Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

22. kolovoza,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 25 / 2011.

Od kraja svibnja Crobex je u padu 13,16 posto Indeks ZSE-a svojim je oscilacijama pratio u stopu vodeće svjetske indekse, a na razini od 1.980 bodova nailazi na tehničku liniju otpora Poniranje i uspon Hrvatski Crobex prati sudbinu svoje veće i starije braće, svjetskih burzovnih indeksa. S lokalnog vrha od 31. svibnja ove godine s vrijednosti od 2.278,88 do kraja prošloga tjedna potonuo je gotovo točno 300 bodova ili 13,16 posto, što je čak i nešto manje od vodećih europskih i američkih indeksa. Crobex je i svojim naglim padovima i uzletima pratio u stopu oblik svjetskih indeksa pa se slobodno može reći da hrvatsko tržište kapitala i dalje stradava zbog događanja u Europi i svijetu s kojima zapravo nema puno neposredne

veze, kao što su prezaduženost europskih država i banaka te zbog panike koju je ona opet izazvala u financijskom svijetu. Vrlo slično situaciji koju je prouzročila američka kriza slabo osiguranih hipotekarnih zajmova, kada financijske kuće nisu mogle znati koliko njihovi partneri imaju “toksične aktive”, tako sada bankari ne znaju koliko njihovi novčarski partneri imaju državnih zadužnica koje bi ih mogle odvući u bankrot. U takvim okolnostima najsigurnije im je suzdržavati se od svakog posuđivanja novca, a to pak izaziva paniku i bijeg od manje likvidne imovine, među kojom dionice upravo strše. Linija otpora No nakon pada do razine od oko 1.980 bodova Crobex je naišao na tehničku “liniju otpora” na kojoj većina krupnijih ulagača nije spremna prodavati svoju imovinu u bescijenje. Odnos njihovih cijena i zarade, ili odnos burzovnih cijena i knjigovodstvene vrijednosti (pa čak i gotovine na računima) je takav da su hrvatske dionice sada jeftine. Ali, nema kupaca, nema kredita, i ozbiljni dioničari morat će izdržati do boljih vremena.

Zagrebačka burza od 16.08. do 19.08.2011.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

1.978,86

-2,82

CROBEX10

1.072,22

-2,46

Deset dionica s najvećim tjednim prometom TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

240,00

-2,28

19,871

2.

Privredna banka

PBZ-R-A

540,00

-3,57

3,118

3.

Ingra

INGR-R-A

12,15

-2,80

2,478

4.

AD Plastik

ADPL-R-A

103,40

-4,18

2,196

5.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.189,64

-3,28

2,147

6.

Belje

BLJE-R-A

77,98

-4,90

1,984

7.

Končar EI

KOEI-R-A

553,00

-6,06

1,920

8.

Atlantska plov.

ATPL-R-A

507,50

-5,14

1,803

9.

Petrokemija

PTKM-R-A

172,99

1,63

1,453

10.

Đ. Đaković hold.

DDJH-R-A

57,93

-3,45

1,369

Broj 25 / 2011.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

DRUŠTVO

1

22. kolovoza, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Zlato je prestalo biti novac prije točno 40 godina 15. kolovoza 1971. predsjednik Nixon ukinuo je obvezu SAD-a da dolare isplaćuje u zlatu: zlato od tada više nije novac, ali ulogu jedinog čuvara vrijednosti zadržalo je do danas. Zašto?

ske institucije nakupile su dolarskih potraživanja u ukupnom iznosu od 36 milijardi dolara, a zemlja je u zlatnim rezervama, kojima je jamčila međunarodnu konvertibilnost dolara, imala još samo 18 milijardi dolara...» Zlato skuplje no ikada Ovih dana mediji imaju dodatni razlog za podsjećanje na 15. kolovoza 1971.: 40 godina nakon što je prestalo biti novac, zlato je u dolarima skuplje no ikada. Stoga se nameće pitanje: je li zlato postalo toliko vrednije, ili je dolar mjereći zlatom postao za toliko manje vrijedan? Bloger Nick Barisheff s portala Seeking Alpha piše da je prije 40 godina počeo kolosalni eksperiment s fiat novcem kao sredstvom za držanje monetarnih pričuva, eksperiment koji je bio osuđen na propast od prvoga dana budući da se u cijeloj povijesti niti jedan fiat novac nikada nije pokazao uspješnim. Kretanje cijene zlata danas najbolji je dokaz: dolar i druge “papirne” valute možda služe kao sredstvo plaćanja, za iskazivanje cijena i računovodstvo, ali zadaću očuvanja vrijednosti ponovo je snažno preuzelo zlato. Suvremenom čovjeku nije lako shvatiti zašto je to tako. Standardno je objašnjenje da zlato posjeduje “ugrađenu” ili “unutarnju” vrijednost, a i količina mu je ograničena, što znači da ga vlasti, za razliku od novca bez zlatne “podloge”, ne mogu proizvoditi po volji i time mu smanjivati vrijednost, odnosno “kvariti” ga. No što osim oskudnosti pridaje zlatu tu “intrinzičnu” vrijednost?

Rast cijene zlata ili pad vrijednosti dolara? Kretanje cijene 28,3495 grama zlata 2010.

2011.

$1800 1600 1400 1200 Kol.

Listopad

Siječanj

Travanj

Srpanj

Nixon nije imao izbora Prošloga tjedna, u ponedjeljak 15. kolovoza, prošlo je točno 40 godina otkako su Sjedinjene Države odlučile da više neće za dolare isplaćivati zlato. Time je zlato prestalo biti novac (službeno sredstvo plaćanja te iskazivanja i pohrane vrijednosti), a dolar je ostao bez svoje “zlatne podloge” ili zlatnoga standarda, i postao je “proizvedena” ili fiat valuta. Tako je 15. kolovoza 1971. odlučio tadašnji američki predsjednik Nixon jer, kako piše William Greider u svom remekdjelu “Tajne hrama” (Globus Zagreb 1991.), “u tom trenutku nije imao drugi izbor. SAD je dulje od desetljeća isplaćivao milijarde u zlatu stranim potražiteljima i rezerve u Fort Knoxu brzo su se iscrpile. Te godine strane financijBroj 25 / 2011.

Počelo je s nakitom Vjerojatno njegov sjaj i otpornost na oksidaciju, zbog čega je već u prapovijesti bio prikladan za kićenje ljudi radi privlačenja suprotnog spola i održanja vrste (lako bi se mogla dokazivati teza da vrijednost zlata, a potom novca, zapravo 2

22. kolovoza, 2011.


Svjetske burzovne cijene energenata

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

rujan ‘11.

82,70

-3,05

Nafta Brent crude (USD/barel)

listopad ‘11.

108,98

+0,80

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11.

2,93

+0,69

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11.

3,93

-3,44

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11.

2,87

+1,77

UGOVOR

potječe od seksa). A tu je i mistika koja izvire iz zlata i budi religiozne osjećaje, na kojima pak nastaje interpretacija da zlato “dolazi od Boga”, za razliku od papirnatog novca koji proizvode ljudi. No dok nema tog papirnatog novca kojim se može kupiti ljubav, postavlja se pitanje postoji li uopće limit cijene zlata u fiat valuti? Jedini mogući pristup u traženju odgovora bio bi sagledati odnos ponude i potražnje, i upravo to čini Nick Barisheff u svojem komentaru. Po njegovim riječima, ukupna financijska sredstva koja danas postoje u svijetu procjenjuju se na 200 bilijuna dolara, a ukupna količina zlata “iznad zemlje” na tri bilijuna, a povećava se svake godine za oko sto milijardi dolara. Polovicu zlata posjeduju države u svojim pričuvama (i ne prodaju ga ni po kojoj cijeni), a polovicu privatni vlasnici. Kada bi se samo pet posto od tih 200 bilijuna željelo investirati u zlato, tada bi 10 bilijuna dolara pokušavalo kupiti 1,5 bilijuna zlata u privatnom vlasništvu. Ne bi se, dakle, trebalo iznenaditi ako Najdugovječcijena zlatu jako, jako poraste.

TJEDNA PROMJENA %

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

nije “štampane valute”, funta i dolar, prema zlatu su izgubile 99,5 posto svoje kupovne snage

Što bi mislili Marsovci Warren Buffet se pred studentima rugao zlatu: “Iskopavamo ga iz zemlje u Africi ili na sličnim mjestima. Potom ga rastalimo pa opet iskopamo veliku rupu u zemlji u koju ga spremimo i plaćamo ljude da okolo stoje i čuvaju ga. A od njega nema nikakve koristi. Ako nas netko gleda s Marsa, taj se u čudu češka po glavi.” A što je papirnati novac? Vlasti posijeku drveće, izrade papiriće i na njima napišu neke brojke pa ih silom zakona proglase platežnim sredstvom. To je novac koji nastaje ni iz čega, podlogu ima u dugu, a štampa se bez ikakvih limita. Najstarije takve valute, britanska funta i američki dolar, od početka postojanja izgubile su prema zlatu 99,5 posto svoje kupovne moći. Marsovci bi se češkali po glavi... Barisheff zaključuje: «Osim ako vlade po svijetu neće prestati trošiti više nego što prihoduju i emitirati beskonačne količine fiat novca, cijena plemenitih metala će nastaviti rasti, a vrijednost štampanog novca će i dalje erodirati. U takvim okolnostima, posjedovati plemenite metale najbolji je način da se u krizi zaštite portfelji i sačuva ušteđena imovina.»

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11.

1.852,60

+6,10

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11.

42,08

+8,65

Bakar (¢US/libra)

kolovoz ‘11.

397,50

-0,29

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11.

709,50

+1,50

Soja (¢US/bušel)

rujan ‘11.

1.359,25

+1,44

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11.

732,00

+3,98

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11.

349,00

+1,16

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11.

16,76

-0,24

UGOVOR

TJEDNA PROMJENA %

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Broj 25 / 2011.

3

22. kolovoza, 2011.


Državne obveznice

Tjedni newsletter

Spasitelji od Grčke traže kolateral za svoje kredite Nakon što je Grčka s Finskom sklopila bilateralni ugovor da će položiti kolateral za njezine zajmove, kolaterale traže i drugi zajmodavci Konačno stabilizacija - koliko dugo?

Cijena zaduženja opet ispod kritične

Prinos na 10-godišnje španjolske obveznice

Prinos na 10-godišnje talijanske obveznice

Španjolska: 4,99%

Ruj

Stu

2011.

Ožu

Svi

Italija: 4,95%

6,5

Srp

6,5

6

6

5,5

5,5

5

5

4,5

4,5

4

4

3,5

Ruj

Ozbiljna komplikacija Akcija za financijsko spašavanje Grčke prošloga je tjedna zapala u poteškoće kada su tri zemlje zone eura - Austrija, Nizozemska i Slovačka - najavile da će od Grčke tražiti kolateral u gotovini za svoje zajmove. Takav bilateralni sporazum, naime, Grčka je već zaključila s Finskom pa ako se njoj pridruže i druge zemlje, bit će to težak udarac nastojanjima da se Grčkoj pomogne u otplati dugova i pokrivanju proračunskih deficita. A to će bitno otežati i nastojanja da

Stu

2011.

Ožu

Svi

Srp

3,5

se u čitavoj Europi riješi dužnička kriza u skladu s dogovorom iz lipnja ove godine. Nakon što se Grčka obvezala Finskoj, naime, malo je vjerojatno da bi mogla naći još novaca da iste takve kolaterale položi i ostalim zemljama. No vlastima tih zemalja bit će jako teško objasniti svojim biračima i parlamentima zašto je Finska mogla dobiti takva jamstva, a oni ne mogu. “Ako postoji model za kolateral”, rekli su već u austrijskom ministarstvu financija, “tada će ga Austrija također zatražiti”.

Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

09/11/2011

99,93 / 0,72

0,080 / -0,357

19. 8.

Njemačka 2 godine

0,750

13/09/2013

100,22 / 0,65

-0,115 / 0,056

19. 8.

Njemačka 10 godina

3,250

04/07/2021

110,10 / 2,11

-0,170 / 0,018

19. 8.

SAD 10 godina

2,125

15/08/2021

100-17+ / 2,06

0-00 / 0,000

19. 8.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

112,01 / 4,23

1,101 / -0,131

19. 8.

Brazil 10 godina

n. p.

n. p.

918,24 / 0,00

n. p. / n. p.

19. 8.

Japan 10 godina

1,100

20/06/2021

101,03 / 0,99

0,063 / -0,007

19. 8.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

111,04 / 2,39

-0,645 / 0,074

19. 8.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 25 / 2011.

4

22. kolovoza, 2011.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Analitičari nemaju objašnjenja za skokove indeksa U zadnjih 11 dana indeks S&P 500 zabilježio je četiri dnevna pada veća od četiri posto, ali i isto toliko uspona, što je ‘neprirodno i bez presedana’ Europski dionički indeksi

‘Zlatni križevi’ i ‘križevi smrti’ na burzi

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

Indeks Standard & Poor’sa S&P 500

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

1500

FTSE 100

5.040,76

-279,27

-5,25

1300

DAX (Njemačka)

5.480,00

-517,74

-8,63

CAC 40

3.016,99

-196,89

-6,13

15.414,42

-1.244,07

-7,47

909,79

-58,42

-6,03

INDEKS (Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

1400

1200 1100 1000 900 800 700

Dionički indeksi SAD-a

600 01/03/08 07/03/08 01/02/09 07/06/09 01/04/10 07/06/10 01/03/11 07/05/11

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKS S&P 500

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

1.123,53

-55,28

-4,69

-451,37

-4,01

2.341,84

-166,14

-6,62

S&P 400

787,86

-55,22

-6,55

S&P 600

356,33

-24,42

-6,41

Nasdaq

‘Teritorij medvjeda’ Prošloga tjedna cijene dionica na svjetskim burzama snažno su potonule. Indeks S&P 500 pao je više od 16 posto u odnosu na lokalni maksimum od 29. travnja i približio se “teritoriju medvjeda” koji se definira kao pad veći od 20 posto. Analitičare je osobito zabrinulo što su u zadnjih 11 dana trgovanja bila četri dnevna pada cijene veća od četiri posto, što je navelo blogera Douga Shorta(*) da tu situaciju usporedi sa slomom burzi od vrhunca cijena u listopadu 2007. do dna u ožujku 2009. godine. Analitičar je ustanovio da je u vrijeme posljednjeg sloma burzi bilo čak 20 trgovinskih dana u kojima je pad cijena bio veći od četiri posto. U vrijeme sloma tehnoloških dionica od 2000. do 2002. bila su četiri takva dana. No prošloga tjedna analitičare je osobito zaintrigiralo da je indeks naglo padao i ponovo se naglo uspinjao, za što je Ellen Brown(**) napisala da je “neprirodno i bez presedana”. “Zašto tržište, nakon što je zaronilo, nije nastavilo tonuti, kao u rujnu 2008.?” Jedini odgovor koji nudi Brownova jest da “na tržište djeluju dvije divovske sile, jedna koja ga pokušava slomiti i druga koja ga podiže”.

TJEDNA PROMJENA %

10.817,65

Dow

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.719,24

-244,48

-2,73

19.399,92

-220,09

-1,12

Shanghai

2.534,36

-58,82

-2,27

NSE 50 (Indija)

4.845,65

-227,30

-4,48

INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike

‘Križ smrti’ Analitičare je masovno zabrinulo i to što je 50-dnevni pomični prosjek indeksa S&P 500 presjekao odozgo 200-dnevni prosjek (vidi sliku), što se u žargonu naziva “križem smrti” i signal je za prodaju dionica. No Tom Mclellan(***) smiruje ulagače: prodaja prilikom svakog takvog događaja, a kupnja kod obrnute situacije “zlatnog križa”, povijesno gledano nije ulagačima donijela veće dobitke.

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

12.007,47

-543,73

-4,26

Bovespa

52,447,63

-1.025,72

-1,92

Bolsa (Meksiko)

33.136,89

-224,61

-0,67

IPSA 40 (Čile)

4.129,71

-120,98

-2,85

INDEKS (Kanada) (Brazil)

Broj 25 / 2011.

50-dnevni pomični prosjek 200-dnevni pomični prosjek

TJEDNA PROMJENA %

(*) http://seekingalpha.com, article 288513 (**) http://seekingalpha.com, article 288626 (***)http://www.mcoscillator.com

5

22. kolovoza, 2011.


Istraživanja / studije

Tjedni newsletter

Svjetska dužnička kriza u slikama

Ukupno za zemlje na slici:

Rekorderi zaduženosti

31.520

Državni dug 2010. u milijardama eura

9.840

Portugalu, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Italiji do kraja 2013. dospijeva državni dug od 795 milijardi eura, a deficit savezne države SAD-a ove godine je 1.600 milijardi dolara

Japan

1.843

10.040

Italija

Sjedinjene države

1.822 Brazil

615

u postotku bruto domaćeg proizvoda Grčka

Irska

Limit iz Maastrichta: 60 posto

120,3

101,7

Belgija

97,0

68,1

Malta

68,0

Nizozemska

63,9

Cipar

62,3

Finska

Predsjednik Obama

(do 1981.)

16,8%

Ronald Reagan

7%

Prosjek zone eura:

42,7%

87,7 posto

Ukupno 14,3 bilijuna dolara

(1981.-1989.)

13,2%

10,5% George W. Bush

42,8

(2001.-2009.)

17,2

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 25 / 2011.

Prije Ronalda Reagana

(od 2009.)

44,0

Slovenija

1.351

Ujedinjeno kraljevstvo

Udjel u ukupnom američkom državnom dugu, u postocima

50,6

Slovačka

Impresum

Španjolska Indija

73,8

Španjolska

Francuska

Zaduživanje u mandatima američkih predsjednika

82,1

Austrija

1.591

639

799 900 Kina

mlrd eura

84,7

Njemačka

Kanada

47.081

112,0

Portugal

Luksemburg

Za usporedbu: globalni GDP 2010. bio je

157,7

Francuska

2.080

Njemačka

Državni dug zemalja zone eura 2011.

Italija

mlrd eura

9,8%

George H. W. Bush (1989.-1993.)

Bill Clinton (1993.-2001.)

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

22. kolovoza, 2011.


st invest NL 20110822  

st invest NL 20110822, newsletter

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you