Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

29. kolovoza,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 26 / 2011.

Crobex u nezgodnoj korelaciji s Daxom Indeks ZSE u četvrtak se vratio iznad 2000 bodova, ali je u petak opet potonuo: povukao ga je njemački Dax koji je propao neobjašnjivo naglo Hladan tuš u petak Prošli četvrtak donio je tračak optimizma na Zagrebačku burzu kada se Crobex nakon pet dana ponovo vratio iznad 2000 bodova, a znamo da takve okrugle brojke ljudima puno znače pa se zato nazivaju “psihološkim granicama”. No, u petak - hladan tuš. Crobex se ponovo spustio ispod 2000 za nimalo elegantnih i poticajnih 13,76 bodova. Nije za to bilo nikakvog vidljivog razloga, štoviše, s obzirom da je počinjao vikend mogli su ulagači biti i galantniji. Vjerojatni razlog padu Crobexa krije se u događajima od četvrtka, kada je vodeći njemački indeks Dax doživio pot-

puno neshvatljivi slom. Između 3:30 i 4:00 poslijepodne po našem vremenu, nakon što je satima lagano klizio nadolje, Dax je, u samo pola sata, pao kao kamen za punih 250 bodova ili 4,4%. To bi odgovaralo padu Dow Industrialsa za 500 bodova! Pogreška debelog prsta Još se ne zna zašto se to dogodilo. Neki su pad bili spremni pripisati “pogrešci debelog prsta” (kao da je netko, dajući nalog za prodaju, nehotice otkucao koju nulu previše). No možda su posrijedi bili i neki tako fundamentalni razlozi kao što su glasine koje znaju naglo prostrujati tržištem, na primjer, da je grčka centralna banka bila prisiljena zatražiti pozajmicu iz programa likvidnosti u nevolji; da je Banka Engleske morala posuditi novac ECB-u; da će i Njemačka zabraniti kratku prodaju. Ako je posrijedi bio izolirani incident, to i nije razlog za brigu. Ali, nekako ih je puno zadnjih tjedana, i američki su indeksi doživjeli po nekoliko neobjašnjivih mini-slomova. Stanje je očito prilično nestabilno.

Zagrebačka burza od 22.08. do 26.08.2011.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.986,24

0,37

CROBEX10

1.076,56

0,40

Deset dionica s najvećim tjednim prometom TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

244,00

1,67

11,151

2.

Končar EI

KOEI-R-A

563,23

1,85

5,931

3.

Privredna banka

PBZ-R-A

545,00

0,93

4,573

4.

Dalekovod

DLKV-R-A

186,00

1,70

3,703

5.

Dom holding

KORF-R-A

63,99

0,74

2,626

6.

Belje

BLJE-R-A

80,50

3,23

2,522

7.

AD Plastik

ADPL-R-A

105,50

2,03

2,221

8.

Adris grupa P

ADRS-P-A

211,63

-1,57

1,644

9.

Petrokemija

PTKM-R-A

169,02

-2,29

1,493

10.

Zagrebačka banka

ZABA-R-A

52,00

0,00

1,453

Broj 26 / 2011.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

DRUŠTVO

1

29. kolovoza, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Što je Rohatinski mogao naučiti od Bernankea Predsjednik FED-a dao je veliki poticaj američkoj privredi rekavši kako FED neće na krizu gledati skrštenih ruku te neizravno najavivši nove monetarne poticajne mjere, ovoga puta za stanogradnju ipak jasno naznačio svoje buduće glavne poteze. PredČitanje između redaka sjednik FED-a rekao je da je njegova centralna banka do Krajem prošloga tjedna cijeli je svijet nestrpljivo čekao sada za savladavanje krize napravila uglavnom sve što je govor predsjednika američkih Federalnih rezervi, očemogla, ali da i za budućnost raspolaže moćnim alatima kujući - kao što se desilo prošle godine - da bi Bernanke te ih je spremna upotrijebiti. Slušateljima nije promakla mogao objaviti treću rundu «kvantitativnog popuštanja» napomena kako se u Federalnim rezervama vrlo žustro američke monetarne politike (eng. quantitative easing, raspravlja o budućim specifičnim poticajnim mjerama skraćeno QE), odnosno kupnje vrijednosnih papira, s kote da će na ishod tih rasprava na sljedećem sastanku gujom bi u financijski sustav ubrizgavao novac. Bernanke vernera FED-a 20. rujna bitno utjecati podaci o stanju nije ništa takvoga otvoreno najavio, no cijene dionica na američke privrede, koji će do tada biti objavljeni. Neki američkim burzama ipak su počele rasti i prije nego što blogeri također predviđaju je on zaključio svoj govor. da bi se jedna od tih speciU subotu su mediji i portaBernanke o stanogradnji fičnih mjera mogla odnositi li bili preplavljeni analizana stambeno kreditiranje ma što je Bernanke zapra“Niska razina gradnje ima posljedice ne samo po graditelje (eto teme za razmišljanje i vo rekao, što je mislio kad nego i po isporučitelje široke palete roba i usluga povezanih za Hrvatsku narodnu banku je rekao ono što je rekao, te sa stanovanjem i stanogradnjom. Mada su strogi uvjeti kreditiranja za neke pozajmitelje bili jedan od faktora koji i njezina guvernera Rohašto će se u američkoj mosu ih sprečavali u oživljavanju stanogradnje, slabosti u tinskog). netarnoj politici - prema stambenom sektoru povratno su imale nepovoljne učinke na kojoj se ravnaju kompletne financijska tržišta i na kreditne tokove. Na primjer, snažan FED će kupovati svjetske financije - dopad cijena stanova u nekim područjima učinio je da stanovi mnogih dužnika sada vrijede manje od njihova duga, što dionice? gađati sljedećih tjedana i je prouzročilo teške nevolje obiteljima, ali i financijskim Za razliku od prve runde mjeseci. institucijama zbog neurednosti ili potpunog prestana kvantitativnog popuštaZa analitičare i investiotplate stambenih kredita. Financijski pritisak na novčarske nja, kada je kupovao samo tore pokazalo se najvažnije ustanove i kućanstva zauzvrat je povećao oprez kod odobravanja kredita i usporio rast široke potrošnje.” 10-godišnje američke drto što je Bernanke, premžavne zadužnice, FED je da pomalo neodređeno, Broj 26 / 2011.

2

29. kolovoza, 2011.


Europski dionički indeksi

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100

5.129,92

+89,16

+1,77

DAX (Njemačka)

5.537,48

+57,48

+1,05

CAC 40

3.087,64

+70,65

+2,34

15.649,09

+234,67

+1,52

919,03

+9,24

+1,02

TJEDNA PROMJENA %

INDEKS

u drugoj rundi (zaključenoj potkraj lipnja) kupovao i vrijednosnice povezane s hipotekarnim (stambenim) kreditima. Sada analitičari očekuju da u eventualnoj trećoj rundi FED još više proširi raspon vrijednosnih papira, čak i na korporativne obveznice i dionice, koje će uzimati u zalog za novčanu emisiju, te da znatno produlji trajanje programa, između ostaloga i kako bi osigurao da četvrti krug “popuštanja” više ne bude potreban. S kupnjom državnih obveznica FED je snizio troškove zaduživanja, ne samo državi nego i poduzećima, a s kupnjom dionica postavio bi donju granicu mogućega pada njihovih cijena, “FED je povećao samopouzdanje poduzetnicima, osigurao novac i za rizične spreman na poslovne pothvate, potaknuo zapoprimjereni način iskoristiti šljavanje... Dakako, sve su to za sada samo svoje alate da želje i razmišljanja, no poduzetnicibi potaknuo ma je bilo veliko ohrabrenje već i to kada je Bernanke rekao da Federalne snažniji pričuve neće sjediti skrštenih ruku i ekonomski pasivno promatrati razvoj događaja oporavak u u američkom gospodarstvu, nego će, okruženju ukaže li se potreba, spremno reagistabilnih rati i priskočiti u pomoć. Pritom je dao naslutiti da većina članova FEDcijena” ova vodstva osjeća da će FED imati odriješene ruke za uvođenje poticajnih mjera bude li potrebno, budući da se čini kako pritisak inflacije popušta.

(Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

S&P 500

1.176,80

+53,27

+4,74

11.284,54

+466,89

+4,32

2.479,85

+138,01

+5,89

S&P 400

835,92

+48,06

+6,10

S&P 600

377,96

+21,63

+6,07

Dow Nasdaq

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.797,78

+78,54

+0,90

19.582,88

+182,96

+0,94

Shanghai

2.612,19

+77,83

+3,07

NSE 50 (Indija)

4.747,80

-97,85

-2,02

INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

Hladan na prigovore Na prigovore kako bi s popuštanjem monetarne politike američka centralna banka mogla poticati kratkoročnu ekonomsku aktivnost na uštrb dugoročnog rasta, Bernanke je jasno rekao da ga takve ocjene ostavljaju hladnim. Sadašnje su okolnosti izvanredne i propuštanje da se na njih reagira moglo bi imati dugoročne neželjene posljedice, rekao je. Sljedeći sastanak FED-ovih guvernera zakazan za rujan trajat će jedan dan dulje nego inače, “baš zato da bi se omogućila potpunija rasprava”, kako je rekao Bernanke. Sve je to analitičarima i ulagačima bio jasan znak “da je kocka bačena za buduće (monetarne) poticaje” (James Kostohryz na portalu Seeking Alpha).

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

12.327,51

+320,04

+2,67

Bovespa

53.350,79

+903,16

+1,72

Bolsa (Meksiko)

34.042,22

+905,33

+2,73

IPSA 40 (Čile)

4.120,84

-8,87

-0,21

INDEKS (Kanada) (Brazil)

TJEDNA PROMJENA %

Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Broj 26 / 2011.

3

29. kolovoza, 2011.


Obveznice

Tjedni newsletter

Politička priprema za EU obveznice Angela Merkel odbacila je svaku pomisao o izdavanju obveznica EU, no za analitičare to samo znači da najprije mora pripremiti svoje birače za taj korak

Još nisu spremni za kolektivno zaduživanje: Merkel i Sarkozy

ske obveznice neizbježne i Merkeličino odbijanje samo je ‘Unija zaduženosti’ znak da ona priprema politički teren za taj korak. “To je točka na kojoj moramo podići jasan znak ‘stop’ i reći da to nećemo učiniti. Svatko mora napisati svoju domaću Ozbiljno shvaćanje obveza zadaću. Mora se inzistirati na odgovornosti”, rekla je njeEkonomistica iz Credit Suissa Christel Aranda-Hassel u svomačka kancelarka Angela Merkel na skupu svoje stranjem je izvješću napisala kako je “u samo godinu i pol institucike u Brandenburgu odbijajući ideju o izdavanju europskih onalni okvir područja eura znatno razvijen. I premzajedničkih obveznica, odnosno kolektivnom da ima još puno stvari koje treba obaviti, čini se da zaduživanju EU. “Nakon što su podmirile dugove smo bliže kraju nego početku tog procesa.” Nažabanaka, financijska tržišta ponovo pokušavaju Svi oni koji lost, proces se odvija presporo za tržišta, a prebrzo ucijeniti države govoreći im ‘vi ste nagomilali pre- očekuju da će za političare. Stapanje nacionalnih državnih rizika više dugova’. ” Angela Merkel sigurno izaziva zabrinutost i može se odvijati tek Za Merkelovu jedino je rješenje “pritisnuti prepristati na nakon prijenosa fiskalnog suvereniteta s nacionalzadužene zemlje da obave domaću zadaću i smaobveznice nih vlada na saveznu razinu Europske Unije. nje zaduženost. Europa sa zajedničkom valutom Merkelova i Sarkozy pokrenuli su proces, no traži i poštivanje zajedničkih obveza.” Za njemačEU, morat će da bi Angela Merkel popustila u svom stavu oko ku TV nakon sastanka s Nicolasom Sarkozyjem pričekati da se europskih obveznica, najprije se mora uvjeriti da u Parizu rekla je kako bi europske obveznice bile dužnička kriza će zemlje poput Portugala, Grčke i Italije ozbilj“pogrešna reakcija” na sadašnju krizu i umjesto u Europi još no shvatiti obvezu da svoje proračunske rashode u “uniju stabilnosti”, odvele bi zonu eura u “uniju zaoštri usklade s prihodima. zaduženosti”. No analitičari smatraju da su europDržavne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

09/11/2011

99,92 / 0,94

0,000 / 0,013

26. 8.

Njemačka 2 godine

0,750

13/09/2013

100,21 / 0,65

-0,010 / 0,005

26. 8.

Njemačka 10 godina

2,250

04/07/2021

100,85 / 2,16

0,255 / -0,029

26. 8.

SAD 10 godina

2,125

15/08/2021

99-13½ / 2,19

0-11 / -0,039

26. 8.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

110,60 / 4,40

0,297 / -0,036

26. 8.

Brazil 10 godina

n. p.

n. p.

923,98 / 0,00

10,710 / n, p,

26. 8.

Japan 10 godina

1,100

20/06/2021

100,55 / 1,04

-0,009 / 0,001

26. 8.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

110,06 / 2,50

-0,330 / 0,038

26. 8.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 26 / 2011.

4

29. kolovoza, 2011.


Commodities

Tjedni newsletter

Najavljena nestašica uranija Prošlog tjedna objavljeni su planovi za gradnju velikog broja novih nuklearki, a proizvođači goriva upozorili su da će potrošnja uranija ubrzo znatno premašiti proizvodnju Svjetske burzovne cijene energenata

Prilika za investiranje

zaključne cijene prošlog tjedna

Kretanje spot-cijene uranija, US$/lb (0,45 kg)

ROK ISPORUKE

CIJENA

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

listopad ‘11.

85,55

Nafta Brent crude (USD/barel)

listopad ‘11.

UGOVOR

TJEDNA PROMJENA %

120 100

+3,45

80 60

111,53

40

+2,34

20

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11.

3,01

+2,73

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11.

3,94

+0,25

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11.

2,94

+2,44

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11.

1.827,90

-1,33

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11.

40,74

-3,18

Bakar (¢US/libra)

kolovoz ‘11.

409,20

+2,94

TJEDNA PROMJENA %

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11.

755,00

+6,41

Soja (¢US/bušel)

rujan ‘11.

1.415,00

+4,10

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11.

760,00

+3,83

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11.

377,50

+8,17

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11.

17,01

+1,49

UGOVOR

TJEDNA PROMJENA %

2009.

2010.

2011.

Ponestaje atomskih bombi No Cameco, najveći proizvođač uranijeva goriva na svijetu listan na burzi, u svom je kvartalnom izvješću prošli tjedan upozorio da će u sljedećih deset godina potrošnja uranija znatno premašiti rudarsku proizvodnju. Iskopani uranij danas zadovoljava oko 66 posto potražnje, a preostale dvije trećine dolaze iz recikliranih ruskih i američkih atomskih bombi, no one će do 2013. biti iskorištene, a do 2030. potražnja za uranijevim gorivom će se udvostručiti.

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 26 / 2011.

2008.

Indijska atomska eksplozija Nakon što je Njemačka zaustavila lančanu reakciju u osam nuklearnih reaktora, i najavila zatvaranje svih 17 nuklearnih elektrana, u javnosti se stvorio dojam da je proizvodnja struje cijepanjem atoma na zalasku. Ali, nije tako. Zatvori li Njemačka doista sve svoje nuklearke (što neće moći učiniti prekonoći), svijet će ostati bez pet posto sadašnjih nuklearnih kapaciteta, no elektrane koje su već u gradnji brzo će taj gubitak nadoknaditi. Nuklearki svakako neće nedostajati, no sada se javlja drugi problem: pitanje je hoće li za sve njih biti dovoljno goriva. Najveća američka kompanija za pro- SAD troše oko 24.950 izvodnju struje TVA, koja već upravlja sa šest nuklearki, do 2013. pustit tona uranija će u pogon i NE Watts Bar, a prošlona godinu, ga je tjedna njezin odbor direktora a proizvode odobrio i plan za gradnju još jedne, samo 1.600 4,9 milijardi dolara vrijedne elektrane tona tog Bellefonte 1. I bivši predsjednik Komisije za atomsku energiju Indijac M. metala, što R. Srinivasan prošloga je tjedna otkrio znači da 95 da Indija planira u sljedećih 20 godina posto ovise u povećati nuklearni kapacitet za 50 do uvozu 60 tisuća megawatta, što znači da će graditi najmanje 50 novih elektrana! A nedavno je i Saudijska Arabija objavila kako do 2030. planira sagraditi 16 nuklearki, od toga prve dvije već za 10 godina.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVOR

2007.

5

29. kolovoza, 2011.


Istraživanja / studije

Tjedni newsletter

Nafta skuplja 25% smanjuje nam BDP za 1%

ekonomije i zemlje u razvoju privukao tako malo pozornosti znanstvenika, dok je utjecaj naftnih šokova na razvijene zemlje pomno proučavan i obilato publiciran. A da poskupljenje nafte sigurno utječe na BDP zemalja koje troše uvoznu sirovu naftu jasno je samo po sebi, pitanje je samo kolika je magnituda tog utjecaja. Neki autori uočili su kako su počeci svih svjetskih recesija od 1970-ih naovamo koincidirali sa “šiljcima” na grafikonu cijene nafte, dok su drugi tvrdili da je taj utjecaj zanemariv. Bernanke (današnji predsjednik FED-a) sa suradnicima dokazivao je da cijena nafte sama po sebi nema utjecaja na BDP, ali da štetu nanosi stezanje monetarne politke. Prema istraživanjima Blancharda i Galija, pak, taj je utjecaj s vremenom slabio...

MMF-ovi analitičari istražili su kako se poskupljenje nafte odražava na BDP tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju, među koje spada i Hrvatska

Dvanaest epizoda Da bi istražili posljedice jakih naftnih šokova na ekonomsku aktivnost, MMF-ovi analitičari proučili su 12 epizoda od 1970-ih u kojima su cijene sirove nafte dosegnule trogodišnji maksimum, i došli do vrlo zanimljivih otkrića. U zemljama u kojima se trošak uvoza sirove nafte kreće između tri i četiri posto BDP-a, 25-postotno poskupljenje nafte prouzročilo je kumulativno smanjenje BDP-a od oko 0,3 posto, u trajanju od dvije do tri godine. Zemlje koje su na uvoz nafte trošile više od pet posto BDP-a, zbog 25-postotnog poskupljenja nafte gubile su oko jedan posto BDP-a tijekom tri godine. Relativno blag utjecaj poskupljenja nafte na BDP zemalja uvoznica nafte autori tumače time što izvoznici nafte za novac koji ubiru kupuju proizvode iz zemalja kojima prodaju naftu i na tako im nadoknađuju povećane troškove uvoza nafte. Prema tome, koliko će poskupljenje nafte pogoditi neku zemlju jako zavisi o tome koliko je ta zemlja ovisna o uvozu nafte i koliko su jake njezine trgovinske i financijske veze sa zemljama izvoznicama nafte. Tako su za bogate privrede OECD-a, koje u prosjeku uvoze naftu u visini dva posto svojega BDP-a, autori ustanovili da su puno manje osjetljive na naftne šokove nego ostale zemlje svijeta. Hrvatska spada u skupinu zemalja koje u prosjeku uvoze nafte za oko četiri posto svojega BDP-a, što znači da svako poskupljenje nafte od 25 posto smanjuje hrvatski BDP za oko jedan posto, tri godine uzastopno. No u posljednje vrijeme svjedočili smo i puno bržem rastu cijene nafte nego što je 25 posto na godinu, tako da poskupljenja sirove nafte mogu Hrvatsku stajati i dva do tri posto BDP-a, pa tako tri godine.

Naftni šok traje nekoliko godina Promjena BDP-a nakon poskupljenja nafte za 25% 0,5 U zemljama izvoznicama

0,0 U zemljama uvoznicama

-0,5

U zemljama koje uvoz nafte plaćaju više od 3% BDP-a ...više od 4 posto BDP-a

-1,0

...više od 5 posto BDP-a

-1,5

godina t

godina t+1

godina t+2

godina t+3

godina t+4

Zaboravljene zemlje Napokon je netko odlučio provjeriti kako se porast cijene sirove nafte odražava na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja u razvoju koje uvoze i troše skupu naftu. Učinili su to MMFovi analitičari Tobias Rasmussen i Augustin Roitman, a svoje nalaze i zaključke objavili su prošlih dana u studiji pod naslovom “Naftni šokovi u globalnoj perspektivi: jesu li doista tako strašni?”(*) Na početku svog working papera autori se i sami čude kako je utjecaj poskupljenja nafte na tranzicijske Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 26 / 2011.

*) http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2011/wp11194.pdf

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

29. kolovoza, 2011.

st invest NL 20110829  

st invest NL 20110829, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you