Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

18. travnja,

  2012. • ST invest tjedni newsletter • Broj 59 / 2012.

‘Jedini izlaz za Španjolsku je izlazak iz zone eura’ Pad cijena i skok osiguranja španjolskih državnih obveznica pokazuje da program LTRO Europske centralne banke za Španjolsku ne funkcionira i da se problem insolventnosti ne može rješavati povećanjem likvidnosti Nezaposlenost mladih do 26 godina poprimila razmjere katastrofe Postotak nezaposlenih osoba starih od 18 do 26 godina u odabranim zemljama 50 uveden euro

40

Španjolska Grčka Portugal Italija Irska Francuska UK Njemačka

Lehmanova propast

30

20

10

0 1992.

1994.

1996.

1998.

2000.

2002.

2004.

2006.

Povijesni rekord Prošloga tjedna u fokus europske dužničke krize naglo je izbila Španjolska. Nakon nekoliko dana koji su bili donijeli olakšanje, prinos na 10-godišnje europske zadužnice ponovo je naglo porastao za 15 bazičnih bodova, na 5,93 posto, a u ponedjeljak i na 6,15 posto. Trošak osiguranja španjolskog državnog duga pomoću credit-default swapova ili CDS-ova dosegnuo je povijesni rekord: za petogodišnje obveznice skočio je sa 476 bazičnih poena u četvrtak na 505 u petak, tako da sada trošak osiguranja deset milijuna eura španjolskih obveznica na pet godina stoji 505.000 dolara na godinu. Broj 59 / 2012.

2008.

2010.

2012.

Industrijska proizvodnja se ne oporavlja Kretanje proizvodnje prije i poslije krize (2006.=100) 120 115 110 105 100 95 90 85 80 75 70

1

Španjolska Francuska Italija Njemačka

2007.: Njemačka 1997.: Francuska 1987.-1988.: Italija 1996.: Španjolska

90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12

18. travnja, 2012.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Sve se to dogodilo nakon što je središnja banka Španjolske objavila da je povećala razinu zaduženosti kod Europske centralne banke na 316,3 milijarde eura u ožujku, sa 169,86 milijardi u veljači. Analitičarima i sudionicima privatnih tržišta državnih dugova odmah je bilo jasno da su se španjolske poslovne banke našle u velikim poteškoćama s likvidnošću čim je njihova centralna banka povukla toliki novac iz sustava eurozone. Štoviše, da bi posudila novac Banci Španjolske, ECB je, po svemu sudeći, smanjila pozajmice drugim centralnim bankama zone eura.

Raskorak između Amerike i Španjolske Kretanje indeksa S&P 500 i IBEX 35 10% Vrhovi: 9. lis 2007. & 8. stu 2007.

0% -10%

-12,5%

-20% -30% -40% -50%

Nema kupaca za obveznice Samo u ožujku ECB-ov dugoročni program povoljnog refinanciranja poslovnih banaka (LTRO) - u neograničenim količinaŠpanjolske ma, na rok od tri godine i uz kamatu od jedan posto - povećao se za 39,69 banke imaju milijarde eura. Ali, neto pozajmice oko 300 Banke Španjolske kreditnim instimilijardi eura tucijama povećale su se za 75,17 potraživanja milijardi, što znači da su se za 35,5 za nekretninske milijardi drugdje u zoni eura smanjile. Što su španjolske banke učinile s kredite, a tim novcem? oko polovica Prema procjenama analitičara, tih kredita je uložile su ga u španjolske državnenaplativa ne obveznice za koje nema kupaca na privatnim tržištima. Ako je to točno, onda ta činjenica ima dalekosežne implikacije: pokazuje, naime, da je LTRO operacija za Španjolsku u biti beskorisna. Poplava likvidnosti u monetarnom sustavu nije puno pomogla ni španjolskim dionicama. Kako je pokazao analitičar Doug Short na portalu Seeking Alpha, španjolski dionički indeks IBEX 35 vratio se nakon dvije i pol godine na gotovo istu najnižu razinu iz ožujka 2009., što znači da

-60% -70% 2007.

IBEX 35 S&P500

2008.

-54,5% Dno: 9. ožu 2009. -56,8% i -57,2%

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

je 54,5 posto ispod predkriznog vrhunca iz listopada/studenoga 2007. U isto vrijeme, glavni američki indeks S&P 500 gotovo je u cijelosti nadoknadio gubitak iz 2009. i nalazi se samo 12,5 posto ispod maksimuma. Insolventnost i nelikvidnost Nevolja Španjolske, kao i drugih zemalja južne periferije eurozone, jest da se, kako je napisao Peter Coye iz Bloomberga, “problem insolventnosti ne može dugo rješavati povećanjem likvidnosti. To je kao da netko pokušava preživjeti posuđujući novac, a njegov pravi problem je da nema zaposlenje.” A insolventnost se nad španjolske banke nadvija kao Damoklov mač. Španjolske poslovne banke u svojim knjigama imaju oko 300 milijardi eura kredita za nekretnine, a prema procjenama španjolske centralne banke oko polovica ih je nenaplativih. Izvješće Citigroupa prognozira da će se ove godine cijene nekretnina u Španjolskoj opet sniziti za 20 do 30 posto, što će dodatno pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja banaka.

Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

11/07/2012

99,99 / 0,11

0,000 / 0,001

17. 4.

Njemačka 2 godine

0,250

14/03/2014

100,20 / 0,15

-0,020 / 0,010

17. 4.

Njemačka 10 godina

2,000

04/07/2022

100,01 / 1,75

-0,310 / 0,033

17. 4.

SAD 10 godina

2,000

15/02/2022

100-00 / 2,00

-0-05½ / 0,019

17. 4.

Australija 10 godina

5,750

15/07/2022

116,38 / 3,80

0,005 / -0,001

17. 4.

Brazil 9 godina

10.000

01/01/2021

990,27 / 10,75

1,074 / -0,013

17. 4.

Japan 10 godina

1,000

20/03/2022

100,65 / 0,93

0,063 / -0,007

17. 4.

UK 10 godina

4,000

07/03/2022

116,92 / 2,10

-0,655 / 0,067

17. 4.

(Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je 21:00 sati u utorak)

Broj 59 / 2012.

2

18. travnja, 2012.


Tema tjedna / Domaće dionice

Tjedni newsletter

Stoga je španjolska vlada dala nalog bankama da prikupe oko 50 milijardi eura novoga jamstvenog kapitala kako bi stvorile amortizer za gubitke na nekretninama. U opasnosti su osobito banke fokusirane na domaće poslovanje, budući da velike multinacionalne banke poput Santandera i BBVA imaju profitabilne inozemne podružnice.

Nakon svega, analitičar Mike “Mish” Shedlock zaključuje da za Španjolsku nema drugog izlaza osim napuštanja Europske monetarne unije i devalvacije. “Hoće li se to dogoditi već ove godine, to je za raspravu”, piše Shedlock, “no ekonomski gledano ona je neizbježna budući da se postojeći poredak iz dana u dan pogoršava.”

Crobex na najnižoj razini kolebljivosti Hrvatski dionički indeks formirao je trokut u kojem se cijena ‘sabija’ i skuplja snagu za novi iskorak Niska kolebljivost Hrvatski dionički indeks nastavlja s laganim rastom, dok 200-dnevni pomični prosjek lagano pada. Kada bi se za Crobex računao indeks volatilnosti (VIX), zasigurno bi bio na najnižoj razini u zadnjih godinu dana. Mala kolebljivost je tipična za sporo rastuće tržište. Također na dnevnom grafu je vidljiva formacija trokuta: cijena se “sabija”, skuplja snagu, te najčešće žešće probije na neku stranu. Zadnjih dana najzanimljivije je bilo trgovanje Petrokemijom koja je napravila korekciju od čak 100 kn, s najviše razine od 380 kn do 280 kn, pa možemo zaključiti da su na tim cijenama razine podrške, odnosno otpora.

Crobex se smiruje i približava 200-dnevnom prosjeku 1.940,0 1.920,0 1.900,0 1.880,0 1.860,0 1.840,0 1.820,0 1.800,0 1.780,0 1.760,0 ’12 23 27

Ožu 05 05 09 13 15 19 21 23 27 29 Tra 04 06 11 13 17

1.740,0

Petrokemija se kreće između 280 i 380 kn

Zagrebačka burza

380,00 360,00

od 10.4. do 17.4.2012.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.845,02

+0,77

CROBEX10

1.009,48

+1,63

340,00 320,00 300,00 280,00 260,00 240,00 220,00

(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 17.4.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 10.4.2012.) ’12

Deset dionica u fokusu ulagača

16

22

26

28

Tra

04

TJEDNA PROMJENA %

06

11

13

17

200,00

TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

DRUŠTVO

OZNAKA

1.

AD Plastik

ADPL-R-A

125,00

+0,89

4,013

2.

Adris grupa P

ADRS-P-A

215,00

+2,45

2,371

3.

Belje

BLJE-R-A

87,00

+3,26

2,137

4.

Dioki

DIOK-R-A

34,20

+12,06

1,645

5.

Đ. Đaković hold.

DDJH-R-A

83,60

-0,54

1,297

6.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.240,00

+4,82

3,681

7.

Hrvatski telekom

HT-R-A

217,01

-0,40

14,129

8.

Petrokemija

PTKM-R-A

315,00

-1,25

15,915

9.

Valamar Adria h.

KORF-R-A

103,11

-4,53

2,939

10.

Viro

VIRO-R-A

444,00

-0,56

0,941

Broj 59 / 2012.

ZADNJA CIJENA KN

20

3

18. travnja, 2012.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Zašto je Apple ‘savršena dionica’

Unatoč padu cijene u posljednja dva dana, fundamentalni pokazatelji Appleovih dionica još uvijek su fascinantni i upućuju na kupnju

Što je pošlo krivo? Ulagači su cijenu Applea pogurali prebrzo uvis Prije samo pet mjeseci, dionicama Applea trgovalo se po 360 dolara; do kraja prošloga tjedna cijena im je narasla na 625 dolara. S kapitalizacijom većom od 600 milijardi dolara, Apple je postao najvrednija tvrtka na planeti. No, tada je došao petak s padom cijene od 2,8 posto (na oko 605 dolara), pa ponedjeljak s padom od 4 posto, na oko 580. Tvrtka je zadržala vrijednost od 560 milijardi, no cijeli investicijski svijet se upitao otkud sad odjednom taj pad. Što je pošlo krivo? Zašto baš sada? Ali, analitičari smiruju: riječ je o mini-prilagodbi, tehčitavo američko tržište dionica sada p/e sada 25 tako da Apple ničkoj reakciji na dugo razdoblje prenagloga rasta nošenog po tom pokazatelju još uvijek može rasti 50 do 75 posto. optimizmom ulagača. Kada se pogledaju fundamenti te diAppleova operativna dobit je 34 posto, što je upravo fantastičonice, još uvijek se dobija fascinantna slika i postaje jasnije no za njegovo prenapučeno tržište i oko 12 posto je veća od zašto su analitičari opisali Apple kao “najperfektniju dionisljedeće najbliže. Raspolaže s oko sto milijardi dolara uštede i cu u zadnjih 20 godina”. uopće nema dugova. Postiže povrat na kapital od 45 posto! Više od 70 posto Appleovih dionica drže institucionalni Sto milijardi dolara uštede investitori, a na kratkim pozicijama je manje od devet miOdnos cijene i zarade (p/e) za tekuću godinu je 17,5 dok je za lijuna komada, ili pola dana uobičajene trgovine. Dionički indeksi Azije

Dionički indeksi SAD-a

Zaključne vrijednosti u utorak 17. travnja

Zaključne vrijednosti u utorak 17. travnja

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

Nikkei 225

9.464,71

–0,06

Hang Seng

20.562,31

–0,23

INDEKS (Japan)

(Hong Kong)

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

–6,57

S&P 100

632,41

+1,63

-0,85

S&P 500

1.390,78

+1,55

-0,84

–3,54

DJ Industrials

13.115,54

+1,50

-1,04

NASDAQ 100

2.723,58

+2,00

+0,32

NYSE Composite

8.064,07

+1,44

-2,21

MJESEČNA PROMJENA %

Shanghai

2.334,98

–0,94

–2,90

All Ordinaries

4.368,82

–0,31

+0,09

(Kina)

(Australija)

Europski dionički indeksi

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike

Zaključne vrijednosti u utorak 17. travnja

Zaključne vrijednosti u utorak 17. travnja

INDEKS TSX Comp. (Kanada)

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

12.136,94

+0,83

–2,88

DNEVNA PROMJENA

DAX (Njemačka)

6.801,00

+2,65

–4,99

FTSE 100

5.766,95

+1,78

–3,33

CAC 40

3.292,51

+2,72

–8,41

FTSE Eurofirst 300

1.053,12

+2,00

–4,85

(Engleska)

62.698.87

+1,20

–7,37

Bolsa (Meksiko)

39.355.17

+0,77

+2,87

IPSA 40 (Čile)

4.517.98

–0,03

+1,09

Broj 59 / 2012.

ZAKLJUČNO STANJE

INDEKS

MJESEČNA PROMJENA %

Bovespa (Brazil)

MJESEČNA PROMJENA %

(Francuska)

4

MJESEČNA PROMJENA %

18. travnja, 2012.


Commodities

Tjedni newsletter

Pučinske vjetroelektrane u velikom uzletu Svjetske burzovne cijene energenata cijene u utorak 17. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 10. 4. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

svibanj ‘12.

104,27

+3,17

Nafta Brent crude (USD/barel)

lipanj ‘12.

118,65

-1,50

Ulje za loženje (USD/galon)

svibanj ‘12.

3,13

+0,97

Prirodni plin (USD/mm btu)

svibanj ‘12.

1,95

-4,41

RBOB benzin (USD/galon)

svibanj ‘12.

3,23

-0,62

Struja iz vjetrenih farmi na moru trebala bi do 2017. donositi prihod od 104 milijarde dolara, a najveći dio novih elektrana gradi se u Europi Na krilima vjetra Energetski svijet s velikom pozornošću prati nastojanja američke savezne države Maryland da sagradi prvu pučinsku (offshore) vjetroelektranu sa 80 turbina. Problem je u 1,50 dolara koliko bi potrošači struje trebali dodatno plaćati svaki mjesec za podmirivanje troškova gradnje te farme energije iz morskoga vjetra. No, s tom elektranom ili bez nje, prema rezultatima istraživanja tvrtke Pike Research, proizvodnja struje iz pučinskih vjetroelektrana trebala bi u svijetu doživjeti velik uzlet: do 2017. mogla bi donositi prihod od 104 milijarde dolara na godinu, što bi u odnosu na 2011. bio rast brzinom od 53 posto na godinu! Najveći dio tog porasta trebao bi se dogoditi u Europi. Nedavno izvješće britanske vlade govori da bi do 2050. Ujedinjeno Kraljevstvo do 2050. moglo iz vjetroelektrana na moru osigurati polovicu ukupne potrošnje struje. Danska ima instaliranih oko 4000 megavata vjetroturbina na moru i iz njih već podmiruje 20 posto potreba. Nedavno su odobrili gradnju još tisuću megavata koji će biti pušteni u pogon do 2020. Danci su svjetski šampioni pučinske struje iz vjetra, no, plaćaju i najskuplju struju na svijetu.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala cijene u utorak 17. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 10. 4. %

Zlato (USD/unca)

travanj ‘12.

1.650,80

+0,52

Srebro (USD/unca)

travanj ‘12.

31,36

-0,48

Bakar (¢US/libra)

travanj ’12.

364,20

-0,22

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda cijene u utorak 17. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 10. 4. %

Kukuruz (USD /bušel)

svibanj ‘12.

616,00

-3,14

Soja (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

1.425,00

+0,07

Žito (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

615,00

-1,76

Zob (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

320,00

-4,19

Riža (USD/CWT)

svibanj ‘12.

15,57

+4,92

Na moru skuplje nego na kopnu Struja iz pučinskog vjetra, naime, jako je skupa. Prema izvješću tvrtke Parsons Brinckerhoff, jedan megavatsat struje iz morskih vjetroelektrana u Engleskoj stoji 150 do 210 funti. Ako se struja iz vjetra proizvodi na kopnu, puno je jeftinija: 80 do 110 funti po MWh, i konkurentna je proizvodnji u novoj nuklearki (80-105 funti) ili plinskoj elektrani (55-119 funti). Riječ je o usporedivim cijenama, koje obuhvaćaju troškove kapitala, goriva, održavanja, financiranja i druge, a iz koje su isključeni razni državni poticaji, subvencije, porezne olakšice i slično.

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 59 / 2012.

5

18. travnja, 2012.


Tjedni newsletter

Financijska regulativa EU

EBA otkrila da su bankarski bonusi još uvijek previsoki Europska uprava za banke EBA ustanovila je da direktori europskih banaka u prosjeku primaju 122 posto bonusa, a ostalo osoblje 139 posto na redovne plaće Terensko istraživanje Glavni europski nadzornik banaka, londonska Europska uprava za banke (European Banking Authority, EBA), u zadnjem kvartalu prošle godine istražila je među europskim bankarskim supervizorima kako se u praksi provode pravila za smanjivanje bankarskih bonusa, unesena u treće izmjene i dopune Direktive o adekvatnosti kapitala (Capital Requirements Directives, CRD III). U istraživanju je sudjelovala 21 institucija za nadzor banaka (uglavnom su to nacionalne centralne banke). Glavni je zaključak EBA-e da se pravila o nagrađivanju primjenjuju vrlo neujednačeno i da mnoge banke zaobilaze ograničenja isplaćujući svojim zaposlenicima zarade veće od dopuštenih. CRD III je u Europskoj Uniji stupio na snagu u siječnju 2011. i ukinuo je zajamčene bonuse kao i “zlatne padobrane” za bankare koji odlaze u mirovinu. Također, umanjio je bankovnim direktorima i trejderima bonuse za 60 posto u sljedećih pet godina i propisao da se najviše polovica bonusa smije isplatiti u gotovu novcu, a ostatak mora biti u prikladnim vrijednosnim papirima.

Financijske institucije trebale su, primjerice, identificirati kategorije zaposlenika koji su imali najveći utjecaj na uspostavu “rizičnog profila” banke. No, broj takvih zaposlenika jako se razlikuje od jedne do druge države članice, a uočena je “jasna tendencija financijskih institucija da se izaberu vrlo male brojke”. Ekstremni slučajevi Osim što su odgovarali na kvalitativna pitanja, nacionalni bankovni nadzornici podnijeli su EBA-i i brojčane pokazatelje za najveće dijelove svojih bankovnih sustava, pa se tako saznalo da su bankarski bonusi u prosjeku u EU-u iznosili 122 posto fiksnog dijela plaće za direktore, i 139 posto za ostalo osoblje. Ekstremni je slučaj zemlje (EBA ne otkriva ime) u kojoj su direktori dobili 429 posto bonusa, a trejderi i drugi stručnjaci 940 posto na fiksni dio plaće. Upravo to su razine nagrada za koje EBA smatra da “potiču zaposlenike banaka da preuzimaju prevelik rizik kako bi si osigurali visoke bonuse”. Unatoč tome što su bankarski bonusi još uvijek u nekim zemljama članicama EU previsoki i godinu dana nakon što su uvedena ograničenja, i unatoč neujednačenosti, EBA je u načelu zadovoljna implementacijom svojih uputa u nacionalna zakonodavstva i smatra da je u europskoj bankovnoj industriji postignut znatan napredak u upravljanju bankama i nagrađivanju bankara.

Ključna reforma Treće izmjene i dopune Direktive o kapitalu (CRD III) trebale su uvesti politiku nagrađivanja bankara povezanu s bankovnim rizicima, usklađenu s dugoročnim interesima institucija, politiku koja izbjegava poticanje na preuzimanje prevelikih rizika. To se smatralo ključnom reformom u obnavljanju ukupne financijske stabilnosti nakon financijske panike i krize započete 2007.-08.

Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 59 / 2012.

Izvješće na engleskom: www.eba.europa.eu/cebs/media/Publications/Standards%20and%20Guidelines/2010/Remuneration/Implementation-survey-on-CEBS--Guidelines-on-Remuneration--final-.pdf

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

18. travnja, 2012.

st invest NL 20120418  

st invest NL 20120418, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you