Page 1

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

30. svibnja,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 13 / 2011.

Crobex nadoknadio izgubljeno u zadnjem padu Indeks Zagrebačke burze vratio se na razinu na kojoj je bio 19. svibnja, prije zadnjega pada, pa izgleda da hvata uzlet prema 2350 bodova Bikovski raspoložena regija Za one koje zanima tehnička analiza recimo da je indeks Crobex Zagrebačke burze u petak probio razinu od 2250 bodova, što je nova visoka vrijednost i stanovita točka otpora, pa bi se moglo reći da se sprema sljedećih dana dosegnuti i vjerojatno premašiti i 2350. Cijela naša regija je vrlo bikovski raspoložena, a i u Hrvatskoj su ponesene tim trendom prvo počele rasti rizičnije dionice, dok su najuglednije (HT, Adris, Atlantic, Petrokemija, Luka Rijeka...) čak doživjele i male korekcije, što bi se sve skupa moglo interpretirati kao hvatanje zaleta.

Na tržište stiže i dividenda od HT-a, za njom i od Ericssona Nikole Tesle, i u Hrvatskoj će uskoro postati moguće zauzimanje kratkih pozicija, što će sve oživjeti potražnju za dionicama, a brokerima i bankarima donijeti nove poslove i zaradu. Uzlet različitih industrija S iznimkom Istraturista, nastavljeno je živo trgovanje i rast cijena turističkog sektora, na pristojnom prometu od pola milijuna kuna Arena turist je u tjedan dana poskupio 7,62 posto, Hoteli Rabac skočili su 4,50, Jadranka 5,52, Valamar grupa 6 posto, a snažni zalet povisio je cijenu dionica Dom holdinga za čak 11,18 posto, uz promet veći od pet milijuna kuna. Rasli su i građevinari (Dalekovod, IGH, Ingra, Hidroelektra... ), a Đuro Đaković holding s najavama novih poslova poskočio je čak 20,44 posto uz promet od 4,8 milijuna kuna. No rasle su i druge industrije (Badel 1962, Belje, Belišće, Tisak, Varteks, Vupik...) u kojima se stanje raščišćava ili im je izgledna pomoć države za izvlačenje iz krize. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi u takvim okolnostima prošla Ina, ali na to očito još treba pričekati.

Zagrebačka burza od 23. 05. do 27. 05. 2011.

Indeks

zadnja vrijednost

tjedna promjena %

CROBEX

2.257,74

0,41

CROBEX10

1.234,28

-0,11

Deset dionica s najvećim prometom Društvo

oznaka

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

2.

Ingra

3. 4.

zadnja cijena kn

tjedna promjena %

promet milijuna kn

259,05

-0,64

22,704

INGR-R-A

14,53

12,20

8,033

Dom holding

KORF-R-A

92,50

11,18

5,279

Đ. Đaković hold.

DDJH-R-A

47,90

20,44

4,798

5.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.485,00

2,05

3,570

6.

Belje

BLJE-R-A

96,02

3,25

3,348

7.

Dalekovod

DLKV-R-A

257,98

5,34

2,734

8.

Adris grupa P

ADRS-P-A

268,20

-2,11

2,405

9.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

735,10

-1,33

2,101

10.

Podravka

PODR-R-A

325,01

-1,51

1,772

Broj 13 / 2011.

1

30. svibnja, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Dani Rodrik: Ekonomski rast ne događa se automatski Jedan od vodećih svjetskih ekonomista današnjice održao je u petak u Bolu na Braču na stručnom skupu splitskog Ekonomskog fakulteta briljantno predavanje: objasnio je zašto su pogrešni recepti za ekonomski rast koje svijetu nude MMF i Svjetska banka te iznio novu strategiju

Dani Rodrik, profesor ekonomije s Harvarda, uoči predavanja u Bolu bila prilično uniformna, proces ekonomskog rasta u pojeKoji su ‘pravi koraci’ dinim se zemljama jako razlikovao. Zbog novih izvora neizvjesnosti mnogi se pitaju hoće li svijet biti u stanju postići i održati stope rasta koje su Staro i novo razmišljanje postojale prije aktualne ekonomske krize. Veliki dio te Dani Rodrik smatra da je rast u bogatim, naprednim zezabrinutosti u zemljama u razvoju dolazi zbog straha da mljama Sjeverne Amerike i Zapadne Europe u velikoj Amerika i Zapadna Europa neće biti u stanju rasti brzo pa mjeri irelevantan za ekonomski rast u ostatku svijeta. No će svijet ostati bez lokomotive koja bi svojom potrošnjom unatoč tome što je teorija i empirija rasta već dugo vrlo mogla povući za sobom ostale zemlje. No, to je pogrešan živo područje istraživanja ekonomske struke, ekonomisti način razmišljanja, rekao je profesor Rodrik, jer je proces još uvijek nisu posve shvatili koje su to “prave stvari” koje rasta u zemljama u razvoju u duljem vremenskom razdonarodi trebaju poduzimati i o čemu konvergenblju određen na strani ponude, a ne na strani cija točno ovisi. Umjesto toga, napredak u struci potražnje. Ekonomisti je postignut u obliku prijelaza s jednog konsenStopa ekonomskog rasta zemalja u razvoju zusa na nepostojanje konsenzusa. ovisi o njihovoj sposobnosti za vođenje procejoš uvijek ne Profesor Rodrik formulirao je u čemu se razlisa konvergencije, kojim se zatvara jaz prema znaju koji su kuju stari način razmišljanja o strategijama rasta razvijenim zemljama u znanju i tehnologiji, te ‘pravi koraci’ i novi način za koji se zalažu on i njegovi suradu odnosu kapitala i rada. A iskustvo ekonomza ubrzavanje nici: stari je nazvao “prezumptivnim” (unaprijed skog rasta uči nas da je taj proces konvergiranja rasta i o čemu određenim), a novi “dijagnostičkom strategijom”. visoko uvjetovan. On ovisi o tome hoće li zemlje Prezumptivne strategije temeljile su se na stapoduzimati “prave korake”. To nije automatski konvergencija vu da je poznato što to ne valja s ekonomijama proces. točno ovisi zemalja u razvoju i da točno znamo što te zemlje Netko bi mogao pomisliti da tehnologija stoji trebaju činiti. Jedna takva strategija bila je supstitucija na raspolaganju, tržišta kapitala su tu pa bi i razvoj trebao uvozne robe vlastitom proizvodnjom iz čega su slijedile biti njihova prirodna posljedica. No, u posljednjih 30-ak preporuke da vlasti trebaju nastupiti i poticati industrije, godina to nije bilo tako: unatoč tome što je globalizacija Broj 13 / 2011.

2

30. svibnja, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

zaštititi gospodarstvo, subvencionirati proizvodnju i slično.

U razmišljanjima o rastu ekonomisti su postigli napredak u obliku prijelaza s jednog konsenzusa na nepostojanje konsenzusa

Krivi univerzalni recepti Nešto noviji primjer je washingtonski konsenzus, no on je krenuo sa suprotne strane spektra i zaključio da je problem upravo u državi, da se ona previše upliće u ekonomiju i da je treba izbaciti s tržišta, otvoriti zemlje i sve privatizirati, a razvoj će se potom dogoditi sam po sebi. Ali, nije se dogodio, kaže Rodrik. Prezumptivne strategije tipično dolaze s dugačkim, gotovo nerealnim popisom svega onoga što vlade trebaju učiniti za rast. Sklone su isticati komplementarnu prirodu različitih reformi i naklonjene su usvajanju takozvanih najboljih praksi, recepata za koje se smatra da su univerzalni. Međutim, pokazuje se da se različite zemlje ipak suočavaju s posve različitim i specifičnim ograničenjima koja sputavaju rast, što potiče na razmišljanje o alternativnim

strategijama i alternativnim politikama. Uklanjanje tih sputavajućih ograničenja traži dobro naciljane reforme, pragmatizam, selektivnost i eksperimentiranje umjesto unaprijed zadane liste reformi; dizajniranje specifične politike, a ne “najbolje prakse i odmjeravanje palcem”.

Eksperimentiranje s rastom Ako neka zemlja bude uspješna u otklanjanju jednog sputavajućeg ograničenja, može se posvetiti sljedećem koje će se s vremenom sigurno pojaviti. To, dakle, nije zadaća koja se obavlja jednom za svagda, to je posao koji se mora raditi kontinuirano jer i ograničenja se s vremenom mijenjaju, što znači da mu treba dati i institucionalnu formu. Kao zemlju koja je u biti u zadnjih 30-ak godina provodila “dijagnostičku strategiju”, Dani Rodrik ističe Kinu, u kojoj je i do 45 posto svih propisa na početku reformi nosilo službenu oznaku “eksperimentalnih”.

Europski dionički indeksi

Dionički indeksi SAD-a

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

index

zaključno stanje

tjedna promjena

tjedna promjena %

index

FTSE 100

5.934,87

-9,62

-0,16

S&P 500

DAX

7.163,47

-103,35

-1,42

Dow

CAC 40

3.950,98

-39,87

-1,00

Nasdaq

21.603,47

-401,38

-1,82

1.134,43

-1,69

-0,15

FTSE Italija Eurofirst

zaključno stanje

tjedna promjena

tjedna promjena %

1.331,10

-2,17

-0,16

12.441,58

-70,46

-0,56

2.796,86

-6,46

-0,23

S&P 400

990,19

+3,36

+0,34

S&P 600

446,54

+3,29

+0,74

Dionički indeksi Azije

Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

index

zaključno stanje

tjedna promjena

tjedna promjena %

Nikkei

9.521,94

-85,14

-0,89

Hang Seng

zaključno stanje

tjedna promjena

TSX Comp.

13.797,59

+145,32

+1,06

index

tjedna promjena %

23.118,07

-81,32

-0,35

Bovespa

64.294,96

+1.698,44

+2,71

Shanghai

2.709,95

-148,51

-5,20

Bolsa

35.819,20

+520,53

+1,47

NSE 50

5.476,10

-10,25

-0,19

IPSA 40

4.841,65

+22369

+0,47

Hrvatska udruga dioničara poziva vas da posjetite njezine internetske stranice i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr Broj 13 / 2011.

3

30. svibnja, 2011.


Novac i obveznice

Tjedni newsletter

Grčkoj prijeti da joj MMF uskrati novac Podjele oko mjera štednje u Grčkoj produbile su se u Europi i u toj zemlji pa bi se moglo dogoditi da MMF krajem lipnja Grčkoj ne isplati ratu pomoći

Usamljeni premijer: George Papandreou nije osvojio potporu oporbe Premijer bez potpore Grčki premijer Papandreou u petak nije uspio dobiti potporu vođa grčkih oporbenih stranaka za mjere štednje koje bi trebale pomoći Grčkoj da izađe iz dužničke i gospodarske krize. Konsensus vlasti i oporbe od Grčke traži i Europska Christine Unija kao jedan od uvjeta da Grčkoj Lagarde, dogodine odobri novu financijsku kandidat­ pomoć koja je toj zemlji nužna za kinja za šeficu podmirivanje proračunskih obveza. Čelnici oporbe, međutim, izjavili su MMF-a, u petak da “ne mogu prihvatiti posnažno litiku koja uništava gospodarstvo i se protivi društvo”. restruktu­ Samo dan ranije, Peter Fisher, meriranju grčkoga nedžer fondova s fiksnim prinosom državnog duga u najvećem europskom društvu za upravljanje fondovima BlackRocku, upozorio je preko FT-a Europsku Uniju da mora ojačati banke prije očekivanog restrukturiranja grčkog državnog duga. Banke, koje su uz ECB najveći imatelji grčkoga duga,

moraju povećati jamstveni kapital kako bi preživjele udar grčkoga bankrota i spriječile da se njegove posljedice prošire na sva europska gospodarstva, rekao je Fisher. Pojava Christine Lagarde U međuvremenu, rasprave i podjele oko Grčke zakomplicirala je i kandidatura Christine Lagarde za novu šeficu MMF-a, budući da je ona, prema riječima jednog analitičara, “među ministrima zone eura stekla reputaciju najbeskompromisnijeg borca protiv restrukturiranja grčkoga duga”, tako da je vrlo malo vjerojatno da bi njezin prvi potez na čelu MMF-a bio da baci zonu eura u krizu tako što bi MMF uskratio Grčkoj sljedeću tranšu financijske pomoći. Upravo na tu mogućnost, međutim, ukazao je prošli tjedan predsjedavajući vijeća financijskim ministara zone eura Jean-Claude Juncker. Sljedeću ratu MMF bi trebao isplatiti 29. lipnja, no prije toga MMF, ECB i EU moraju se usuglasiti da će sve financijske potrebe Grčke za sljedećih 12 mjeseci biti pokrivene, ili da će imati nečije jamstvo da će biti plaćene. Juncker je u tu mogućnost posumnjao.

Državne obveznice kupon

datum dospijeća

cijena / prinos

promjena cijene / prinosa

vrijeme

Njemačka 3 mjeseca

0,000

10/08/2011

99,83 / 0,89

0,004 / -0,008

27. 5.

Njemačka 2 godine

1,750

14/06/2013

100,38 / 1,56

0,100 / -0,050

27. 5.

Njemačka 10 godina

3,250

04/07/2021

102,27 / 2,99

0,099 / -0,011

27. 5.

SAD 10 godina

3,125

15/05/2021

100-14 / 3,07

-0-04+ / 0,016

27. 5.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

103,99 / 5,23

0,421 / -0,054

27. 5.

Brazil 10 godina

10,000

01/01/2021

910,04 / 12,48

3,200 / -0,058

27. 5.

Japan 10 godina

1,100

20/03/2021

99,80 / 1,13

0,176 / -0,020

27. 5.

UK 10 godina

3,750

07/09/2020

103,63 / 3,29

0,170 / -0,021

27. 5.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 13 / 2011.

4

30. svibnja, 2011.


Commodities

Tjedni newsletter

Brodarima dolazi bolje vrijeme Vrijednosti maritimnih indeksa su pri dnu pa bi pad cijene goriva i oporavak svjetskog gospodarstva opet mogli ulagačima u brodarske dionice donijeti zaradu Preporuka: mora i oceani “U ovom trenutku izgledi za odskok profita i cijena dionica brodarskih kompanija čine se prilično obećavajućima”, napisao je u petak Larry Spears, urednik portala Money Morning u jednom od rijetkih tekstova o investicijskim prilikama u brodarstvu, što može biti posebno zanimljivo i hrvatskim ulagačima zbog nekoliko hrvatskih brodarskih kompanija na Zagrebačkoj burzi. Spears nastavlja: “Glavni maritimni indeksi nalaze se oko najnižih vrijednosti u posljednje vrijeme, a američka i globalna ekonomija ipak se polako uspinju. Dodaju li se tome pad cijena pogonskog goriva i poboljšanje operativnih margina, u ostatku godine trebali bi rasti i profiti brodara.” Među brodarima ima puno investicijskih prilika, no Money Morning Portal sada preporučuje operatore flota sačipreporučuje njenih od manjih brodova, koje imaju ulaganje veću prilagodljivost i proporcionalno u dionice niže troškove goriva. Dobro bi bilo potražiti tvrtke koje prevoze terete i operatora flota preko oceana i unutarnjim morima, a sačinjenih nemaju ne-brodarskih djelatnosti.

Svjetske burzovne cijene energenata zaključne cijene prošlog tjedna

Ugovor

Rok isporuke

Cijena

tjedna Promjena %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

srpanj ‘11.

100,75

+1,14

Nafta Brent crude (USD/barel)

srpanj ‘11.

114,81

+2,61

Ulje za loženje (USD/galon)

lipanj ‘11.

2,99

+2,40

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11.

4,52

+6,10

RBOB benzin (USD/galon)

lipanj ‘11.

3,10

+5,08

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna

od manjih brodova koji imaju veću prilagodljivost i manje troškove

Rok isporuke

Cijena

Zlato (USD/unca)

lipanj ‘11.

1.536,50

+1,65

Srebro (USD/unca)

lipanj ‘11.

37,95

+8,61

Bakar (¢US/libra)

lipanj ‘11.

417,60

+1,79

Ugovor

Indeksi i kompanije Svjetski pomorski prijevoz je golem biznis, 2008. brodovima je prevezeno 7,7 milijardi tona robe duž 32 bilijuna milja, uz naplatu oko 380 milijardi dolara vozarina - a to je bila godina kada je udarila recesija. Morima i oceanima plovi više od 50.000 teretnih brodova sa milijun članova posada. A kako se mijenjaju cijene prijevoza robe, investitori mogu pratiti na mnogim indeksima, od kojih su tri najvažnija: Baltic Dirty Tanker (BIDY), Baltic Dry Shipping (BDIY) i China Containerized Freight Index (CCFI). Kao primjer tvrtki koje ispunjavaju navedene uvjete za ulaganje MM navodi Euroseas Ltd., K-Sea Transportation Partners L.P., Tsakos Energy Navigation Ltd. i Seaspan Corp. Za mogućnosti ulaganja u brodare putem fondova portal kaže da su prilično ograničene.

tjedna Promjena %

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna

Ugovor

Rok isporuke

Cijena

tjedna Promjena %

Kukuruz (USD /bušel)

srpanj ‘11.

758,25

-0,30

Soja (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

1.379,00

-0,18

Žito (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

819,50

+1,86

Zob (¢US/bušel)

srpanj ‘11.

382,75

+5,15

Riža (USD/CWT)

srpanj ‘11.

15,21

+0,73

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

Broj 13 / 2011.

5

30. svibnja, 2011.


Istraživanja / studije

Tjedni newsletter

MMF savjetuje Hrvatskoj nemoguće Da bi osigurala održiv rast, MMF Hrvatskoj u biti savjetuje internu devalvaciju i jačanje režima valutnog odbora: prvo građani ne prihvaćaju, a drugo je Hrvatsku i dovelo u bezizlaznu situaciju Interna devalvacija Na internetskim stranicama HNB-a* od prije desetak dana može se naći hrvatski prijevod zaključne izjave misije Međunarodnog monetarnog fonda nakon njezinih redovnih godišnjih konzultacija po Članku 4 Statuta MMF-a. Stoga se pružila prilika još jednom promotriti što MMF službeno predlaže Hrvatskoj radi prevladavanja gospodarskih slabosti i osiguravanja rasta. MMF-ova misija, ukratko, savjetuje Hrvatskoj provedbu interne devalvacije (ne promjenu tečaja, nego realnu deprecijaciju kroz snižavanje nadnica u privatnom i državnom sektoru) i pooštravanje monetarnog režima valutnog odbora (povećavanje deviznih pričuva radi bolje obrane fiksnog tečaja eura i radi sigurnosti banaka). Uz to treba snižavati rashode države i općenito postrožiti monetarnu politiku zbog očekivane opasnosti od inflacije. Dakle, uz ionako “slabe srednjoročne izglede”, u okolnostima u kojima “prevladavaju negativni rizici” te uz panično razduživanje poduzeća i građana, MMF Hrvatskoj u biti savjetuje daljnje otežavanje poslovanja (i ukidanje poticajnih programa radi očuvanja kreditnih standarda),

Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 13 / 2011.

koje može dovesti samo do daljnjeg sažimanja privrednih aktivnosti i zaposlenosti. A otkud će doći rast? Mrtva utrka troškova i deficita No i za te mjere MMF odmah kaže da ih je u Hrvatskoj (za razliku od, recimo, baltičkih malih zemalja) nemoguće provesti jer ih socijalni parneri ne prihvaćaju, a domaća će potražnja za proizvodima još spontano padati. Hrvatska, dakle, i bez MMF-a i s njim ulazi u mrtvu utrku snižavanja troškova koje neće moći nadomjestiti pad prihoda, pa će se i proračunski deficit jako teško moći smanjiti, unatoč i najboljoj volji. A kada MMF-ovi recepti ne dovedu do “održivog rasta” Hrvatske, njegovi će misionari, kako je to briljantno u Bolu u petak komentirao Dani Rodrik, uvijek moći reći da nisu oni krivi, nego da Hrvatska nije sve njihove recepte ispunila u cijelosti, dovoljno istodobno i dovoljno komplementarno, da “nije postupala s dovoljno žustrine” ili pak “s dovoljno posvećenosti detaljima”. * http://www.hnb.hr/mmf/clanak-iv/2011/h-mmf-konzultacije-clanak-svibanj-2011.pdf

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

30. svibnja, 2011.

st invest NL 20110530  

st invest NL 20110530, newsletter

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you