Issuu on Google+

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

04. srpnja,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 18 / 2011.

Ulagači pokazali da cijene napore hrvatske industrije Prošlotjedni siloviti rast cijena na svjetskim burzama nije se odrazio i na Zagrebačku, ali neke se promjene trenda naslućuju, osobito u proizvodnji Zatišje pred rast? Na Zagrebačkoj burzi prošloga se tjedna nije osjetio skokovit rast cijena dionica na svjetskim burzama: indeksi su lagano pali, promet je bio osrednji. Od deset dionica s najvećim prometom točno pola je stagniralo ili raslo, a pola pojeftinilo, uglavnom manje od jedan posto na tjednoj razini. Sljedećih dana valjalo bi pripaziti na HT, njemu cijena već puna dva mjeseca, od isplate dividende, titra na mjestu, no prometi su značajni, prošloga tjedna 14 milijuna kuna. Moglo bi biti da neki investitori mudro i tiho akumuliraju dionice, a onda valja

očekivati nagli rast. To se s HT-om dogodilo već nekoliko puta u zadnjih pet godina. Valjalo bi ukazati na još jednu zanimljivu pojavu, rast cijena dionica hrvatskih industrijskih poduzeća, baš u vrijeme kad svi kukaju da je hrvatska industrija propala. Industrija privukla ulagače Končar elektroindustrija, u sektoru proizvodnje električne opreme, od Nove godine do kraja travnja životarila je na 550 kuna, no tijekom svibnja u tišini je uzletila na sasvim novu razinu od 650 kuna. Očito, investitori su prepoznali uspjehe Darinka Bage i njegova tima. Končaru je tržišna vrijednost skočila na 1,65 milijardi kuna. Petrokemija, iz sektora kemikalija, tonula je tri i pol mjeseca sve do 145 kuna, a zatim uzletila na današnjih 205 i na kapitalizaciju od 683 milijuna kuna. Đuro Đaković holding, pomalo nesretno na ZSE-u svrstan među ostale razne holdinge, punih je šest mjeseci skakutao na 40 kuna, no tada ga je samo deset radnih dana potkraj svibnja i početkom lipnja podiglo iznad 60 kuna. Nešto se, dakle, ipak kreće, i dobro je da se kreće u proizvodnji.

Zagrebačka burza od 18. 04. do 22. 04. 2011.

INDEKS

ZADNJA VRIJEDNOST

TJEDNA PROMJENA %

CROBEX

2.236,62

-0,25

CROBEX10

1.210,10

-0,18

Deset dionica s najvećim prometom DRUŠTVO

OZNAKA

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

2.

Đ. Đaković hold.

3. 4.

ZADNJA CIJENA KN

TJEDNA PROMJENA %

PROMET MILIJUNA KN

257,00

0,00

14,270

DDJH-R-A

64,85

8,44

4,216

AD Plastik

ADPL-R-A

128,25

-0,58

3,925

Končar EI

KOEI-R-A

640,00

-0,78

3,576

5.

Adris grupa P

ADRS-P-A

259,47

0,95

3,545

6.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

702,00

-0,43

3,446

7.

Petrokemija

PTKM-R-A

204,49

6,51

3,436

8.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.421,00

0,06

2,756

9.

Zagrebačka banka

ZABA-R-A

289,89

-0,04

2,542

10.

Belje

BLJE-R-A

97,62

-1,39

2,216

Broj 18 / 2011.

1

04. srpnja, 2011.


Obveznice

Tjedni newsletter

Kako će točno izgledati roll-over grčkoga duga

Reprogramirat će se 70 posto od 108 milijardi eura grčkih državnih obveznica koje dospijevaju do 2015., na 30 godina i uz kamatu i do 11,2 posto na godinu Veliko olakšanje Bez reprograma, sljedeće godine bi Grčka morala iskupiti Financijski svijet je odahnuo kada je grčki parlament za38 milijardi eura obveznica. dnjega dana lipnja izglasao obimne mjere štednje. Cijena osiguranja naplate grčih obveznica je počela padati, baš Bankovno iskupljenje kao i kamata na španjolski i talijanski državni dug; amePrema dostupnim informacijama, prema francuskom plaričke dionice su napokon počele rasti, a postalo je mogunu koji prihvaćaju i njemačke banke, privatni vjerovnici bi će i reprogramiranje grčkoga državnog duga što ga drže zadržali i redovno naplatili od Grčke 30 posto obveznica privatni vjerovnici, po modelu francuskih “Bradyjevih koje dospijevaju u tom razdoblju, 25 milijardi eura unutar obveznica”. godine dana i 7,5 milijardi u sljedećih godinu dana. Kako će to reprogramiBudući da Grčka taj noranje točno izgledati, još vac nema, prvih 25 miliOsiguravatelji i dalje očekuju grčki bankrot nije službeno poznato, ali iz jardi osigurat će joj odmah Cijena osiguranja 5-godišnjih grčkih obveznica raznih izvora s interneta i iz MMF, EU i Europska cen2500 medija prikupili smo ono što tralna banka (ECB). 2300 se piše i načinili pojednoOko 76 milijardi eura bi 2100 stavljeni pregled. se refinanciralo (engl. roll1900 Ukupno je na svjetskom over). Najprije bi Grčka 1700 tržištu grčkih obveznica vjerovnicima “isplatila” taj 1500 u vrijednosti 270 milijarnovac (iskupila svoje obdi eura (Bloomberg, tickeri veznice u cijelosti u danim 1300 GGB i GREECE). Do 2015. rokovima) kako ogluha ne 1100 dospijeva na naplatu 108 bi povukla za sobom uki900 milijardi eura i upravo te danje rejtinga i aktiviranje 4/1 4/15 4/29 5/13 5/27 6/10 6/24 obveznice idu u reprogram. osiguranja (naplatu credit Broj 18 / 2011.

2

04. srpnja, 2011.


Novac i obveznice

Tjedni newsletter

Skupo novo zaduženje Alternativa roll-overu kratkoročnih obveznica je grčka ogluha pri kojoj bi, kako se vjeruje, grčki vjerovnici ostali bez 60 posto svojih potraživanja. Pitanje cijene novoga zaduživanja za Grčku. Spominje se da bi SPV na svo- Nakon je obveznice ulagačima plaćao kamaizglasavanja tu (kupon) od 5,5 posto na godinu. mjera štednje, A da bi SPV mogao isplaćivati 5,5, cijena Grčka bi SPV-u morala plaćati kamaosiguranja tu od 7,7 posto. Spominje se također grčkih i dodatni kupon od 2,5 posto ovisan o porastu grčkoga BDP-a (za koji bi 5-godišnjih Grčka morala plaćati 3,5 posto) tako obveznica da bi ukupno novo zaduživanje stasmanjila se tek jalo Grčku i do 11,2 posto na godinu, neznatno, sa što izgleda jako skupo. Sada Grčka na 24,21 posto na obveznice s dospijećem do 2015. prosječno plaća 4,57 posto. oko 22 posto Komentari su da Grčka zapravo s rena godinu programom neće ništa dobiti, samo će ogluhu odgoditi za četiri-pet godina. Banke vjerovnici skidaju sa sebe kratkoročni rizik i ništa ne gube, čak će i zaraditi, a MMF, EU i ECB prihvaćaju još više grčkoga rizika nego do sada.

default swapova, CDS-ova). Potom bi vjerovnici novac dobiven od Grčke “dobrovoljno” odmah u cijelosti uplatili u zajednički specijalni fond koji bi se osnovao samo s tom svrhom (engl. special purpose vehicle, SPV). Prvorazredni kolateral Od dobivenih 76 milijardi eura, fond bi za 21,5 milijardi kupio razne državne obveznice najvišeg boniteta (AAA) koji bi služili kao jamstvo (kolateral) za isplatu dobivenog novca vjerovnicima. Za taj dio udjela SPV bi ulagačima izdao 30-godišnje obveznice koje ne bi nosile kamatu (s kuponom nula). Preostalih 54 milijarde eura SPV bi natrag posudio Grčkoj na 30 godina, odnosno kupio bi od Grčke njezine nove 30-godišnje državne obveznice. Od sadašnjeg duga od 108 milijardi, od svojih bi vjerovnika, dakle, Grčka ponovo dobila pozajmicu, ali samo 54 milijarde eura. Kako bi Grčkoj tada nedostajalo još i 21,5 milijardi zadržanih u kolateralu na 30 godina, taj bi novac također Grčkoj morala nadoknaditi trojka MMF/EU/ECB. Ukupno bi trojka, dakle, odmah morala financirati Grčku sa 46,5 milijardi eura. Ta je isplata postala moguća budući da je Grčka prihvatila mjere štednje, privatizacije i povećanja poreznih prihoda. Nakon reprograma, Grčkoj će �������������������������������� ostati 162 ���������������������� milijarde eura dugoročnoga duga po obveznicama s dospijećem poslije 2015., koje za sada ne ulaze u reprogram. Državne obveznice KUPON

DATUM DOSPIJEĆA

CIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000

14/09/2011

99,82 / 1,04

0,010 / -0,036

1. 7.

Njemačka 2 godine

1,750

14/06/2013

100,19 / 1,65

-0,080 / 0,042

1. 7.

Njemačka 10 godina

3,250

04/07/2021

101,84 / 3,03

-0,080 / 0,009

1. 7.

SAD 10 godina

3,125

15/05/2021

99-16+ / 3,18

-0-06 / 0,022

1. 7.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

103,57 / 5,28

-0,563 / 0,072

1. 7.

Brazil 10 godina

10,000

01/01/2021

875,62 / 12,39

3,847 / -0,072

1. 7.

Japan 10 godina

1,200

20/06/2021

100,58 / 1,14

0,000 / 0,000

1. 7.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

102,86 / 3,39

-0,045 / 0,005

1. 7.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

www.hrud.hr Web portal Hrvatske udruge dioničara donosi opsežni intervju o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva: Prof. dr. Petar Novoselec: Direktorima za zlouporabu povjerenja do 10 godina zatvora Broj 18 / 2011.

3

04. srpnja, 2011.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Pet ‘bijelih vojnika’ u indeksu Dow Jones

Spas za europske banke Privremeno spašavanje europskih banaka kojima Grčka duguje desetke milijardi eura izazvalo je optimizam na svjetskim burzama i ponovni rast apetita za rizik kod Nakon odgode grčkoga bankrota svjetske burze su silno živnule ulagača. Globalni kapital doživio je najbolji tjedan u i svi signali ukazuju na snažno bikovsko raspoloženje ulagača prošlih godinu dana, dok su američke državne obveznice doživjele najgori tjedan u Europski dionički indeksi gotovo dvije godine. Uspon cijena dionica počeo je već u Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu ponedjeljak s očekivanjima da će grčki parlament izglasati ZAKLJUČNO TJEDNA TJEDNA mjere štednje i protegnuo se do petka. INDEX STANJE PROMJENA PROMJENA % Novi kvartal nije mogao početi bolje: na grafu indeksa FTSE 100 Dow Jones Industrial postrojilo se čak pet “bijelih vojnika”, 5.989,76 +292,04 +5,13 (Engleska) formacija koja ukazuje na bikovsko raspoloženje investiDAX (Njemačka) 7.419,44 +298,06 +4,19 tora i signalizira rast cijena dionica i u bliskoj budućnosti, ako ni zbog čega drugog, onda zbog čiste inercije. CAC 40 4.007,35 +222,55 +5,88 (Francuska)

FTSE (Italija) Eurofirst

21.227,69

+1.346,04

+6,77

1.119,36

+45,20

+4,21

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

1.339,67

+71,22

+5,61

12.582,77

+648,19

+5,43

Popustio strah Amerikanaca Analitičari, naravno, upozoravaju da je grčka kriza daleko od svog trajnog razrješenja. CautiousInvestor komentirao je na portalu Seeking Alpha: “Svi pokazatelji grčkih ekonomskih indikatora nastavljaju se pogoršavati i jedina svijetla točka u ekonomiji su euforične proračunske projekcije onih istih političara koji su i odveli Grčku u kaos u kojem se danas nalazi. Imajući to na umu, nije lako povjerovati da će dodatno zaduživanje riješiti grčke fundamentalne strukturne neravnoteže i ozbiljne probleme sa solventnošću.” Srećom, pristigli su neki dobri pokazatelji rasta američke ekonomije, čini se da su strahovi od “dvostrukog dna” popustili, kao i inflatorna očekivanja. Sve to skupa moglo bi još neko vrijeme hraniti entuzijazam kupaca dionica.

Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEX S&P 500 Dow Nasdaq

2.816,03

+163,14

+6,15

S&P 400

995,05

+49,05

+5,18

S&P 600

451,92

+24,38

+5,70

Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

Tjedan za pamćenje na svjetskim burzama

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TJEDNA PROMJENA %

9.868,07

+189,36

+1,96

22.398,10

+638,96

+2,94

12755

Shanghai

2.759,36

+13,15

+0,48

12673

NSE 50 (Indija)

5.627,20

+155,95

+2,85

INDEX Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)

Indeks Dow Jones Industrial 12876

12572 12471

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike

12369

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

ZAKLJUČNO STANJE

TJEDNA PROMJENA

TSX Comp.

13.300,87

+321,29

+2,48

Bovespa

63.394,34

+2.377,62

+3,90

Bolsa (Meksiko)

36.800,72

+1.452,87

+4,11

IPSA 40 (Čile)

4.798,12

+101,77

+2,17

INDEX (Kanada) (Brazil)

Broj 18 / 2011.

12268

TJEDNA PROMJENA %

12167 12065 12964 20.04.

05.05.

19.05.

03.06.

17.06.

01.07.

12863

Poredak ‘bijelih svijeća’ naziva se ‘bijelim vojnicima’ 4

04. srpnja, 2011.


Commodities

Tjedni newsletter

Nafta: počela je era nestašice Zemlje OECD-a bile su prošloga tjedna prisiljene staviti na tržište naftu iz strateških pričuva jer se jasno pokazalo da ni Saudijska Arabija više ne može nadoknaditi manjak u ponudi Povijesni naftni tjedan Prošli tjedan vjerojatno je donio jednu od najvećih prekretnica u povijesti čovječanstva: početak ere permanentne nedovoljne ponude nafte. U 150 godina povijesti eksploatacije nafte porast proizvodnje više-manje je pratio je porast potrošnje nafte. Bila je to prva polovica naftne ere. Od prošloga tjedna počela je druga polovica, idućih 150 godina u kojima će vladati manjak, u početku blaža, a s godinama sve veća nestašica nafte. Od sada pa nadalje kupci će se sve više morati boriti za naftu, nudeći više cijene te političko i vojno pokroviteljstvo, cijene će sve jače oscilirati, a potrošači se moraju početi pripremati na prazne rezervoare i zatvorene benzinske postaje bez obzira na cijenu. No što se to dogodilo baš prošloga tjedna?

Svjetske burzovne cijene energenata zaključne cijene prošlog tjedna

Posezanje u ratne zalihe Zemlje OECD-a odlučile su staviti na tržište naftu iz svojih strateških interventnih pričuva. To se dogodilo treći put u povijesti, nakon Zaljevskog rata i uragana Katrine. Polovicu interventne ponude od 60 milijuna barela dat će SAD. Tih 60 milijuna je kap u moru, nedostatno da zadovolji svjetsku potrošnju u jednom jedinom danu, ali je vrlo simptomatično. Nafta iz pričuva stavljena je u prodaju nakon što se posve jasno pokazalo da Saudijska Arabija nije bila u stanju vlastitom proizvodnjom nadoknaditi manjak na tržištu nastao prekidom isporuka lake i niskosumporne nafte iz Libije. Drugim riječima, pokazalo se da više nigdje na svijetu, pa ni u zemlji koja se smatrala “svjetskom centralnom bankom nafte” više nema slobodnih kapaciteta koji mogu nadoknaditi makar i mali poremećaj u proizvodnji i ponudi sirove nafte. Za uredno savladavanje problema koje će donijeti nedovoljna ponuda i fizički manjak nafte na svjetskom tržištu bila bi potrebna globalna koordinacija država-nacija, dogovorno snižavanje potrošnje, pravedna raspodjela i slično, no valjda je svakome jasno da je tako nešto čista utopija.

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

kolovoz ‘11.

94,75

+3,86

Nafta Brent crude (USD/barel)

kolovoz ‘11.

111,53

+5,70

Ulje za loženje (USD/galon)

srpanj ‘11.

2,92

+5,42

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11.

4,32

+1,65

RBOB benzin (USD/galon)

srpanj ‘11.

2,97

+6,83

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

srpanj ‘11.

1.483,90

-1,24

Srebro (USD/unca)

srpanj ‘11.

33,86

-3,67

Bakar (¢US/libra)

srpanj ‘11.

430,25

+4,49

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

$94 92 90 88 Čet

TJEDNA PROMJENA %

zaključne cijene prošlog tjedna

za 1 barel

Sri

CIJENA

Svjetske burzovne cijene metala

Kretanje cijene nafte u SAD-u zadnjih 5 dana

Uto

ROK ISPORUKE

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Pojeftinjenje nafte nije dugo trajalo

Pon

UGOVOR

Pet

UGOVOR

ROK ISPORUKE

CIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

srpanj ‘11.

643,00

-4,03

Soja (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

1.324,00

+1,67

Žito (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

581,00

-8,07

Zob (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

342,25

+1,26

Riža (USD/CWT)

srpanj ‘11.

13,98

+3,94

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 18 / 2011.

5

04. srpnja, 2011.


Istraživanja / studije

Tjedni newsletter

Nijemci, Japanci i Rusi jednako financijski nepismeni Od zaposlenika se sve više traži da sami štede i uspješno investiraju za mirovinu, no istraživanje je otkrilo masovnu financijsku nepismenost i u zemljama s razvijenim financijskim tržištima Porazna otkrića Annamaria Lusardi i Olivia S. Mitchell, američke istraživačice koje su proteklih godina objavljivale empirijske studije o financijskoj pismenosti u SAD-u, potkraj lipnja objavile su rezultate*) svojega ispitivanja financijske pismenosti građana u drugih sedam visokorazvijenih država. Rezultati su uglavnom porazni: međunarodno istraživanje pokazalo je da je financijska nepismenost rasprostranjena u zemljama s vrlo razvijenim financijskim tržištima kao što su Njemačka, Nizozemska, Švedska, Japan, Italija, Novi Zeland... kao i u zemljama u kojima se financijska tržišta brzo razvijaju, poput Rusije. U svim tim zemljama pokazalo se da stariji građani vjeruju kako su dobro financijski potkovani, a zapravo su bili informirani slabije od prosjeka. Žene su posvuda bile financijski slabije pismene od muškaraca, ali i svjesne tog svog nedostatka. “Produljenje prosječnog životnog vijeka i pad prirodnog prirasta stanovništva posvuda čine veliki pritisak na penzione sustave. Stoga su mnoge zemlje preoblikovale svoje mirovinske planove tako da uz državno osiguranje uvode i privatnu štednju”, pišu autorice studije. “Ta promjena donošenje mnogih važnih odluka seli s institucija (poduzeća i vlada) na pojedince, sileći zaposlenike da preuzmu odgovornost da štede, investiraju i pametno troše tijekom radnog vijeka. No tada se javlja i opasnost da pojedinci ne postupe ispravno, da ne štede dovoljno, da ne investiraju pametno i da prebrzo ostanu bez sredstava za život. Tako novo financijsko doba stavlja puno veću obvezu na radnike Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 18 / 2011.

i njihova kućanstva da se financijski opismene, da nauče razumijevati ekonomske informacije i donesu ispravne odluke o obiteljskim financijama...” Nepopravljive pogreške Nažalost, velik dio građana često je posve neupućen u osnove ekonomije i financija, što ih navodi da čine ozbiljne i nerijetko nepopravljive pogreške. Da bi izmjerile financijsku pismenost građana, autorice su ispitanicima postavljale krajnje jednostavna pitanja o kamati, inflaciji i diversifikaciji rizika. Nije se tražilo nikakvo računanje. Na primjer: “Pretpostavimo da na štednji imate sto dolara i da je kamata dva posto na godinu. Nakon pet godina, ako ostavite novac da raste na računu, što mislite, hoćete li imati više od 102 dolara, točno 102 dolara ili manje od 102 dolara?” Ispitanici su mogli odgovoriti i “ne znam”, kao i odbiti odgovoriti... Pokazalo se da su osobe s višom formalnom naobrazbom bolje obaviještene, premda je stvarnost “daleko od toga da obrazovanost jamči financijsku pismenost”. Otkrile su se i etničke i regionalne razlike: stanovnici gradova u Rusiji bolje su informirani nego stanovnici sela; u SADu, Afroamerikanci i Latinoamerikanci relativno su slabije financijski pismeni od ostalih. No posebno je važno što financijski bolje upućene osobe češće planiraju štednju i ulaganja za mirovinu. *) “Financial literacy around the world: An overview”, A. Lusardi i O. S. Mitchell, NBER, Cambridge, MA SAD, lipanj 2011., http://www.nber.org/papers/w17107

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

04. srpnja, 2011.


st invest NL 20110704