Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

11. travnja,

  2012. • ST invest tjedni newsletter • Broj 58 / 2012.

Periferija eurozone još ne pokazuje znakove oporavka

Jaz u konkurentnosti sporo se smanjuje Nominalni jedinični troškovi rada; indeks, 2000.=100 140,0 130,0 120,0 110,0 100,0 90,0 80,0

Njemačka 2000.

2002.

2004.

GIPSI prosjek

2006.

2008.

2010.

Izvor: Eurostat

Sporo okretanje izvozu... ...kao odgovor na pad domaće potražnje 10

Njemačka

Nizozemska

GIPSI prosjek

GIPSI bez Irske

Odmak od ruba katastrofe U kojoj je fazi kriza periferije eurozone? Otkako su prošloga studenoga talijanske obveznice dosegnule rekordni prinos od 7,5 posto, a španjolske od 6,7 posto, Europska centralna banka u prosincu i veljači stavila bankama na raspolaganje više od bilijun eura, što je oko 10 posto BDP-a eurozone. I EU je formirala fond za pomoć posrnulim zemljama od 800 milijardi eura. PriOd sredine vatni vjerovnici otpisali su Grčkoj 105 milijardi eura svojih potraživanja, a 2008. do nove vlade Italije i Španjolske pokresredine 2011. nule su opsežne programe smanjivanja Grčka je državnih troškova. doživjela odljev Europa se za korak odmaknula nakapitala u trag od ruba katastrofe. No, mnogi analitičari upozoravaju da je eurozona visini 40 posto samo ušla u “oko” uragana, u kojem svojega BDP-a vlada prividan mir, a da oluja još ni iz 2007., a izdaleka nije prošla. Razloge za takvu ocjenu nalaze u istim onim fundamen- Irska u visini 70 posto talnim poremećajima koji su i doveli do manifestacije simptoma krize. Pritom, fokus na državnu dužničku krizu i na prinose državnih obveznica, samo zamagljuje prave uzroke krize, kao i pravo stanje stvari u eurozoni danas. Pravi uzrok krize je veliki raskorak u realnim efektivnim tečajevima valuta pojedinih zemalja eurozone, makar je u svima ista valuta - euro. Sredinom 1990-ih nominalni su tečajevi fiksirani, kamate su se izjednačile, a domaća potražnja i inflacija u zemljama periferije rasle su puno brže nego u starim

5 0 -5 -10 -15

Realna domaća potražnja, stopa rasta (%) Izvoz u odnosu na BDP, promjena u postotnim bodovima

Izvor: OECD, Eurostat

Spori povratak periferije u ravnotežu Stanje na tekućem računu, posto BDP-a 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 2000. -4,0 -6,0 -8,0 -10,0

2002.

2004.

2006.

2008.

2010.

Njemačka GIPSI prosjek

Izvor: MMF

Dužnička kriza posrnulih GIPSI zemalja malo se primirila, ali fundamentalni pokazatelji koji i doveli do krize mijenjaju se vrlo sporo: samo je Irska uspjela oživjeti izvoz Broj 58 / 2012.

1

11. travnja, 2012.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Vraća li se periferija u ravnotežu? (Svi su iznosi kumulativni) 2007.-2011.

Njemačka

Realna domaća potražnja

Realni efektivni tečaj baziran na jediničnim troškovima rada u US dolarima

Stopa rasta (%)

Stopa r asta (%)

3,3

0,1

Nizozemska

-7,2

0,6

GIPSI prosjek

-11,6

-2,5

GIPSI prosjek bez Irske

-10,0

0

Grčka

-18,4

Irska

-20,6*

Italija

-4,4

2,2

Portugal

-7,2

-0,2

Španjolska

-7,6*

-4,4

2,3 -10,9

* Podaci za 2007.-2010. Izvori: Europska komisija AMECO baza podataka, MMF, OECD

članicama. Sve to, skupa s neprilagodljivim tržištima rada i proizvoda, progresivno je nagrizlo međunarodnu konkurentnost perifernih zemalja i proizvodne faktore preusmjerilo prema proizvodima i uslugama koje ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni. Nevjerojatan raskorak Podaci su nevjerojatni. Dok je realna domaća potražnja u Njemačkoj od 2000. do 2007. porasla za 2,7 posto, u Grčkoj je porasla 34,3 posto, a u Irskoj 42,8 posto. Isto se dogodilo sa realnim efektivnim tečajem izračunatim na temelju jediničnih troškova rada. U Njemačkoj se tečaj snizio za pet posto, a u GIPSI zemljama porastao u prosjeku za 19,8 posto. U Irskoj 36,6 posto, a u Italiji i Španjolskoj gotovo 20 posto. S izvozom se dogodilo upravo suprotno: u odnosu na BDP izvoz Njemačke je porastao za 13,5 postotnih poena, a u Irskoj je pao

za 17,7 postotaka. Rezultat svega bili su golemi deficiti na računima plaćanja s inozemstvom Tekući račun Izvoz na periferiji, a suficiti u zemljama jezgre. Uz sve to dogodio se i nevjerojatan Postotnih poena Postotnih poena previd, epohalna zabluda promjene promjene privatnih financijera: fi-2,4 2,9 nancijska tržišta procijenila 0,8 8,5 su obveznice prezaduženih zemalja jednako malo 3,9 6,4 rizičnima kao i njemačke 3,2 1,7 obveznice, i financirala su 6,0 0,5 model zasnovan na rastu 7,1 25,1 domaće potražnje sve do -1,0 -0,1 trenutka kad njegova neo1,5 3,3 drživost nije svima postala očigledna. Financiranje je 6,2 3,2 tada naglo prestalo i nastao je stampedo. Od sredine 2008. do sredine 2011. Grčka je doživjela odljev kapitala u visini 40 posto svojega BDP-a iz 2007., a Irska u visini 70 posto. Posljedice su bile porazne. Nakon desetljeća realne aprecijacije, zemlje periferije eurozone trebale su provesti snažnu realnu deprecijaciju ekonomije (budući da nominalni tečaj “svojega” eura ne mogu mijenjati), sniziti jediničnu cijenu rada i odlučno se okrenuti izvoznim djelatnostima. Ali, tri godine nakon što je kriza eruptirala, napredak je zabrinjavajuće slab. Izvoz bez znakova života Kako se može vidjeti iz podataka u tablici, samo je Irska od svih posrnulih perifernih zemalja eurozone uspjela načiniti zaokret prema izvozu. Prema zadnjim dostupnim podacima za Grčku, ta je zemlja unatoč padu domaće potražnje od 18,4 posto u prvom kvartalu 2011. zabilježila deficit na tekućem

Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

11/07/2012

99,99 / 0,16

0,000 / 0,002

10. 4.

Njemačka 2 godine

0,250

14/03/2014

100,31 / 0,09

0,090 / -0,047

10. 4.

Njemačka 10 godina

2,000

04/01/2022

103,20 / 1,64

0,835 / -0,092

10. 4.

SAD 10 godina

2,000

15/02/2022

100-01½ / 1,99

0-15½ / -0,055

10. 4.

Australija 10 godina

5,750

15/07/2022

115,62 / 3,89

1,301 / -0,143

10. 4.

Brazil 9 godina

10.000

01/01/2021

988,98 / 10,74

6,581 / -0,119

10. 4.

Japan 10 godina

1,000

20/03/2022

100,45 / 0,96

0,127 / -0,014

10. 4.

UK 10 godina

4,000

07/03/2022

117,81 / 2,01

1,430 / -0,147

10. 4.

(Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je 21:00 sati u utorak)

Broj 58 / 2012.

2

11. travnja, 2012.


Tema tjedna / Domaće dionice

Tjedni newsletter

računu plaćanja s inozemstvom od 11 posto i tek zanemarivo povećanje izvoza. A uz veliku fiskalnu kontrakciju u sljedećim godinama, uz razduživanje poduzeća i građana i uspaničene investitore, ne može se očekivati da će u dogledno vrijeme rast u zemljama PIGS-a dobiti poticaj od domaće potražnje. No, opet, situacija po zemljama je različita. Izvozni sektor u Španjolskoj je mali, stvara oko 26 posto

BDP-a, no zemlja je u proteklim godinama barem sačuvala svoja svjetska tržišta. Italija ima nešto veću izvoznu bazu, oko 29 posto BDP-a, i to vrlo raznovrsnu, s paletom izvoznih proizvoda od strojeva do luksuznih cipela. Italija bi mogla računati s oporavkom na temelju izvoza, ali do sada nije pokazala takve znakove. Najveće izglede da pokrene rast uz pomoć izvoza ima Irska.

Tražene su i hrvatske državne obveznice Dionički indeks Crobex odlijepio se od dna

2.300,00 2.200,00

Indeks cijena hrvatskih obveznica raste posljednja dva mjeseca i brže od šireg dioničkog indeksa, što upućuje na optimizam ulagača

2.100,00 2.000,00 1.900,00 1.800,00

Optimistične procjene I hrvatski obveznički indeks Crobis nastavlja s rastom. Isto kao i dionički indeks Crobex, lokalni vrh je imao u petom mjesecu prošle godine, a dno prije dva mjeseca. Rast indeksa pokazuje rast optimizma u procjenama bliske budućnosti hrvatskog gospodarstva. Iz grafova Crobexa i Crobisa možemo zaključiti da investitorima raste apetit za rizik pa ulažu kapital u dionice hrvatskih poduzeća i ob-

15.3. 13.4. 12.3. 13.6. 13.7. 12.8. 13.9. 13.10.14.11.13.12. 2012. 13.2. 13.3. 13.4.

veznice hrvatske države. Premda iz indeksa još ne vidimo neki značajniji priljev, možemo također zaključiti da barem nema ni značajnijeg odljeva kapitala iz Hrvatske. Obveznički Crobis nadoknadio je polovicu pada 98,0 97,0

Zagrebačka burza

96,0

od 3.4. do 10.4.2012.

95,0

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

94,0

CROBEX

1.830,98

-0,25

92,0

993,28

-0,27

CROBEX10

93,0 91,0 13.4. 13.5. 13.6. 13.7. 13.8. 13.9. 13.10.13.11.13.12. 2012. 15.2. 13.3. 13.4.

(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 10.4.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 3.4.2012.)

90,0

Deset dionica u fokusu ulagača TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

OZNAKA

1.

AD Plastik

ADPL-R-A

123,90

-1,12

2,916

2.

Adris grupa P

ADRS-P-A

210,00

-0,94

5,180

3.

Atlantska plov.

ATPL-R-A

337,50

-3,58

0,679

4.

Belje

BLJE-R-A

84,25

+0,90

2,123

5.

Dalekovod

DLKV-R-A

139,99

-5,93

1,364

6.

Đ. Đaković hold.

DDJH-R-A

84,05

+3,13

3,824

7.

Hrvatski telekom

HT-R-A

8.

Ina

INA-R-A

9.

Petrokemija

10.

Podravka

Broj 58 / 2012.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

DRUŠTVO

217,89

+0,48

19,506

3.555,00

-0,84

1,074

PTKM-R-A

318,99

-4,90

27,654

PODR-R-A

253,00

+4,55

1,503

3

11. travnja, 2012.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Može li Lumia 900 vratiti Nokiji stari sjaj

Nokijine dionice srozale su se sa 40 na samo pet dolara, a tržišni joj se udjel gotovo prepolovio, no analitičari procjenjuju da bi njezin novi smartphone mogao sve to promijeniti

Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

DAX (Njemačka)

6.606,43

–2,49

-3,98

FTSE 100

5.595,55

–2,24

–4,96

CAC 40

3.217,60

–3,08

–7,74

FTSE Eurofirst 300

1.026,15

–2,48

–4,93

INDEKS

(Engleska)

(Francuska)

MJESEČNA PROMJENA %

Drastičan gubitak tržišta U nedjelju 8. travnja započela je u Sjedinjenim Državama prodaja Nokijina pametnog mobitela Lumia 900 s Microsoftovim operativnim sustavom Windows Phone. Premda Lumia 900 nije prvi Nokijin smartphone s Windowsima (prva je bila znatno jeftinija Lumia 710 čija je prodaja počela još u 2011.), od novoga pametnog mobitela očekuje se da bi mogao oživjeti interes investitora za Nokijine dionice. Naime, cijena Nokijinih dionica sa oko 40 dolara s kraja 2007. srozala se u zadnje vrijeme na oko 5 dolara. Posljedica je to drastičnog gubitka tržišta: Nokijin udjel na globalnom tržištu mobitela pao je sa 40 posto u četvrtom kvartalu 2007. na 26,6 posto u zadnjem kvartalu 2011. (prema podacima analitičke tvrtke IDC). Potonuli su joj i prihod i dobit, u zadnjih godinu dana Nokijin prihod pao je drastičnih 76 posto. Ako, dakle, Lumia 900 na tržištu postigne uspjeh kakav joj se prognozira, Nokija bi se mogla pokazati i kao dobra prilika za ulaganje.

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

MJESEČNA PROMJENA %

S&P 100

619,14

-1,61

-0,13

S&P 500

1.360,46

-1,57

-0,53

DJ Industrials

12.715,93

–1,65

-1,49

NASDAQ 100

2.695,12

–1,64

+2,20

NYSE Composite

7.746,09

–1,83

-2,86

4G za samo 99 dolara Lumia 900 se za kupce mora izboriti na tržištu na kojem su se već učvrstili Appleov iPhone i mobiteli koji koriste Googleov operativni sustav Android. No, analitičari smatraju da Lumia nije bez šansi. Cijena joj je u SAD-u samo 99 dolara, povezuje se u 4G mrežu. Pomaže joj fragmentiranost Android mobitela, čije su brojne verzije počele stvarati probleme s kompatibilnošću. Također, Lumia će dobiti snažnu marketinšku potporu same Nokije, Microsofta i operatera AT&T-a. Slaba točka Windows mobitela je relativno mali broj aplikacija i dodataka, no Microsoft i Nokia već su najavili da će u ispravljanje tog nedostatka uložiti 24 milijuna dolara.

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

Nikkei 225

9.538,02

–0.09

-3,94

Hang Seng

20.356,24

-1,15

–3,46

Shanghai

2.305,86

+0,88

–5,48

All Ordinaries

4.373,71

+0,65

+1,70

INDEKS (Japan)

(Hong Kong) (Kina)

(Australija)

MJESEČNA PROMJENA %

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

ZAKLJUČNO STANJE

DNEVNA PROMJENA

TSX Comp.

11.929,00

–0,74

–4,60

Bovespa

61.787,58

–1,80

–7,37

Bolsa (Meksiko)

39.024,17

-1,03

+3,54

IPSA 40 (Čile)

4.569,42

–0,79

+1,09

INDEKS (Kanada) (Brazil)

Broj 58 / 2012.

MJESEČNA PROMJENA %

4

11. travnja, 2012.


Commodities

Tjedni newsletter

Novi standard zadao smrtni udarac ugljenu Svjetske burzovne cijene energenata cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

svibanj ‘12.

101,07

-2,88

Nafta Brent crude (USD/barel)

svibanj ‘12.

120,42

-3,50

Ulje za loženje (USD/galon)

svibanj ‘12.

3,10

-4,02

Prirodni plin (USD/mm btu)

svibanj ‘12.

2,04

-5,99

RBOB benzin (USD/galon)

svibanj ‘12.

3,25

-4,11

Prijedlog američke Agencije za zaštitu okoliša da nove TE smiju ispuštati najviše tisuću funti CO2 po megavatsatu struje, šokirao je energetičare Hvatanje i zbrinjavanje CO2 Šok među američkim proizvođačima električne energije izazvala je prošloga tjedna američka državna Agencija za zaštitu okoliša (EPA, Environmental Protecion Agency). EPA je predložila novi standard za emisiju ugljikova dioksida iz elektrana koje za pogon koriste fosilna goriva, a prema tom prijedlogu niti jedna elektrana snage veće od 25 megavata ne bi smjela ispuštati CO2 više od tisuću funti (454 kilograma) po jednom megavatsatu proizvedene struje. Toliko, naime, emitiraju elektrane na prirodni plin u tzv. kombiniranom ciklusu. Elektrane na ugljen, međutim, emitiraju i 1800 funti (816 kilograma) po MWh, što znači, prihvati li se prijedlog EPA-e, da niti jedna buduća termoelektrana na ugljen u SAD-u neće moći raditi bez uređaja za hvatanje i zbrinjavanje ugljikova dioksida. Za sada postoje samo eksperimentalni uređaji te vrste i oni drastično poskupljuju proizvodnju struje iz ugljena, i do 30 posto. Američka inicijativa zanimljiva je i za Hrvatsku, budući da i Hrvatska planira gradnju jedne velike termoelektrane na ugljen, Plomina 3. Analitičari su odmah zaključili da je EPA zadala smrtni udarac ugljenu iz kojega se u svijetu proizvodi oko 41 posto struje, a u Sjedinjenim Državama 45 posto.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Zlato (USD/unca)

travanj ‘12.

1.659,50

+0,40

Srebro (USD/unca)

travanj ‘12.

31,51

-4,75

Bakar (¢US/libra)

travanj ‘12.

365,00

-6,47

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Kukuruz (USD /bušel)

svibanj ‘12.

636,00

-4,07

Soja (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

1.424,00

+0,35

Žito (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

626,00

-4,86

Zob (¢US/bušel)

svibanj ‘12.

334,00

-0,60

Riža (USD/CWT)

svibanj ‘12.

14,84

-0,40

Plin je upola jeftiniji U SAD-u danas rade 594 elektrane na ugljen, a prije deset godina bilo ih je 645: to je posljedica velikog okretanja prirodnom plinu kojega sada na sjevernoameričkom kontinentu ima u izobilju pa mu je i cijena, po kalorijskom sadržaju, upola niža nego ugljenu. Pritom, i gradnja plinskih elektrana je jeftinija, lakše je za njih dobiti suglasnosti i dozvole, emitiraju (kao što smo vidjeli) manje stakleničkih plinova i energetski su učinkovitije. Sjedinjene Države posjeduju na svom teritoriju oko 23 posto svjetskih iskoristivih zaliha termalnog ugljena, a na godinu troše oko 900 milijuna short tona (1 US short tona = 0,9 metričkih tona).

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 58 / 2012.

5

11. travnja, 2012.


Tjedni newsletter

Financijska regulativa EU

EU želi upoznati i staviti pod nadzor ‘bankarstvo u sjeni’ Brojne i raznovrsne institucije koje obavljaju financijske poslove izvan regularnog bankarstva i koje raspolažu sa 46 bilijuna dolara, mogu skrivati mnoge sistemske rizike, upozorava EK zita”. Odatle proistječe i prva opasnost od “juriša na šaltere”, Sveobuhvatne konzultacije depozitari mogu bez najave povlačiti sredstva i prisiliti inveEuropska komisija otvorila je novo poglavlje svoje ambicisticijske fondove da naglo rasprodaju svoju imovinu i tako ozne reforme regulative financijskog sektora: potkraj ožujjoj ruše cijene. Drugo, “obavlja transformaciju po ročnosti i/ ka pokrenula je sveobuhvatne konzultacije o takozvanom ili likvidnosti”. Drugim riječima, prima kratkoročne uplate i bankarstvu u sjeni. To je golemi sektor financijskih aktivplasira ih dugoročno, likvidna sredstva (npr. novac) plasira nosti koje nisu u užem smislu bankarske i do sada nisu bile u manje likvidna (dionice, nekretnine) u fokusu regulacije i nadzora iz prepa se može naći u situaciji da opet ne dostrožnosti (engl. prudential). može isplatiti ulagače na kontrolirani i Bankarstvo u sjeni obavlja vitaluređeni način. ne funkcije u financijskom sustavu i Nadalje, “posreduje kreditne rizike”. gospodarstvu općenito, ali predstavSlično kao i obične banke, i investicijlja i veliku potencijalnu opasnost za ske banke, fondovi i tvrtke tuđim novdugoročnu financijsku stabilnost, cem kreditiraju poduzeća ili neke tranbudući da se u njemu gomilaju mnogi sakcije i riskiraju da im ti krediti neće skriveni rizici koji se mogu preliti u biti vraćeni. Naposljetku, bankarstvo bankarski sektor i privredu u cjelini. u sjeni “koristi se izravno ili neizravno Dobro se zna kako je nepoznata kolifinancijskom polugom”. To znači da uz čina i raspodjela financijskih derivata vlastiti jamstveni kapital koristi i poemitiranih na temelju američkih hiIzvor financijskih panika i slomova, suđeni novac, nerijetko u vrlo velikim potekarnih kredita izazvala globalnu Londonski City omjerima, i sve skupa izlaže tržišnim i financijsku paniku 2007. i potom Vedrugim rizicima. Tada je dovoljan i vrlo mali pad vrijednosti liku svjetsku recesiju. investicije da se izgubi čitav kapital ulagača. Na ovom mjestu nemamo prostora za iznošenje cjeloUz sve to, bankarstvo u sjeni “obavlja sekuritizaciju, kupne strategije Europske Unije na regulaciji bankarstva pozajmljuje vrijednosnice i obavlja repo transakcije”... Euu sjeni pa čitatelja upućujemo na Zeleni papir* Europske ropsko Vijeće za financijsku stabilnost (FSB) procijenilo je komisije. Ovom prilikom otkrit ćemo što EK uopće smatra sredstva globalnog bankarstva u sjeni na oko 46 bilijuna bankarstvom u sjeni i zašto procjenjuje da ono predstavlja dolara 2010. godine, ili polovicu ukupne bankovne imoviopasnost koju treba otkloniti regulativom. ne. Za početak, EK bi željela upoznati njegove sudionike i njihove aktivnosti, a potom razviti i učinkovit način njegoFinancijske čarolije va nadzora, kakav postoji i za regularni bankovni sustav. Europska definicija bankarstva u sjeni vrlo je zanimljiva. *) http://ec.europa.eu/internal_market/bank/shadow_banking/index_en.htm Prvo, ono se “financira sredstvima koji imaju obilježja depo-

Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 58 / 2012.

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

11. travnja, 2012.


st invest NL 20120411  

st invest NL 20120411, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you