Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

30. siječnja,

  2012. • ST invest tjedni newsletter • Broj 48 / 2012.

Burze porasle u 75 posto zemalja, ne i u Hrvatskoj

a: NOVO od ovoga broj a EU financijska regulativ

Najveće iznenađenje u 2012. je rast vrijednosti grčkih i mađarskih dionica, no burze su porasle i u najbogatijim državama te u vodećim zemljama u razvoju Hrvatska prva među lošima Dok glavni dionički indeks Zagrebačke burze Crobex već dva mjeseca “struže po dnu” (barem se nadamo da je doista dotaknuo dno i da neće više padati), zanimljivo je vidjeti gdje se hrvatsko tržište kapitala na kraju prvog mjeseca 2012. godine nalazi među ostalim zemljama svijeta. Kretanje nacionalnih indeksa prati i o njima redovno izvješćuje američka tvrtka Bespoke Investment Group pa smo tako 27. siječnja imali prilike saznati da su, od 78 promatranih zemalja, burze ove godine narasle u 59 država

ili tri četvrtine, a pale su u 19 zemalja. Hrvatska se nalazi među zemljama u kojima je nacionalni indeks izgubio na vrijednosti, ali je izgubio najmanje - samo 0,01 posto. Rekorder po padu burzovnog indeksa u ovoj godini je Bangladeš sa minus 14,66 posto. Grčka se diže iz pepela No najveće iznenađenje je sigurno da se na četvrtom mjestu među zemljama s rastom vrijednosti dioničkog indeksa u siječnju ove godine nalazi - Grčka! Njezin je indeks porastao za 12,61 posto, a od Grčke su bili bolji samo Argentina (+18,11 posto), Rusija (+13,70 posto) i - još jedno iznenađenje! - Mađarska sa plus 12,77 posto. Svi Bricsi (uz Rusiju, Brazil, Indija i Kina) registrirali su snažan uzlet tržišta kapitala, a najbogatije zemlje svijeta iz skupine G7 zabilježile su u 2012. rast burzovnih indeksa između točno četiri (V. Britanija) i čak 10,88 posto (Njemačka). Rast Grčke i Mađarske mogao bi biti znak da burze najavljuju oporavak tih zemalja, no nema sumnje da najviše novca sada ide najbogatijima.

Zagrebačka burza od 23.1. do 27.1.2012.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.737,06

+0,71

978,69

+1,51

CROBEX10

(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 27.1.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 20.1.2012.)

Deset dionica s najvećim tjednim prometom DRUŠTVO

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

2.

Ina

3. 4.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

240,31

-0,39

12,548

INA-R-A

3.745,00

-0,40

7,088

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.203,01

10,06

4,977

Croatia osig. P

CROS-P-A

4.975,00

25,95

3,838

5.

Končar DST

KODT-R-A

1.015,00

-0,49

3,091

6.

Adris grupa P

ADRS-P-A

220,00

1,62

2,760

7.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

483,00

3,42

2,749

8.

Ingra

INGR-R-A

5,05

-22,90

2,667

9.

Zagrebačka banka

ZABA-R-A

40,50

2,27

1,191

10.

Đ. Đaković hold.

DDJH-R-A

54,29

0,56

0,925

Broj 48 / 2012.

1

30. siječnja, 2012.


Tjedni newsletter

Tema tjedna & Commodities

Amerika prepolovila procjene zaliha prirodnog plina iz šejla! Prošloga tjedna prirodni plin u Sjedinjenim Državama naglo je poskupio za gotovo 20 posto: posljedica je to najnovijeg izvješća agencije EIA Područja Sjedinjenih Država u kojima se crpi prirodni plin iz šejla Plina i nafta iz slabo propusnih stijena mogu se eksploatirati zahvaljujući novim tehnologijama

Milje

Procjena količine plina u šejlu snižena je sa 827 na 482 bilijuna prostornih stopa

Proizvodnja prirodnog plina u SAD-u 1990.-2035. (bilijuni prostornih stopa) 30

Šokantno poskupljenje Cijena prirodnog plina u Sjedinjenim Državama skočila je prošloga tjedna skoro 20 posto! Računajući promjenu cijene skoro da nismo mogli vjerovati kalkulatoru: ali, nije greška, istina je, i nad tim podatkom proteklog vikenda u nevjerici se zabrinula cijela svjetska zajednica analitičara. Cijena ugovora za isporuke u nadolazećem mjesecu u Americi padala je od početka ljeta prošle godine kontinuirano i sve brže, sa 4,75 dolara za milijun btu* na gotovo 2,25 dolara, a onda odjednom skok na 2,70 dolara. Što se to dogodilo? Drastična promjena tim je intrigantnija jer je predsjednik Obama prošloga tjedna znatan dio svojega govora o stanju nacije posvetio razvoju vađenja prirodnog plina iz šejla. «Raspolažemo sa zalihama prirodnog plina koje Americi mogu potrajati stotinu godina i moja će vlada poduzeti svaku moguću akciju da na siguran način razvije tu proizvodnju», rekao je Obama i dodao: «Stručnjaci vjeruju da će ona do kraja desetljeća otvoriti više od 600.000 radnih mjesta. Amerika će pritom razraditi taj resurs bez da ugrozi zdravlje naših građana i da ih dovede u opasnost.» Broj 48 / 2012.

Dosadašnje vađenje

2010.

Predviđanja

25 20

23%

15 10 5

26% Aljaska

2% 9% 9% 10% 21%

49%

Iz šejla

Iz nepropusnih stijena Nevezan za naftu - iz podmorja Metan iz ležišta ugljena Uz naftu Nevezan za naftu - na kopnu

21% 7% 1% 7% 7% 9%

0 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030. 2035.

Kontroverzno razbijanje stijena Spominjući zdravlje i sigurnost građana Obama se osvrnuo na vrlo kontroverznu tehniku vađenja plina iz šejla, slojevitih podzemnih stijena nastalih u davnoj prošlosti taloženjem mulja i prašine, bogatih organskim tvarima. 2

30. siječnja, 2012.


Svjetske burzovne cijene energenata

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Je li cijena plina u SAD-u dosegnula dno? Kretanje cijene plina za milijun btu $5,00 $4,50 $4,00 $3,50 $3,00 $2,50

$2,678

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12.

99,76

+1,39

Nafta Brent crude (USD/barel)

ožujak ‘12.

111,58

+1,53

Ulje za loženje (USD/galon)

veljača ‘12.

3,09

+3,00

Prirodni plin (USD/mm btu)

veljača ‘12.

2,77

+18,88

RBOB benzin (USD/galon)

veljača ‘12.

2,93

+5,02

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

$2,00

03.01.2011. 04.03.2011. 04.05.2011. 05.07.2011. 01.09.2011. 01.11.2011. 03.01.2012. 02.02.2011. 04.04.2011. 03.06.2011. 03.08.2011. 03.10.2011. 01.12.2011.

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

Ta se tehnika oslanja na “daljinsko” hidrauličko razbijanje stijena uz pomoć vode izmiješane s kemikalijama za koje se strahuje da bi mogle zagaditi podzemnu pitku vodu, pa čak i omogućiti dotok plina u kućne vodovodne instalacije. No, plin prošloga tjedna nije poskupio zbog straha od zagađenja pitke vode, pa čak ni zbog straha od blažih potresa izazvanih frakturiranjem, nego zbog objave izvješća američke agencije EIA (Energy Information Administration) s njezinim najnovijim procjenama količine plina u američkim nalazištima šejla. Prema tom izvješću, procijenjene nedokazane tehnički iskoristive količine plina iz šejla u SAD Očekuje se da iznose 482 bilijuna prostornih stopa**, što predstavlja samo 58 posto bi SAD 2016. procjene rezervi iz prošlogodišnjeg mogao postati izvješća (827 bilijuna prostornih izvoznik stopa). prirodnog Najveći dio smanjenja procjene plina (LNG-a) odnosi se na golemi prostor šejla Marcellus, za koji se do lani vjerovas izvoznim kapacitetom od lo da sadrži čak 410 bilijuna kubnih stopa prirodnog plina, a ove godine oko 1,1 bilijuna je količina smanjena na samo 141 biprostornih lijun. Naime, agencija je u izradi ovostopa godišnje procjene koristila najnovijih rezultatima bušenja i eksploatacije Marcellusa iz 2010. i 2011. godine te tako došla do puno preciznijih podataka. Tržište je odmah reagiralo shvativši da viškovi prirodnog plina u SAD-u doskora neće biti tako veliki kako se donedavno smatralo (pri čemu je analitičare zavarala i iznimno blaga zima).

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

veljača ‘12.

1.737,60

+4,45

Srebro (USD/unca)

veljača ‘12.

33,78

+9,07

Bakar (¢US/libra)

veljača ‘12.

388,55

+3,85

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

ožujak ‘12.

642,25

+4,69

Soja (¢US/bušel)

ožujak ‘12.

1.218,25

+2,85

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12.

647,50

+5,63

Zob (¢US/bušel)

ožujak ‘12.

298,00

+1,19

Riža (USD/CWT)

ožujak ‘12.

14,67

+0,96

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

dine, s izvoznim kapacitetom od oko 1,1 bilijuna stopa u obliku ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a. Najveći kupci američkog LNG-a bit će Europa i Japan, gdje su cijene plina dva do pet puta veće nego u SAD-u. Veliki je to energetski preokret za Sjedinjene Države budući da su se u njima do prije deset godina gradili veliki terminali za uvoz ukapljenog plina, koji se sada prerađuju da bi mogli plin izvoziti.

Pregradnja LNG terminala U cijeloj 2010. u SAD-u je iscrpljeno 21,6 bilijuna prostornih stopa. Očekuje se da će Amerika do 2035. godine proizvoditi 27,9 bilijuna prostornih stopa, a kako je 2010. potrošila 24,64 bilijuna, to bi moglo značiti da će se SAD uskoro od uvoznika pretvoriti u izvoznika prirodnog plina. Smatra se da će se ta velika prekretnica desiti 2016. goBroj 48 / 2012.

UGOVOR

*) Spaljivanje milijun btu (british thermal units, britanskih jedinica za toplinu), daje podjednaku toplinu kao i tisuću prostornih stopa plina, tj. jedan gigadžul energije. **) 35,3 prostorne stope čine jedan prostorni metar.

3

30. siječnja, 2012.


Financijska regulativa EU

Tjedni newsletter

Veto za NYSE i Deutsche Börse Sva nacionalna tijela za sprečavanje zloupotrebe monopola u zemljama članicama EU odbacila su ideju o spajanju NYSE Euronexta i Njemačke burze Portal Europolitics saznao je iz dobro obaviještenog izvora da će Europska komisija na čelu s Joseom Manuelom Barrosom gotovo sigurno staviti veto na spajanje Deutyche Borse i NYSE Euronexta. Objava te odluke očekuje se početkom veljače. Spajanjem tih dviju burzovnih sustava nastalo bi najveće na svijetu tržište kapitala, budući da

NYSE Euronext, osim Newyorškom burzom, upravlja i burzama u Amsterdamu, Bruxellesu, Lisabonu i Parizu. Objedinjene, te bi burze stekle globalnu dominaciju u trgovini novcem i financijskim izvedenicama, pružanju usluga namire i pohrane te prodaji informacija, pa je razumljivo nećkanje Europske komisije da dozvoli njihovo spajanje.

No, burzovni operatori uvjeravaju Komisiju da bi im trgovina derivatima na nereguliranim tržištima bila dovoljna konkurencija. Da bi pridobili Njemačku, čelnici dviju burzi obećali su da će u Njemačkoj investirati 300 mil. eura, da dvije godine neće otpuštati zaposlenike i da će Frankfurt učiniti središtem svih svojih operacija u Uniji.

Porez na financijske transakcije ponovo izložen kritici

EU će trgovinu derivatima preseliti na centralne burze

Na sjednici Ecofin vijeća EU-a (čine ga ministri gospodarstva i financija) održanom 24. siječnja, mogla su se ponovo čuti negativna stajališta o porezu na financijske transakcije. Dansko predsjedništvo EU željelo je čuti stav što većeg broja zemalja o tom prijedlogu, no pozivu na raspravu odazvali su se samo Irska i Švedska. Irci su se založili za uvođenje tog poreza u cijelom svijetu, a ne samo u EU, dok su Šveđani savjetovali da se od njega sasvim odustane.

Na Ecofinu 24. veljače ministri financija zemalja članica Europske unije prevladali su razlike u stajalištima kako treba registrirati agencije za prijeboj, za koje se u Uniji smatra da predstavljaju «sistemsku prijetnju» financijskom sustavu. EU sada može ispuniti obvezu koju je preuzeo 2009. na sastanku G20 da se OTC trgovina derivatima do kraja ove godine preseli na središnje burze te da se njihov prijeboj također odvija kroz centralne agencije.

Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 48 / 2012.

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

4

30. siječnja, 2012.


Obveznice

Tjedni newsletter

Nakon Grčke, svijet strahuje od bankrota Portugala Prinos na 10-godišnje portugalske obveznice dosegnuo je 18,71 posto: tržišta procjenjuju da je vjerojatnost portugalskog bankrota u sljedećih pet godina 68 posto Pregovori pri kraju Očekuje se da bi Grčka i njezini privatni kreditori ovoga tjedna mogli postići sporazum o dobrovoljnoj zamjeni postojećih obveznica - koje Grčka ne može iskupiti - za manji iznos u novcu i veći dio u novim obveznicama s rokom dospijeća od 30 godina i kuponom od oko 3,5 posto. Upravo je kamata bila najveći kamen spoticanja jer su privatni grčki vjerovnici, banke i osiguravatelji, tražili četiri posto, no političari EU, vjerojatno s podrškom SAD-a i MMF-a, prisilili su ih da se pomire i s manje od 3,5 posto, a da reprogram ostane dobrovoljan i da ne aktivira naplatu “polica osiguranja”, credit default swapova. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos rekao je Reutersu da je sporazum samo na jedan korak od finalizacije i da će pregovarači već ovoga tjedna biti u poziciji da kompletiraju zamjenu obveznica, ali da posao ipak neće biti okončan do europskog summita koji počinje danas (u ponedjeljak). No, dok se (barem privremeno) rješenje za Grčku nazire, analitičari se sve više okreću Portugalu: i njegove su obveznice na sekundarnom tržištu prošlih dana dosegnule rekordne prinose od skoro 19 posto. Taj prinos znači da

tržište državnog duga procjenjuje kako je vjerojatnost da će Portugal proglasiti ogluhu porasla na 68 posto. Težak udarac u petak 13. Portugal je doživio težak udarac kada je rejting agencija Standard & Poor’s u petak 13. siječnja njegovim državnim obveznicama odredila špekulativni bonitet. Od tog trenutka mnogi fondovi koji ne smiju držati “junk” obveznice počeli su ih rasprodavati, a izbačene su i iz European bond indeksa Citigroupa, tako da se one s dospijećem od 10 godina na tržištu trenutno mogu prodati jeftinije od 50 centi za euro nominale. Takav razvoj događaja za Portugal je osobito neugodan zato što bi se on prema programu pomoći koju je dobio od EU i MMF-a, vrijednom 78 milijardi eura, od svibnja 2013. trebao sam nastaviti refinancirati na privatnim tržištima. Pet mjeseci nakon tog roka, naime, na naplatu mu dospijeva novih devet milijardi eura državnih zadužnica. Portugal je ipak u nešto povoljnijoj situaciji nego Grčka budući da je njegovo gospodarstvo u boljem stanju, a javni će mu dug u 2012. dosegnuti “samo” 112 posto BDP-a.

Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

18/04/2012

100,00 / 0,16

0,010 / -0,044

27. 1.

Njemačka 2 godine

0,250

13/12/2013

100,12 / 0,19

-0,025 / 0,013

27. 1.

Njemačka 10 godina

2,000

04/01/2022

101,29 / 1,86

0,115 / -0,013

27. 1.

SAD 10 godina

2,000

15/11/2021

100-31 / 1,89

0-11½ / -0,040

27. 1.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

115,01 / 3,81

1,096 / -0,131

27. 1.

Brazil 9 godina

10.000

01/01/2021

934,28 / 11,42

3,822 / -0,069

27. 1.

Japan 10 godina

1,000

20/12/2021

100,32 / 0,97

0,135 / -0,015

27. 1.

UK 10 godina

3,750

07/09/2021

114,60 / 2,07

0,175 / -0,020

27. 1.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 48 / 2012.

5

30. siječnja, 2012.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Grannis: sudnji dan je stvar prošlosti Jedan od najistaknutijih američkih financijskih analitičara tvrdi da je najgora panika u svijetu popustila i da se ‘vidi svjetlo na kraju tunela’

Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100

5.733,45

+4,90

+0,09

DAX (Njemačka)

6.511,98

+107,59

+1,68

CAC 40

3.318,76

-2,74

-0,08

16.853,81

+328,93

+1,99

1.040,69

-2,37

-0,23

TJEDNA PROMJENA %

INDEKS (Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

Banke izbjegle potop Kriza u zoni eura polako jenjava, tvrdi bloger na portalu seekingalpha.com Scott Grannis, vrsni ekonomist i iskusni financijaš, fondovski menadžer i regulator koji se potpisuje s nadimkom Calafia Beach Pundit. Kao potvrdu za svoju ocjenu Grannis navodi da su swap spreadovi za eurozonu još uvijek povišeni, ali su se spustili s najviših vrijednosti i “više ne signaliziraju neposrednu katastrofu”. I američki swap spreadovi su znatno ublaženi, spustili su se na razinu od 30 bazičnih bodova, i sada su unutar raspona koji se smatra “normalnim”. Bankovni sustav eurozone je izbjegao “kineski sindrom”, a pristup banaka dolarskoj likvidnosti nastavlja se poboljšavati, tako da su vjerojatna daljnja snižavanja swap spreadova za euro. U međuvremenu, gledano iz perspektive američkih tržišta, i opasnost od prenošenja financijske “zaraze” znatno se smanjila. Swap spreadovi (razlika između ugovornih kamata na pozajmice i prinosa na državne obveznice s istim rokom dospijeća) inače općenito pokazuju rizičnost investicija. Na vrhuncu financijske panike 2008.-2009. dvogodišnji swap spreadovi na tjednoj bazi za SAD dosegnuli su 150 bazičnih bodova, a sada su se, kao što smo vidjeli, spustili na oko 30 bp. U kakvoj se krizi našla Europa 2012. pokazuje to što su njezini dvogodišnji swap spreadovi dosegnuli one iz 2008.-2009.

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

S&P 500

1.316,33

+0,95

Dow

+0,07

12.660,46

-60,02

-0,47

2.816,55

+29,85

+1,07

S&P 400

942,11

+11,49

+1,23

S&P 600

444,83

+6,15

+1,40

Nasdaq

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.841,22

+74,86

+0,85

20.501,67

+391,30

+1,95

Shanghai

2.319,12

+74,54

+3,32

NSE 50 (Indija)

5.204,70

+156,10

+3,09

INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

Snižen indikator straha Kao još jedan pokazatelj smirivanja panike Scott Grannis navodi omjer indeksa Vix i prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice. Vix je mjera straha i neizvjesnosti kod investitora, a prilikom sloma investicijske banke Lehman Brothers taj omjer je skočio preko 25. Gotovo isti omjer pojavio se i na vrhuncu europske dužničke krize, no do danas se snizio na ispod 10. Tu je razinu bio dosegnuo i prilikom krize bankrota Rusije i fonda LTCM, ili nakon terorističkog napada na Ameriku 11. rujna. Na temelju tih tržišnih indikatora Scott Grannis zaključuje: “Još uvijek smo, naravno, daleko od optimalnih prilika, ali najgora panika i očekivanje sudnjega dana je stvar prošlosti. Definitivno se vidi svjetlo na kraju tunela.”

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

12.466,50

+69,40

+0,56

Bovespa

62.904,20

+592,07

+0,95

Bolsa (Meksiko)

37.184,71

-199,50

-0,53

IPSA 40 (Čile)

4.226,08

-50,49

-1,18

INDEKS (Kanada) (Brazil)

Broj 48 / 2012.

TJEDNA PROMJENA %

6

30. siječnja, 2012.

st invest NL 20120130  

st invest NL 20120130, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you