 čula s kojima bi mogli krasno balansirati i izvoditi poučke o potrebama kreacije scenarija razvoja brenda. No , pustimo mi premijera i okrenimo se onome tko svoj križ nosi sam.

Isus Doba je Uskrsa i na ovim našim prostorima podsjećanja na jednog od najjačih brendova, Isusa Krista. Vratit ću se Isusu tj njegovim

NF

2


brand prikazima malo kasnije. Brand je nešto što svi mislimo da poznajemo, kao i što svima pomalo dosađuje uporaba tog pojma. Ne bi si puno pomogli niti da ga zamijenimo za hrvatsku inačicu robna marka. Naime to nam se svima čini manje brendovski. Uostalom i prihvatili smo taj pojam i pohrvatili ga u brend. Kada je već tako i kada je brend svuda oko nas pogledajmo kako u stvari i nastaje.

know-how Ovdje je riječ o novo formiranim ili osmišljenim brendovima, dakle onima za koje majka stihija i vrijeme nisu stigli priskrbiti prepoznatljivost. Postoji više opće priznatih modela stvaranja ili kreiranja novih brendova (struci će biti jasno kada spomenemo pojam „lift“ ili „osoba“). No većina tih metodologija zahvaljujući njima samima krije u sebi i neke zamke u koje se kreatori ili kreativni timovi uhvate. A to je da dva ili više iz te kreativne radionice iznjedrenih brendova dijele previše zajedničkih karakteristika i naravno pogađate ne dosežu u cijelosti jedan od primarnih atributa brenda – autentičnost. To je poglavito prisutno u destinacijskom brendiranju.

veži konja ili daj dite materi Smjernice za kreiranje destinacijskog brenda upućuju da je svako mjesto ili grad ekološki osviješteno, spoj je prošlosti i sadašnjosti, nova je meka za mlade i uspješne, interaktivno je, proaktivno je, s altruističkom aurom i tako dalje i dalje. Naravno naručitelji su zadovoljni jer svi su ciljevi dosegnuti i sve su poruke poslane, što dijelom i jest točno. No taj pogled (naručitelja) upućen je iz perspektive vlastitog dvorišta i seže do eventualno drugog imanja bogatog susjeda na brijegu u perceptivnom vidokrugu ili do granice postavljenog i prepoznatog benchmarka. Tu već «google earth»

može bitno pomoći u koliko ne da se vide pojavne razlike brenda onda u toliko da se upozna šira i dalja okolina, pa barem do administrativnih granica Hrvatske. Piranski zaljev primijeniti po želji. Ovaj tekst u svakom slučaju nije kritika pojedincima i tvrtkama koje se bave brendingom kao što ne možemo prastanovnike Amerike smatrati odgovornima što na pučini nisu vidjeli brodove kolonizatora jer brod na moru još tako velik u njihovom epistemološkom kodu ne postoji. Dakle što ne poznajem – zapravo ne vidim tj. stvarno ne vidim. E' sad natrag do Isusa, bolje rečeno do njegovih likovnih prikaza kroz ruke ukupne umjetničke povijesno historičarske elite. Neovisno o prizoru koji se prikazuje; pieta, raspeće, propovijedanje ili koje od njegovih čuda nije čudno zapravo to da kod autora koji su na primjer slikali bez korištenja modela (El Greco, ) prikazani Isus antropomorfno je u stvari arhetip autora. Narodski rečeno po konstituciji i drugim fizičkim obilježjima - „pljunuti autor“.

itd.) i sve nam se čini na neki način poznatim i kao takvim „trpivim“ u isti koš. Što ne znači da nam se tupe osjetila i vrlo je vjerojatno da nam postaju hiperosjetljiva i tu uvodimo redukciju nebitnoga ili pak ignoriranje čime stvaramo ravnotežu. Taj mir koji smo platili zatvaranjem receptora omogućava efikasno stvaranje stereotipa – naravno ne nekih bezveznih stereotipa nego onih cool.

remize (čitaj rezime) Projekcija gore navedenog kompatibilna je sa sveprisutnim trenutnim modelima brendiranja – rezultat smo već opisali…. Kako drugačije? E' pa drugačije, najavite se, mi smo razvili metodologiju za to.

student nije zapalio žito Taj fenomen u stvari i nije ništa novo, što više svaki student likovne akademije je u stanju poslije crtanja akta u birtiji uz cugu na komadiću papira ponoviti taj isti akt bez problema. Problem bi nastao kada biste to isto zatražili od njega sutradan ili dan iza toga, to više ne bi bilo moguće, štoviše kada bi ustrajali u toj nakani dan za danom taj bi se akt likovno poravnavao s antropomorfnim modelom studenta samog.

jučer, danas, sutra Poanta ove priče je u metodologijama koje generiraju supstancu brenda i na taj način utječu na njegov finalni oblik. Danas više no ikada smo izloženi mnoštvu senzacija (taktilnih, duhovnih, socioloških, tehnoloških, 3

NF


graphic

projekt

Božićna on line čestitka naslov

«Kriza iz bliza» klijent

Art’s godina

2008.

NF

4


graphic

projekt

CD & Cover naslov

Ero s onoga svijeta klijent

Hilfe f端r Kinder Swiss godina

2008. 5

NF


graphic IV. FESTIVAL DER KROATISCHEN MUSIK IN WIEN 12. Oktober – 18. November 2008 12. Oktober 2008, Sonntag, 11.00 Uhr PALAIS ESCHENBACH Eschenbachgasse 11, 1010 Wien MARTINA FILJAK, Klavier 16. Oktober 2008, Donnerstag, 19.30 Uhr BAWAG P.S.K. KASSENSAAL Tuchlauben 5, 1010 Wien JOE MEIXNER & BAND DALIBOR CIKOJEVIĆ, Klavier 19. Oktober 2008, Sonntag, 19.30 Uhr WIENER KONZERTHAUS Lothringerstraße 20, 1030 Wien OLIVER DRAGOJEVIĆ ALAN BJELINSKI, Dirigent ALAN BJELINSKI ORCHESTER 24. Oktober 2008, Freitag, 19.30 Uhr BÖSENDORFER SAAL Graf Starhemberg-Gasse 14, 1040 Wien SUSANNA ARTZT, Klavier OTHMAR MÜLLER, Violoncello 25. Oktober 2008, Samstag, 19.30 Uhr „KONFERENZ-SAAL“ - ARBEITERKAMMER Theresianumgasse 16-18, 1040 Wien ZADAR KAMMERORCHESTER IVAN REPUŠIĆ, Dirigent VEDRAN KOCELJ, Trompete DANIJEL DETONI, Klavier PETRIT ÇEKU, Gitarre 3. November 2008, Montag, 18.30 Uhr JÜDISCHES MUSEUM DER STADT WIEN Dorotheergasse 11, 1010 Wien TAMARA JURKIĆ-SVIBEN, Klavier 5. November 2008, Mittwoch, 19.30 Uhr FERNWÄRME WIEN Spittelauer Lände 45, 1090 Wien OLGA PAPIKIAN, Klavier KATHARINA ENGELBRECHT, Violine 6. November 2008, Donnerstag, 20.00 Uhr BURGENLÄNDISCH-KROATISCHES ZENTRUM Schwindgasse 14, 1040 Wien KLAPA „CAMBI“ (Männergesangsverein a cappella) 15. November 2008, Samstag, 20.00 Uhr PETERSKIRCHE Petersplatz, 1010 Wien MARIO PERESTEGI, Orgel 16. November 2008, Sonntag, 11.00 Uhr KIRCHE AM HOF Am Hof 2, 1010 Wien SYMPHONISCHES BLASORCHESTER DER KROATISCHEN ARMEE TOMISLAV FAČINI, Dirigent MATIJA MEIĆ, Bass 18. November 2008, Dienstag, 18.00 Uhr ÖBV ATRIUM Grillparzerstraße 14, 1010 Wien ENSEMBLE «arTrium» Jelena Mortigjija Reiter, Flöte, Zsuzsanna Anzinger-Nagy, Harfe, Odile Skarnes, Viola 18. November 2008, Dienstag, 20.30 Uhr PORGY & BESS Riemergasse 11, 1010 Wien RENATO ROŽIĆ JAZZ-CONSORT Renato Rožić, Saša Nestorović, Jan von Klewitz, Davor Križić, Matija Dedić, Martin Gjakonovski, Kruno Levačić, Dj "Resq" Simon Haehnel www.mic.hr/festival-wien ORGANISATION KONCERTNA DIREKCIJA ZAGREB

Floridsdorfer Hauptstr. 1-7 1210 Wien Tel: 01/270-16-30

www.kuechen-dan.at

www.arts.hr

NF

6


graphic

Floridsdorfer Hauptstr. 1-7 1210 Wien Tel: 01/270-16-30

www.kuechen-dan.at

www.arts.hr

projekt

plakat, city Light, web banner naslov

Festival Hrvatske glazbe u beÄ?u klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008. 7

NF


graphic

projekt

programska knjiĹžica naslov

Festival Hrvatske glazbe u BeÄ?u klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008.

NF

8


graphic

projekt

vizualni identitet naslov

invetero klijent

invetero d.o.o. godina

2008. 9

NF


graphic

projekt

vizualni identitet Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008.

NF

10


graphic

www.arts.hr

projekt

vele plakat Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008.

projekt

programska knji탑ica Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008. 11

NF


graphic

17. KASTAFSKO KULTURNO LETO 17

th

KASTAV

SUMMER

OF

CULTURE

projekt

univerzalna pozivnica Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008.

NF

12


graphic

17. KASTAFSKO KULTURNO LETO 17

th

KASTAV

SUMMER

OF

CULTURE

22. 05. - 29. 08. 2008.

www.kkl.hr projekt

plakat Naslov

17. kastafsko kulturno leto klijent

udruga kastafsko kulturno leto godina

2008. 13

NF


graphic

Botschaft der Republik Kroatien in Berlin

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

projekt

plakat naslov

Festival Hrvatske glazbe u Berlinu klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008.

NF

14


graphic

FESTIVAL DER KROATISCHEN MUSIK IN BERLIN 24. September 5. Oktober 2008

projekt

programska knji탑ica naslov

Festival Hrvatske glazbe u Berlinu klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008. 15

NF


graphic

projekt

programska knji탑ica naslov

Festival Hrvatske glazbe u Berlinu klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008.

NF

16


graphic

projekt

oglas naslov

Schiesser aqua klijent

Svea d.o.o. godina

2008. 17

NF


www.arts.hr

graphic

projekt

oglas naslov

Schiesser revival klijent

Svea d.o.o. godina

2009.

NF

18


graphic

projekt

etiketa naslov

kupinovo vino klijent

Zvonimir Vila godina

2008. 19

NF


graphic

projekt

vizualni identitet naslov

militarium klijent

propela d.o.o. godina

2008.

NF

20


graphic

militarium - vojni web portal / Ivana Ĺ ibla 20 / 10020 Zagreb / Hrvatska / +385 98 386 836 / info@militarium.eu

www.

.eu

projekt

grafiÄ?ki standardi naslov

militarium klijent

propela d.o.o. godina

2008. 21

NF


graphic

projekt

digitalna ilustracija naslovnice kalendara naslov

militarium klijent

propela d.o.o. godina

2008.

NF

22


graphic

projekt

digitalna ilustracija listovlja kalendara naslov

militarium klijent

propela d.o.o. godina

2008. 23

NF


graphic

oliver

OLIVER DRAGOJEVIĆ uz veliki orkestar dirigent ALAN BJELINSKI

WIENER KONZERTHAUS nedjelja, 19. 10. 2008. u 19.30 sati Prodaja ulaznica: www.konzerthaus.at 1030, Lothringerstraße 20 Tageskasse: +43 1 242000 HRVATSKI CENTAR 1040, Schwindgasse 14 Tel: +43 1 5046354

www.arts.hr

Informacije i rezervacije: Tel: +43 1 9451910 Mob: 0699 19451910

projekt

plakat naslov

koncert Olivera Dragojevića u Beču klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008.

NF

24


graphic

xplo

projekt

vizualni identitet naslov

explora klijent

Explora d.o.o. godina

2009. 25

NF


graphic Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

a

a

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

präsentieren das ZAGREBER QUARTETT

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

Telefax:+ 49 (0)30 25 810 35 10 Kartenpreis | ticket price: a € 39

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

c

c

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

präsentieren das ZAGREBER QUARTETT

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

Telefax:+ 49 (0)30 25 810 35 10 Kartenpreis | ticket price: c € 19

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

b

b

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

präsentieren das ZAGREBER QUARTETT

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

Telefax:+ 49 (0)30 25 810 35 10 Kartenpreis | ticket price: b € 29

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

vip

vip

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

präsentieren das ZAGREBER QUARTETT Telefax:+ 49 (0)30 25 810 35 10 Kartenpreis | ticket price: vip € 55

projekt

segmentirane ulaznice naslov

koncert Zagrebačkog jazz quarteta u Beču klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008.

NF

26

29. 9. 2008, Montag, Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm


graphic

präsentieren das ZAGREBER QUARTETT 29. 9. 2008, Montag, Schloss Charlottenburg, Große Orangerie Spandauer Damm 22-24, 14059 Berlin Konzertbeginn 19.30 Uhr | Concert starts at 7:30 pm Einlass 19.00 Uhr | Admission 7:00 pm

Programm Dubravko Detoni Vergessene Musik Joseph Haydn Streichquartett Op. 1 Nr. 1 B-Dur

Botschaft der Republik Kroatien in Berlin

***

Gradski ured za kulturu

Muzički Informativni Centar

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Dmitri Dmitrijewitsch Schostakowitsch Streichquartett Op. 73 Nr. 3 F-Dur Tickethotline: + 49 (0)30 25 810 35 0 E-mail: office@concerts-berlin.com Web: www.concerts-berlin.com

projekt

plakat naslov

koncert Zagrebačkog jazz quarteta u Beču klijent

Koncertna direkcija Zagreb godina

2008. 27

NF


graphic

projekt

pozivnice naslov

Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2008.

NF

28


graphic

zbog mene si nekada putovala daleko, a danas sam ja došla tebi. više od 30 godina kvalitete, jednostavnosti i elegancije. samo za posebne žene.

a ti si posebna. claire.dk shop, KING CROSS JANKOMIR, Škorpikova 34, 10090 Zagreb www.claire.dk

projekt

razglednice naslov

Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2008. 29

NF


graphic

projekt

Božićna on line akcija naslov

«Sergej vratio Božić» klijent

Art’s godina

2008.

NF

30


graphic

Confiture 4 fruits INGREDIENTS (SANS OGM) 4 fruits en proportions variables (groseilles rouges, fraises, framboises et cerises) 45% Sucres ajoutés: 45% dont - Sucre 10% Gélifiants 10% (Pectine E440 et acide citrique E330) Teneur totale en sucre 60%

AIDE CE

ANALYSE NUTRITIONNELLE POUR 100g Valeur energitique: 1011 kj (240 kcal) Protide: 0,40 g Glucides: 59,00 g - FFBA 08 Lipides: 0,10 g

3 851 234 44 567 2

450 g

D.L.U.O. 24 MOIS A COMPTER DE LA DATE DE FABRICATION Fabriqué en Europe pour SFRC - 13376 - Marseilles Cedex 12

projekt

etiketa za džem naslov

Confiture 4 Fruit klijent

Voće Royal d.o.o. godina

2008.

projekt

zaštitni znak naslov

chef klijent

Branko ognjenović godina

2009. 31

NF


graphic

juhuuuu! *Roses Fashion Outlet!

SCHIESSER / ROSES fashion outlet Vrankovec bb, 49223 Sv. Križ Začretje www.schiesser.com

projekt

razglednica za prodajna mjesta naslov

Schiesser klijent

Svea d.o.o. godina

2009.

NF

32


graphic

pristajem zaprimati e-mail i sms newsletter ( Claire ) pristajem zaprimati e-mail i sms newsletter ( Schiesser ) pristajem zaprimati POĹ TOM Ä?asopis Life style ( Claire )*na engl. ime* prezime* ulica i br. mjesto stanovanja godina roÄ‘enja mobitel e-mail* potpis*

*obavezno ispuniti

projekt

kupon za prodajna mjesta naslov

Schiesser & Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2009. 33

NF


graphic

projekt

plakat naslov

koncert sopran klijent

Marija Lešaja godina

2008.

NF

34


graphic

Projekt

pozivnica Naslov

10-ti rođendan klijent

Kiara T. godina

2009. 35

NF


graphic

Projekt

etiketa za vino Naslov

Nonovo Crno klijent

OPG Dobrović godina

2009.

NF

36


graphic

projekt

vizualni identitet naslov

Dobrović klijent

OPG Dobrović godina

2009.

Projekt

ambalaža za vino Naslov

Nonovo Crno klijent

OPG Dobrović godina

2009. 37

NF


graphic

projekt

novogodisnja Ä?estitka naslov

connect klijent

Tri C d.o.o. godina

2008.

9

ns

projekt

pozivnica & vizualni identitet naslov

Nanbudo super 9 klijent

Hrvatski Nanbudo institut godina

2008.

NF

38


graphic

Poštovana! Još Vam jednom hvala što ste prisustvovali otvorenju claire.dk i Claire Kids shopa u Centru Kaptol te posjetili Schiesser shop u istom Centru. Ovime Vam poklanjamo bon za kupovinu proizvoda iz Claire ili Schiesser asortimana, u protuvrijednosti 500 kn. Probudite inspiraciju proljeća u sebi! S nadom da će naše kolekcije izmamiti osmijeh na Vaša lica i lica vaših najdražih,

projekt

vaucher naslov

Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2009. 39

NF


graphic claire.dk shop KING CROSS Škorpikova 34, Zagreb CENTAR KAPTOL Nova Ves 17, Zagreb www.claire.dk

www.arts.hr

projekt

oglas Tkalča News naslov

Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2009.

NF

40


graphic

projekt

CD naslov

Claire.dk «All what we got» klijent

Svea d.o.o. godina

2009. 41

NF


interview

NF


interview

Nevena

Rendeli Konkurencija nas tjera dalje? Moš mislit! izbor

image

Hmm..neodlučnost, vaganje, višestrukost, ..ahm…i na kraju nedobiveni odgovor. U mom slučaju negativni predznak pojma jer se ja teško odlučujem. I to mi stvara probleme.

Image iliti ja u ogledalu! Definitivno nešto što nam je jako, jako bitno. Bez obzira radi li se o nama ili o bilo čemu drugome. Dosta umjetan pojam. Ovisan o okolnostima. Mislim, možemo stvarati image kakav god želimo ali on će biti onakav kakvim nas drugi vide, s obzirom na okolnosti. Pozitivan prizvuk!

glad mmmmm. Trenutno stanje. Definitivno trenutno stanje. Osjećaj koji me prožima najčešće preko cijelog dana, a ponekad i noću; ne samo u smislu jela, nego u smislu želje za svim i svačim. Definitivno glad za uspjehom, glad za životom,…glad za ići dalje. Glad podrazumijevamo negativno zato što ne želimo biti gladni u smislu fizičkih potreba, a opet s druge strane glad nas tjera dalje, odnosno tjera nas da tražimo novu hranu pa je u tom slučaju pozitivan pojam. BOOOM! Ah, podne.

3000 kn? Aaaa. Pa donedavno prosječna plaća u Hrvatskoj. Hvala bogu više nije! Iako sam vidjela da je 3200 kn minimalac za nekih 80 000 ljudi. Nažalost, ne baš puno novaca i meni bi trajalo otprilike… joj grozno će zvučat,…3 do 4, 5 dana. Strašno! Što se može s 3000kn? Pa s 3000 kn mogu kupiti, onako, prosječno dobru torbu. Negativan pojam!

brand …volim reći pojam za moderno stavljanje u ladice svega oko nas. Za lakše shvaćanje svijeta, dajemo nekakvo značenje i svojstva pojmovima, stvarima i ljudima da bi ih lakše opisali. U onom trenutku kada nešto nazovemo tim imenom već znamo što to podrazumijeva u sebi. Meni je brend negativan pojam. Užasno me živcira brendiranje svega i svačega u zadnje vrijeme. I moram priznat da mi je to jako, jako jedna „rječica“ koja mi baš ne prija u zadnje vrijeme. Baš mi to ide na živce što svi žele biti „izbrendirani“!

odlučno i samouvjereno odgovara: „I Ana Karenjina je meni knjiga i film u kojoj njoj ništa ne zamjeram.“

sponzorstvo Odlična stvar koja u mom poslu dosta koristi, no s druge strane je ograničavajuća i zapravo se bojim sponzorstava jer me strah da će me u nekim situacijama uvjetovati i da neću moć raditi onako kako želim, nego kako sponzor želi. Na prvu bih rekla pozitivan pojam , ali iz novinarske perspektive je stvarno sputavajući.

miris Meni najbitnije osjetilo. Imam jako izražen osjećaj njuha i reagiram jako na miris. Dakle time pridajem i na značenju i na važnosti drugim ljudima i stvarima oko sebe. Pojam je negativan ako je neki stvarno loš miris, ne mogu izdržat, odmah mi se diže želudac, a ako je dobar miris privući će me bez obzira na sve druge stvari. Kao pojam pozitivan.

sutra

Dr. Živago Pa Rusija, zima, zgodan, film…i to je to! Pa čekaj, ja zapravo mislim da ga nisam ni gledala. *na opasku o nevjeri u filmu gdje sugovornik sugerira Neveni da se radi o toleranciji muške nevjere: pitanje nevjere gdje mu ne možeš zamjeriti. Jedini film takve tematike, Nevena 43

Budućnost, hmmm , napredak…ja nekako u budućnosti uvijek vidim napredak, buđenje novo… I lako ćemo… - sve što možeš učiniti danas zašto ne bi ostavio za sutra. A i sve što ne ide danas to uvijek lako možeš sutra. Di’ se žuriti?

NF


interview mrak

sir

zid

Noć, ja volim noć, noćni sam tip. A opet ono neko crnilo, neki užas, neki strah, neodređenost, tajanstvenost, nedokučivost i takve, ajmo reć, negativne konotacije. Svijetlo je pozitivno, dakle negativan pojam.

Obožavam sir. Ne jedem šunku, znači obožavam sir. Od smrdljivog francuskog…iako mi je prije par godina rekla jedna doktorica da sam intolerantna na mliječne proizvode, da ih u principu ne bi trebala jesti. Ne znam šta bi trebala onda jesti ali obožavam sireve, stvarno. Od livanjskog, paškog do francuskog, do briea, trapist, ementalera, ma sve živo!

Prvo mi pada na pamet preskočiti zid jer ko’ mala sam cijelu Deželićevu prešla preko zidova. I to ne bi vjerovao što kriju zagrebačka dvorišta! Cijeli Deželićev prilaz smo mi prelazili preko zidova, znači penjali se preko dvorišta. Dakle prva asocijacija mi je definitivno zid i kako ga preskočiti, gdje naći rupu da prođem kroz nju. Totalno sam indiferentna prema pojmu, ne pričinjava mi ništa negativno, a ne bi rekla ni da je baš pozitivan, nije da baš volim zidove u životu. Ne pričinjavaju mi problem zidovi.

dizajn Estetika. To mi je nekako prva asocijacija. Volim estetiku oko sebe,volim lijepe stvari, lijepi dizajn. Volim ono što mi je oku ugodno. A s druge strane nemam pojma o tome . Nisam uopće od onih koji znaju puno o dizajnu. Znam prepoznat dobar dizajn, ali ne znam ga sama stvoriti. No voljela bi nešto znati sama; bez obzira od mode, nekakvog grafičkog dizajna i do unutarnjeg dizajna do arhitekture. Voljela bih da mogu dizajnirati svoj stan. Imam stan i pokušavala sam ga urediti, ali jednostavno ne vidim stvari u prostoru. Stvari moraju biti ispred mene, ne mogu ih zamišljati. Imaginacija mi je jača strana u pisanju i takvim stvarima, ali kada treba vizualizirati neke stvari tu sam loša. Pozitivan pojam.

diva Elizabeth Taylor, Sophia Loren. Nema danas diva netko bi rekao, ali ja bi rekla hvala Bogu da ih nema, koga briga. Pojam dosta onako umišljen. Ali šta je diva, dali neka razmažena zvijezda, dali netko tko nikad nije „na zemlji“, netko tko glumi zvijezdu, isforsirana zvijezda? Teško je shvatit da netko uistinu 24 sata živi kao diva. To je pretjerano. Nitko tako ne živi. A onda sam pojam po sebi uvjetuje da tako nešto postoji, što je lažno. Mislim da tako nitko nije ni prije živio. To je bilo kreirani pojam radi medija i imagea koji je njima odgovarao. Te žene su bile dive kad smo ih mi vidjeli, ali su vjerojatno bile obične žene kad ih nismo gledali. Negativan pojam.

konkurencija Uuu… gadna stvar. Imama problema s konkurencijom. Jesam natjecateljski tip, ali ne volim gubiti. Pa onda ne volim ni konkurenciju baš preveliku niti je često priznajem i često sam negativno raspoložena prema konkurenciji. Mogla bi popraviti odnos prema konkurenciji. Negativan pojam. I ne volim one fore kao „konkurencija nas tjera dalje“. Moš’ mislit!

tišina Uuuu strah! Ne volim tišinu. Tišina mi predstavlja problem. Volim galamu, volim viku, strku, buku, dakle sve obrnuto od tišine. Ima trenutaka kada mi paše, ali jako kratko. Dakle, negativno.

praznovjerje Znaš šta, nisam baš čovjek od vjere pa onda ajmo reć da ne mogu bit ni praznovjerna. Ne vjerujem u sudbinske stvari, ne vjerujem da se sve događa s nekim razlogom. Ne vjerujem da će se zbog tog što ću ja triput pljunut kad vidim crnu mačku išta dogodit. Ali to ne znači da to tu i tamo ne radim. Znači moglo bi se reć da ispunjavam društvene norme praznovjerja tako da ih ponekad uistinu činim. Odnosno, nekada jesam, ali dal' sam dubinski praznovjerna – mislim da nisam. Negativan pojam.

svinja Svinja.. ne volim svinjetinu baš previše. A svinje u životu—pa ni njih baš ne volim. Svinja? Židovstvo, islam mi je asocijacija… nekakve zabrane, prljavost, onak' gadna životinja.

sapun, opera ili soap opera? Sapun… nešto što se troši, što će izblijediti. Soap opera…nešto što gledam i volim, ali ono, nešto što je na prvu, što je plitko. Potrošna roba kao i sapun. Otud zajednički pojam. Pozitivan. Opera – nešto uzvišeno, zanimljivo, nisam baš preveliki fan, ali možda samo zato što ne znam puno o tome.

pojam po odabiru: asocijacija Asocijacija kao pojam…jer nam olakšava život, jer o njoj razmišljamo, jer nas dovodi do novih zaključaka, jer nas dovodi do rješenja. pojam po odabiru Asocijacija kao pojam. Olakšava život, malo razmišljamo, dovodi nas do novih zaključaka, do rješenja. interview 23.03.2009/ ART’S.

NF

44


interview

NF


oglas (preplaćeni)

KING CROSS Škorpikova 34, Zagreb

NF

CENTAR KAPTOL Nova Ves 17, Zagreb www.claire.dk


politrics

Mala zemlja za veliku blokadu!

47

NF


package

NF

48


package

Projekt

industrijski i grafiÄ?ki dizajn ambalaĹže Naslov

Medini paprenjaci / medenjaci klijent

Lanterna d.o.o. godina

2009. 49

NF


event „Otvorenje Claire.dk“ Na otvorenju modne trgovine Claire.dk, koje se održalo 05.studenog u trgovačkom centru King Cross Jankomir, predstavljene su modne kolekcije trendovske odjeće za žene. Crvenim tepihom ispred trgovine prošetali su modeli Midiken agencije, a mnoge značajne osobe današnje javne scene pridružile su se zdravici otvorenja. Događaj je vodila Nevena Rendeli dok su Maja Vučić i Joe Pandur svojim glazbenim točkama pratili cijeli događaj. Napokon je otvorena prva Claire.dk trgovina u Hrvatskoj . U intimnom ozračju isključivo pozvanih uzvanika, Lea Bulić (direktorica marketinga brenda Claire.dk i Schiesser u Hrvatskoj) zajedno s predstavnikom brenda iz Danske, Morten Andreasenom, održala je govor dobrodošlice kao i kratko predstavljanje samih kolekcija. Simpatična Nevena Rendeli odradila je voditeljski angažman, dok su Maja Vučić i Joe Pandur zabavljali uzvanike in live jazz izvedbama. Modeli Midiken agencije opet su potvrdile svoju profesionalnost: osim zavidnog hoda publiku je oduševilo njihovo poziranje u izlogu. Teško je bilo razaznati da li se radi o lijepoj statičnoj lutki ili stvarnom modelu. Kolekcije Claire.dk nosive su u svakoj prilici jedne žene. Casual, poslovna i večernja linija čine brend Claire.dk univerzalnim rješenjem. Jednostavnost i stroge linije, elegancija 1920-ih samo su neke opisne karakteristike viđenog. Claire.dk podrazumijeva i liniju kućne galanterije (Claire.dk HOME) koja se također može pronaći na policama trgovine.

projekt

event naslov

Claire.dk klijent

Svea d.o.o. godina

2009.

NF

50


event

51

NF


interview

NF


interview

Senka

Dombi & Andrijević Svebor

Netko treći! dizajn Svebor: Dizajn. Jao. I sad bi ja trebao koliko pričati o tome? To mi je ovak' bezveze. Kad mi postaviš pitanje dizajn to mi baš i nije neki „joke“, jer moraš nešto pametno reći. Ajmo' dogovorit neki…, neki termin. NF: Želite li promjenu pojma? Senka: Da, to je već dosta vezano uz struku, ako je neki pojam nek' nije vezan uz struku. Bolje ovo…3000 kn.

glad Senka: Prvo što mi padne na pamet…u ovom trenutku gladna sam, nisam ništa jela. Svebor: Jao bože…ja sam isto gladan, idem na ručak već je 2 i 10 Senka: Generalno i definitivno neugodan osjećaj. A što kad smo gladni nismo ni8šta jeli. Mi nismo trebali piti kavu, trebali smo piti rakiju Svebor: Da, onda bi sve onda bilo puno zabavnije.

sponzorstvo Senka: Sponzoruša i seks , seksača.

Na to me asocira. Sponzorstvosponzoruša-seksača. Svebor: Osoba ženskog spola koja u prvi plan stavlja svoje seksualne atribute. To je bilo na Red Carpetu. Senka: Asocijacija? Pa to … znači –sponzorstvo -sponzoruša-seksača. Svebor: Na koji način doći do love? Pozitivan pojam.

Dr. Živago Svebor: To mi je onak', asocijacija na film, što drugo. Senka: Larina pjesma? Senka: Pa da meni je zato Larina pjesma , asocijacija na muziku iz filma. Svebor: Mene uvijek zabrinjava kako Omar Scharif glumi Rusa. To mi je još kao klincu sumnjivo bilo. Senka: Pozitivan pojam. Svebor: Pozitivan pojam.

starost Svebor: Starost - negativno! Senka: Za mene pozitivno, kao mlado-ludo a staro još luđe! Svebor: Problem starosti je, reći ću 53

tezu: ako duže živiš samo si duže star, a ne mlad. Dug život, naprosto si duže star. Negativan pojam. Senka: Zapravo meni je pozitivan pojam. Generalno, jer je starost budućnost i svi idemo u tu starost. Ako bi gledali kao negativno nešto, onda si sje''n. Cijeli život si sje''n. Ideš, stariš, ideš prema tome. Trebaš se s time znati nositi.

identitet Svebor: Teško reći što je pozitivno a što negativno tu. Senka: Identitet? Meni je to…. trebalo biti pozitivno, ovisi u kojem je kontekstu. Ima i pozitivnog i negativnog. Trebalo bi težiti da je pozitivno. To je neka prepoznatljivost, kao nešto što čovjeka prati cijeli život. Svebor: Identitet je ono …sad bi rekao…da li postoji potreba da se identitet mijenja ili je on urođen u svakom i na koji se način nešto percipira. Kao pitanje stvaranje identiteta, mijenjanje i suprotstavljanje. On naprosto postoji.

NF


interview NF: Na vama se vidi da ste išli u školu primijenjene umjetnosti, jer svi koji su išli u ŠPU nakon što ih učiteljica ocijeni počnu dodatno odgovarati ne bi li joj nabili osjećaj krivnje zbog preniske ocjene. Svebor: Ha, ha, ha. Senka: Give me 5! Eto vidiš to je već jedan identitet!

djetinstvo Senka: Sreća! Onak' nešto lijepo. Svebor: To u svakom slučaju … Senka: Lijepo i bezbrižno. Svebor: Ja nemam dojam da je bezbrižno ali više….ja sam kao dijete htio biti stariji a onda, ne znam kad je to bilo, kad sam htio biti mlađi. A ta točka predstavlja kraj djetinjstva.

trokut Svebor: Ljubavni trokut. Senka: Ja sam htjela reći nešto drugo, ali bi taj ljubavni trokut postao kontradiktoran mojem shvaćanju. Ne želim to reći. Ne, ne, ne. Svebor: Dobro mogu bilo kakav odnos tri osobe navesti. Ljubavni odnos tri odrasle osobe…. Senka: Ali meni je taj trokut uvijek kontradiktoran. Dok je na neku stranu dobar za neku ravnotežu ali paralelno ruši tu ravnotežu između dvije Svebor: Trokut ima obilježje ravnoteže. Stol s tri noge se ne klima. U statici je definiran. Statički je određen, nema klimanja. Ne možeš trokut iskriviti. Određuje stabilnost. 4 je previše, 2 premalo. Senka: Može biti pozitivno i negativno, ovisi o kontekstu. Svebor: Pozitivno.

lignja Senka: Uuuu.. nešto ljigavo. Rižoto! Svebor: Meni su više na žaru nego pržene. Može i punjene ali ovisi s čime. Senka: Ljigavo kao karakterna osobina. Rižoto može. Negativno Svebor: Meni više na žaru. Pozitivno.

NF

brand Senka: Brand… doktor. Svebor: To je sad pitanje identiteta. Ne možeš reći to. Da sad raspravljam što je brend ili na što me asocira. Nervira ljude jer je trendovski pojam. Senka: Kao pojam možda, ali mislim da je pozitivno. Ja sam rekla doktor. Konkurencija je pozitivna. Zapravo bi većinu pojmova trebali shvaćati kao pozitivne. Svebor: Brand kao pojam. Brendiranje kao glad. Da li potrebno brendirati ili se brend stvori sam od sebe.... pozitivno

playboy Senka: Playboy-eva zečića! Svebor: Hugh Hefner! Vezano je uz brend, časopis, ne termin. Playboy ima jak brend kao časopis. Senka: Kao identitet muškarca, muškarac je playboy! Svebor: Igrač. Pozitivan pojam.

kraj Senka: Kraj nečega. Svebor: Glavom kroz zid. Senka: Pozitivno. I taj kraj. Znaš na čemu si. Došao si do kraja! Senka: Pozitivno barem znaš na čemu si.

tišina Svebor: Blažena tišina. Meni je tišina pozitivna. Mir, opuštanje. Često bi uključio tišinu. Senka: Ja ne. Za mene je dosta nepoznat pojam. Ja ne volim kad je pretiho. Ponekad vuče na depresiju. Ali onak', ima nešto smirujuće. Pozitivan pojam. Nije mi negativno. Ja ne poznam tišinu ali ne smatram da je negativna. Ja volim da je živo- to je zvuk. Ja ni smrt ne smatram negativnom. Ni starost. Pozitivan pojam.

stav Senka: Imam stav! Vaga sam po horoskopu. Ali imam stav. Imaš ili nemaš stav o nečemu. Ne moraš imati stav. Ima ljudi koji nemaju stav. 54

Svebor: Pa to je isto stav. Kao pojam na individualnost. Pozitivno

periferija Svebor: Meni je periferija grada , to je profesionalna deformacija. U smislu odnosa da bi nešto bilo periferija mora postojati centar. Ako je centar nešto pozitivno onda je periferija nešto negativno ali ne mora biti. Periferija ne postoji ako nemaš centar i ako nemaš okolni prostor. Senka: Periferija je uvijek nešto sporedno u odnosu na neki centar, središte, osnovu. Ona je ipak više nešto negativno. Nešto što je uz nešto, pride. Tu je zapravo jako teško definirati pozitivno ili negativno. Nešto kao prilog, sporedno. Svebor: Imaš perifernu temu.

fetiš Senka: Bijele čarape. Svebor: Mislim da je fetiš dosta bitan jer je na neki način pokretačka snaga. Fetiš na bilo što. Individualna reakcija na nešto. Senka: Nešto što ti stvara ugodu . Definitivno pozitivan pojam. Svebor: Na aute, prirodu, more....… U tom smislu pozitivno. Vezano uz individualnost. Fetiš pripisuješ jedinki koja ima fetiš na nešto. Senka: To bi sad mogli teoretizirati. Svebor: Suprotan od nečeg promišljenog. Impulzivno. Reakcija koja je prvi djelić sekunde. Pozitivan pojam. Ja sam na početku rekao da to pokreće stvar. Svebor: malo nastupa kao profesor više nas interesira tvoj osobni stav? Svebor : Da nabrojim svoje fetiše? Senka: Inače su Svebora zvali FILA. To sam ja sada izmislila.

moć Senka: Manipulacija Svebor: To bi i ja isto rekao. Sposobnost da manipuliraš svijetom oko sebe. Pozitivno. Moć mora biti pozitivna. Senka: Ja smatram da sve treba biti pozitivno. Ja sam ipak klasa optimist.


interview

NF


interview smeće Svebor: Smeće??? Senka: Smeće jedno, džubre jedno!!! Meni je to bila prva asocijacija Svebor: Karakterna osobina. Senka: Da! Svebor: Smeće je otpad. Kad predmet izgubi svoju uporabnu funkciju onda je smeće. Senka: Smeće mi je nešto negativno, i kao karakterna osobina Svebor: Meni je više otpad nego karakterna osobina. Senka: Meni je to ipak negativan pojam!

pješke Senka: Idem kući pješke, idem kući pjevajući. Jadnik, nema auto…mora ići pješke. Zezam se. Svebor: Prirodan način kretanja. Preskok, preskok. Manje idem pješke. i Senka: Nemamo stava o pozitivnom i negativnom pojmu.

mrak Svebor: Mene asocira na kino dvorane. Pozitivno. Senka: Kao karakter ..baš si cool, baš si mrak. Pozitivno. Kino, kokice – pozitivno.

3 000 kn Senka: Rata kredita Svebor: Minimalac Senka: Pozitivno, dobro dođe. Znači dobro da imam 3 000 kn za kredit! Svebor: Pozitivno! 3 000 kn, kak' može biti negativno?

trnci Svebor: Trnci? Senka: Nelagoda. Nije pozitivan pojam. Svebor: Ja bi trnci stavio kao negativno, a žmarci više kao pozitivno. Mene asocira odmah da mi se nešto ukočilo: vrat, rame i trnci u rukama. Ne mogu povezat' kao reakciju na nešto pozitivno Senka: Nelagoda. Negativan pojam.

NF


interview

tajna Senka: Slatka tajna. pozitivno. A ne mogu sad reći koja je moja slatka tajna. Ne bi više bilo pozitivno. Svebor uvijek mora razmislit. Svebor: Kad ti izvališ uvijek prije mene. Senka: Zato Svebor voli tišinu a ja ne. Svebor: Imam stav o tajni. Ali u smislu ovog slatka tajna. Nešto što se jede. Svebor i Senka: pozitivno Senka: I treba čovjek imati tajne., neku privatnost.

image Senka: Image Haddad. Prva asocijacija. Zezam se. Nije baš tako. Ne želim biti reklama: image,

identitet, pozitivno. Svebor: Ti svako malo podvališ neki stručni pojam! Svebor: Nađeš se u tome da ideš razglabat a treba lupit asocijaciju. Senka: Svebor mora malo popit … Svebor: Ma ne, ti kažeš prvu asocijaciju, Image Haddad i onda je gotovo. Senka: Ja sam shvatila, treba biti opušten

konkurencija Svebor: Zdrava konkurencija. Senka: Žestoka konkurencija ali pozitivno. Svebor: Nužna je konkurencija. Zahtijeva napredak. Senka: Znaš kad vidiš da je netko malo bolji, želiš biti bolji. Pozitivna 57

konkurencija. Svebor: Takva nam je struka da svi kolege su nam ujedno i konkurencija. Uz to je neki fer play vezan. Sportski. Pozitivan pojam!

rog Senka: Prvo bicikl. Svebor: I mene isto prvo bicikl. To je stvar brendinga i imagea! Asocijacija na djetinjstvo. Senka: Pony! Svebor: Tek sad na rog neke životinje. Senka: Zato što si urban. Da si na selu… Svebor: To je isto kao da staviš pojam „elan“.

NF


interview

nasilje

ovisnost

Senka: Negativno. Nasilje u obitelji, nasilje nad djecom, među klincima. Svebor: Meni nasilje među navijačima, nekakve urbane grupacije. I takve stvari. Negativno.

Senka: Seksualna? To je sad popularno. Ja sam trendsetterica Svebor: Ovisnost o opijatima. Senka: Ovisnost kao ovisnost je negativna. Pobija karakter. Svebor: Ovisnost indicira da nemaš kontrolu nad odlukom, ne? Reakcijom. Gubitak kontrole. Inače je fetiš, ali kad si ne možeš pomoć', onda je ovisnost. Negativan pojam.

faca Senka: I to mi je isto kao karakterno. Kao faca, netko je faca. Svebor: Mr. Big iz „Seks i grada“. Prije na lik nego na face, lice opis. Senka: Definitivno pozitivno.

sir Senka: Joj klopa, sad nešto fino francusko i to….

NF

58

Svebor: Smrdljivi i pozitivni. Apsolutno me asocira samo na sireve. Pozitivno Senka: Pozitivno, sir. Klopa.

krevet Svebor: Krevet, seks, san, jutro, najbolji čovjekov prijatelj. Senka: Katastrofa! Slažem se osim s ovim zadnjim. Svebor: Ali koji krevet, bračni, obični, francuski? Senka: Krevet za spavanje. Običan krevet. Pozitivan pojam.


interview

pojam po izboru Svebor: Proljeće – alergija! Proljeće plus i onda daš crtica, alergija minus. Senka: A ja? Pojam ili asocijaciju? Joj... svaki mi je glup…preskačem pojam. NF:. Tko kome više «krade» auto? Senka: Nitko nikom. Uopće se ne mijenjamo za aute. Svebor: Ja sam njen vozio auto, a Senka moj ni ne želi. Ja nemam niš' protiv, a ona se neće mjenjat'.

NF: BMW ili Mercedes? Senka: Mercedes! Svebor: BMW! NF: Znači nema zamjene auta, Senka neda? Svebor: Nije da ne da, nema potrebe. Senka: Nemam potrebu voziti njegov auto. Uostalom moj ima kartu za prvu parkirnu zonu, Svebor za drugu. NF: Zašto mislite da mi mislimo da ste vi pobjednički tim? Svebor: Zato što djelujemo, kad bi se negdje natjecali , da bi prije pobijedili nego netko drugi. Kad bi prionuli borbi…ne borbi nego nekom 59

natjecanju moraš pobijediti. NF: Kako ta kompetencija funkcionira unutar zajedničkog projekta? Svebor: Čini se kao da se ne slažemo u mnogo stvari, ali ispada da s dvije razne strane dođemo na isto. Isti rezultat. Na prvi pogled izgleda da se ne slažemo, ali kad se iskristalizira stvar … NF: Da gradite kuću u kojoj bi ste živjeli, tko bi je projektirao: Svebor i Senka (u isti glas): Netko treći!

NF


politrics

Milan Bandić Superbrand Ovaj zaštitni znak i njegov cjelokupan sadržaj, uključujući, primjerice, sav tekst i slike ("sadržaj"), vlasništvo su i autorsko djelo društva Superbrands, njenih podružnica, sponzora ili povezanih društava (zajedno, "Povezana društva") ili drugih, pri čemu su sva prava zadržana ukoliko nije naznačeno drugačije. Svi sadržaji koji predstavljaju zaštitni znak, logotip ili uslužnu marku ujedno predstavljaju i registrirane i neregistrirane zaštitne znakove društva Superbrands ili drugih. Vaša upotreba bilo kojeg sadržaja, osim upotrebe u skladu s uvjetima korištenja, bez pismene suglasnosti vlasnika sadržaja bla, bla, bla, bla,........................................ To sve znamo, no nije li ideja za razmisliti,

kajne? NF

60


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rjeĹĄenje naslov

sandrabagaric.hr klijent

Sandra Bagarić godina

2009. 61

NF


web design

projekt

web portal / dizajn / programsko rješenje naslov

militarium.eu klijent

Propela d.o.o. godina

2008.

NF

62


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

invetero.hr klijent

Invetero d.o.o. godina

2009. 63

NF


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rjeĹĄenje naslov

darkodomitrovic.hr klijent

Darko Domitrović godina

2008.

NF

64


web design

projekt

web & blog site / dizajn / prog. rjeĹĄenje naslov

nikaturkovic.info klijent

Nika Turković godina

2008. 65

NF


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

nanbudo.org klijent

Hrvatski Nanbudo institut godina

2008.

NF

66


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rjeĹĄenje naslov

tvrtkostipic.hr klijent

Tvrtko Stipić godina

2009. 67

NF


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

kamendom.hr klijent

Kamen-dom d.o.o. godina

2008.

NF

68


web design

projekt

web site / dizajn / programsko rješenje naslov

kkl.hr klijent

Udruga Kastafsko Kulturno Leto godina

2008. 69

NF


kolumna „Hrvatska traži zvijezdu“ Hrvatska definitivno traži novu zvijezdu, pa stoga svi željno iščekujemo svaku nedjeljnu emisiju Hrvatska traži zvijezdu. Sa našim žirijem: Jelenom Radan, Tonyem Cetinski i Goranom Lisicom, koji brojnim kandidatima uništavaju

snove ali isto tako i grade. Da li se ljudi se prijavljuju iz čiste znatiželje ili pak iz vjere u sebe, i velikog samopouzdanja? Većina njih vjeruje da veoma dobro pjevaju, a to su najčešće oni čiji nam glas nije tako milozvučan, ili kako bi Jelena i Tony rekli: nemaju ono potrebno da bi bili hrvatske zvijezde! Na tom natječaju pronađemo brojne nove talente, prekrasne glasove (to su obično oni skromni ljudi bez previše očekivanja), ali i one na koje stišamo

televizor, jer ipak odlučimo da to ne želimo slušati (to su obično oni koji misle da su trebali proći, jer da super pjevaju, te da je žiri prestrog-uvijek u njemu nadu nekoga tko je kriv za njihovu situaciju). U toj se emisiji svi nasmijemo, osim obitelji onih koji nisu prošli, i zapanjimo na neotkrivene glasove mladih ljudi, koji su ovakvu priliku čekali možda cijeli život. Mene osobno su brojni šokirali svojim glasovima- tom bistroćom, čistoćom i rasponom glasa. Samo razmislite, oni su čekali ovakav natječaj da taj talent izvuku iz sebe i pokažu ostatku svijeta. Neki možda nikada neće dobiti ovakvu priliku, a takvih je vjerujte mnogo: koji imaju talent, ali jednostavno ga nemaju kome pokazati. Za mene je ovo jedan jako kvalitetan show, i mislim da bi trebali imati takve za različita područja u svijetu medija. Npr. za mlade talentirane političare, za mlade talentirane glumce, manekenke/-ne, za svakakve mlade nade koje mogu nešto postići samo ih treba otkriti. Ali ja ovdje pričam o glazbi pa ću političare zanemariti, njih ima dovoljno. U glazbi je važno da osim glasa imamo i ono nešto, nas žiri npr. traži emocije, traži da se unesete u ono sto radite, da date sebe u glazbi, jer samo oni koji to tako shvaćaju mogu imati uspjeha u takvom showu. Neki ce reći da nas žiri traži previše, jer da je vrlo malo ljudi s tim sposobnostima, ali to nije točno. Naprotiv, njih je jako mnogo, jer ako ih treba u hrvatskoj podijeliti na TOP 100, koliko ih onda tek ima u svijetu? Zato ja smatram da je to jedan veoma potreban show u našim životima, jer svi volimo i slušamo onu glazbu koja nam paše za uši, odnosno nekoga tko zna pjevati, jer je naše uho takvo da ne voli krive tonove, čak i uši onih koji ne znaju kada netko «falša», neće im se bas sviđati ni u kojem slučaju ako čuju glas mimo tonova u pozadini. Posebice današnja mladež postaje sve izbirljivija i mislim da je upravo zato ovaj show jako aktualan i zanimljiv. Nika Turković

NF

70


oglas (nenaplaćeni)

Centar Kaptol, Schiesser Shop, Nova Ves 17, 10000 Zagreb, tel. +385/14 86 02 54

www.schiesser.hr

NF


interview

NF

72


interview

Sandra

Bagarić & Domitrović Darko

Jel' ti sad jasno zašto apstiniramo!? 3000 kn Sandra: Da budem snob ili da budem fina? 3000kn je moja jedna cipela od jednog para. Jedna cipela. Pola para (cipela). Darko: Zapravo je to malo para, ali se svašta može kupiti. Čim piše kuna odmah je pozitivan pojam. Sandra: On je racionalan u našoj obitelji. Ja bi voljela da iza 3000 piše eura . Ili bar još jedna nula.

Dr. Živago Sandra: Aaaa…“Larina pjesma“! To je prekrasan film; snijeg, romantika, zameteni u snijegu… Ja bi volila ostat zametena na Risnjaku da meni moj „Živago“ piše pjesme i za mene sklada, a ja da radim pite i ćevape… i tako zameteni do proljeća.

status Sandra: Nemam ja nikakav status. Status primadone?! Nisam primadona – ja sam primadoma. I to mislim o svim statusima. Postoje osobe koje bi

htjele bit „dive“ ili koje se na to furaju, ali to zapravo ne postoji. Darko: Ja bi trebo' bit primadoma! soap, opera ili soapopera Sandra: Ja jako volim i sapune i sapunice. Pa i opera je čista sapunica. Danas je malo preozbiljno prezentiraju, ali ja bi je radila kao sapunicu.

miris Sandra: Obožavam mirise. Razlikujem ljude po mirisima. Miris me veže uz djetinjstvo, određene trenutke, budi asocijacije… vraća me u neke bivša vremena. Volim sve mirise, posebno miris cimeta, muških teških opojnih mirisa, sandalovine… Darko: Znoja. Sandra: To je smrad. O, nije to miris. Mirisi u meni bude određene pobude, potrebe... Apsolutno pozitivan pojam. Darko: Teško mi je bilo što reć'… ja kao pušač malo manje osjetim mirise.

73

mrak Darko: Meni ne smeta mrak kao mrak. Ne djeluje mi negativno. Sandra: Mrak mi služi za spavanje. Pozitivan je to pojam ako ga prespavam, negativan ako ga zbog dvoje djece, bolesne, zahtjevne ovakve-onakve, ne prospavam. Onda je vrlo negativan. Pozitivan pojam ako mogu spavat’ u mirisnoj posteljini i meškoljit’ se u krevetu.

izbor Darko: Svakako treba uvijek imati izbor u životu. To je najvažnija stvar. Sandra: Mislim da neki ljudi nisu u mogućnosti imati izbor – on im je vrlo često nametnut. Ali lijepo bi bilo imati uvijek tu mogućnost izbora.

brand Darko: Sveprisutna pojava i danas sve važnija stvar. Posebno za plasiranje i prodaju. Sandra: Volim lijepe markirane stvari, ali mislim da su precijenjene.

NF


interview U meni ponekad izaziva revolt, ali ako uzmem u obzir da sam i sama „brand“ koji se prodaje onda ne mogu reći da je to nužno negativan pojam. Da li je pozitivan ili negativan - tu sam li-la…

lignje Darko: Najbolji je rižoto od liganja u našem restorančiću u Grablju. Već sam gladan. Sandra: U našoj konobi! Slažem se. Inače mi lignje nisu nešto lijepe, crne, sluzave, ne volim ih čistiti, ali rižoto volim. Naša djeca ne vole lignje… Darko: Zavoliće…

sutra Sandra: Ja sutra idem na more sa svojim mlađim sinom, i uživat ću i tako sam sretna. Vodim svoju prijateljica, i ona vodi svog sina i veselim se sutrašnjem danu. Darko: Ja sam od onih koji vole obaviti danas ono što mogu ostaviti za sutra. Sandra: Pa i ja sam takva. Ne volim ostavit’ kuhinju prljavu za sutra, da si ne mogu napravit’ kavu i uživat, a on to baš radi. Vidiš kako laže da ne voli ostavit’ za sutra. Pojam sutra mi je jako pozitivan. Baš se veselim. Darko: Veseliš se čim si doživio sutrašnji dan – to je odmah pozitivna stvar. Sandra: Kao što Scarlet kaže: „Sutra je novi dan“

taština Darko: Joj, taština je loša stvar, zapravo… Sandra: Ja svoju taštinu plijevim svakodnevno. Darko: Što radiš s njom? Sandra: Plijevim je! I nemoj prepisivat moje odgovore Pojam je negativan.

kompliment

odlična stvar. Mislim da je svakome neophodan. I kada treba i kada ne treba, treba ga izreći. Sandra: Volim ih primati, ali i davati – nisam škrta na komplimentima. Volim udijelit’ iskren kompliment. Pozitivan pojam ako je kompliment iskren – ako nije faličan.

škrtost Sandra: Moj muž je jako škrt! Ali dobro je da je on škrt, jer ja sam rastrošna. Njegova škrtost je, recimo u tom trenutku, pozitivna stvar u našoj obitelji. Ali škrtost definitivno mrzim kao osobinu. Darko: Negativna osobina, ali ako se prevede na neki malo blažu riječ, zapravo je i pozitivna. Al’ se onda više ne zove škrtost. Sandra: Onda je to štedljivost. Darko: Ja bih to rekao - nerasipnost. Sandra: Ja sam rasipna, ili me zapravo on ubijedio da sam rasipna? Možda ja zapravo uopće nisam rasipna?! To me on indoktrinira da njegova negativna osobina postane pozitivna. Sad si mi dao za mislit’...

uspjeh Darko: Lijepa i pozitivna stvar. Svatko teži uspjehu. Svatko se raduje svom uspjehu. Tuđem uspjehu se ne radujem baš svakom. Zapravo, ja se radujem tuđem uspjehu. Sandra: Volim uspjeh ako je postignut sa lakoćom. Ne volim doć' do uspjeha s puno napora, truda, suda, muke... Odustat ću od uspjeha kao takvog ako moram kopat’ za njega. Darko: Mene veseli uspjeh još više ako je s puno truda. NF:To znači da si ti vrlo lako došla do Domitrovića? Ili je on do tebe? Sandra: Bilo je tu peripetija, ali nisu one služile za kopanje, one su bile šarmantne.

Darko: Kompliment je super, to je

NF

74

NF:Ko je koga „zafačkao“? Sandra: Ja njega. I zafačkala i zaprosila i sve skupa. NF:To znači s lakoćom? Sandra: Pa nije bilo toliko sa lakoćom koliko je bilo sa zabavom, igrom… šarmantno. Ono što je meni lako i brzo to je nekome jako teško. Dakle, ja volim samo da je razigrano. Netko će interpretirat’ da je to zapravo teško i tu moju razigranost prezentirat kao nešto teško. NF:Može li se to usporediti sa životinjskim svijetom pa reći da je on zec , a ti lavica - pa si se s lakoćom igrala? Sandra: Ne, ne. Drugo je lakoća, a drugo igra zavođenja. Igra svega; u kuhinju od kreiranja ručka, do odgajanja djece, igra našeg odnosa, da ga razigravamo slijedećih 20, 30, 50 godina kolko' bude trajao ili ne bude trajao. O toj igri govorim. U pozitivnom smislu igra. Darko: Ne igračka, nego igra. Sandra: On je po tom pitanju nerazigrana osoba. Trebalo ga je razigrat’. Bio je poprilično n razigran, njega je trebalo naučit igrat se.

tajna Sandra: On je meni napisao pjesmu „Tajna“. Ne znam jeli tu pjesmu posvetio meni, ili je samo htio da je ja pjevam – možda on ima tajnu pa je to neka perverzna igra… Ali svi mi imamo svoju tajnu. Ja recimo sama od sebe tajim neke stvari. Uh, da znaš kolko'! Darko: A da znaš koliko tek od mene taji?! Sandra: Od tebe ipak malo manje. Darko: Ma nikad se ne kaže sve… ajmo' to tako reć'.

susjed Sandra: Imamo jednu susjedu iznad nas. Koja nam pjeva – vesela je. Takva je..


interview

NF


interview

NF

Darko: Gdje si se baš nje sjetila? Sandra: Pa je*i ga ona je najglasnija.

Sandra: Čuj, ko se mora vodit’ strategijom - to je pozitivna stvar.

strategija

špica

Darko: Ja jesam čovjek od strategije, premda je često nemam. Ali volim imati strategiju. Za razliku od moje žene koja to radi po čistoj intuiciji… Sandra: Inercija čista! I nemam nemam strategiju Darko: I svaka joj čast na tome! Svaka čast toj ženskoj intuiciji. Navodno postoji i muška… ali nije dokazano.

Darko: To su dvije stvari: odjavna i najavna špica i naravno „špica na kojoj se šetaju subotom“ – tu izbjegavam. Imam jednu odličnu špicu, dakle tko treba glazbu za špicu, imam jednu odličnu špicu. Nije još prodana. Sandra: Meni je špica na olovki kad se našilji.

76

image Darko: Image je isto tako jedna bitna stvar, ali ne znači nužno image u odijevanju nego image koji osoba stvori sama o sebi i na druge načine. Sandra: Meni su se pokušali uplitat’ u image na razne načine, al’ nisu uspjeli. Darko: Ko ti se pokušo' uplitat'? Sandra: Ma svi! Govorili su mi kako se trebam oblačit’, ponašat’, smijat’… Darko: Ona je nepopravljiv slučaj. Darko: Čovjek koji nema svoj image je zapravo beznačajan. Sandra: Ja imam neki image al’


interview

smatram da ga nemam. Sandra: Pa dobro, pod imageom se tu smatra personality i sve… meni su se petljali u image al’ on je takav kakav je.

moć Sandra: Moć je vrlo opasna stvar. Moć – ili nemoć. Kako god uzmeš opasno! Darko: Čuj, opasno…hm… Opasno može biti. Ali moć sam po sebi ko i biznis ne treba bit negativno. Ako imaš moć i upotrijebiš je u

pozitivnom smjeru… Sandra: Ako imaš moć imaš sve! Darko: …u tom slučaju je krasna stvar. Meni je žao što nemam više moći da bih neke stvari promijenio na bolje. Sandra: J**o te, ti si rođen za politiku. Meni je drago da nemam više moći. Imam kolko' mi treba. Ne treba mi ništa mijenjat’. NF: Moć nad supružnikom? Sandra: A-a! Ne, ne! A i da imam ne bih je upotrebljavala i zlorabila. Ja ne

77

volim moć. Moć se zlorabi – htjeli to ljudi ili ne htjeli. U obitelji, u bračnim zajednicama, odnosima bratskim i sestrinskim… uvijek se zna ko’ je jača životinja. U životinjskom se smislu zlorabi. Moćniji tlači slabijega. Možda moć može nekoga impresionirat’, al’ ja je eto ne volim. Darko: Moć se uglavnom zlorabi i zato se i shvaća u negativnom kontekstu. Pozitivan je pojam jer moć kao takva ne znači ništa loše. Naprotiv. To je druga stvar što se

NF


interview

NF


interview moć vrlo često zloupotrebljava. Sandra: I u odnosima unutar familije uvijek moćniji tlači onog… Evo recimo sjeti se našeg odnosa, ja vrlo često znam tebe tlačit’, a ja ne želim da budem moćna… Darko: I ko te sili da to zlorabiš? Sandra: Osto' si bez teksta! Darko: Ost'o sam bez teksta! Točno. Ajmo' dalje. (Smijeh) Darko: Nešto lijepo. Sandra: Smijeh je nešto najljepše! Najpozitivnije. Facelifting radi. Ljudi koji se smiju su vječno mladi. Smijeh je nešto što ja prakticiram unutar braka, ako ga ne nanerviram. A sve ga češće nerviram. Darko: Nemam što za dodati.

4 zida Darko: Pa meni to malo klaustrofobično zvuči, premda mislim da se pretpostavlja na kuću, pa onda svoja 4 zida to je nešto lijepo. Sandra: Mene to asocira na to što usisavam, čistim, metem… Žena kažu drži 3 zida, muškarac.... Darko: Onda su 3 kuta… Sandra: Nema veze, 4 zida ili 3 kuta, ista stvar. Mene to na to asocira. Darko: 4 zida su 4 kuta, al’ aj’ dobro…

trnci Sandra: To ono kad ti utrne noga? Jel' to? Darko: Nije to to. Trnci je kad osjetiš trnce. Sandra: Meni kad utrne noga osjetim trnce. Darko: To je ono što ja osjetim čim tebe pogledam. Sandra: Ne se*i . Kad sam bila trudna ja sam imala trnke od išijasa… Darko: «TRNKE» si imala?

pojmovi po izboru: ljubav (by Sandra) Sandra: Ja još uvijek vjerujem u

ljubav i ne želim postati razočarana. Vjerujem da prava ljubav postoji. Vjerujem da postoji ljubav do kraja života, i vjerujem… zapravo, više bi htjela da si to ti moj mužu. Eto šta ti sve izgovori’!

ljepota (by Darko) Sandra: Ljepota… zašto ja sad opet odgovaram? Šteta što je prolazna, u ovom smislu ambalaže ljepote. Darko: Žene uvijek pomisle na plastične operacije, na ono što imaju do svoje 25 ili 30-te, a moram priznati ja kad sam napisao ljepota nisam mislio samo na tu ljepotu. Mislio sam na sve ono što je lijepo. Sve može bit lijepo, i auto, i žene, ljepota življenja, sve može bit lijepo… Ja sam mislio na ljepotu kao malo širi pojam, al’ znao sam da ćeš ti kao tipično žensko odmah reć' ono do 25-e i ono poslije… Sandra: Mislila sam na prekrasan buket cvijeća koji staviš u vazu, onako velik i grandiozan, mirisan i u toj svoj svojoj ljepoti, koji počne venut… U tom smislu ljepota. Darko: Lijep je i kad vene. Meni je lijep i kad se posuši. Sandra: A šta ona smrdljiva voda koju poslije prosipaš, eto ti ta tvoja ljepota – smrdi kad prolazi! NF: Kako se ova kriza i da li se odražava na vas? Darko: Ako si mislio na ovu financijsku krizu to se u Hrvatskoj baš i ne primijeti, barem je mi ne primijetimo. Ovdje smo stalno u krizi što se tog tiće nije ništa novo. Sandra: Ja nemam nikakav stav o krizi, nešto nas stalno pokušavaju prepadat’, ali ja svojim vedrim karakterom i osmijehom i svim tim, borim se se protiv krize i ne dopuštam da uopće razumijem tu krizu. NF: Najvjerojatnije je osjećaju vaši prijatelji pa valjda prenesu refleksije 79

toga i na vas? Darko: To se osjeća zadnjih 30-50 godina. Pa otkad živim Hrvatska je u krizi. Ti znaš možda neko razdoblje kad Hrvatska nije bila u krizi? Sandra: Meni je sve dobro dok me ne istjeraju iz kuće, s obzirom da su mene '92 izbacili iz mog doma, meni ova baš i nije kriza. Samo neka nas ne tuku granatama, nek' nam ne režu ekstremitete, nek' nas ne siluju, nek' ne uzimamo kruh na točkice… Meni je ovo super. Darko: Osim toga, ovom potrošačkom društvu ne šteti malo krize: mislim, svi su besmisleno i bahato poludili. Sandra: Sve je to precijenjeno. I mi smo precijenjeni! Darko: Tako je! Sandra: I mi ćemo prestat da pjevamo! NF: Za pretpostaviti je da su djeca vaše najveće blago, no sigurno ima nekih stvari kojima vas izluđuju. Darko: O daaa! Sandra: Hm, da… Kako mi krenemo razgovarat, imamo stereo: MAMA – TATA – MAMA - TATA, JA BI – JA BI – JA BI – JA BI… NI jednu rečenicu ne stignemo dovršit do kraja, niti jednu misao, stalno odgađamo što smo htjeli reći… „Zapamti što si mi htio reći, pa ćeš mi reći….“ I to tako iz dana u dan, mene najviše to izluđuje. To stereo zahtijevanje, kad god mi nešto krenemo pričat' oni su centar svijeta, prekidamo našu komunikaciju i krećemo se bavit njima. I mislim da je tu ključni razlog gdje dolazi do raspada brakova – upravo uslijed toga. Ljudi stalno svoje razgovore guraju pod tepih, čekaju kada će to jednog dana doći na red… i to tako Naš jedan ima deset, drugi pet godina i kad se to ponavlja iz dana u dan, od doručka , ručka, večere…. Darko: Interesantno, svaku minutu imaju nešto za pitat’…

NF


interview Sandra: Ja bi samo htjela reć' da se današnji roditelji puno puno više bave djecom nego naši roditelji ili roditelji naših roditelja. Kada bi otac nakon ručka zalego' u fotelju ili dvosjed i dva sata spavo' bilo je :„ŠŠŠŠ… tišina, tata spava!“, a ja otkad imam djecu poslijepodne nisam zaspala. Ja ne znam šta znači ja ću zaspat’, a pustit’ ću moju djecu, ili da su moje potrebe bitnije od njihovih. Ja sam njihova 24 sata. NF: Misliš li da to možda i nije dobro? Sandra: Pa mislim da je to prekrasno, mislim da je to divno , ali dan ima 24 sata i toliko toga sam ja jučer i prekjučer htjela reć' Darku, ja sam danas već u drugom filmu, ja ne znam što sam s njim htjela, koje teme… Darko: Ustvari ovako kad dođemo na intervju onda se malo zbližimo NF: Čekate vrijeme kada djeca padnu u nesvijest da bi mogli razgovarati? Sandra: Pa kad padnu oni u „nesvijest“, padnem i ja u „nesvijest“… Darko: Ja počinjem živjet u 11 sati kad svi zaspu. Sandra: Ja ne mogu… ja u 11 ne mogu više, ja isključujem propelere, osim toga vi muškarci nemate pranje, perilica, sušilica… Darko: Imamo neke druge stvari. Sandra: Imate druge, ok, ok… ali ja ne mogu funkcionirat’. NF: Što je bolje bilo prije, recimo 90ih, kad ste bili „mladi“, dok niste imali klince, obaveze… a što je možda bolje danas? Sandra: Pa recimo moja majka i dan danas kuha 3 vrste mesa za ručak kao i njegova mama i najbitnije je šta se jede. Ja sam smatram da je puno bitnije provest’ dva-tri sata kvalitetno s djecom i pojesti nešto usput. Naši roditelji su zazirali od restorana, što naravno zbog financija, zbog tog kućnog miljea, gdje se stalno kuhalo, žena je bila kuharica, majka,

NF

domaćica. Ja smatram da nije bitno da su mi prozori čisti i da je baš sve uredno, nego da je bitnije da sam dva sata sa svojim djetetom u parku. To su ti kriteriji koji su danas okrenuti. Danas je mogućnost prehrane veća, neću ulazit koliko kvalitetne ili nekvalitetne, hrane ima na svakom koraku što isto prije nije bilo. Ali taj trenutak bavljenja, komunikacije, priče… ja svojoj djeci nekad znam ispirat’ mozak kolko' pričam s njima, jer me interesira sve, tretiram ih kao velike. Oni za mene nikada nisu bili mali. Naravno da imam pojam što dijete s 4 godine može, smije, do kud je njegov prag inteligencije i šta mu smijem dopustit , ali ja njemu nikad nisam samo gugukala. On je za mene bio mali čovjek - ja sam te rodila jer te volim, ne da me maltretiraš i ajmo' sad nać' neki suživot do tvoje 20-te, 25-te kad ćeš otić' od kuće… Mislim da se danas roditelji puno više bave djecom. Moj djeda u Duvnu koji je vodio krave na ispašu, nije imao ovakav princip, a i ja svojem ocu neke stvari, naravno mogu oprostit zbog njegove startne pozicije, načina na koji se njega odgajalo itd… Ali današnji roditelj je definitivno, neću reć' žrtva svog djeteta, ako to dijete voli, bavi se njime, želi mu sve priuštit… ili je to možda stvar što živimo u gradu pa smatramo da naša djeca moraju sve i engleski i klavire i tenise, ovo – ono, pa tu postajemo žrtve svega toga što u malim sredinama nema. Pusti se dijete u dvorište da skače, bavi se i odrasta s prirodom i sa tom nekom okolinom. Ja opet kažem, moje dijete je moje dijete. Ja kad sam rodila dijete ja sam nakon 5 dana izašla s njima vani, sa 15 dana je dobio putovnicu, mi smo njega vodali. Govorili su mi da dijete do godinu dana mora imat’ svoje sisteme; spavat’ na istom mjestu, kupanje, klopa, sve. Ali današnja djeca su djeca svojih roditelja koja od trenutka kad se rode žive život svojih roditelja. 80

Darko: Ja mogu podijelit svoj život na prije djece i poslije djece. Ne prije braka, studija, ne znam već čega, nego prije djece i poslije djece. Sandra: Pa da, pazi da mi sad nemamo djece mi bi sad tu sjedili s tobom i pričali kolko' oćeš, dakle cijeli naš dan je tempiran prema njima. Prvo su oni pa tek onda što ostane vremena za nas. Nažalost u strci života, ali opet kažem mi imamo prekrasne poslove, da stvarno imamo vremena i bavit’ se tom djecom… Evo ja sam sad bila u Osijeku, Marko je bio sa mnom tjedan dana, bili su školski praznici, pa je Lovro bio sa mnom tjedan dana… mi svoju djecu vodimo i putuju s nama, s njima se bavi neko 24 sata dnevno. Nije moj posao da odem u 7 i vratim se u 6 iz kancelarije. Ali ipak u toj strci dan ipak traje samo 24 sata. Darko: Ne bi škodilo da se malo sporije Zemlja okreće NF: Znate li točan datum početka vaše veze? Darko: Znamo! NF: A točan datum završetka? Sandra i Darko: Ha, ha, ha …… Sandra: Još ne znamo, nadam se da ga nećemo ni saznat. Znaš ono: „Što će bit sa mnom kad ti umreš, dragi?!“ NF: I koji je to datum? Darko: 23.02. Nije zeznuto za pamtit – imamo jednog prijatelja kojem je rođendan baš tada pa tako pamtimo. Sandra: Ja moram priznat da ja imam probleme sa brojkama, tako da vrlo često znam okrenuti djeci datume rođenja, ali ja zaista imam vrlo često problema sa brojkama tako da često ne znam ni koliko košta neka stvar… Darko: I lijevo – desno… Sandra: Da, to imaju sve žene. NF: Darko, tko tebi bira odjeću? Darko: Ja sam jako sretan ako Sandra meni pomogne i ako ja ne moram razmišljat o tome, premda vrlo često i


interview

NF


interview

sam kupim. Ali puno mi je lakše ako ona to obavi umjesto mene, onda ne moram razmišljat’ o tome. Ali ako sam negdje u prilici sam, onda kupim sam. NF: Hoće li Darko kupiti jaknu sa zakovicama? Sandra: A ne, neće ono kupit’ jaknu sa zakovicama. On je škrt da bi napravio takav incident ) Moda i služi kao eksperiment da si nisi dosadan… Darko: To tebi! Meni moda služi da se obučem. Neću jaknu sa zakovicama. Točka! NF: Ko je po vama prepoznatljiviji u medijima? Darko: Pa Sandra, naravno. Sandra: On dođe kao pratnja, ali njemu to ne smeta, on to voli. Neću reć' da je on u sjeni, ali on se uopće ne voli eksponirat’. Meni nekad zna ić' na živce kako po meni plazaju razno razni u hotelima, na domjencima… On fino papi svoje, gleda okolo… Ja

NF

ga opominjem: ksss - kss - ks, ajmo', ajmo'… on kaže: „Čekaj još malo, baš je dobar sushi. Oćeš' probat’ malo? „ Tako da to njemu ne smeta. NF: Sandra, da li ti je poznata Darkova sklonost da kad ide negdje nešto raditi nosi hrpu „šećera“ sa sobom u bilo kojem obliku, čokolade, bombonjere…? Sandra: A pa to je lijepa osobina, ja sam jako ponosna na svog muža ako je takav. To mi je lijepo ćut'. Volim kad je gentleman, volim kad je kavalir i volim da ima te neke fine manire. Plaća kave i studenticama i tako dalje… Darko: Volim bit fer. Vrlo mi je važno samom prema sebi da budem fer. Makar bio i na gubitku. I ne dozvoljavam da mi studenti plaćaju kave, čisto statusno. Jedino u nekoj iznimnoj prilici ako me žele počastit. Evo sad si me sjetio jedne stvari: ja kad sam diplomirao u Beču sam pozvao svog profesora na ručak i 82

stvarno sam imao namjeru ja platiti, i bilo bi logično da sam ja platio, ali on je to tako izveo da ja to nisam uspio platiti. Eto, to je jedna sitnica koju ja pamtim. To ti je bečka škola NF: Kava je bila suradnja koju si ti Darko zajedno sa suprugom imao s Art'som? Darko: Odlična je bila suradnja i preporučujem je svima. NF: Koliko vremena provodite za računalom? Darko: To uglavnom radim ja… Sandra: Ja sam nepismena! Darko: Sve više vremena provodim i to mi zapravo ide beskrajno na živce, ali je taj stroj, ta kanta postala sastavni dio života, kao i telefon, tako da teško se od toga sada odvojiti. Ali da zapravo jako puno vremena oduzima, oduzima, i sve više. Sandra: Meni je reko’ kupit mobitel s jabučicom. Mora imat jabučicu Tako sam vidila i finu torbu za laptop, a ne


interview znam ga ni uključit’, djeca mi se rugaju . Joj kako ću kupit' tu torbu za laptop! Ja bi još na onim ukrasnim finim papirima pisala pisma, meni je to nekako toplije, ljudskije… Ja još hodam po knjižarama, gledam olovčice, blokiće, ja nisam još odrasla po tom pitanju. Darko: Ja kao i svako muško volim tehniku i znam šta sve kompjuter pruža, šta se sve na njemu može napravit, zapravo me sve to skupa i veseli, ali uzima vremena. NF: Kakav je Sandra vozač? Darko: Dobro vozi. Dapače, odlično! Sandra: Ja sam počela vozit’ sa drugom trudnoćom. Dugo sam vjerovala da je vožnja nije za mene. A mislim da ću tako i na kompjuter preć'. Ja sam od onih tipova što dugo nešto biraju, ubjeđujem se da to nije za mene i onda jedan dan kažem – sad

idem! I čim sam položila vozački sjela sam i otišla u Trst sa svojim babama u šoping. Imala sam trbuh do volana. On je grizo' nokte. Evo neki dan sam napravila tri torte. Godinu dana ne radiš torte, onda tri torte odjednom. Al’ to su valjda ti nagli tipovi. Ne radim one stvari dugo, dugo, dugo, a onda tri puta zaredom ) Jel' ti sad jasno zašto apstiniramo? Darko: Ha, ha, ha ……

Sandra: Bio si brz, al' znaš što ću ti reć’: ovo mi je najinteresantniji i najbolji intervju koji sam imala u životu. Kakoš' ti to sad koncipirat’, kavu si ti sliku o nama dobio, ono psihološki profil i sve to ? Darko: Ha, ha, ha ……

NF: Automatski mjenjač ili manualni? Sandra: Ne, ne, samo automatik! U „drive“ fino , ko' kuhartica američka. Kad imaš dvoje djece iza, pa dodaješ loptice, bočice, bombone apsolutno je nepojmljivo - kuplung mjenjač i to sve. (Darku) Znaš da neki dan nisam znala Blaženkin auto pomjerit'…. Darko: Ha, ha, ha …… NF: Hvala vam ljepo..

NF


recycle bin ili ti ga’ natječaj na kojem nismo prošli Vizualni identitet Splitsko dalmatinske županija - natječaj Turističko vijeće Turističke zajednice Županije splitsko - dalmatinske raspisuje natječaj za izradu vizualnog identiteta i slogana Splitsko dalmatinske županije kao turističke destinacije.

opis koncepta «dalmacija u mom oku» Zaštitni znak prikazuje oko, točnije zjenicu smještenu između dvije linije koje opisuju očne kapke. Samo oko simbolizira apsolute vrednota i vrijednosti; čistoću, netaknutost, osjetljivost, bistrinu i vid kao ključni opažajni receptor za epistemologiju Dalmacije. Unutar oka preciznije šarenice formirana je zvjezdasta mnogokraka likovna forma koja uz anatomsku funkciju šarenice grafički stilizira sunce i sunčane zrake, te na taj način uvodi i prvi od prirodnih elemenata ambijentalnog određenja lokacije. Gornji i donji odbljesak unutar oka opisuju i trenutni položaj sunca kao bitnu artikulaciju raspoloženja. Donji, tamnije modri «kapak» predstavlja morsku pučinu točnije val, njegova zakrivljenost tj.

linearna napetost je veća (manje zakrivljena) od gornjeg «kapka» i tim načinom se opisuje blag karakter mora. Ta pitomost leži u smjeru likovnog čitanja (lijevo prema desnom) linija počinje svoj put gotovo vodoravno da bi zatim blago pala i počela se uzdizati jednakim intenzitetom. Gornji «kapak» svojom pozicijom i svjetlijom bojom sugerira planine koje se nadvijaju nad morem ili jednostavno postoje u njegovom zaleđu. Karakter gornje linije jest bitno drugačiji od opisane donje; čita se naglim uspinjanjem prema vrhu (Biokovo) koji u svojoj linearnoj napetosti ne dopušta formiranje i vrhunca kao ishodišne pozicije, već se pretvara u tjeme (Velebitski masiv) i postepeno spušta, te svoj put završava na višoj točki od početne (Dinara, Svilaja, Zagora). Providnost

DALMACIJA u mom oku projekt

natječaj za vizualni identitet i slogan / elaborat i vizual Naslov

Dalmacija u mom oku klijent

Turističko vijeće TZ Županije splitsko - dalmatinske godina

2008.

NF

84


recycle bin i prozračnost obje linije podražava atmosferičan prikaz čistoće , prirodne ekološke ne narušenosti lokaliteta. Otvorenost «kapaka» i izostanak formiranja očne elipse svoj temelj nalazi u simboliziranju otvorenosti i ne rigidnosti (kao sociološki određeno počelo), te kao drugo naglašava dinamičnost i modularnost kao spremnost na interakciju moderne i otvorene sredine. Tim altruističkim elementima vješto balansira i harmonizira rigidnost oka kao (u taktilnom smislu) nedodirljivog simbola vrijednosti. Tipografija korištena u logotipu dijelom se osvrće na bogatstvo Dalmacije u smislu plodova i prostora tako da svojim tankim linijama okružuje izdašne prostore praznina (bjelina), drugim dijelom sugerira fragilnost i senzualnost homogenizirajući taj odnos u zaokruženu cjelinu. Slogan je manjeg slovnog reza kako bi omogućio naglašavanje «Dalmacije» i podcrtava navedenu kompoziciju. Vizualno je

poravnan s desnom stranom logotipa kako bi dinamizirao ukupan dojam likovne kompozicije zaštitnog znaka i logotipa. Boje koje se nalaze u predloženom vizualnom identitetu također nose već navedenu bitnost ambijentalnog i modernog. Riječ je o više nijansi modre boje s efektom proziranja, o plavoj koja u sebi ne sadrži elemente drugih boja, te modroj koja osim plave u svom sastavu ima i crvenu. More, nebo, planine i obale u ovom su vizualnom identitetu podijelile svoje uloge kroz nijansiranje istog tonskog niza plave, te na taj način naglasili međusobnu ugođenost i harmoniziranost. Nepretenciozno i opušteno unutar samosvjesne dominantnosti glasila bi verbalizacija kolorističke formule. (Usklađeno, decentno tek konotaciono tradicionalno i vrlo spremno na komunikaciju.) Predloženi slogan «Dalmacija u mom oku» koristi poznati literat Krste Jurasa iz 1982. godine koji i biva

idejnim i konotacionim predloškom cijelog koncepta. Zrcaljenje Dalmacije u oku kao premisa iskustvenog omogućava da se pokuša opisati neopisivo, te nudi slogan kao ulaz u doživljaj - nikako njen opis još manje definiranje. Slogan je u ovom slučaju poziv, kako nama koji poznajemo daljnji tekst pjesme (i možda smo ga spremni banalizirati) tako i publici kojoj želimo reći da posjetiti Dalmaciju je vrijedno iskustvo, no isto tako i ljudima koji žive u Dalmaciji, te koji bi ga trebali prihvatiti, živjeti, poistovjetiti se i ponositi njime. Slogan je neposredan, snažno personaliziran, u prvome je licu, odnosi se na Dalmaciju i na njen odraz u osobi koja ga čita ili izgovara. Izravna veza dobro nam poznatog slogana i vizualnog identiteta lišenog povijesno nasljednih elemenata nudi ujednačen omjer idejne kompozicije za daljnje komuniciranje i građenje brand identiteta.

DALMAZIA la pupilla del mio occhio

ADD / OGLAS Vizualni identitet Splitsko dalmatinske županija - natječaj Turističko vijeće Turističke zajednice Županije splitsko - dalmatinske raspisuje natječaj za izradu vizualnog identiteta i slogana Splitsko dalmatinske županije kao turističke destinacije. Rok za primitak prijava je 25. travnja 2008. do 16 sati (ne vrijedi poštanski žig preporuke ili obične pošiljke).

projekt

natječaj za vizualni identitet i slogan / oglas i elaborat Naslov

Dalmacija u mom oku klijent

Natječaj je javni i otvoren za sudjelovanje za sve pravne i fizičke osobe s područja Republike Hrvatske. Svaki od natjecatelja, autor ili skupina, ima pravo sudjelovanja na ovome Natječaju s najviše tri rada. Natjecatelji ne smiju obznanit javnosti svoje radove i dužni su ih držati anonimnima sve do objave rezultata Natječaja. U suprotnom, natjecatelji i njihovi radovi će biti isključeni iz Natječaja.

Turističko vijeće TZ Županije splitsko - dalmatinske godina

2008. 85

NF


recycle bin

DALMATIA the apple of my eye

This is just a sketch,

the rest wait for you

NF

86


recycle bin ADD / OGLAS Vizualni identitet Splitsko - dalmatinske županija - natječaj Turističko vijeće Turističke zajednice Županije splitsko - dalmatinske raspisuje natječaj za izradu vizualnog identiteta i slogana Splitsko - dalmatinske županije kao turističke destinacije. Rok za primitak prijava je 25. travnja 2008. do 16 sati (ne vrijedi poštanski žig preporuke ili obične pošiljke). Natječaj je javni i otvoren za sudjelovanje za sve pravne i fizičke osobe s područja Republike

Hrvatske. Svaki od natjecatelja, autor ili skupina, ima pravo sudjelovanja na ovome Natječaju s najviše tri rada. Natjecatelji ne smiju obznanit javnosti svoje radove i dužni su ih držati anonimnima sve do objave rezultata Natječaja. U suprotnom, natjecatelji i njihovi radovi će biti isključeni iz Natječaja. Natjecatelji ne smiju obznanit javnosti svoje radove i dužni su ih držati anonimnima sve do objave rezultata Natječaja. U suprotnom, natjecatelji i njihovi radovi će biti isključeni iz Natječaja.

DALMATIA the apple of my eye

Discover your dream place

projekt

natječaj za vizualni identitet i slogan / plakat i oglas Naslov

Dalmacija u mom oku klijent

Turističko vijeće TZ Županije splitsko - dalmatinske godina

2008.

Pobjedničko rješenje natječaja za vizualni identitet i slogan autor

gosp. Stipe Brčić, studio Norma international d.o.o. - Zagreb

87

NF


from media Preneseno iz tiska Bussines hr / Broj 242 / Intervju

NF

88


from media

89

NF


interview

NF


interview

Zvonimir

Vila

Vi ste ubili grafiku!

NF: Ti si akademski slikar-grafičar i baviš se grafikom. Možeš li nam opisati svoju suradnju s Art'som? Vila: Sergeja Bulića znam iz studentskih dana, kod istog profesora smo diplomirali. Gotovo isto razmišljamo. Radili smo neke stvari zajedno. Nisam vičan dizajnu kao Sergej, nisam se time bavio. Ja sam radio osnove neke ideje za etiketu kupinovog vina, što je Sergej dalje obradio. Također, čestitke za poštansku banku, radili smo i cd za radio 101.

koji to organiziraju te opće stanje u hrvatskoj grafici nije na nivou tradicije. Da ta tradicija izumire. Ja sam znao da moj rad jer je, pošto je, tradicijski rađen, nije potrebno objašnjavat da se grafika dijeli na industrijsku i tradicionalnu. Tradicijska je zaboravljena i nije više potrebna. Htio sam ih šokirati , da ja ustvari budem ta grafika. Skinuo sam se gol, namazao se bojom i otisnuo sebe crnom bojom i napisao: „ vi ste ubili grafiku“. Ne znam kako bi to sad objasnio.

NF: I kako ta suradnja izgleda? Vila: suradnja je normalna, opuštena. Nemam nekakve blokade da moram objašnjavati Sergeju: moraš ovako, onako…mislim da se slažemo.

NF: Kakva je reakcija bila na to? Vila: Reakcija je bila, dođite za 15 min moram pitati žiri. Ja sam došao i : „ne, ne možemo to primiti.“; uz to sam dao i križni put. Mislim da je to dosta povezano bilo, križni put i riječ ubojstvo. Križni put sam imao gotov.

NF: Kakav je danas posao s kojim se baviš, kako on kotira u Hrvatskoj, možeš li ga usporediti s pozicijom istog posla u svijetu? Ti se zapravo baviš dubokim tiskom? Vila: Ja se bavim s onim što izumire, što izumire nažalost na akademiji, a izumire jer to nitko ne želi raditi. A to je posao koji je prilično težak i prljav a produkt mora biti potpuno čist. Ne znam ti ja što bi dalje rekao. NF: Zanimljiva je bila tvoja prijava za bijenale. Možeš li nam o tome nešto reći? Vila:Ja sam se prijavio, zapravo htio sam se prijaviti za bijenale hrvatske grafike. Pretpostavljao sam da…. ljudi

NF: Ti si zapravo napisao na grafici… Vila: Na toj velikoj grafici gdje sam sebe otisnuo, sebe moje tijelo, čak je i dobro ispalo. Ja se nikada nisam mislio baviti načinom kao Tom Gotovac koji sad sjedne tu i skine se gol. Ja sam to napravio iz nekog revolta. A znam da oni su ubili grafiku. J**i ga Možda je ta riječ teška. NF: Ti zaista misliš da su oni ubili grafiku? Vila: Ja zaista mislim da jesu! Jesu. Ja sam s Parom razgovarao, on je meni rekao: „ to je parna lokomotiva koju ne možeš zaustaviti.“ Ja sam pokušao

91

-nemojte ići u to . Je, Paro mi je to rekao. NF: Je li to nezaustavljiva lokomotiva? Vila: Je. NF: Zato što je premalo ljudi koji znaju cijeniti tradicionalnu grafiku ili je ukupna svijest jednostavno konzumerska? Vila: Mislim da je ukupna svijest konzumerska, ali i mlad čovjek što dođe na akademiju, prvu-drugu godinu, što će on ići prljat ruke, boje, što će se ići mučiti s nekim kašetinama dolje u podrum, u crnilo. Druge su generacije. Mladi ljudi koji dođu na akademiju glavno im je da postanu artista, a ne da idu raditi. To je problem ne svijesti nego likovne akademije. NF: Akademija ne bi trebala stvarati umjetnika. Ona bi trebala omogućiti širok spektar znanja o nečemu, vještine? Vila: Meni je likovna akademija jedna najobičnija škola u kojoj se uči razmišljati, a onda raditi! Ja ne znam drugačije. Vezano na biennale - ja sam pokušao svojim radom…možda šokirati… Ja jesam kasnio jedan dan, rok je prošao, ali da sam donio nešto drugo to bi primili. Ali kad sam donio ovo gdje sam optužio. Ja jesam direktno optužio. Opet, nisam lagao. Sebe sam otisnuo u crnoj boji kao revolt. Mislim da je to povezano i taj križni

NF


interview put i možda da ne bi patetično zvučalo … Isus kao ubojica ondje, pa vi ste ubili grafiku ovdje…Slavica Marković je počela drhtat. Ozbiljno. Baš je počela drhtat. Kao nemojte, znate, nije zgodno, ipak ću ja zvati žiri, ipak kasnite… Pa primili smo prijašnjih godina i neke drvoreze. NF: Po mojoj spoznaji Slavica Marković (kabinet grafike HAZU) je osoba koja razumije grafiku. Ali da li je to neki strah u tebi prvo što si donio jedno klasično djelo, a uz to si donio i jedno djelo koje metjerski su oni naviknuti primati, kao neki novi oblik, ali je izraz kojim si ti to napravio uvjetno rečeno svježiji, moderniji pa su ga zato htjeli još jednom pogledati? Vila: Ma ne, ja mislim da je pravi razlog taj tekst: „vi ste ubili grafiku“, to ih direktno optužuje. Rad bi tamo visio. To bi ljudi gledali. I to kakva optužba. Ti si ubojica. Mislim to je činjenica, nema neke presude. Ja sam to rekao, možda i nemam pravo na takav način suditi. NF: Imaš kao netko tko stvara. Tko na određeni način sudjeluje u javnom životu grafike. Reci mi kako se danas živi od grafike? Vila: Ja samo živim od grafike, ne znam ni sam kako. Živim. Ne znam. Ja to tebi ne mogu objasniti. NF: Kakva je hrvatska grafika danas. Vila: Mislim da ima naših kolega koji to rade, rade po ateljeima. Može se naći. Na kraju krajeva i ti koji su zatvoreni po ateljeima, nema ih vani, pitam se čemu sve to, za koga sve to? Kad je to toliko prekriveno s kompjuterskim grafikama. Ne znam. Jednostavno je zatvoreno. Najbolje godine su bile 70-te i 80-te u doba Kinerta, Detonija. Ali mislim da bi i Para trebalo spomenuti. NF: Nije li Frane Paro nažalost malo medijski u defanzivi? Vila: Mislim da je odustao. I sam mi

NF

je to rekao: „ Ja sam odustao od toga.“ NF: Mislim da se time preklopio s Verom Horvat Pintarić koja je rekla da ona odustaje, ne želi više educirati. Možda je i Paro odustao od educiranja? Vila: Ali čekaj, kad pogledaš tko je danas na grafičkom odjelu? Tko? Kompjutor je zavladao. Što će mladi čovjek vrtiti dolje ono što smo ti i ja radili (u podrumu akademije)? NF: Mnogi kažu da je bitmapa kao medij bilježenja imaginacije dominantna Može li ona zamijeniti ruku, da li je imaginacija bez ruke dovoljno izvorna? Vila: Može. Mislim da može. I zbog vremena u kojem živimo. NF: Ne igra li slučaj jako veliku ulogu u jednoj grafici, kada igla krene svojim putem i doda neki novi šarm cijeloj priči.? Vila: Pričaš zapravo …u startu je sve iskrivljeno, nema šarma , nema igre. Na takav način ti i ja možemo razmišljati o šarmu aquatinte, šarmu kiseline, šarmu kalofonija, ploče, šarmu - baviti se polirati neku ploču, zanatski dobro napraviti. Jedno su umotvorine. Jednostavno me povređuje, dosta mi je, kome god dođeš stalno moraš objašnjavati što je to grafika! Ne to vam je otisak, multi original, radi se rukama, težak posao. Stalno nekom objašnjavam… NF: Hoćeš li ljudima zapravo ići objašnjavati što je crtež a što je grafika. Zar se tu ljudi dovoljno ne pogube ne razumijevajući esenciju da je grafika ono što je u tom mediju najbolje izgleda, što je kreirano i osmišljeno za taj medij. Vila: Trebalo bi napraviti paralelno uz trijenale i izložbu tradicionalne grafike. NF: Vidiš to je dobra ideja. To bismo 92

mogli ponukati. Hoćeš li biti izbornik? Vila: da ja bi izabrao 10 ljudi s tobom. NF: Reci mi koji auto voziš? Vila: Land Rover,Defender džip stari. Samo terence! Uživam u njemu! NF: Osigurači rade? Vila: Ha, ha, haa... NF: Kako tvoja supruga gleda na taj tvoj posao. Ona te upoznala kao artista. Ona je poprilično mlađa od tebe? Vila: Da. Ona je 17 godina mlađa. Mislim da je upoznata sa mnom. Govorim joj o tim problemima. Ali ne može to toliko osjetiti kao ti i ja. Je upoznata, ali nije te struke. NF: Imaš klince, mlađeg sina i stariju kćer. Možeš reći i kako se zovu. Da li oni profitiraju od tvoje profesije? Vila: Mislim da da. Mala Karmen ima 3,5 god ona zna što je preša, pločica, zna da je otisak i zna da je grafika. Čudi me da dijete može znati. Čak bi mogla znati reći što je grafika a što crtež. …vidi prešu. Na akademiji je vidjela prešu, kod mene u ateljeu i kad je kod Para je vidjela prešu, rekla je tata mi imamo istu takvu! Prerano je to govoriti. Ona vidi da ja tamo radim, da vrtim…. NF: Ali zapravo oni žive s tatom kojeg vide da crta! Koliko crtaš za njih? Vila: Crtam i živim od toga. Koliko dnevno crtam za njih - uglavnom navečer. Dođe ona kraj stola…teško je . ne bi ih volio gurat u to! Ponekad se malo zamislim, previše volim grafiku… Ona ako ode na akademiju, gdje sam onda, čiji sam onda? To može biti i sa Stipanom. Sam znaš. Možda je to previše da ti Stipana goniš…. Možda će biti poštari? Ne znam ovo sa ovim…žao mi je bilo. Tužno sam se osjećao što su me odbili. Mislim da nije razlog što sam


interview

NF


interview

NF


interview kasnio jedan dan. Žao mi je bilo. Kažem ti frendovski. Ne znam jesam li ti dobro opisao da ne ispadne grafika tone, ja ju držim, ja se borim. Mislim radim u tom ateljeu gdje radim. To je isto prostor od 20 kvadrata…. NF: Kako vidiš danas tu umjetničku scenu, što se tiče vizualnih komunikacija. Vila: Ne znam. Mislim da treba gledati od početka. Na akademiji više ne izlaze ljudi…uopće nema starih profesora, ljudi. Teško mi je odgovoriti na to pitanje. Jer svemu je korijen na akademiji. Smjena generacija i profesora…ti više ne možeš naučiti ni što je slikarstvo ni kiparstvo. Mi kad smo išli, mi smo imali stare profesore …. NF: Kako ti izgleda društvena scena. Jedno vrijeme si bio jako aktualan ..svugdje gdje se nešto zbiva… Vila: Malo sam pustio. sad se moram boriti da prodam nešto, čak sam i neko vrijeme pustio grafiku da bi mogao neke druge stvari raditi. Da živim. Sad sam se ponovno vratio. Mislim, ne možeš ju izgubiti. NF: Budući da ti ulaziš u taj jedan standard uvjetno rečeno nekih starih profesora, ja sam došao na akademiju iza tebe, ti si već onda glasio za maga crteža.. Vila: Mislim, maga crteža. Radio sam. Meni je bilo bitno raditi, samo raditi. Danas dođe student, ja se uvijek vraćam na ono isto, ne daj bože da ja budem student danas. Dođe u pol ure i uru pije kavu. Dođe u 11, cijeli akt stoji. Za mene je akademija škola. To je obična škola gdje ti učiš raditi. Zašto sam ja radio? Pa tako sam i prošao prijemni ispit jer sam radio. Pa nisam tamo došao gledat. Meni je kod Para, u početku mi nije bilo jasno, što je to, što taj čovjek hoće. U početku je šutio, šutio, onda je počeo govorit, ja ga nisam ništa razumio. Onda je

prošao jedan vremenski period kad je meni počelo u glavu dolaziti što je on zapravo govorio. Možda je on na takav način pristupao. Čak vjerujem da i je. On je postupao tako da vidi da li ću se ja zakačiti za to. I jesam, zakačio sam se. To je moje iskustvo. A Radio sam na akademiji. Mislim da sam ja normalno radio. To što drugi nisu radili, to je njihov problem, nije moj problem. A bilo je studenata na generaciji…oni su radili. Mogu satima izlagat zašto sam ja radio. J**i ga, Došao sam učiti. A ne izigravati umjetnika, ehej sad sam ja artista, sad ću ja hodati ulicom kao Charles Baudelaire, boem, Tin Ujević, ..ja sam grafičar. Isto kao i svaka druga škola, isto kao zubarska, ja sam htio raditi. A je, nekad sam i prekovremeno htio raditi. NF: Što bi danas rekao nekome tko bi htio upisati akademiju a da se želi baviti sličnim poslom kao i ti? Kad kažem posao, kažem jer je metijerski zahtjevan. Zašto se uopće pojavio pojam klasične grafike, zato što se paralelno pojavilo par računalnih fora? Vila: Mislim da se ona razdvojila početkom stoljeća. Mislim da se ona razdvojila na industrijsku i tradicionalnu. Mislim da su sitotisak i offset počeli ubijat, danas je doba kompjutora gdje on ima strašno velike prednosti za što sam na kraju krajeva koristio tebe jer ti to znaš, ja ne znam. Je, ima prednosti kompjutor ali treba ostaviti na miru tradicionalnu graf. Neka ona stoji, održava se… NF: Znači li to da nije moderan izraz u njoj, ona može odrađivati modernu temu potpuno aktualno. Vila: Može, ali na matrici. Zašto ne. Ja ne govorim, pa nije bitna tema. Mislim, meni tvoji radovi mogu se sviđati, neki ne. Ali ti ju radiš na osnovama grafike koje si učio. Ti. Može mi se sviđati ili ne. Ali je dobro napravljeno. Meni ulazi kod tebe 95

nešto dobro, ali ne i lijepo. Ja mogu cijeniti tvoj rad ali mi se ne mora sviđati. Ti radiš na školskim osnovama . Ti radiš školski, možeš moderno…osnova je matrica, otisak na papiru. Ja cijenim školski rad. NF: Da te vratim na početak, kako ti je išla suradnja s Art'som? Vila: Kad ne znam, kad ja te usluge uopće ne znam. Ja priznam. Mislim da mi je to mana. Jer sam radio dizajn, i bilo mi je neugodno reć'..ja to ne znam.(skicira raspelo dok priča). Crtam i kad govorim. Teško je govoriti. To ti možeš razumjeti. Nisam ja sad neki borac za grafiku, sad ja jadan, pa nema grafike više, ali činjenica je da koga to zanima. NF: Reci mi ima li još slikarstva, klasičnog, štafelajskog? Vila: E’ to je pitanje. mislim da ga ima. NF: Misliš li da je to put manjeg otpora jer sliku naslikaš za uru I pol. Vila: S Parom sam razgovarao prije godinu dana, on je počeo ukidati grafiku na akademiji NF: misliš da je to počeo činiti radi premalog interesa?. Jer ima malo grafike i malo ljudi može doći u kontakt s tim medijem? Vila: Mislim da ovi ljudi koji su došli na grafiku da ih sad ne spominjem…što ti možeš od njih naučiti. To je nešto slično kao i Vjekoslav Šutej. Od Miroslava Šuteja si mogao nešto naučiti. Od njega si mogao naučiti i biti otkvačen. On je to dopuštao. NF: Nije li Šutej bio i veliki dizajner? Vila: Dopuštao je opaljenosti i radi što hoćeš. Mislim da je greška što takvih profesora više nema na akademiji.

NF


interview NF: Pričaju da je najvrednija stvar koju je Šutej napravio su mobili, iako on nije autor tih mobila. To znaš? Zlatko Šimunović je prvi radio mobile. Šutej se primio tih mobila i ostao raditi na tome. To je jedan podatak koji ni struka nešto naročito ne ističe. Možda je nestalo forme odlaska u ateljee? Vila: Opet se sve svede na tu riječ rad. Treba to promatrati društvenim kontekstom. Čovjek koji dolazi u jednu ustanovu koja se zove akademija, on sebe smatra artistom na početku, brijač, on je umjetnik. NF: Možda je to jednostavno sklop društveno-socioloških okolnosti: svi su celebrity, i on je automatski artist? Vila: Čemu onda primijeniti neku tehniku koja se radila u 15 st.? NF: Međutim ta stvar koja se radila u 15 st. koristi se i danas! Vila: Ali u glazbi…tko radi violine..ima toga malo. Ili old-timer automobile. Teško je to govoriti. malo si me zatekao.

NF: Reci mi zapravo odakle si ti? Vila: Iz Zagreba, ali i iz Zagore. Okolica Knina, Drniša. Po tati iz Knina, po mami iz okoliša Drniša.

kad sam ih pitao imaju li jednu grafiku, rekli su možda imaju u ladici. Pitao sam zašto. Onda gdje je ta grafika? Nisu je imali.

NF: Tvoj otac je dugo imao galeriju u Tkalčićevoj? Vila: Da to je tragedija. E' da mi je to imati danas. Moj otac ju je prodao, roditelji su se rastali, sigurno je bilo 200 metara kvadratnih.

NF: Mislim da znam odgovore na to, ali ovo je tvoj intervju a ne moj pa … Vila: Zašto u galeriji Mala?

NF: Tamo su se mogli naći i tvoji radovi? Vila: Ma nije bilo mojih radova, NF: Ti mu ih nisi htio dati ili…? Vila: Nisam se ja slagao s njime jer je on tamo imao kokošinjac. NF: Ima li danas galerija gdje se može vidjeti artistička grafika? Vila: Mislim da gore u Tkalčićevoj, mala galerija, kako se ono zove «Šovagović». Mislim da tamo ima. Tamo sam ih znao vidjeti. Evo, odi u galeriju «Mala» niti jedna grafika, i

/ Tekst: Petar Holenda / Vokal: Dražen Čućek / Back vokali: Sophy i Napaljeni Dječaci / Muzička produkcija i aranžman: Željko Luketić / Ton majstor: Mario Vulinović-Stripy /

NF: Ne da je nema u galeriji Mala, nema je općenito. Stvoren je bio stav početkom 90-ih da grafika nije original. Što je potpuno pogrešno, ona je multioriginal. Do toga je došlo time što su se neki snalažljiviji umjetnici počeli igrati sa sitotiskom , saturirali tržište s takvim djelima, konkurirali s niskom cijenom i da se to smatra grafikom i da su sve potpisivali s «EA» (E.A. = otisak autora). Vila: Zato se ja ne potpisujem više. Neću iz principa!

«Mlohavi utikač» Radijski Queer magazin

Zvone Muda po svuda

projekt: CD omot / ilustracija Zvonimir Vila naslov: Mlohavi utikač klijent: Radio 101 godina: 2008.

NF

96


oglas (potplaćeni)

SCHIESSER SHOPS IN CROATIA Importanne Galleria , Schiesser Shop, Iblerov trg 10, 10000 Zagreb, tel. +385/14 61 96 16 Centar Kaptol, Schiesser Shop, Nova Ves 17, 10000 Zagreb, tel. +385/14 86 02 54 King Cross, Schiesser Shop, Škorpikova 34, 10000 Zagreb, tel. +385/13 45 73 42 City Center One, Schiesser Shop, Jankomir 33, 10000 Zagreb, tel. +385/13 87 89 79 Tower Center, Schiesser Shop, J. Polić Kamova 81a, 51000 Rijeka, tel. +385/51 40 39 92 Schiesser Shop, Zadarska 11, 21000 Split, tel. +385/21 48 04 49 Roses Fachion Outlet, Schiesser Shop, Vrankovec bb, 49 223 Sveti Križ Začretje, tel. +385/49 22 86 06


S

visual & process communications

www.arts.hr


NICE FACE - newsletter by ART's