Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

14. studenog,   2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 37 / 2011.

SAVJETOVANJE HRVATSKIH EKONOMISTA ODRŽANO PROŠLOGA TJEDNA OTKRILO JE ŠTO NAS ČEKA U 2012.

Kopernikanski preokret u Opatiji ‘Miriše na depresiju’ “Naše gospodarstvo je u stagnaciji, međutim, ono što još više brine je prijetnja depresije. Mi ekonomisti najviše se bojimo depresije jer to je proces iz kojega je vrlo teško izaći, on znači rastezanje krize na dulji rok, a depresija je ono na što ‘miriše’ sadašnja situacija”, rekao je na početku svoga izlaganja na prošlotjednom savjetovanju ekonomista u Opatiji Branko Grčić, ekonomski strateg Kukuriku koalicije, a najvjerojatnije i sljedeće vlade. Utoliko je Grčić bio i najvažniji govornik na konferenciji: osim što je iznio britku dijagnozu stanja hrvatskog gospodarstva, Grčić je

Ekonomski strateg SDP-a i Kukuriku koalicije Branko Grčić na savjetovanju ‘Ekonomska politika Hrvatske u 2012’.

Nastup Branka Grčića sa splitskog ekonomskog fakulteta napokon je donio toliko potreban prevrat u prevladavajućoj doktrini hrvatske ekonomske politike: umjesto izbjegavanja državne intervencije, Grčić najavljuje konzistentnu keynesijansku proaktivnu ekonomsku politiku nove vlade mogao meritorno iznijeti i planove kako sljedeća vlada to loše stanje i zabrinjavajuće trendove namjerava prevladati. Svojim izlaganjem, koje je u neku ruku i supstituiralo izostanak šefa oporbe Zorana Milanovića s konferencije, Grčić je potopio i aktualnu tehničku premijerku Jadranku Kosor i njezinu ministricu financija Martinu Dalić koje su u Opatiji govorile dan ranije. Tek nakon Grčićeva nastupa, koji se sjajno nadovezao na izlaganja neovisnog ekonomista Žarka Primorca i monetarca Ivana Lovrinovića, moglo se zorno vidjeti koliko je sadašnja garnitura na vlasti ne Broj 37 / 2011.

samo tragično nesposobna i neupućena nego i doktrinarno izgubljena u vremenu i prostoru. Osim što je morao ispravljati njihove krive podatke (na primjer, o zaduženosti države), Grčić je konačno raskrstio i s dosadašnjim stavom kako se za izlazak iz krize “ništa ne može učiniti”, koji su u javnosti nametnuli Kosoričini ekonomski savjetnici, i jasno rekao da je Hrvatskoj u borbi protiv prijeteće depresije potreban aktivan, neokeynesijanski pristup. Nije zaboravio ni monetarnu politiku: “Ne bi trebalo previše zadirati u monetarnu politiku i način 1

14. studenog, 2011.


Tjedni newsletter

Profesor Dragan Roller i Slavko Linić na panelu o nelikvidnosti i poreznoj politici, na kojem je Linić najavio brzo i efikasno čišćenje poduzeća s blokiranim računima.

Profesor Ivan Lovrinović založio se za resuverenizaciju monetarnog sustava u Hrvatskoj.

na koji se ona provodi, međutim, i monetarna politika, naravno u koordinaciji s fiskalnom vlasti, morala bi iznaći kvalitetnije nekonvencionalne modele kojima bi mogla poduprijeti gospodarstvo.”

Uzroke nelikvidnosti i insolventnosti tvrtki valja tražiti i u nedostatnom kreditiranju, posebno malih poduzeća, te previsokim troškovima financiranja, pa Primorac pametno predlaže osnivanje posebne banke za malo i srednje poduzetništvo. U Hrvatskoj je, naime, 98,2 posto poduzeća Najveća prijetnja: rejting SME tipa i ona zapošljavaju 47,2 posto svih radnika i stvaNajveća prijetnja Hrvatkoj u sljedećoj godini je prijetnja raju točno trećinu ukupnih prihoda privrede. gubitka investicijskog boniteta za državne obveznice. Ako Slavko Linić je na izvrsnom panelu održanom u srijedu bi rejting pao za samo jednu stepenicu na razinu junka, poslijepodne podsjetio da uz 40 milijardi kuna neplaćenih Hrvatska bi upala u spiralu poniranja vjerojatno sve do potraživanja i država ima 20 milijardi kuna raznih odloogluhe u kojoj su se našle i druge zemlje južne ženih potraživanja koja će se teško naplatiti. periferije EU. Za ubuduće Linić predlaže definiranje rokova ‘Nelikvidnost treba Kako je podsjetio Primorac, Standard & plaćanja, “ali ne tako da posljedica bude guPoor’s je jasno poručio da će tijekom sljedećih rješavati subjekt po bitak radnih mjesta”, a za “čišćenje” blokiragodinu dana sniziti rejting hrvatske države... subjekt. Ako uprava nih tvrtki iz sustava ponajprije će se morati - ako će se u 2011. nastaviti rast deficita hitno pobrinuti vjerovnici i državni aparat, tvrtke ne može opće države, budući da je sudstvo beznadno presporo. No, riješti problem, - ako će fiskalna konsolidacija biti sporija ako vlasnički preustroj ne uspije u roku od 90 uključuju se od one najavljene za 2012., dana, tada tvrtke idu u stečaj: takvih će biti 20 vjerovnici i država.’ - ako Vlada neće poštovati svoju odluku o do 30 tisuća. ograničavanju potrošnje, Slavko Linić - ako Vlada ne nastavi restrukturiranje javKljučni problem nove vlade nih poduzeća, Već danas je izvjesno da rast BDP-a u Hrvat- ako ne uspije uvesti više fleksibilnosti u skoj ove godine ne može biti 1,5 posto kako zapošljavanju, te je predviđala Vlada Jadranke Kosor, zadnje - ako stabilnost proračuna dođe u pitanje zbog rasta projekcije idu prema 0,8 posto pa čak i prema 0,5 posto BDP-a sporijeg od očekivanog. (EBRD). “To je ključni problem nove vlade”, rekao je Grčić. Primorac kao najurgentniji problem hrvatskog gospo“Startna pozicija je užasno loša. Da se ove godine dogodidarstva vidi financiranje i nelikvidnost. Podsjetio je kako je la točka infleksije, da je došlo do preokreta, da je došlo do polovica današnjih dospjelih neizvršenih obveza (samo rebarem jedan do 1,5 posto rasta, pozicija bi bila kudikamo gistriranih neplaćenih računa) od 40 milijardi kuna nastala bolja. Fiskalna konsolidacija ne bi bila toliko problematična.” od početka 2008. godine pa je, prema tome, nova pojava. U I za Grčića ključni izazov za novu vladu je prije svega blokadi računa je oko 72.000 pravnih subjekata, a prvi uzrok kako sačuvati kreditni rejting i kako provesti fiskalnu kontome su opadanje privredne aktivnosti i gubici poduzeća. solidaciju. Grčić misli da je to još uvijek moguće, ali u Broj 37 / 2011.

2

14. studenog, 2011.


Tjedni newsletter

Nagli skok premije osiguranja hrvatskog duga CDS EUR 5 godina 800 700 600 500 400 300 200 100 0

1.1.2008.

19.7.2008. 4.2.2009.

23.8.2009.

11.3.2010.

27.9.2010. 15.4.2011. 1.11.2011.

Credit default swaps za hrvatske državne petogodišnje eurske obveznice u samo pola godine poskupjeli su sa dva na pet posto nominale duga. Otežano financiranje i visok porast obveza Dosadašnja kretanja i prognoza Obveze poduzeća (u % CAR)

Rast domaćeg kreditiranja privrednog sektora u %

100

25

80

20

60

15

40

10

20

5

0

0

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

-20

Ljubo Jurčić izvore hrvatske gospodarske krize vidi u atipičnom modelu gospodarskog razvoja. srednjem roku, dok će 2012. biti najzahtjevnija. “Smanjenje udjela javnih rashoda u BDP-u morat će dogodine biti i nešto veće od jedan posto, između 1 i 1,5 posto, što iznosi četiri do pet milijardi kuna u deficitu opće države”, rekao je Branko Grčić i naglasio: “To je nešto bez čega uopće ne moramo ići na road show ili na razgovore s institucijama koje sudjeluju u refinanciranju ‘Monetarna naših dugova!” politika, u Grčić podsjeća da je kriza u euro zoni i sama po sebi dokoordinaciji s vela do eksplozije premije na fiskalnom, mora rizik za sve zemlje koje imaju iznaći kvalitetnije problema u fiskalnoj sferi pa nekonvencionalne tako i za Hrvatsku. U vrlo kratmodele kojima će kom vremenu cijena hrvatskih CDS-ova skočila je sa 250 jače poduprijeti bazičnih bodova na 500, a u gospodarstvo.’ jednom trenutku je bila i 550, Branko Grčić kao u jeku krize 2009. godine. To “pumpa” kamatne stope i trenutno je najveći problem u Hrvatskoj budući da se premija rizika na državne obveznice prenosi na kreditiranje gospodarstva i stanovništva.

-5

Izvor: Standard & Poor,s: Global Credit Postal Ratings Direct, Republic of Croatia, September 2011.

Na velik raskorak između rasta obveza i kreditiranja poduzeća upozorio je ekonomist Žarko Primorac. Investicijska aktivnost je opasno smanjena Dosadašnja kretanja i prognoza Bruto investicije udio u BDP-u u %

35

Godišnja stopa rasta

15

25

10

15 5 0 -5

5

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

-15

0 -5

-25

-10

-35

-15

Slom investicija Zašto se dogodio slabi rast BDP-a ove godine i kakvi su mu izgledi za 2012. promatrajući po komponentama BDP-a? - Osobna potrošnja. Realno je u padu zbog slabog oporavka zaposlenosti, pada realnih neto plaća i razduživa-

Izvor: Standard & Poor,s: Global Credit Postal Ratings Direct, Republic of Croatia, September 2011.

Pad investicija veći od 25 posto dvije uzastopne godine šokirao je hrvatske ekonomiste u Opatiji. Broj 37 / 2011.

3

14. studenog, 2011.


Tjedni newsletter

nja stanovništva. Ne vidi se novi potencijal za rast, niti s aspekta zaduživanja i ulaganja stanovništva u nekretnine ili neke druge oblike potrošnje. - Javna potrošnja. Unatoč primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti, javni dug, kada se uključe jamstva, gotovo je 60 posto i to je granica koja “pali crvenu lampicu” te iza‘Mi se zalažemo za ziva strah od pada kreditnog rejtinga i negativnog odnosa postkeynesijanski bonitetnih agencija prema Hrpristup, a ne vatskoj. za izbjegavanje - Inozemna potražnja. Izvoz državne je pokazivao znakove oporavintervencije jer ka, no za izglede u 2012. je indikativno i nepovoljno da naši to vodi u daljnju najveći vanjskotrgovinski parstagnaciju, tneri Italija i Njemačka klize u pasivizira fiskalnu recesiju, zbog čega pada potrapolitiku i od toga žnja za hrvatskim proizvodikoristi nema.’ ma. Posljedica rizika u okruženju je i usporavanje dotoka Branko Grčić inozemnog kapitala. - Investicije. “One su, naravno, najveći problem”, rekao je u Opatiji Branko Grčić. Kao komponenta BDP-a koja bi trebala dovesti do novog gospodarskog uzleta one nažaost još uvijek stagniraju. “Sve nas je iznenadio podatak da su se u ovoj godini investicije smanjile za 6,6 posto i da je ukupan pad u ove tri krizne godine dosegnuo 27 posto. Zamislite koliki je to pad agregatne potražnje, i to one najproduktiv-

Hrvatska najlošija po zaposlenosti Udjel zaposlenog stanovništva (15 do 64 godine) 70 68 66 64 62 60 58 56 54 52 50

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.844,55

+0,19

CROBEX10

1.014,72

+1,06

2005.

2005.

Mađarska Rumunjska

2005.

2005. Slovenija Slovačka Hrvatska

Izvor: Eurostat

Među europskim tranzicijskim državama Hrvatska ima najmanji udjel zaposlenih, čak 10 postotaka niži od prosjeka EU. nije, koja znači najveći multiplikator u kreaciji nove vrijednosti, novog proizvoda...” Problem svih problema “Prema tome, problem svih problema u Hrvatskoj jeste kako povratiti povjerenje u gospodarstvu, kako vratiti povjerenje poduzetnika, da se oni odluče da izvade projekte koji danas leže negdje u ladicama, da krenu prema financijskom sektoru pregovarati o uvjetima kreditiranja, da se opredijele za investiciju i krenu u posao.” Puno eksternih i internih rizika za sada poduzetnike u tome onemogućava, a i država im teško može pomoći jer je prostor za povećanje troškovne konkurentnosti jako sužen. “To je jedan od ključnih ciljeva, a zapravo prostora ima sve manje”, kaže ekonomski strateg oporbe. “I opet se vraćam: da je gospodarski rast u ovoj godini bilo ne-

od 04.11. do 11.11.2011.

ZADNJA VRIJEDNOST

2005.

EU Bugarska

Zagrebačka burza INDEKS

2005.

(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 11.11. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 4.11.2011.)

Deset dionica s najvećim tjednim prometom DRUŠTVO

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

2.

Belje

3. 4.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

246,00

0,00

7,421

BLJE-R-A

99,06

-0,94

4,521

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.099,00

+6,70

3,571

Ledo

LEDO-R-A

5.595,00

+14,07

2,546

5.

AD Plastik

ADPL-R-A

105,00

+3,38

2,337

6.

Petrokemija

PTKM-R-A

194,00

-1,41

2,402

7.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

510,00

-0,78

1,646

8.

Luka Rijeka

LKRI-R-A

139,29

-0,59

1,094

9.

Dalekovod

DLKV-R-A

148,42

+2,78

1,067

10.

Adris grupa P

ADRS-P-A

213,00

+0,47

0,807

Broj 37 / 2011.

4

14. studenog, 2011.


Tjedni newsletter

gospodarstvo puno prije i kad su deficiti bili manji”, rekao je Grčić hrvatskim ekonomistima u Opatiji drugoga dana savjetovanja, no nikoga iz aktualne vlasti tada više nije bilo u konferencijskoj dvorani. “Dakle, ako smo se već zaduživali i povećavali deficit, ‘Potrebno je onda je dio tog deficita morao ići prema gospodarstvu. utvrditi sporazum Morao je!” To je razlog zašto s međunarodnim su deficiti drugih usporedivih financijskim zemalja i veći od hrvatskoga, institucijama ali i razlog zašto su sve one u o konsolidaciji 2010. zabilježile rast BDP-a, a Hrvatska nije. “Mi u struktudržavnih financija ri deficita nismo imali proi pokretanju aktivne gospodarske politike, razvojnog ciklusa.’ antirecesijske gospodarske Žarko Primorac politike s izravnim potporama gospodarstvu. To je ta bitna razlika. Mi se zalažemo za postkeynesijanski pristup, a ne za izbjegavanje državne intervencije po svaku cijenu. Jer onda to vodi u daljnju stagnaciju, to pasivizira fiskalnu politiku i od toga koristi nema”, rekao je Grčić.

Branimir Lokin i moderatorica panela Marija Zuber: dobar način za otklanjanje nelikvidnosti su i multilateralne kompenzacije. što bolji, prostora za tako nešto bilo bi puno više.” “Ovaj koncept za koji se zalažemo nikako nije ne-keynesijanski, nego je postkeynesijanski, i tu se, naravno, ne slažemo s ovom vladom koja je propustila priliku da u ovim godinama krize u proračun ugradi proaktivne mjere za Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

15/02/2012

100,00 / 0,18

-0,010 / 0,041

11. 11.

Njemačka 2 godine

0,750

13/09/2013

100,64 / 0,40

-0,050 / 0,027

11. 11.

Njemačka 10 godina

2,250

04/09/2021

103,23 / 1,89

-1,000 / 0,110

11. 11.

SAD 10 godina

2,125

15/08/2021

99-15¾ / 2,06

0-00 / 0,000

11. 11.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

112,57 / 4,14

-0,438 / 0,052

11. 11.

Brazil 10 godina

n. p.

n. p.

968,98 / 0,00

n. p. / n. p.

11. 11.

Japan 10 godina

1,000

20/09/2021

100,31 / 0,97

0,018 / -0,002

11. 11.

UK 10 godina

3,750

07/09/2021

112,79 / 2,29

-0,570 / 0,060

11. 11.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Broj 37 / 2011.

5

14. studenog, 2011.


Svjetske burzovne cijene energenata

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

prosinac ‘11.

99,22

+5,08

Nafta Brent crude (USD/barel)

prosinac ‘11.

113,99

+2,07

Ulje za loženje (USD/galon)

prosinac ‘11.

3,19

+3,57

Prirodni plin (USD/mm btu)

prosinac ‘11.

3,56

-6,32

RBOB benzin (USD/galon)

prosinac ‘11.

2,61

-2,97

UGOVOR

Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100

5.545,38

+18,22

+0,33

DAX (Njemačka)

6.057,03

+90,87

+1,52

CAC 40

3.149,38

+25,83

+0,83

16.532,50

+329,16

+2,03

984,62

+4,61

+0,47

INDEKS (Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

Dionički indeksi SAD-a

TJEDNA PROMJENA %

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

S&P 500

1.263,85

+10,62

+0,85

12.153,68

+170,44

+1,42

2.678,75

-7,40

-0,28

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

S&P 400

892,06

-7,40

-0,82

S&P 600

412,08

+0,89

+0,22

Zlato (USD/unca)

studeni ‘11.

1.789,10

+1,77

Srebro (USD/unca)

studeni ‘11.

34,09

-0,12

Bakar (¢US/libra)

studeni ‘11.

339,40

-4,80

Dow Nasdaq

TJEDNA PROMJENA %

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.514,47

-286,93

-3,26

19.137,17

-705,62

-3,56

Shanghai

2.481,08

-47,21

-1,87

zaključne cijene prošlog tjedna

NSE 50 (Indija)

5.168,85

-115,35

-2,18

UGOVOR

INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

TJEDNA PROMJENA %

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

prosinac ‘11.

635,50

-2,79

Soja (¢US/bušel)

studeni ‘11.

1.165,00

-3,88

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

12.276,85

-131,40

-1,06

Žito (¢US/bušel)

prosinac ‘11.

616,00

-3,22

Bovespa

58.546,97

-122,95

-0,21

prosinac ‘11.

322,25

-2,05

Bolsa (Meksiko)

37.555,65

+866,27

+2,36

Zob (¢US/bušel)

IPSA 40 (Čile)

4.337,83

+68,62

+1,61

Riža (USD/CWT)

studeni ‘11.

15,15

-4,84

INDEKS (Kanada) (Brazil)

TJEDNA PROMJENA %

ROK ISPORUKE

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 37 / 2011.

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

14. studenog, 2011.

st invest NL 20111114  

st invest NL 20111114, newsletter