Issuu on Google+

Tjedni newsletter Tjedni newsletter

4. travnja,

  2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 5 / 2011.

Je li ovakva Ina za javnu burzu? ‘Rat za Inu’ hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a, u kojem se ne biraju sredstva, mogao bi ostaviti teške posljedice na čitavo hrvatsko tržište kapitala Ulagači kao ‘mafijaši’ Događanja s Inom i oko Ine poprimaju prilično nevjerojatan zaplet pa je opravdan strah da rasplet neće biti ugodan. Najprije je Hanfa u ponedjeljak bez jasnog obrazloženja obustavila trgovinu Ininim dionicama, a potom je Vlada najavila poseban zakon koji bi zabranjivao da itko kontrolira natpolovičnu većinu Ininih dionica. Zakon nije predložen, ali u “ratu za Inu” nisu se birala sredstva: padale su optužbe i kaznene prijave, inozemni kupci Ine na naslovnicama su proglašeni “mafijašima”, “tajkun-

ima povezanima s podzemljem” i “gangsterima koji peru prljavi novac”. Očito, posebni odnosi, tajni politički dogovori i mutni poslovni sporazumi (na primjer, oko plinskog biznisa) Vlade i mađarskog MOL-a u Ini otvaraju pitanje koliko je Ina uopće podobna za listanje na javnoj burzi kapitala. Ne bi li bilo bolje da Ina bude privatno poduzeće Vlade i MOL-a, a ne da ti odnosi, o kojima drugi dioničari ne znaju ništa i na koje ne mogu utjecati, opterećuju čitavo hrvatsko tržište kapitala? Loša poruka investitorima Ina ima veliku težinu u konstrukciji Crobexa pa skokovite promjene njezine cijene odašilju ulagačima zavaravajuću sliku o čitavom tržištu. Ako kod nastavka trgovanja, do kojeg će prije ili kasnije doći, Inina cijena naglo potone, a s njom i Crobex, bit će to loš signal ulagačima o svim dionicama, upravo u trenutku kada se Crobex “muči” da probije tehničku “točku otpora” od 2300 bodova, a drugdje u svijetu traje silovito bikovsko tržište (vidi str. 2 i 3).

Zagrebačka burza od 28. 03. do 01. 04. 2011.

Indeks

zadnja vrijednost

tjedna promjena %

CROBEX

2.268,99

-1,44

CROBEX10

1.258,45

-1,59

Deset dionica s najvećim prometom Društvo

oznaka

1.

Hrvatski telekom

HT-R-A

2.

Đuro Đaković hold.

3. 4.

zadnja cijena kn

tjedna promjena %

promet milijuna kn

292,55

-1,50

15,887

DDJH-R-A

41,40

+0,98

5,842

Viktor Lenac

VLEN-R-B

10,00

+0,00

4,890

Dom holding

KORF-R-A

58,00

-5,00

3,282

5.

Ericsson N. Tesla

ERNT-R-A

1.640,50

+0,64

3,227

6.

Podravka

PODR-R-A

321,01

-1,22

2,568

7.

Institut IGH

IGH-R-A

1.929,00

+3,99

1,994

8.

Dalekovod

DLKV-R-A

248,99

-6,01

1,911

9.

Atlantska plov.

ATPL-R-A

721,00

-3,87

1,753

10.

Atlantic grupa

ATGR-R-A

799,94

-1,12

1,476

Broj 5 / 2011.

1

4. travnja, 2011.


Tema tjedna

Tjedni newsletter

Američki poslodavci probudili optimizam

u duljem razdoblju, neiskrivljeni božićnim i novogodišnjim praznicima ili prirodnim katastrofama.

Privatnici kao ‘lokomotiva’ Podaci o zapošljavanju za mnoge su analitičare najvažniji pokazaGubitak radnih mjesta u američkim recesijama poslije 2. svjetskog rata telj stanja američkog gospodarstva, osobito 1948. 1953. 1958. 1960. 1969. 1974. 1980. 1981. 1990. 2001. 2007. kad se uspoređuju s 1% drugim informacijama. Važni su i za američku 0% centralnu banku Fed koja mora definirati -1% monetarnu politiku nakon što dovrši sadašnji -2% program monetarnog popuštanja (kupovine -3% vrijednosnih papira) u iznosu od 600 milijardi dolara. -4% Administracija predsjednika Obame na -5% brojke o zapošljavanju Recesija koja upravo ukazuje kao na dokaz -6% traje da je njezina politika, od poticaja potrošnje -7% do snižavanja poreza na dohodak, Mjeseci recesije, prije i poslije vrhunca nezaposlenosti učinkovita. Analitičari, Izvor: calculatedriskblog.com pak, ukazuju da je osobito važno što je najviše ljudi, čak po 188.000, u posljednja tri mjeseca Rekordni skokovi cijena dionica zapošljavao privatni sektor, od čeka je po 17.000 radnih Cijene dionica u Sjedinjenim Državama, najvažnijem mjesta na mjesec otvarano u industrijskoj proizvodnji. svjetskom tržištu kapitala po kojem se ravnaju sva ostala, Tako se i u SAD privatni sektor pokazuje kao “lokomotiva čvrstim su korakom nastavile rasti nakon mjesečne obkoja vuče gospodarstvo naprijed” (New York Times od jave o skoku zaposlenosti za 210.000 petka 1. travnja). ljudi i blagom padu stope nezaPredsjednik poslenosti na 8,8 posto. Izvješće je Obama Spori izlazak iz Velike recesije bilo bolje od predviđanja i toliko je Ukupna radna snaga - zaposleni plus osobe koje aktivno pobudilo optimizma da su u prvom tvrdi da je traže posao - još uvijek u Sjedinjenim Državama čini samo danu drugoga kvartala dionički inzapošljavanje 64,2 posto stanovništva, što je najmanje u posljednjih 25 deksi preskakali sve kritične točke. dokaz godina, i taj se podatak u ožujku nije popravio. Vrlo je viDow Jones zabilježio je tako najbolji učinkovitosti soka stopa nezaposlenosti Afro-Amerikanaca (15,5 posto) prvi kvartal u više od deset godina, s njegove i Latinoamerikanaca (11,3 posto). rastom od 6,4 posto. Da bi se aktualna opća stopa nezaposlenosti značajnije Financial Times od srijede nazvao ekonomske snizila, Sjedinjene Države trebale bi otvarati oko je američko izvješće o zaposlenosti politike 300.000 radnih mjesta svakoga mjeseca jer sa prosječnih “krucijalnom točkom preokreta”, 200.000 tek će se 2019. godine vratiti na razinu ukupne dokazom da je američko tržište rada napokon “okrenulo zaposlenosti iz godine koja je prethodila današnjoj Veploču”. Službeni podaci o broju otvorenih novih radlikoj recesiji. nih mjesta prvo su jasno očitanje američkog tržišta rada -25 -24 -23 -22 -21 -20 -19 -18 -17 -16 -15 -14 -13 -12 -11 -10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Postotak izgubljenih radnih mjesta, s poravnatim vrhuncem nezaposlenosti

Financial Times nazvao je američko izvješće o zaposlenosti ‘krucijalnom točkom preokreta’ za svjetska tržišta kapitala

Broj 5 / 2011.

2

4. travnja, 2011.


Svjetska tržišta dionica

Tjedni newsletter

Tržište ne želi čuti loše vijesti

Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 01. 04. 2011.

zaključno stanje

tjedna promjena

tjedna promjena %

Euro Stoxx 50 Pr

2.962,92

+51,59

+1,77

FTSE 100

6.009,92

+109,16

+1,85

CAC 40

3.972,38

+82,38

+2,07

DAX

6.946,36

+233,45

+3,36

OMX Stockholm 30

1.145,60

+18,50

+1,64

index

S početkom drugoga kvartala u SAD-u treba očekivati nova ulaganja u dionice, osobito mirovinskih i hedge fondova S&P 500 1.332,41 +154,31 +13,10% 2010.

Dionički indeksi SAD-a i Kanade Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 01. 04. 2011.

1300

zaključno stanje

tjedna promjena

12.376,70

+156,10

+1,91

S&P 500

1.332,41

+18,61

+1,42

Nasdaq Composite

2.789,60

+46,54

+1,70

NYSE Composite

8.469,34

+147,56

+1,77

S&P/TSX Composite

14.130,20

+90,80

+0,65

index Dow Jones Industrial

tjedna promjena %

1200 1100 1000 Travanj

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 01. 04. 2011.

zaključno stanje

tjedna promjena

tjedna promjena %

Nikkei 225

9.708,39

+172,26

+1,81

Hang Seng

23.801,90

+643,20

+2,78

CSI 300

3.294,48

-21,75

-0,66

Shanghai SE A share

3.107,15

-10,89

-0,35

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 01. 04. 2011.

zaključno stanje

tjedna promjena

Mexico IPC

37.775,10

+990,80

+2,69

Argentina Merval

3.471,95

+123,12

+3,68

Brazil Bovespa

69.268,30

+1.502,40

+2,22

4.712,85

+124,30

+2,71

Chile MKT Select

Broj 5 / 2011.

Listopad

Siječanj

Okretanje dobrim vijestima “To je zadivljujući dokaz kako je snažno ovo ‘bikovsko’ tržište”, piše simpatični Doug Fabian i dodaje: “Tko smo mi da se tome suprotstavljamo?” No još je važnije da s početkom drugoga kvartala ove godine, podsjeća Fabian, trebamo očekivati još više ulaganja u dionice, osobito mirovinskih fondova i hedge fondova koji će nastojati optimizirati svoje kvartalne performanse. “Po mom mišljenju, činjenica da se ‘bikovi’ nastavljaju kretati naprijed unatoč spomenutim globalnim smetnjama, doista je impresivna”, piše Fabian, “a zanimljivo je i to da su ulagači odlučili više pozornosti posvetiti dobrim vijestima, kao što je objava snažnog rasta zapošljavanja u SAD, nego nezgodnim događajima u Japanu i Libiji.”

Dionički indeksi Latinske Amerike index

Srpanj

Nezaustavljivi ‘bikovi’ “Niti potresi, niti tsunamiji, niti topljenje reaktorskih jezgri, niti ratovi na Bliskom Istoku ne mogu zaustaviti ovo gibljivo tržište”, napisao je prošloga tjedna analitičar Doug Fabian na svojim mrežnim stranicama Successful Investing. “Doista, cijene dionica do danas su snažno odskočile od svojega ožujskog minimuma i već smo vidjeli kako se S&P 500 odlučno probio natrag kroz svoj kratkoročni 50-dnevni pomični prosjek.” S&P 500, indeks 500 američkih korporacija s najvećom tržišnom kapitalizacijom, ujedno i najširi pokazatelj trenda na dioničkom tržištu SAD-a, promatran u zadnjih godinu dana otkriva snažno “bikovsko” raspoloženje koje je započelo na jesen prošle godine, a prirodne i tehnološke katastrofe u ožujku uspjele su na njemu napraviti samo malu “posjekotinu”: završivši u petak prvoga travnja trgovanje sa 1332 boda, primaknuo se na vlas svojoj najvišoj godišnjoj vrijednosti od 1343 bodova.

Dionički indeksi Azije index

2011.

tjedna promjena %

3

4. travnja, 2011.


Novac i obveznice

Tjedni newsletter

Ulagači od Portugala traže prinos od 9,53 posto Analitičari se razilaze u procjeni hoće li Portugal moći isplatiti svoje obveznice u travnju, ali su jedinstveni oko toga da će bankrotirati u lipnju Kriza koju će plaćati generacije Premija na rizik od ogluhe Irske na njezine državne zadužnice nije jače skočila nakon objave da četiri velike irske banke trebaju dodatne 24 milijarde eura kapitala, i zadržala se na razini od oko 620 bazičnih bodova povrh referentnih njemačkih. No čini se da će irska bankovna kriza iz 2008. biti jedna od najskupljih u povijesti jer će njezin trošak dosegnuti 70 milijardi eura ili 45 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda zemlje. Kako javljaju mediji, 17,5 milijardi eura injekcije bankama dat će državni penzioni sustav, a ostatak će Irskoj biti osiguran kroz međunarodnu pomoć Europske Unije, MMF-a i drugih. No, nakon što su dioničari propalih banaka već ostali bez svojeg cjelokupnog kapitala, sada se postavlja pitanje da li bi i kupci obveznica tih banaka trebali podnijeti dio troška njihova spašavanja od propasti.

iskupiti i 4,9 milijardi koje dospijevaju na naplatu u lipnju, što će značiti bankrot zemlje i nužnost međunarodne sanacije. Početkom tjedna agencija S&P snizila je rejting portugalskih obveznica, kao i bonitet četiri vodeće portugalske banke, na jednu stepenicu od špekulativnog. Nakon toga ulagači Irska bankovna su na portugalske petogodišnje obkriza bit će veznice zatražili prinos od čak 9,53 posto (na irske 10,98, a na grčke asjedna od tronomskih 14,37 posto). najskupljih

u povijesti, s

Širi se klub junk bondsa izgubljenih 45 Portugal će se naći u posve bezizlaznoj posto godišnjeg situaciji ako mu agencije snize rejting za još jednu stepenicu, ispod investicibruto domaćeg jskog statusa, jer to će mnoge investici- proizvoda jske fondove sprečavati u kupnji njegovih državnih obveznica, kao što se to već dogodilo Grčkoj. Dodatna je nevolja za zemlju da nije uspjela zadržati deficit državnog proračuna na planiranih 7,3 posto, nego je budžetski manjak skočio na 8,6 posto bruto domaćeg proizvoda.

Bankrot Portugala u lipnju Zaoštrava se i situacija oko Portugala. Analitičari su podijeljeni oko toga da li će zemlja uspjeti isplatiti 4,3 milijardi eura svojih obveznica u travnju, no uvjereni su da neće moći Državne obveznice kupon

datum dospijeća

cijena / prinos

promjena cijene / prinosa

vrijeme

Njemačka 3 mjeseca

0,000

11/05/2011

99,87 / 0,76

0,005 / -0,016

01. 04.

Njemačka 2 godine

1,500

15/03/2013

99,40 / 1,82

-0,055 / 0,030

01. 04.

Njemačka 10 godina

2,500

04/01/2021

92,85 / 3,37

-0,145 / 0,019

01. 04.

SAD 10 godina

3,625

15/02/2021

101-16 ½ / 3,44

0-07 ½ / -0,028

01. 04.

Australija 10 godina

5,750

15/05/2021

101,62 / 5,54

-0,402 / 0,052

01. 04.

Brazil 10 godina

10,000

01/01/2021

867,99 / 12,87

-1,843 / 0,096

01. 04.

Japan 10 godina

1,300

20/03/2021

100,22 / 1,29

-0,221 / 0,025

01. 04.

UK 10 godina

4,750

07/03/2020

100,26 / 3,72

-0,235 / 0,030

01. 04.

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

Broj 5 / 2011.

4

4. travnja, 2011.


Commodities

Tjedni newsletter

Neutaživa kineska žeđ za naftom Samo Kina sada troši više nafte nego što je može iscrpiti cijela Saudijska Arabija pa nije čudo da će OPEC ove godine za izvezenu naftu ubrati tisuću milijardi dolara

Svjetske burzovne cijene energenata zaključne cijene prošlog tjedna, petak 01. 04. 2011.

Kina spremna na rat za naftu Kineska žeđ za naftom neutaživa je. Prema nedavnom izvješću agencije Platts, “kineska potražnja za naftom u veljači se povećala za 10,1 posto na godišnjoj razini, na prosječnih 9,58 milijuna barela na dan”. Nagli skok potražnje objašnjava se povećanjem prerade sirove nafte u kineskim rafinerijama koje su završile planirane remonte. Najveću ikada potražnju za naftom Kina je zabilježila u prosincu prošle godine sa prosječnih 9,62 milijuna barela na dan. To je više od ukupne količine nafte koju crpi Saudijska Arabija (9 mil. bbl/d). Da bi zadovoljili potrebe za naftom kineske naftne kompanije obilaze svijet i kupuju sva nalazišta nafte koja se mogu kupiti. Prema upravo objavljenom izvješću, kompanija CNOOC lani je potrošila na akvizicije osam milijardi dolara, a pripremila još šest milijardi. PetroChina planira u sljedećih deset godina potrošiti 60 milijardi dolara. No Kina je prošloga tjedna ponovila i svoje teritorijalne pretenzije nad područjima potencijalno bogatima naftom i plinom u Južnom kineskom moru, u podmorju Otočja Spratlys, skupini više od 750 grebena, atola, otoka i otočića na koja pored Kine pravo polažu i Vijetnam, Filipini, Malezija i Brunei.

Rok isporuke

Cijena

tjedna Promjena %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

svibanj ‘11.

108,31

+2,64

Nafta Brent crude (USD/barel)

svibanj ‘11.

119,00

+2,70

Ulje za loženje (USD/galon)

svibanj ‘11.

3,14

+2,61

Prirodni plin (USD/mm btu)

svibanj ‘11.

4,34

-2,03

RBOB benzin (USD/galon)

svibanj ‘11.

3,16

+3,27

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene metala zaključne cijene prošlog tjedna, petak 01. 04. 2011.

Ugovor

Rok isporuke

Cijena

tjedna Promjena %

Zlato (USD/unca)

travanj ‘11.

1.428,90

-0,49

Srebro (USD/unca)

travanj ‘11.

3.777,00

+1,48

Bakar (¢US/libra)

travanj ‘11.

425,00

-3,75

Cijene su za Comex, izvor NYT

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Gdje će završiti dolari od nafte Prošli tjedan donio je još jednu povijesnu objavu: Međunarodna agencija za energiju IEA iznijela je procjenu da će zemlje kartela OPEC, ostane li cijena nafte iznad sto dolara za barel, po prvi put u povijesti zaraditi nominalno više od jednog bilijuna dolara (tisuću milijardi)! Svjetski investitori dobro bi učinili kada bi se upitali gdje će svi ti “petrodolari” završiti. Najveći dio morat će potrošiti arapske zemlje na smirivanje svojih političkih i socijalnih prilika. Nevjerojatno je, ali istinito, da su te zemlje unatoč golemim prihodima od nafte još uvijek među najsiromašnijima i najslabije razvijenima u svijetu. Prema Financial Timesu od srijede Saudijska Arabija će ove godine potrošiti za javne radove oko 35 milijardi dolara, a za pokriće svih proračunskih izdataka potrebna joj je minimalna cijena nafte od 83 dolara za barel. Broj 5 / 2011.

Ugovor

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 01. 04. 2011.

Ugovor

Rok isporuke

Cijena

tjedna Promjena %

Kukuruz (USD /bušel)

svibanj ‘11.

7,34

+6,07

Soja (¢US/bu��el)

svibanj ‘11.

1.390,50

+2,21

Žito (¢US/bušel)

svibanj ‘11.

757,00

+3,13

Zob (¢US/bušel)

svibanj ‘11.

375,00

+7,45

Riža (USD/CWT)

svibanj ‘11.

13,80

-3,63

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

5

4. travnja, 2011.


Studije

Tjedni newsletter

Priopćenja o rejtingu potresaju tržišta MMF-ovi analitičari savjetuju vladama da pripreme krizne planove za smanjivanje rejtinga zemalja s kojima posluju njihove banke, osiguravatelji i tvrtke imaju potraživanja jedna od druge, a rejting je u mnoSudbonosna priopćenja go slučajeva automatski okidač koji dovodi do dospijeća Europska dužnička kriza skrenula je pozornost istraživača takvih potraživanja. na još jedan zanimljiv fenomen, da priopćenja bonitetnih Od listopada 2006. do travnja 2010. - u razdoblju agencija o rejtingu državnih obveznica ostavljaju dramatične obuhvaćenim MMF-ovim istraživanjem - u Europi se doposljedice na financijska tržišta. Kriza je prouzročila gogodila 71 objava o promjeni državnog boniteta, tovo svakodnevno snižavanje državnih rejtinga i od toga 29 snižavanja rejtinga. Dvije su se obpovećavane premija na rizičnost državnih dugova. jave odnosile i na Hrvatsku: u listopadu 2008. I premda su te promjene koncentrirane na samo Objave S&P je objavio reviziju izgleda, a u travnju 2009. nekoliko zemalja poput Grčke, Islanda, Irske, Porbonitetnih Moody’s je snizio rejting Hrvatskoj baš u trenuttugala i Španjolske, analitičarima nije promaklo agencija o ku kad je prodavala novu euroobveznicu, što je da su se nakon objava tih promjena pod pritiskom snižavanju tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera toliko našla sva financijska tržišta u čitavoj zoni eura. rejtinga naljutilo da je rekao kako će Hrvatska sama osVisoki stupanj financijske objedinjenosti dosegnovati svoju rejting agenciju... nut u Europi u posljednjem desetljeću pružio jedne države je jedinstvenu priliku da dvojica istraživača izazivaju Financijska nestabilnost Međunarodnog monetarnog fonda, Rabah financijsku Glavni je rezultat MMF-ova istraživanja da obArezki i Amadou Sy, te Bertrand Candelon nestabilnost u jave bonitetnih agencija o promjenama rejtinga sa Sveučilišta u Maastrichtu, istraže kako se puno drugih državnih zadužnica, statistički i ekonomski gleloše vijesti o snižavanju rejtinga prelijevaju na dano, imaju takav učinak preko granica i na fidruge zemlje i na sva tržišta. Rezultate svojezemalja nancijskim tržištima da (osim uzrujavanja miniga istraživanja objavili su prošloga tjedna u stara financija) mogu izazvati financijsku nestabilnost. ediciji Working papers MMF-a pod naslovom “Vijesti o Odgovorni za vođenje ekonomske politike morali bi se državnim rejtinzima i njihove posljedice na financijska stoga pripremati za takve slučajeve pojave nestabilnostržišta: slučaj europske dužničke krize”. ti u bankarstvu, osiguranju i nefinancijskom sektoru, te izrađivati krizne planove za njih. Također, trebali bi preAutomatski okidači ispitati ulogu kreditnog rejtinga u regulaciji financijskih Brojni su kanali kroz koje se vijesti o snižavanju rejtintržišta, upozoravaju na kraju svoje studije MMF-ovi ga neke države odražavaju na druge zemlje i financijska istraživači. tržišta. Snižavanje rejtinga jedne zemlje može u drugoj sniziti profit banaka koje posjeduju zadužnice pogođene * “Sovereign rating news and financial markets spillovers: evidence from the European debt crisis”, R. Arezki, B. Candelon i A. Sy, IMF Working Paper WP/11/68 države. Drugi je kanal da banke iz različitih zemalja Impresum

S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stjepan@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Broj 5 / 2011.

Napomena

Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

6

4. travnja, 2011.


st invest NL 20110404