Issuu on Google+

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

16. kolovoza,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 24 / 2011.

Tjedan panične rasprodaje i oporavka Zagrebačka burza zabilježila je prošloga tjedna strahoviti pad cijena dionica, ali i dramatičan zaokret i oporavak posljednja dva radna dana Poniranje i uspon Crobex je prošloga tjedna iscrtao veliko slovo U: ponedjeljak je okončao s vrijednošću od 2.033,85, utorak je potonuo za 1,39 posto na 2.005,65, a u srijedu još za 1,18 posto na 1.981,99 bodova. U četvrtak je počeo oporavak i Crobex je završio na 1.989,41 s rastom od 0,37 posto prema prethodnom danu, a u petak je Zagrebačka burza zabilježila snažan skok indeksa od 2,35 posto natrag na 2.036,18 bodova, gotovo na istu vrijednost s kraja ponedjeljka. Ali, u odnosu na prijašnji četvrtak (petak je bio blagdan), Crobex je zabilježio drastičan pad od 4,47 posto. Velik broj di-

onica zavio je svoje vlasnike u crno: Sunčani Hvar izgubio je četvrtinu vrijednosti, RIZ odašiljači okončali su tjedan padom od 44 posto, Slobodna Dalmacija pojeftinila je 23 posto, Dioki za petinu, i tako dalje. Tjedan je, ukratko, bio takav da je mogao obeshrabriti i najokorjelije optimiste i najustrajnije hrvatske dioničare. Od rasprodaje do kupnje „Odbijanac“ u sredini tjedna mogao bi biti razlog za optimizam, no sve će ovisiti o razvoju ekonomskih prilika u svijetu, a one nisu nimalo optimistične. Financijski problemi zone eura ne čine se rješivima u kratkom roku, američke su banke dosta izložene europskima pa se kroz taj kanal europski virus proširio i na Ameriku. Mali dioničari reagirali su panično i jurnuli u masovnu rasprodaju, ali ni europski investicijski fondovi očito nisu krenuli stopama europskih banaka i nekim svojim „bečkim dogovorom“ pokušali sačuvati mala periferna tržišta poput Hrvatskog od povlačenja kapitala.

Zagrebačka burza od 08.08. do 12.08.2011.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

2.036,18

-4,47

CROBEX10

1.099,31

-4,11

Deset dionica s najvećim tjednim prometom TJEDNI PROMET MILIJUNA KN

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

245,59

-2,81

97,949

2.

Končar EI

KOEI-R-A

588,70

-1,06

14,965

3.

AD Plastik

ADPL-R-A

107,91

-6,17

12,170

4.

Podravka

PODR-R-A

285,00

-9,25

10,944

5.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

631,50

-7,55

10,807

6.

Čakovečki mlinovi

CKLM-R-A

3.749,99

-0,30

10,644

7.

Adris grupa P

ADRS-P-A

223,00

-4,50

10,577

8.

Belje

BLJE-R-A

82,00

-4,23

10,313

9.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.230,00

-7,11

8,410

10.

Atlantska plov.

ATPL-R-A

535,00

-10,68

7,625

Broj 24 / 2011.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

DRUŠTVO

1

16. kolovoza, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Europa mora izaći iz ‘režima moralnog hazarda’ Izvješće koje je potreslo svijet: Analiza Instituta Peterson pod naslovom ‘Europa na rubu’ otkriva kako je ECB odveo svoje banke i države u dugove koje je nemoguće vratiti Koliko im treba novaca do sljedećeg ljeta Svijetli dio stupca prikazuje glavnicu koju zemlje eura moraju refinancirati, a tamni dio stupca proračunski deficit koji trebaju pokriti U postotku BDP-a 35

30 Ne uključuje državna jamstva za dugove banaka 25

20

15

10

5

0

Austrija

Belgija

Nizozemska Njemačka

Irska

Španjolska

Francuska

Portugal

Italija

Grčka

Izvor: Bloomberg, EK i izračun autora studije

Profiti bez muke Taman kad je Amerika riješila svoju krizu limita zaduživanja pa je svijet odahnuo, globus je u punom zamahu pogodila europska dužnička kriza. Kao rijetko kada, financijskom svijetu oči je otvorila jedna studija, Policy brief Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson iz Washingtona pod naslovom „Europa na rubu“. Dvojica istraživača iz Instituta Peterson, Peter Boone i Simon Johnson, nemilosrdno su razotkrili stanje europskih državnih i bankovnih financija, pokazali kako se čitava zona eura zasniva na moralnom hazardu nesagledivih razmjera, kako to stanje ne može potrajati, a rješavanje bi, ako se ne izvede uredno i odlučno, moglo biti skuplje i bolnije od bilo koje krize do sada. Broj 24 / 2011.

Ključni je problem u tome kako u Europi uopće nastaje novac – euro. Europska centralna banka, naime, od svog osnutka kao glavno sredstvo monetarne politike koristi repo (eng. repurchase) operacije. U praksi to znači da svaka od 7.856 banaka u zoni eura može kupovati zadužnice bilo koje države iz zone eura i potom ih svojoj nacionalnoj centralnoj banci, koja djeluje kao podružnica ECBa, ponuditi kao kolateral za novo financiranje. Orgije zaduživanja To se za banke pokazalo vrlo profitabilnim jer razlika između kamate koju plaćaju države i kamate koju naplaćuje ECB predstavlja čistu zaradu. Taj sustav učinio je vrlo 2

16. kolovoza, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

unovčivima i zadužnice zemalja koje to na tržištu ne bi cite, zemlje zone eura trebaju između sedam (Austrija) i 33 mogle postići, a i kupci su stekli uvjerenje da ECB neće niposto (Grčka) procijenjenog BDP-a u 2011. godini. Uzevši kada prestati kupovati državne obveznice. Tako su banke sve to u obzir, „europske državne obveznice ne izgledaju nagomilale državne dugove u svojim bilancama, a države nimalo privlačno“, piše Peterson institut. Nije ni čudo da su pretjerale sa zaduživanjem. su države zone eura umjesto priliva, doživjele bijeg kapitaPostalo je jasno da bi ogluha bilo koje države bila katala – koji također netko treba financirati! strofa za bankovni sustav pa se to jednostavno neće ni doTako je iz dvije najveće Irske banke od 2008. do kraja pustiti. To je definicija moralnog hazarda: kad netko ulazi 2010. izneseno 65 milijardi eura depozita, što je jednako u rizik znajući da će gubitke platiti netko drugi. Ali, zemlje 52 posto irskoga BDP-a. U „normalnim“ uvjetima takvi koje su te gubitke trebale platiti sada žele iz tog režima veliki odljevi iscrpili bi devizne pričuve, prouzročili promoralnog hazarda prijeći u režim u kojem će se svaka zepast banaka i ogluhu države. Ali, ne i u zoni eura: tu su mlja brinuti sama za sebe. No to sad nije tako jednostavno. ponovo nacionalne centralne banke voljne da jedna drugoj Naime, i banke su se bacile u orgije zaduživanja, preliju koliko god treba novaca da se priljevi i emitirajući kratkoročne obveznice kojima su fiodljevi eura „popeglaju“. Tako sada njemačka 90 europskih nancirale dugoročne zajmove... Bundesbanka potražuje 326 milijardi, a zemlje Prema objavljenim rezultatima nedavnog GIIPS-a kolektivno duguju 336 milijardi eura. banaka stres-testa, 90 banaka obuhvaćenih tim testom obuhvaćenih u sljedeća 24 mjeseca mora vratiti ili refinanciTri moguća scenarija nedavnim rati 4,772 bilijuna eura, što predstavlja 38 posto Ukratko, Peter Boone i Simon Johnson „vide stres-testom bruto domaćeg proizvoda Europske Unije ili 51 vrlo malo izgleda da Europa može izbjeći okonmora u posto BDP-a zemalja područja eura. Samo po čavanje takvog režima moralnog hazarda“, a dvije najveće banke u Francuskoj, Italiji i Njeu tom slučaju potreban joj je plan za sveobusljedeća 24 mačkoj moraju unutar dvije godine refinanciramjeseca vratiti hvatno reprogramiranje državnih i bankovnih ti (tim redom) šest, devet i 17 posto nacionaldugova. Autori procjenjuju da su moguća tri ili refinancirati scenarija po kojima bi se to moglo odvijati. Prvi nog BDP-a. (U SAD-u samo 1,6 posto.) A one dug od 4,772 će to moći samo ako će ECB i njihove nacionalje nastojanje da se vjerovnike i dalje uvjerava ne centralne banke stati iza njih kao pozajmitelj bilijuna eura da će zona eura činiti „štogod je potrebno“ da posljednjeg utočišta, ili će postati nelikvidne. izbjegne ogluhe i inflaciju, no tada će joj trebati No mnogi bi u Europi sada već odlučno zahtipuno više štednje i smanjivanja troškova nego jevaju da i privatni investitori prihvate dio gubitaka od što se to sada razmatra. neodrživog zaduživanja... Drugi je scenarij odlučno i brzo dokidanje režima moralnog hazarda, a treća da euro „ostane visiti u zraku“, Masovni bijeg kapitala s nizom nekontroliranih bankrota država i financijskog A da li je ijedna država iz zone eura uopće solventna? sektora. Vjerojatno je da bi pritom uzde ECB-a preuzela Prema grubim procjenama, da bi u sljedećih godinu dana „inflatorna većina“ koja bi provela masivnu ekspanziju lipodmirile potrebe financiranja i pokrile proračunske defikvidnosti i prouzročila visoku inflaciju u euro zoni. Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

9/11/2011

99,87 / 0,91

0,035 / -0,137

12. 8.

Njemačka 2 godine

1,750

14/06/2013

101,92 / 0,69

-0,060 / 0,031

12. 8.

Njemačka 10 godina

3,250

04/07/2021

108,01 / 2,33

-0,160 / 0,017

12. 8.

SAD 10 godina

3,125

15/05/2021

98-27 / 2,25

0-24 / -0,085

12. 8.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

110,33 / 4,43

0,202 / -0,025

12. 8.

Brazil 10 godina

n. p.

n. p.

895,62 / 0,00

11,224 / N,A,

12. 8.

Japan 10 godina

1,200

20/06/2021

100,50 / 1,05

-0,063 / 0,007

12. 8.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

109,81 / 2,53

0,100 / -0,013

12. 8.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 24 / 2011.

3

16. kolovoza, 2011.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Zabrana kratkih pozicija je obična glupost

Vijest da su Francuska, Italija, Španjolska i Belgija privremeno zabranile short-selling nekih bankovnih dionica, tržište i stručnjaci dočekali su s porugom

Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

FTSE 100

5.320,03

+73,04

+1,39

DAX (Njemačka)

5.997,74

-238,42

-3,82

CAC 40

3.213,88

-64,68

-1,97

16.728,41

-60,37

-0,36

968,21

-6,81

-0,70

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

1.178,81

-20,57

-1,72

11.269,02

-175.59

-1,53

2.507,98

-24,43

-0,96

S&P 400

843,08

-1,70

-0,20

S&P 600

380,75

-9,14

-2,34

INDEX (Engleska)

(Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

Profit od lažnih glasina Nakon što su u četvrtak navečer Francuska, Italija, Španjolska i Belgija privremeno zabranile kratku prodaju nekih bankovnih dionica, analitičari i svjetska tržišta reagirali su na tu vijest s nevjericom i porugom. Četiri europske zemlje uvele su zabranu nakon što su cijene europskih banaka dva dana strmoglavo padale, iz straha da je kratka pozicija tipično „proročanstvo koje samo sebe ispunjava“ i da se profit u slučaju „šortanja“ zapravo stječe širenjem lažnih glasina. Prema Hini, Europski regulator za obveznice i tržišta (ESMA) kao službeni razlog za zabranu naveo je da „praksa short-sellinga u kombinaciji s paničnim špekulacijama stvara tržišnu strategiju koja je posve jasno zlonamjerna“. Prema reakcijama s portala Seeking Alpha, investitori, strukovne udruge i znanstvenici ocijenili su tu najnoviju europsku mjeru kao kontraproduktivnu, pozivajući se na iskustva sa sličnom američkom zabranom uvedenom na vrhuncu Stručnjaci panike 2008., ‹kao da europski regulator iz nedavne američke prakse podsjećaju nije baš ništa naučio›. Razlog zašto da slična padaju cijene europskih banaka, američka tvrde stručnjaci, jest što se one ne zabrana mogu uspješno refinancirati, a kratna vrhuncu ka prodaja s tim nema apsolutno nikakve veze. tržišne

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEX S&P 500 Dow Nasdaq

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

8.963,72

-336,16

-3,61

19.620,01

-1.326,13

-6,33

Shanghai

2.593,17

-33,25

-1,27

NSE 50 (Indija)

5.072,95

-138,30

-2,65

INDEX Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

panike 2008.

‘Dimna zavjesa’ nije uspjela Predstavnici hedge fondova upozospriječiti pad rili su da zabrane zauzimanja kratcijena dionica kih pozicija nikada ne sprečavaju pad tržišta, a mogu jako povećati na burzama kolebljivost cijena. Short-selling je legitimna tržišna praksa koja tržištima kapitala pomaže da funkcioniraju pravilno i ima važnu ulogu u održavanju likvidnosti vrijednosnih papira. Osim toga, pridonosi učinkovitom formiranju cijena i nudi mogućnost osiguravanja od rizika (hedžiranja), čime se ublažavaju posljedice nastanka cjenovnih balona. Zabranu kratkog trgovanja europske vlasti koriste kao dimnu zavjesu da bi pozornost investitora skrenule s vlastite nesposobnosti da riješe temeljne neusklađenosti i slabosti svog financijskog sustava, kažu u EDHEC Risk Institutu.

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

12.542,20

+380,03

+3,12

Bovespa

53.473,35

+5,87

+0,32

Bolsa (Meksiko)

33.361,50

-336,37

-1,00

IPSA 40 (Čile)

4.250,69

+184,60

+4,54

INDEX (Kanada) (Brazil)

Broj 24 / 2011.

TJEDNA PROMJENA %

4

16. kolovoza, 2011.


Commodities

Tjedni newsletter

Balonu cijene zlata prijeti skoro ispuhivanje, strahuju analitičari Mnogi komentatori više ne preporučuju kupnju zlata, nego kupnju dionica rudarskih kompanija koje proizvode zlato

Svjetske burzovne cijene energenata zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVOR Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ROK ISPORUKE

CIJENA

rujan ‘11.

85,30

TJEDNA PROMJENA % -2,25

Nafta Brent crude (USD/barel)

rujan ‘11.

108,12

-0,96

Ulje za loženje (USD/galon)

rujan ‘11.

2,91

-1,36

Prirodni plin (USD/mm btu)

rujan ‘11.

4,07

+1,02

RBOB benzin (USD/galon)

rujan ‘11.

Epske proporcije zlatnoga balona Kretanje cijene udjela u ETF-u SPDR Gold Trust (GLD) 180 169,24 160 140 120 100

2,82

+0,00

80 600M 400M 200M

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala

60 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

40

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

kolovoz ‘11.

1.746,10

+5,00

Srebro (USD/unca)

kolovoz ‘11.

38,73

+1,10

Bakar (¢US/libra)

kolovoz ‘11.

398,65

-3,24

KOMPANIJA

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

ROK ISPORUKE

CIJENA

rujan ‘11.

699,00

+0,68

Soja (¢US/bušel)

kolovoz ‘11.

1.340,00

+0,73

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11.

704,00

+3,68

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11.

345,00

+2,60

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11.

16,80

+3,19

UGOVOR Kukuruz (USD /bušel)

TRŽIŠNA VRIJEDNOST

TROŠAK PROIZVODNJE (PO UNCI)

REZERVE (UNCI)

Barrick Gold (ABX)

$49,00

$49 mlrd.

$457,00

138 mil.

Goldcorp (GG)

$50,00

$40 mlrd.

$443,00

60 mil.

Newcrest Mining (NCMGF.PK)

$40,00

$31 mlrd.

$493,00

205 mil.

Newmont Mining (NEM)

$58,00

$28 mlrd.

$485,00

142 mil.

Kinross Gold (KGC)

$15,00

$17 mlrd.

$508,00

92 mil.

AngloGold Ashanti (AU)

$45,00

$17 mlrd.

$638,00

264 mil.

Yamana Gold (AUY)

$15,00

$11 mlrd

$442,00

19 mil.

Zlato u zemlji Premda i dalje stoje svi razlozi za kupnju zlata – golemi proračunski deficiti, nemilosrdno tiskanje novca i silna ekonomska neizvjesnost, te premda ima još puno prostora da dosegne realnu cijenu iz 1980-ih od tri tisuće dolara za uncu, mnogi analitičari strahuju da bi zlato pri razini od 1800 dolara moglo biti pri vrhuncu napuhivanja cjenovnog balona i da bi ga sada bilo pametnije prodavati nego dalje kupovati. Najsnažniji razlog za takvu preporuku jest što se cijena zlata jako odvojila od cijena kompanija koje ga proizvode i koje ga imaju u pričuvama u obliku rudnoga blaga, što je ipak najveća moguća „intrinzična vrijednost“ koja se inače pripisuje zlatu. Stoga u tablici donosimo popis najvećih svjetskih proizvođača zlata i stanje njihovih pričuva.

TJEDNA PROMJENA %

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 24 / 2011.

CIJENA DIONICA

5

16. kolovoza, 2011.


Istraživanja

Tjedni newsletter

Amerikanci gube optimizam, ali stvarno kupuju više no lani Oštar pad indeksa raspoloženja američkih potrošača za mnoge analitičare navješćuje novu recesiju, ali stvarni pokazatelji o potrošnji uopće nisu tako loši

značiti da potrošači namjeravaju smanjiti kupovine još više nego što su to učinili u jeku posljednje krize i recesije. Indeks potrošačkog optimizma, naime, spustio se ponovo na razinu iz 2008.-09. godine. Neki drugi autori, poput Hala Stewarta, međutim, priznajući kako pad raspoloženja potrošača obično koincidira s recesijom, procjenjuju da posljednji val pesimizma ipak treba gledati kao reakciju američkih kupaca na sramotno ponašanje političara u Washingtonu za nedavne rasprave o povećavanju limita državnog zaduživanja, a ne kao reakciju na loše ekonomske vijesti. Za Stewarta, rejting agencija Standard & Poor’s nije bila jedina koja je shvatila da je rezultat tih rasprava pokazao kako o ekonomiji svojim pravom veta sada u SAD-u odlučuje „manjina ekkonomskih lunatika“. A kada je riječ o najavi ekonomske kontrakcije, tada ipak treba više promatrati ponašanje potrošača nego njihove iskazane namjere.

Neraspoloženje potrošača kao u doba recesije Indeks Sveučilišta Michigen 112,00

2000.

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2062. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

30,73 %

97,73

14,58 %

90,59

6,50 %

83,45

-1,58 %

76,31

-9,65 %

69,18

-17,73 %

62,04

-25,80 %

54,90

Godišnja promjena

Godišnja promjena

22,65 %

Vrijednost indeksa

104,86

Pretjerana reakcija U razdobljima kataklizme, naime, potrošači pokazuju sklonost pretjeranog reagiranja i reagiranja s odgodom. Primjerice, kod pojave naftnih šokova ustanovljeno je da je pad potrošnje naftnih derivata dosegnuo vrhunac tek 12 mjeseci nakon njihova poskupljenja. Također, premda su izračuni pokazali da bi za istu potrošnju goriva potrošači trebali smanjiti ukupnu potrošnju za jedan posto, oni su stvarno smanjili vrijednost kupovina za 2,2 posto. Iz toga se može izvesti zaključak da recesiju najavljuje tek stvarni pad potrošnje, a ne proklamacije. Ovoga puta, međutim, tako nešto se u Americi ne događa. Upravo suprotno. Raspoloženje mjereno stvarnom potrošnjom u maloprodaji pokazuje rast optimizma. A stvarna potrošnja ovoga kolovoza u SAD-u osjetno je viša od potrošnje u lanjskom kolovozu. „Ukratko“, zaključuje Hale Stewart, „ako potrošači nemaju povjerenja u svoju vladu da će učiniti ispravne stvari za ekonomiju, na njihovim se novčanicima to još ne vidi. A dok se ne vidi na novčanicima, mala je vjerojatnost i da je započela kontrakcija“.

-33,88 %

Optimizam potrošača

Recesije u SAD-u

Raspoloženje na dnu Poznato istraživanje raspoloženja američkih potrošača koje mjesečno provode Reuters i Michigansko sveučilište zabrinulo je analitičare i sudionike financijskih tržišta jer je neočekivano pokazalo ozbiljan pad potrošačkog optimizma, sve do razine od 54,9 bodova, što je za 20,32 posto ispod vrijednosti dobivene u lanjskom kolovozu. Inflacija koju očekuju američki potrošači istodobno se ništa nije snizila i dalje stoji na vrijednosti od 3,4 posto na godinu. Analitičari su odmah uočili da se raspoloženje potrošača ozbiljno pokvarilo tijekom posljednja dva mjeseca, na razinu koja nije zabilježena još od 1980. godine, što bi moglo Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 24 / 2011.

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

16. kolovoza, 2011.


st invest NL 20110816