Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

3. listopada,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 31 / 2011.

Kriza je smanjila domaću potražnju za golemih 40 posto Najvažnija zadaća hrvatske ekonomske politike je povećati domaću potražnju koja bi, da nije izbila svjetska kriza, bila 42% veća nego što jest ZSE odskočio od dna? Među deset dionica kojima se na ZSE prošloga tjedna najviše trgovalo samo su dvije zabilježile rast cijene, no Crobex i Crobex 10 na tjednoj razini ipak su blago porasli. I europski dionički indeksi prošloga su se tjedna oporavljali nakon “ljetne sječe”: nama najvažniji DAX 5,88%, francuski CAC 40 6,12%, talijanski FTSE 7,63%... Ako vjerujemo da ovih dana prolazimo kroz maksimum loših vijesti za europski financijski sustav, tada bismo mogli zaključiti da je i ZSE 23. rujna s vrijednošću Crobexa od 1.846,96 dotaknuo ono “drugo dno”

krize o kojemu se toliko spekulira, i da mu predstoje bolji dani. No, hrvatsko tržište kapitala još će dugo vremena pritiskati slabi rezultati hrvatskog gospodarstva. Zadaća za ekonomsku politiku O tome zašto hrvatska proizvodnja pada malo tko u javnosti iznosi mišljenje pa s izostankom dijagnoze nema ni ponude lijekova. Stoga ćemo se poslužiti američkom studijom (vidi str. 6) prema kojoj je američkim tvrtkama danas najveći problem slaba prodaja, te promotriti kako u Hrvatskoj stoji s domaćom potražnjom. Domaća je potražnja u RH tijekom šest godina uoči krize rasla po prosječnoj stopi od 6,6%. Da je tako nastavila i zadnje 4 krizne godine, bila bi danas veća 29,13% nego 2007. No, budući da se u zadnje 4 godine ukupno smanjila 9,20%, to znači da je hrvatska domaća potražnja golemih 38,33% manja nego što bi bila da nije izbila kriza, odnosno bila bi 42,21% veća nego što je danas. Odatle proizlazi i najvažnija zadaća domaće ekonomske politike: svim sredstvima povećati domaću potražnju.

Zagrebačka burza od 26.09. do 30.09.2011.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.854,41

0,40

CROBEX10

1.024,93

0,15

Deset dionica s najvećim tjednim prometom TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

248,00

2,05

15,538

2.

Končar EI

KOEI-R-A

520,00

-0,38

9,859

3.

Adris grupa P

ADRS-P-A

203,00

-0,01

8,206

4.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.049,98

0,00

5,401

5.

Dalekovod

DLKV-R-A

168,00

4,99

3,841

6.

Ingra

INGR-R-A

9,10

-10,17

3,809

7.

Atlantska plov.

ATPL-R-A

436,00

-3,11

3,464

8.

Zagrebačka banka

ZABA-R-A

44,70

-1,00

3,366

9.

Podravka

PODR-R-A

258,00

-1,64

3,273

10.

Privredna banka

PBZ-R-A

510,00

0,00

2,020

Broj 31 / 2011.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

DRUŠTVO

1

3. listopada, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Elementarna nepogoda na tržištima robe Promjena cijene u trećem kvartalu 2011. 30-god. obvez. SAD Živa stoka Zlato Riža 10-god. trez. zapis USD JPY Telad za tov Žito Žive svinje GBP Šećer Svinjske polovice Raž Ulje za loženje Trupci Nasdaq 100 CHF EUR CAD NZD Sojini obroci Kukuruz Soja AUD Sojino ulje DJIA Platina Nikkei 225 Kava Srebro S&P 500 Prirodni plin Sirova nafta Kakao Narančin sok Pamuk Paladij Russell 2000 Bakar

6,3 5,7

4,4 1,4 -0,9 -2,4 -2,7 -3,5 -4,0 -4,7 -5,1

0%

7,0

15,5

8,7 8,2

-6,4 -6,4 -7,1 -7,2 -7,3 -7,4

Najavljuje li ‘Dr. Bakar’ novu recesiju? -8,5 -8,6 -8,8 -9,1 -9,4 -10,5 -11,6 -12,6 -12,7 -12,8 -12,9

Slom bakra zabrinuo je analitičare koji promjene cijene bakra smatraju prethodećim indikatorom događanja u globalnoj industriji i financijama, zbog čega su mu i nadjenuli ime ‘Doktor Bakar’

-15,1 -15,3 -17,1

-19,1 -19,4 -19,5 -20,1 -25,8

5%

10%

15%

20%

25%

30%

java usporavanja gospodarskog rasta i posljedičnog pada Rasprodaja iz hedge fondova cijena dionica. “Q3, horror show za commodities”, “Rujan, najokrutniAktualni pad cijena robe pripisuje se rasprodaji na ji mjesec”, “Krvoproliće na tržištu robe”, “Kvartal katakoju su bili prisiljeni hedge strofe”... samo su neki naslovi na fondovi zbog plaćanja margin blogovima koji prate kretanja na Najava recesije callova, razduživanja i isplasvjetskim tržištima plemenitih Pad bakra nadmašio dionice te ulagača (Matthew Bradbard, metala, sirovina, energenata, žitaSeeking Alpha). Drugi ukazuju i rica i slične robe. Kako se vidi na 10% S&P 500 na razduživanje na koje je inveslici, mnoge su robe doživjele trosticijske fondove naveo američki mjesečni pad cijena oko 20 posto 0 FED svojom Operacijom Twist (narančin sok, pamuk, paladij), a nakon koje su se osjetno promijebakar gotovo 26 posto, što uz pad -10 nili prinosi na obveznice različicijene srebra od skoro 13 posto tih dospijeća. S druge strane, oni najviše brine analitičare. Mnogi -20 Nymex copper investitori koji imaju spreman strahuju da je naglo pojeftinjenje -30 cash sada imaju izvrsnu priliku tih vrijednih metala, koji imaju 2011. kupovati mnoge vrste robe po široku industrijsku primjenu, naBroj 31 / 2011.

2

3. listopada, 2011.


Svjetske burzovne cijene energenata

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

očigledno niskim cijenama, na primjer naftu i plin, te njihove izvedenice. Loš signal za dionice Mnogi analitičari upozoravaju da zbog političkog rizika koji dolazi iz Europe tehnička analiza kretanja cijena robe nema nikakvog smisla. Naslovi u novinama imaju znatno većeg utjecaja na cijene nego fundamentalni pokazatelji, što se lijepo vidi po krivuljama cijena koje su u jednom danu skakale gore-dolje i po četiri-pet posto. Rasprodaja koja graniči s panikom daleko je nadmašivala normalne potrebe kupaca pa su padovi cijena bili bez ikakve kontrole i otpora, tako da pad cijena ne mora niti odražavati pad realne potražnje za industrijske potrebe. Utoliko nije nužno niti da se taj pad odmah odrazi na pojeftinjenju dionica (što se ni u povijesti nije pokazalo uviKina troši 40 jek povezanim), no ipak treba imati posto svjetske na umu da je pad cijena commodiproizvodnje ties u prošlosti vrlo često prethodio rafiniranog padu tržišne vrijednosti kapitala. Drastičan pad cijena bakra anabakra. Ove litičari smatraju osobito indikativgodine, nim budući da se bakar koristi u međutim, Kina proizvodnji svega i svačega, od iPaje uvezla čak da, preko cijevi do strujnih žica, pa 26 posto bakra se smatra dobrim najavnim indikatorom stanja globalne ekonomije i manje nego financija. Neki bakru pridaju takve lani sposobnosti predviđanja da ga su mu nadjenuli ime “Doktor Bakar” ili engleski “Dr. Copper”. Trgovci koji nastoje objasniti slom cijene bakra ukazuju pak na usporavanje rasta kineskog gospodarstva, za koje se procjenjuje da je lani potrošilo 40 posto svjetske proizvodnje rafiniranog bakra. Ove godine, međutim, Kina je uvezla čak 26 posto bakra manje nego lani.

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

studeni ‘11.

78,75

-1,51

Nafta Brent crude (USD/barel)

studeni ‘11.

102,46

-1,56

Ulje za loženje (USD/galon)

listopad ‘11.

2,77

-1,07

Prirodni plin (USD/mm btu)

studeni ‘11.

3,66

-0,81

RBOB benzin (USD/galon)

listopad ‘11.

2,61

+1,95

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Zlato (USD/unca)

rujan ‘11.

1.624,70

-1,50

Srebro (USD/unca)

rujan ‘11.

30,03

-2,50

Bakar (¢US/libra)

rujan ‘11.

310,35

-5,44

UGOVOR

TJEDNA PROMJENA %

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11.

592,50

-7,42

Soja (¢US/bušel)

rujan ‘11.

1.179,00

-6,28

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11.

610,50

-4,68

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11.

328,00

-0,91

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11.

15,94

-3,16

UGOVOR

TJEDNA PROMJENA %

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Broj 31 / 2011.

3

3. listopada, 2011.


Državne obveznice

Tjedni newsletter

The Telegraph: Njemačko ‘da’ zapravo je ‘ne’ Ratifikacija u Bundestagu europskog dogovora iz lipnja ohrabrila je financijska tržišta, ali naknadne su analize djelovale poput ledenog tuša Sarkozy putuje u Berlin Prema Bloombergovoj najavi, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy otputovat će 9. listopada u Berlin na razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o jačanju europskih napora za sprečavanje grčkoga bankrota (točnije, ogluhe na državni dug, budući da države ne mogu bankrotirati kao što bankrotiraju biznisi). Nakon sastanka s grčkim premijerom Georgeom Papandreouom u petak 30. rujna Sarkozy je rekao novinarima da preuzimanje grčkih dugova “nema vjerodostojne alternative”, da bi “grčki fijasko značio fijasko čitave Europe” i da se samo treba prisjetiti propasti Lehman Brothersa i goleme cijene koju je platio globalni financijski sustav. Europa stoga ne može dopustiti slom Grčke ni iz ekonomskih ni iz moralnih razloga, rekao je Sarkozy. U međuvremenu je njemačko izglasavanje proširenja fonda za spašavanje posrnulih europskih država probudilo nade na financijskim tržištima i potaknulo skok cijena dionica. Njemačka je tako pristala povećati svoj dio jamstava za kredite prezaduženim zemljama sa 123 na 211 milijardi eura, u skladu s dogovorom europskih lidera iz lipnja. Očekuje se da će ta njemačka odluka pozitivno utjecati i na preostale manje države koje tek trebaju ratificirati dogovor iz Bruxellesa. No, radost je na financijskim tržištima

Angela Merkel, njemačka kancelarka kratko trajala, već u petak gotovo sve svjetske burze ponovo su zaronile. Razlog tome vjerojatno su bile procjene kako je ishod glasanja u njemačkom Parlamentu bio uvelike pogrešno procijenjen. Otrežnjenje iz Telegrapha Tako je britanski The Telegraph u naširoko prenošenom i komentiranom tekstu u petak napisao da je “došlo do kolosalnog nerazumijevanja onoga što se u Bundestagu stvarno dogodilo”. Prema Telegraphu, glasanjem je samo ratificiran dva mjeseca stari dogovor, no žestoka rasprava o njemačkom fiskalnom suverenitetu i demokraciji apsolutno je jasno pokazala da Bundestag dalje neće podupirati ruševine monetarne unije. Nijemci ne žele fiskalnu uniju, europsku obveznicu niti stapanje dugova. Ne žele europsko ministarstvo financija niti beskonačne fiskalne transfere, ono što žele je unija stabilnosti - ili, što se njih tiče, monetarne unije neće ni biti.

Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

14/12/2011

99,98 / 0,36

0,020 / -0,095

30. 9.

Njemačka 2 godine

0,750

13/09/2013

100,39 / 0,55

0,095 / -0,049

30. 9.

Njemačka 10 godina

2,250

04/09/2021

103,27 / 1,89

1,085 / -0,120

30. 9.

SAD 10 godina

2,125

15/08/2021

101-28 / 1,92

0-23+ / -0,081

30. 9.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

111,98 / 4,22

0,360 / -0,043

30. 9.

Brazil 10 godina

n. p.

n. p.

941,31 / 0,00

5,104 / n. p.

30. 9.

Japan 10 godina

1,100

20/09/2021

100,66 / 1,03

-0,292 / 0,032

30. 9.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

111,61 / 2,43

0,930 / -0,101

30. 9.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 31 / 2011.

4

3. listopada, 2011.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Što nas čeka u četvrtom kvartalu

Nakon glasanja u Bundestagu europski su dionički indeksi malo živnuli, no gubitak Stoxxa 600 u trećem kvartalu još uvijek je velikih 17 posto

Nakon pada dolazi uspon

Europski dionički indeksi

 ajveći kvartalni padovi indeksa S&P 500 i promjena u sljedećem N kvartalu od 1980.

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

RANG

KVARTAL

SLJEDEĆI KVARTAL

INDEKS

1.

Q4/87.

-23,23%

Q1/88

+4,78%

2.

Q4/08.

-22,56%

Q1/09.

-11,67%

3.

Q3/02.

-17,63%

Q4/02.

+7,92%

PAD (%)

4.

Q3/01.

-14,98%

Q4/01.

+10,29%

5.

Q3/90.

-14,52%

Q4/90.

+7,90%

6.

Q2/02.

-13,73%

Q3/02.

-17,63%

7.

Q3/11.

-12,13%

Q4/11.

???

8.

Q1/01.

-12,11%

Q2/01.

+5,52%

9.

Q2/10.

-11,86%

Q3/10.

+10,72%

10.

Q1/09.

-11,67%

Q2/09.

+15,22%

11.

Q3/81.

-11,45%

Q4/81.

+5,48%

12.

Q3/98.

-10,30%

Q4/98.

+20,87%

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100

5.128,48

+61,67

+1,22

DAX (Njemačka)

5.502,02

+305,46

+5,88

CAC 40

2.981,96

+171,85

+6,12

14.466,30

+1.103,59

+7,63

923,41

+41,23

+4,67

TJEDNA PROMJENA %

(Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

S&P 500

1.131,42

-5,01

-0,44

10.913,38

+141,90

+1,32

2.415,40

-67,83

-2,73

S&P 400

781,26

-13,17

-1,66

S&P 600

355,39

-2,50

-0,70

Dow Nasdaq

Dobar tjedan za Europu Europske dionice zabilježile su prošloga tjedna najveći tjedni porast cijena u zadnje dvije godine, ponajviše zahvaljujući glasanju u Bundestagu i američkim makroekonomskim pokazateljima boljima od očekivanja. Najobuhvatniji europski indeks Stoxx 600 oporavio se u tjednu 4,6 posto, no još uvijek u cijelom kvartalu bilježi minus od 17 posto. Za održavanje tog rasta i nadoknadu izgubljenoga trebat će dulje razdoblje političke stabilnosti u Europi, nakon što su europski političari shvatili da nema smisla štedjeti na Grčkoj sto milijardi eura, a na burzama zbog Grčke izgubiti tisuću milijardi.

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.700,29

+140,03

+1,64

17.592,41

-76,94

-0,43

Shanghai

2.359,22

-73,94

-3,04

NSE 50 (Indija)

4.943,25

+75,50

+1,55

INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

Amerika optimistična S druge strane Atlantika vijesti bolje od očekivanih: pesimizam oko gospodarstva je malo splasnuo, Michiganski indeks raspoloženja potrošača povisio se s najniže razine od sloma 2008., a i broj zahtjeva za naknadu za nezaposlene se smanjio više od prognoza. Glavno pitanje na američkim financijskim tržištima je sada što nas čeka u dolazećem, četvrtom tromjesečju ove godine, pa ako to može poslužiti kao neki putokaz donosimo tablicu najvećih kvartalnih padova indeksa S&P 500 u zadnja dva desetljeća i podatak što se desilo u kvartalima koji su slijedili nakon tih katastrofičnih. Iz tablice se vidi da su usponi nakon slomova bili češći nego daljnje propadanje, ali očito je također da to nitko ne može jamčiti. Broj 31 / 2011.

ZAKLJUČNO STANJE

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

11.623,84

+160,97

+1,40

Bovespa

52.324,42

-905,94

-1,70

Bolsa (Meksiko)

33.503,28

+914,85

+2,81

IPSA 40 (Čile)

3.888,58

+116,44

+3,09

INDEKS (Kanada) (Brazil)

5

TJEDNA PROMJENA %

3. listopada, 2011.


Istraživanja / studije

Tjedni newsletter

Američke tvrtke ne zapošljavaju jer nemaju kupaca Studija washingtonskog Instituta za ekonomsku politiku otkriva kako nije istina da je slabo zapošljavanje u SAD-u posljedica prevelike birokracije i oporezivanja kojima je najveća smanjena potražnja za proizvodima i uslugama američkih poduzetnika. Poduzeća imaju slobodnih kapaciteta i obilje novca, ali ne i dovoljno kupaca, ona se obraćaju smanjenom tržištu koje se pritom još i panično razdužuje. Institut podsjeća da je konačna potražnja po osobi na proljeće 2011. još uvijek bila za 0,7 posto manja od one pred početak recesije, no kada se uzme u obzir i izgubljeni rast, skromno uračunat sa 1,5 posto tijekom tri i pol godine, dolazi se do 8,5 posto manjega tržišta od onog koliko bi bilo da se recesija nije dogodila!

Najteži pojedinačni problem koji iskazuju mali poduzetnici po predsjedničkim mandatima 30%

Slaba prodaja: 29,6%

Postotak odgovora

25% 20%

Porezi: 28,8%

15%

Propisi: 13,9%

10% 5% 0%

Carter

Nixon / Ford

Reagan 2 Reagan 1

George H. W. Bush

Clinton 1

Nedostaju im kupci Da regulatorna neizvjesnost, o kojoj pričaju političari u Washingtonu, doista nije glavni krivac za američki oporavak bez zapošljavanja, pokazuje i istraživanje američke Nacionalne federacije neovisnih tvrtki (NFIB), koje EPI citira u svom working paperu. NFIB je od malih poslodavaca zatražio da istaknu koji je pojedinačni problem za njih najveći, a među mogućim odgovorima ponudili su inflaciju, poreze, državnu regulativu, slabu prodaju, kvalitetu radne snage, trošak zdravstvenog osiguranja, cijenu rada i još neke. Kao prvi među najvećim pojedinačnim problemima s kojima se susreću u mandatu predsjednika Obame poslodavci nisu naveli ni birokraciju ni poreze, nego slabu prodaju svojih proizvoda i usluga. Da je regulativa glavna prepreka zapošljavanju smatra 13,9 posto ispitanika, da je to pretjerano oporezivanje kaže 20,8 posto, a na nedostatak kupaca požalilo se čak 29,6 posto poduzetnika. Iz tog otkrića nameće se i naputak za praktično vođenje ekonomske politike: najvažnije bi bilo pojačati potražnju, da poduzeća imaju kome prodavati svoje proizvode i usluge, a potom će bez sumnje doći i novo zapošljavanje.

George W. Obama Clinton 2 Bush 1 George W. Bush 2

Izvor: EPI

Tržište se saželo “Dobra je vijest da se Amerika, nakon godine i pol potrošene na rasprave o deficitu, deficitu i deficitu, umjesto o zapošljavanju, zapošljavanju i zapošljavanju, konačno okreće raspravama o pravoj temi” - počinje svoj najnoviji komentar u New York Timesu američki keynesijanski ekonomist Paul Krugman. Loša je vijest što republikanci u Kongresu za slabo zapošljavanje optužuju predsjednika Obamu tvrdeći da poslodavci ne zapošljavaju jer da su prestrašeni pretjeranom regulativom i oporezivanjem, što sputava čak i najslabašnije pokušaje da se pomogne američkom gospodarstvu. No, ta tvrdnja republikanaca jednostavno nije točna, piše Krugman i poziva se na rezultate istraživanja koje je prošloga tjedna predstavio američki Institut za ekonomsku politiku (EPI) iz Washingtona.(*) EPI godinama anketira poslodavce da bi saznao što im najviše smeta na putu rasta i zapošljavanja, a zadnje njegovo istraživanje pokazuje da, puno više od neizvjesnosti oko regulative, zapošljavanje ometaju posljedice financijskog kolapsa, među Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 31 / 2011.

(*) Regulatory uncertainty: A phony explanation for our jobs problem, Lawrence Mishel, Economic policy institute, EPI briefing paper, 27. rujna 2011., http://w3.epi-data.org/temp2011/EPIBriefingPaper330.pdf

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

3. listopada, 2011.


st invest NL 20111003  

st invest NL 20111003, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you