Page 1

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 41, BROJ 6

Tema broja:

Logistika

Prilagodba na suvremene proizvodne procese

Prijevoz robe pod temperaturno kontroliranim uvjetima

Logistika u nastavnim programima

Zaštita na radu u logističkom poslovanju

Trgovinska logistika - važnost i čimbenici uspjeha


UZMI 500 KUNA I PObjegNI S NAMA Riješi se starih tereta u novoj godini s 500 kuna koje ti dajemo da otkupiš ugovor s drugim operaterom i uzmeš novi mobitel po super povoljnoj cijeni uz još bolju tarifu.

Ponuda vrijedi i za poslovne korisnike. Detaljnije na tele2.hr


2017 2017 K A K L A EL N E D N A D R A R P R P RI RI E R D E B D BI I

Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju

Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment 41 Furniturenamještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju K 41 Sajam 05 - 09. April Furniture Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment A

L Sajam umjetnina / ART EXPO E 11 Sajam umjetnina / ART EXPO N11 D43 Sajam hrane / Food Fair A Sajam hrane / Food Fair R 43

05 - 09. April

05 - 09. April 05 - 09. April 20 - 23. April 20 - 23. April

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES

26 International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES - METUBES P Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 20- -METUBES 23. April International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering 26 R

20 - 23. April I Sajam ekologije / Ecology Fair R 22 20 - 23. April E 22 Sajam ekologije / Ecology Fair 20 - 23. April D NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair B35 NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju 20 - 23. April I 35 NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair 20 - 23. April

C A C L A EL N E D N A D R A R O F O F E V E E V N E T N S T S

43 Bazar robe široke potrošnje /15.BazaarMajof Consumables / May - 15. Septembar / September 43 15. Maj / May - 15. Septembar / September C A43 Ljetnji sajam / Summer Fair 15. Jun / June - 15. Septembar / September L 43 Ljetnji sajam / Summer Fair 15. Jun / June - 15. Septembar / September E Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair N39 D39 Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair20 - 24. Septembar / September 20 - 24. Septembar / September A Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water Supply Systems-Sanitary Technologies R 12 20 - 24. Septembar / September Supply Systems-Sanitary Technologies 12 Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water 20 - 24. Septembar / September O Sajam energetike / Energy Fair F 5 20 - 24. Septembar / September Sajam energetike / Energy Fair 5 20 - 24. Septembar / September E Sajam automobila / Automobile Show V 19 11 - 15. Oktobar / October E 19 Sajam automobila / Automobile Show - 15. Oktobar / October N Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga11i ženskog T 18 Small and Medium Enterprises Fair, Business Services and Womenpreduzetništva Entrepreneurship Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva S 18 Small and Medium Enterprises Fair, Business Services27and- Women 28. Oktobar / October Entrepreneurship Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables

27 - 28. Oktobar / October

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode A.D. 5, Crna Gora Tel: +382 33JADRANSKI 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me


UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 41 br. 6 str. 1-76 Zagreb, prosinac 2016.

Sadržaj

Čestit Božić i sretna Nova 2017. godina Uredništvo

Samo kvaliteta osigurava konkurentnost i opstanak Savjet časopisa: Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Dipl.inž. Darko KNEZ • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Trgovinska logistika - važnost i čimbenici uspjeha

Ante Gavranović

6

prof.dr.sc. Zdenko Segetlija

10

Z.S.

14

Prilog teorijskom razmatranju poslovne logistike Hrvatskoj poštanskoj banci dodijeljen Certifikat Poslodavac Partner

25

Važnost kanala distribucije u zdravstvu doc.dr.sc. Domagoj Karačić mr.sc. Natko Klanac, Miomir Andrić, dr.med.

26

Prijevoz robe pod temperaturno kontroliranim uvjetima

Dario Stanko

30

dr.sc. Drago Pupavac, prof.

32

Logistika u nastavnim programima Tisak: Uštedite vrijeme i troškove uz TEX logistiku

36

Zaštita na radu u logističkom poslovanju Business Logistics in Modern Management

Neven Obradović

38

mag.oec. Jelena Franjković

41

Druga godišnja konferencija o upravljanju poslovnim voznim parkovima

42

Hrvatskoj potreban nacionalni sustav mirenja

44

Srećko Sertić

EuroCommerc: Prijedlog novih pravila PDV-a za prekogranični robni promet

45

Na čemu počiva uspjeh poslovnog modela Canvas?

46

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

Industrija 4.0: Prilagodba na suvremene proizvodne procese

A.G.

50

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

EIB povećava podršku malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj te Mid-Cap poduzećima kroz suradnju s Privrednom bankom Zagreb

53

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (V)

mag.oec. Mario Šimunković

54

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (5)

Željko Jelić

56

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

U Celju 2017. bogata sajamska godina Konferencija: Perspektive trgovine 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost Prikaz knjige: Kakvi su Hrvati?

Tisak: Tiskara Zelina d.d.,Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Mogućnosti i značenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Prikaz knjige: Upravljanje promjenama

Na naslovnoj stranici: logistika

59 mag.oec. Mia Delić

60

akademik Zvonko Kusić

62

prof. Stjepan Brzak

64

mr.sc. Branko Pavlović

68

Kent-corner: Bankovne kartice za lakše poslovanje poslovnih subjekata

69

Kotka: Individualizacija proizvodnje u odjevnoj industriji

70

Kapitalno djelo HAZU

A.G. www.suvremena.hr

74

5


gospodarstvo

Nova tržišna i poslovna filozofija

Samo kvaliteta osigurava konkurentnost i opstanak Razina profita, složenost i težina ukupne gospodarske situacije, neizvjesnost opstanka u zaoštrenim tržišnim uvjetima liberalizacije i nedostatak investicijskog ciklusa kao instrumenta za širi proboj na novootvorena tržišta, jednostavno ostavljaju svakom privrednom subjektu ipak samo jedan realan izlaz – kvalitetu, uz primjerenu konkurentnost. Očito formulu uspjeha u složenim tržišnim uvjetima, kad se sve više izlažemo svjetskoj konkurenciji, treba tražiti samo u tom pravcu.

piše|Ante Gavranović

je ono što korisnik ili potrošač može iz toga izvući“. Jack Welch, legendarni šef General Electrica još je određeniji: „Kvaliteta je naše najbolje osiguranje potrošačke lojalnosti, naša najsnažnija obrana protiv strane konkurencije i jedini put za održivi razvoj i stvaranje profita“.

Pouzdana ulaznica na tržište Svaki od ova tri nasumce izabrana citata mogu se primijeniti na sadašnje odnose na hrvatskoj gospodarskoj pozornici. Praksa pokazuje da je upravo kvaliteta – uz potrebne inovacijske zahvate – najpouzdanija i najdugoročnija ulaznica na tržište u budućnosti. Dugogodišnja recesija na tržištu, usporedo s financijskom i gospodarskom krizom, (objektivno još uvijek traju, iako sada smanjenim intenzitetom) poslje-

dice su koje će se još prilično dugo osjećati. Samo nekoliko pokazatelja vrlo zorno govori o tome. Činjenica da usporedna analiza gospodarskih kretanja Hrvatske u razdoblju 2008. do 2015. upozorava na izrazito nepovoljne pokazatelje, usprkos određenom oporavku posljednjih nekoliko tromjesečja. Konkretno, BDP je u navedenom razdoblju manji 11 posto, broj zaposlenih smanjio se 12,7 posto, promet u trgovini manji je 9,3 posto, radovi u građevinarstvu smanjeni su 47,1 posto, a industrijska proizvodnja smanjena je čak 14,6 posto. Usprkos povoljnijim pokazateljima posljednjih mjeseci, novu Vladu dočekuje nekoliko „vrućih krumpira“. Očito je narednih 12 mjeseci ključno za pokretanje nužnih promjena i razvojni skok koji je Hrvatskoj potreban. Ozbiljni analitičari tvrde da najavljenim tempom rasta BDP-a do 2020. nećemo doseći stanje koje smo imali 2008. A to znači dalje zaostajanje za zemljama Europske unije, gdje smo i sad na pretposljednjem mjestu.

Stope promjene realnog BDP-a

T

ri velikana iz područja ekonomske misli i prakse dala su temeljne ocjene značenja kvalitete u poslovnoj filozofiji, pa nije na odmet da ih ponovimo: Brendan Power, jedan od bivših čelnih ljudi globalno poznate Motorole tvrdi: „Potrošači postavljaju standarde kvalitete. Naš je posao da im izađemo ususret“. Peter Drucker, svjetski guru poduzetništva kaže: „Kvaliteta usluge ili proizvoda nije ono što vi unosite u njih. Kvaliteta

6

Suvremena trgovina 6(41)

Butorac, G. /Ekonomski institut/: Ekonomija u uvjetima visoke zaduženosti: slučaj Hrvatske, Savjetovanje ekonomista, HDE, Opatija, 9.11.2016.


Pet stupova poduzetništva Nova Vlada Andreja Plenkovića postavila je pet stupova na kojima će posebno raditi u smjeru razvoja poduzetništva. Time Vlada jasno postavlja svoje prioritete, uz naznaku da će svaka mjera imati svoju konzistentnu potku u rokovima i kontrolnim točkama njihove realizacije. U programu Vlade navode se četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine. Ti ciljevi uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost. Također, navodi se pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva.

Prilika za otrežnjenje Prognoze ekonomskog rasta za 2017. nisu optimistične. Najveće opterećenje očekuje nas u povratu visokoga vanjskoga duga. Posebno je naglašena potreba ublažavanja nepovoljnih financijskih uvjeta u kojima sada posluje gospodarstvo, zatim iskorištavanje resursa koji stoje privrednicima na raspolaganju, te probleme rasta nezaposlenosti odnosno održavanja konkurentnosti. Privrednici uporno ponavljaju da je gospodarska i financijska kriza – kroz koju prolazimo već godinama – posljedica nepovoljnih svjetskih financijskih i ekonomskih procesa i potresa, ali ujedno, i to većim dijelom, naših strukturnih poremećaja i promašaja u ekonomskoj politici. Po mišljenju poduzetnika, nažalost, nije bilo dovoljno snage i političke mudrosti da se prihvati na vrijeme barem dio predloženih mjera. Hoće li ova Vlada promijeniti odnose? i , može li to s obzirom na prijetvronu oporbu koja se sad zalaže za stvari koje je ranije odbijala. A te se stvari mogu realizirati isključivo nekim društvenim dogovorom. Još su dva razloga koja poslodavci posebno ističu. Prvo, hrvatsko gospodarstvo ne može na sadašnjoj razini razvijenosti podnijeti teret ovakvog administrativnog ustroja države. Jasni su u zahtjevima da gospodarstvo treba manju, stručnu i učinkovitu javnu upravu. I drugo, Hrvatska se ne može uspješno razvijati u uvjetima u kojima je zaposleno manje od polovine radno sposobnog stanovništva i kad smo prvi u Europi po broju bolovanja po zaposleniku.

Vanjsko-trgovinska bilanca

Goran Butorac: Strukturne karakteristike hrvatskog izvoza, Ekonomski institut Zagreb / Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH, Osijek, 26.09. 2016.

I dok se stručnjaci prepiru o tome jesu li (zauvijek) prošla ‘zlatna vremena’ ili im ipak tek predstoji novi zamah, naši privredni subjekti – veliki, srednji i mali – moraju se zadovoljiti postojećim uvjetima na tržištu i prilagođivati izmijenjenom stanju odnosno tražiti nove mogućnosti prihoda. Zapravo, prvi put se razvija veoma živa diskusija o aktualnim financijskim, gospodarskim, marketinškim i tehničkim promjenama koje su uvjetovane spomenutom recesijom te uspješnosti u prihvaćanju novih poslovnih modela.

je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“.

Novi strateški potezi

Ta misao, nastala šezdesetih ili sedamdesetih godina prošloga stoljeća, dakle prije jedva nešto više od 40 godina, dobila je u vrijeme potpune globalizacije planetarnu širinu. Crosby, međutim, svoju misao razgrađuje i, najjednostavnije rečeno, svoju teoriju vezanu uz sintagmu „Nedostaci nula“, podastire kao jedino prihvatljivo mjerilo suvremenih odnosa, bilo da je riječ o proizvodnji, uslugama ili uopće komunikaciji. Iako je po njemu ‘kvaliteta besplatna’, to ne znači da je poklon koji dolazi bez brige i dodatnih napora. Dapače!

U središtu pozornosti ovaj su put nove marketinške koncepcije kao posljedica novih poslovnih strategija. Jedan od svjetskih gurua kvalitete, Philip B. Crosby, koji tvrdi da „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije jednostavan, ni lak, ali je neophodan“. Zašto? Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna kaže: „U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inf lacije i nesređene politike, možda

Kvaliteta je, zahvaljujući upravo tom novom pristupu, postala široko rasprostranjen pojam, koji se danas vezuje, prije svega, uz suvremeni odnos prema potrošaču. Naime, o kvaliteti se danas više i ne raspravlja, ona je jednostavno sastavni dio ukupne poslovne filozofije, bez obzira je li riječ o običnoj ponudi, jednostavnom uratku, složenom projektu ili kompleksnom rješenju. Više je gotovo i nije potrebno posebno naglašavati, jer je nešto što se u civiliziranom ekonomskom svijetu podrazumijeva samo po sebi. A kad

Proračun za 2017 iznosit će (barem prema najavama, proces odobravanja još je u tijeku) 126,5 milijardi kuna i veći je od ovogodišnjega za približno 4,8 milijardi. Tri segmenta dobila su prednost pred ostalima: demografska i socijalna politika, nacionalna sigurnost i branitelji. Postavlja se opravdano pitanje da li su to stvarni prioriteti ili bi trebalo pojačani naglasak staviti na gospodarstvo, pa iz povećanih rezultata toga sektora tražiti povoljnija rješenja za ove spomenute. No, svaka Vlada ima pravo na svoj izbor, pri čemu odabir Proračuna uvelike prejudicira sva ostala ekonomsko-društvena kretanja.

www.suvremena.hr

7


gospodarstvo nešto krene po zlu, Japanci pribjegavaju formuli ‘5 x W’, tražeći odmah i odgovore gdje škripi s kvalitetom.

Zaposlenost

Otvaranje prostora za olakšavanje poslovanja Prva ozbiljna reforma koju pokušava provesti nova Vlada je reforma poreznog sustava. Oporba je odbija, pa je u glasovanju o njoj napustila Saborsku dvoranu. Nije zadovoljna pojedinim rješenjima. Međutim, od samog počeka rasprave oko reforme postavljeni su jasni ciljevi: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava i stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav što podrazumijeva širenje porezne osnovice, suzbijanje sive ekonomije i ukidanje nekonkurentnih poreznih rashoda (izuzeća, olakšica i oslobođenja koji moraju imati točno određenu svrhu, biti pravilno i ciljano odabrani, utemeljeni na realnim potrebama te usklađeni s ekonomskim i socijalnim ciljevima). U proširenim ciljevima reforme pokušava se pojednostavniti i pojeftiniti poreznu administraciju kroz smanjenje troškova vođenja evidencija te ukidanje pojedinih obrazaca . Nadalje, reforma predviđa pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima, što znači transparentnije i stabilnije porezne propise, zatim proširenje područja za koje je moguće zatražiti obvezujuće mišljenje, promjenu uloge Porezne uprave te uspostavu partnerskog servisa građana i poduzetnika

Zašto nova reforma? Praksa poduzetništva ukazala je na potrebnu temeljitu i cjelovitu promjenu poreznog sustava. Pokazalo se, naime, da prevladava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju i da je time ugrožena sama bit poduzetništva. Tome je pridonio i prevelik broj olakšica, oslobođenja, izuzeća s time da je upitan efekt takvih olakšica. Poduzetnici i realni sektor u cijelosti najviše je prigovarao poreznoj nestabilnosti, prije svega čestim izmjenama poreznih propisa. Spomenimo samo da je takvih izmjena i dopuna u razdoblju 2012. – 2015. bilo čak

8

Suvremena trgovina 6(41)

Goran Butorac: Strukturne karakteristike hrvatskog izvoza, Ekonomski institut Zagreb / Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH, Osijek, 26.09. 2016.

44. Dodajmo tome još često nejasne i nedosljedne zakonske odredbe kao i neujednačeno i nedorečeno postupanje poreznih vlasti, pa je ukupna slika vrlo nepovoljna. Konačno, prema svim ozbiljnim istraživanjima RH se nalazi među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši što ima za posljedice ozbiljne zapreke razvoju poduzetništva i izostanak domaćih i stranih investicija.

„Ne diraj moje krugove“ Razumljivo, nova porezna reforma koja iz temelja mijenja porezni sustav, naišla je na veliki odjek u javnosti. Iako se najveći dio stanovništva, osobito u poslovnim krugovima, već godinama zalaže za osnovna načela na kojima počiva nova reforma, ima i ozbiljnih kritika. Najviše se u javnosti govori o stopama PDV-a i utjecaju reformskih odredbi na plaće, iako to nije primarni cilj reforme. Naglasak kreatora reforme bio je (nadamo se i ostao) na rasterećenju gospodarstva i olakšavanju njihova poslovanja, pa i na pravednijim odnosima u društvu. Porast plaća je u ovom slučaju sigurno važan, ali ipak sekundarni efekt i nije u prvom planu. On bi morao proizaći iz ukupno povećane poslovne aktivnosti cijeloga društva i privlačenju novih investicija. Plaće se ne mogu krojiti administrativnim mjerama već su realni odraz novostečene dobiti i ostvarene dodane vrijednosti. Takav pristup još nismo prihvatili. Rasprava je pokazala da u širim krugovima još uvijek nismo spremni prihvatiti ozbiljne promjene i da će biti vrlo teško provoditi bilo koju reformu. U nas još uvijek prevladava načelo „na diraj moje

krugove“, jer su to stečena ili prigrabljena prava od kojih nismo spremni odstupati. Nismo spremni sagledati širi aspekt predloženih promjena koje sa sobom sigurno nose dugoročne efekte, globalno i pojedinačno. To će se, prije svega, odraziti na poreznu stabilnost. Kreatori najavljuju da uskoro neće biti promjena u poreznom sustavu, što poslodavci i poduzetnici sigurno pozdravljaju. Olakšavanje poslovanja i rasterećenje privrednika doprinosi povećanoj konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva pa će vjerojatno povoljno utjecati i na izvozna kretanja.

Poticaj poduzetništvu Najvažnije je da se poreznoj reformi pristupi racionalno, s pogledom na budućnost i da se sučeljavaju stvarni argumenti. Ekonomski analitičari pozdravljaju porezno rasterećenje, no upozoravaju da je to tek kotačić u cijelom lancu potrebnih mjera da hrvatsko gospodarstvo postane konkurentnije. Smatraju da je ovim mjerama (koje prati 15 zakonskih promjena) otvoren manevarski prostor za podizanje stvarnog potencijala hrvatskoga gospodarstva u kojem su dvije stvari presudne i ključne. Riječ je potrebama da se trajno ostvaruju znatno više stope rasta od onih koje sad projiciramo (iznad 5-6 posto) i da se ozbiljno okrenemo izvozu. Pritom moramo stalno imati na umu krilaticu Svjetskog ekonomskog foruma: Rast se ne događa, rast se stvara. Stoga je Uvjet bez kojeg ne ide: KONKURENST TNOST.


www.suvremena.hr

9


logistika

Trgovinska logistika - važnost i čimbenici uspjeha piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak U ovome se radu ističu obilježja i posebnosti trgovinske logistike, njezine zadaće i suvremeni trendovi razvoja. Potom se navode čimbenici uspjeha trgovinskog poduzeća, koji su povezani s logističkim djelovanjem. Važnost trgovinske logistike proizlazi najprije iz važnosti trgovine u nacionalnom gospodarstvu, a potom i iz važnosti logistike kao upravljačke koncepcije poduzeća.

Ključne riječi: trgovina, maloprodaja, trgovinska logistika, funkcije trgovine 1. Uvod Povod za ovaj rad je izabrana tema poslovne logistike za ovaj broj „Suvremene trgovine“. U radu se, temeljem odabrane literature, analiziraju i nalaze određene posebnosti trgovinske logistike, odnosno logistike trgovinskog poduzeća. Osobito se sagledava važnost logistike za uspješno poslovanje trgovinskog poduzeća. Osim toga, trgovina, prijevoz i skladištanje (kao

10

Suvremena trgovina 6(41)

logistička djelatnost) sagledavaju se u sustavima nacionalnih gospodarstava izabranih europskih zemalja. U radu se ističe da povezanost između razine razvijenosti trgovine i logistike ovisi o razini razvijenosti ukupnoga gospdarstva.

2. Pojam trgovinske logistike i čimbenici koji određuju trgovinsku logistiku Da bi se razumjela trgovinska logistika, odnosno logistika trgovinskog poduzeća, može se poći od razvojnih faza poslovne logistike1. Naime, u svojoj suvremenoj fazi razvoja poslovna se logistika orijentira na tokove, kojima se prelaze granice poduzeća. Riječ je o koncepciji upravlja1 2 3 4

nja opskrbnim lancem (engl. supply chain management – SCM). S tim u svezi može se poći od sljedeće definicije trgovinske logistike.2 Trgovinska logistika je integrirani menadžment svih roba i pripadajućih robnih tokova između trgovinskog poduzeća i njegovih dobavljača, unutar trgovinskog poduzeća i između trgovinskog poduzeća i njegovih kupaca. Za suvremenu trgovinsku logistiku može se utvrditi sljedeće3: Logistika se u trgovini sastoji od područja unutarnje logistike nabave, distribucije i zbrinjavanja, što je sve posebno važno osobito za trgovinu koja povezuje proizvodnju, sa svrhom profiliranja u konkurenciji. Kroz novi razvoj u svome okružju (pojačana svijest o okružju, zahtjevi od strane korisnika za uvođenje JIT – sustava4) biva trgovina prisiljena na jasno definiranje svo-

Vidjeti: Weber, 2002., str. 8 i 9. Izvor: Ideja temeljem: Kotzab, 2003.(2-3). Usp. Begriffe im zentralen Glossar, 2005. Prema: Wirtschaftslexikon, 2016. Sustav poslovanja just in time (JIT), tj. „upravo na vrijeme“ odnosi se na sinkroniziranu opskrbu, tj. opskrbu proizvodom (robom, materijalom) točno na vrjeme (kada) i na mjesto gdje se to zahtijeva. U tome smislu protok kroz kanal distribucije, odnosno opskrbni lanac treba ići glatko, bez čekanja.


VANJSKI STRUKTURA DOBAVLJAČA - broj i veličina dobavljača KONKURENTSKI UVJETI - konkurentska poduzeća - područja konkurencije - konkurencija između poslovnih jedinica TEHNOLOŠKO OKRUŽJE - uvođenje suvremenih ICT-a unutar poduzeća i opskrbnih lanaca - političko-pravni čimbenici

UNUTARNJI

STRATEGIJA LOKACIJE - mreža loklacija - oblici poslovnih jedinica STRATEGIJA ASORTIMANA - širina i dubina asortimana - raspolaganje površinama u policama

Izvor: Modificirano prema: Kotzab, 2003.(1).

Slika 1. Čimbenici koji određuju trgovinsku logistiku.

je razine servisa i na temelju toga na svoju zacrtanu strategiju, pri čemu se najčešće slijedi cilj postizanja jednoga profiliranja u usluzi dostave. Čimbenici koji utječu na trgovinsku logistiku prikazani su na slici 1, a područja odlučivanja u trgovinskoj logistici na slici 2.

3. Trgovinska logistika i posebni zahtjevi Logistika je temeljna uloga trgovinskog poduzeća koja omogućuje ostvarivanje prostornog i vremenskog premošćivanja, te stvaranje asortimana. Istodobno se uloga trgovinske logistike može utvrditi i s obzirom na pregrupiranje količina. U logistici trgovinskog poduzeća spajaju se logistika nabave, logistika skladišta, logistika distribucije i logistika prodavaonice. Da bi se ispunile te funkcije, potrebni su procesi upravljanja i izvršavanja logističkih usluga, osobito transporta, pretovara, skladištenja i komisioniranja. Značajni dio logističkih usluga, koji se ostvaruje u trgovini, su standardne usluge kao što su, npr., transport u nabavi i distribuciji, skladištenje i komisioniranje paletizirane robe. No, za pojedine robne grupe postavljaju se u trgovinskoj logistici posebni zahtjevi u tehničkom smislu. Kao primjer može se uzeti dubokosmrznuta hrana i s tim u svezi zahtjevi održavanja toga „hladnog lanca“. U tu svrFirst In, First Out

hu potrebna su i posebna vozila (npr. kamioni-hladnjače), posebna mjesta pretovara i sl. Za robu koja se može pokvariti važno je, npr., pridržavanje načela FIFO ( first in – first out), odnosno FEFO – načela ( first expired – first out). Međutim, osim kod prehrambene robe, „hladni lanci“ igraju ulogu i kod nekih kemijskih proizvoda. Dakako, i kod ostalih različitih vrsta robe potrebni su posebni postupci i oprema. Posebni zahtjevi na suvremenu trgovinsku logistiku postoje, osobito, zbog proširivanja asortimana i internetske trgovine. Naime, u suvremenim uvjetima, osobito u struci pretežno prehrambenih proizvoda (grocery), zapaža se proširivanje asortimana robe. Dakako, kada je riječ o većim formatima (npr. hipermarketima) ili pak o internetskoj trgovini, povećavaju se zahtjevi na logistička rješenja prijevoza, skladištenja, pretovara i sl. zbog širokog asortimana. Kod upravljanja s raznovrsnim proizvodima u asortimanu trgovinskog poduzeća može biti riječi i o više opskrbnih lanaca. Isto tako, u multikanalnoj maloprodaji pojavljuju se različiti putevi dostave.

4. Važnost trgovinske logistike i povezanih čimbenika za uspješno poslovanje trgovinskog poduzeća Važnost trgovinske logistike za uspješno poslovanje trgovinskog poduzeća dolazi osobito do izražaja zbog toga što ono treba osigurati raspoloživost robe za kupca.

Dakako, raspoloživost robe ovisi o pridržavanju termina isporuke, o točnosti isporuke, o vremenu i pouzdanosti isporuke. Druga je osobina trgovinske logističke usluge fleksibilnost, koja se odnosi ne samo na vrijeme reakcije u operativnim procesima, nego i na količinsku fleksibilnost zbog kolebanja potražnje. Razinu trgovinske logističke usluge treba stalno prilagođavati ne samo potrebama kupaca (najviše zbog konkurencije), nego i mogućnostima raspoloživih resursa i troškova. U tom smislu bitno je stalno inoviranje procesa kojim logistika omogućuje prilagođavanje izmijenjenim zahtjevima i novo optimiranje. Dakako, trgovinska logistika se veže uz postavljanje sigurnih tokova i izbjegavanje poremećaja. Zakašnjenja i pogrešne isporuke u izvršavanju narudžbi prodavaonica i kupaca vode ograničenoj raspoloživosti robe, nižoj pouzdnosti dostave i produženom vremenu dostave. To znači da se kvalitetom logističke usluge može povisiti zadovoljstvo kupaca (za konačne kupce bitna je raspoloživost proizvoda na polici). Povišenje stupnja zadovoljstva kupaca omogućuje se i putem fleksibilnosti – individualnim i brzim reagiranjem na kupčeve želje. Posebno je to važno zbog kolebanja potražnje, koje treba iskoristiti brzim reakcijama i izgradnjom novih mreža (možda širenjem na neku drugu prodajnu regiju, uvođenjem novih robnih grupa ili pak prodajnih kanala). Budući da je udio logističkih troškova u ukupnim troškovima trgovini viši nego li u industriji, utjecaj logistike na uspješnost poslovanja izuzetno je velik. Osim toga, ovdje treba napomenuti da logistika bitno utječe i na ostale poslovne procese. Prema tome, uspješnost u sniženju logističkih troškova može se sagledavati samo u sklopu ukupnog optimiranja (uzevši u obzir i njezin utjecaj na zadovoljstvo kupca i povećanu potražnju). U svakome slučaju, od logistike u trgovini zahtijeva se da bude sposobna inovirati procese, jer se brzo mijenjaju tržišni odnosi, a povećavaju zahtjevi kupaca i kolebanja potražnje. Stoga nije uvijek moguće prilagođavanje na temelju postojećih organizacijskih struktura i potrebno je inovirati strukture i mreže postojeće organizacije. Čimbenici uspjeha trgovinske logistike na uspješnost poslovanja poduzeća, o kojima je bilo riječi, prikazani su na slici 2. www.suvremena.hr

11


logistika i jedinstvene prodavaonice proizvođačkih marki u velikim gradovima. U ocjeni važnosti logistike u trgovini polazi se od važnosti trgovine u nacionalnom gospodarstvu. U tu svrhu usporedit ćemo za Republiku Hrvatsku i Njemačku dva pokazatelja: (a) udio prometa trgovine u bruto domaćem proizvodu (BDP), i (b) udio trgovine i prerađivačke industije u stvaranju bruto dodane vrijednosti.

Izvor: Prema: Seeck/Groß/Bötel/Hermannsdörfer, 2014.

Slika 2. Čimbenici uspjeha u trgovinskoj logistici

5. Važnost trgovinske logistike za nacionalno gospodarstvo Polazište za razumijevanje logistike u trgovini je učenje o funkcijama trgovine u nacionalnom gospodarstvu. Tu, prije svega, treba navesti funkcije svladavanja prostora, svladavanja vremena, pregrupiranja robe po količini, stvaranja izbora (asortimana) i pregrupiranja robe po kvaliteti. Zapravo, trgovinske funkcije mogle bi se podijeliti u dvije velike skupine, tj. na (Segetlija, 2006., str. 32): (a) marketinške funkcije (b) funkcije fizičke distribucije (logističke). No, glavna je zadaća trgovine izvršavanje njezine asortimanske funkcije, jer ona povezuje ponudu roba različitih proizvođača u obuhvatni asortiman s prednostima za potrošače. Time ona smanjuje troškove obrade narudžbi, koji bi se pojavili kada bi kupac naručivao posebno svaki proizvod. Osim toga, izbjegava se prodaja malih količina, a potrošačima omogućuje pristup različitim vrstama roba na jednome mjestu. Vezano uz to, troškovi za potrošače reduciraju se i zbog posredničke funkcije trgovine koju ona ispunjava paralelnom ponudom konkurirajućih proizvoda različitih proizvođača. Trgovina se, tradicijski, dijeli na dva segmenta: trgovinu na veliko (veletrgovi-

12

Suvremena trgovina 6(41)

nu) i trgovinu na malo (maloprodaju). Trgovina na malo odnosi se na opskrbu krajnjih kupaca, potrošača, a trgovina na veliko opskrbljuje poslovne kupce (proizvođače, trgovce ili druge velike kupce). Vrijeme između proizvodnje i potrošnje svladava se putem skladištenja. Međutim, u današnje vrijeme na značenju stalno gubi višečlana struktura opskrbnoga lanca (supply chain), jer veliki maloprodavači povlače robu izravno od proizvođača. No, s druge strane, na važnosti dobiva izravna distribucija putem internetske prodaje. Mnogim je proizvođačima tek internetska trgovina omogućila izravnu prodaju konačnim potrošačima. Ipak, još nije zanemariva ni izravna prodaja putem vlastitih prodavaonica proizvođača. Takve su prodavaonice, npr., tzv. f lagship stores, kao ekskluzivne

Prema Eurostatu (www.eurostat.eu) u Republici Hrvatskoj je udio prometa distributivne trgovine trgovine (G – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla) u BDP-u iznosio 2015. godine 67,34% (u Njemačkoj je iznosio 63,28%). Međutim, za Republiku Hrvatsku može se utvrditi nesrazmjer u strukturi trgovine (a i ukupnoga gospodarstva), tako da je promet maloprodaje (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) iznosio 2015. godine 28,69% od vrijednosti BDP-a (u Njemačkoj je to bilo 17, 86%). Prema Eurostatu (www.eurostat.eu), u stvaranju bruto dodane vrijednosti5 u 2013. godini u Republici Hrvatskoj na prvome mjestu je uslužni sektor: distributivna trgovina (G), prijevoz i skladištenje (H) i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (I) s udjelom od 20,7%, a tek na drugom mjestu je djelatnost prerađivačke industrije (C) sa 16,1%. U Njemačkoj je prerađivačka industrija na prvome mjestu u stvaranju bruto dodane vrijednosti (21,8%), a promatrani uslužni (G, H, I) sektor ostvario je udio od 14,5%. Navedeni podaci upućuju na zaključak o važnosti trgovine i poslovne logistike u opskrbnim lancima koje vode velike trgovinske kompanije. Naime, važnost trgovine kao djelatnosti nije samo u njezinim udjelima u stvaranju bruto BDP-a ili u broju zaposlenih, nego i u mogućnostima širenja opskrbnih lanaca (koje vode velike maloprodajne kompanije) i u zemlje izvan zemlje podrijetla (internacionalizacija malaoprodje), u kojima se onda razvija logistika distribucije. Vezano uz to već smo naglašavali važnost velikih maloprodajnih kompanija (v. Segetlija, 2015, 2). U tom smislu postoje posebnosti pojedinih zemalja, zbog kojih su potrebna i po5

Kada se na bruto dodanu vrijednost doda iznos poreza na proizvode, umanjen za subvencije na proizvode, dobije se BDP.


sebna istraživanja. U svakom slučaju, povezanost između razine razvijenosti trgovine i logistike ovisi o razini razvijenosti ukupnoga gospdarstva. Naime, ako su u nekoj zemlji niži udjeli prometa prerađivačke industrije u BDP-u, poslovna logistika bit će više u funkciji distributivne trgovine. Međutim, kao i kod proizvoda prerađivačke industrije, pitanje je koji će gospodarski subjekti sudjelovati u opskrbnim lancima koje vode krupne maloprodajne kompanije.

stava temljem koncentracije, proširivanja tržišta internacionalizacijom poslovanja pojedinih kompanija i sl.

5.

Segetlija, Z.: Trgovinsko poslovanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.

6.

U tom smislu valja znati da se trgovinske funkcije trebaju izvršiti, samo je pitanje tko će upravljati tim procesima.

Segetlija, Z.: Logistički procesi u trgovini, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2012.

7.

Literatura i izvori

Segetlija, Z.: Novi pristupi funkcijama i važnosti distributivne trgovine (posebno maloprodaje), Suvremena trgovina, Vol.40, Br. 2/2015., str. 34 – 39.

8.

Seek, S.; Groß, W.; Bötel, M.; Hermannsdörfer, M.: Kurzfassung der Studie „Logistik im Handel – Strukturen, Erfolgsfaktoren, Trends“, Hochschule für Technik und Wirtschaft, Berlin, 2014., Dostupno na: www.bvl.de (pristup: 20.11.2016.).

9.

Statistical classification of economic activities in the European Community, Eurostat. NACE Rev.2 2008. Dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/5902521/KS-RA-07015-EN.PDF/dd5443f5-b886-40e4920d-9df03590ff91?version=1.0 (pristup: 28.04.2016.).

1.

Eurostat, Dostupno na: www.eurostat. eu (pristup: 29.09.2016.)

2.

Begriffe im zentralen Glossar, Fraunhofer Istitut Fabrikbetrieb- und automatisierung, Dostupno na: http://www.iff. fraunhofer.de/de/glossar/glossare.php? Tetter =H, (pristup: 15.04.2005.).

6. Umjesto zaključka Postoje brojni čimbenici koji određuju trgovinsku logistiku. Razvojem trgovine kao gospodarske djelatnosti rastu i usložnjavaju se i zahtjevi koji se postavljaju pred trgovinsku logistiku. Stoga je trgovinska logistika važna ne samo stoga, što se trgovina kao gospodarska djelatnost po svojim udjelima u BDP-u i u broju zaposlenih u gospodarstvu pojedine zemlje nalazi na drugome ili trećem mjestu, već i stoga što u gospodarskom razvoju dolazi do novih razvojnih kretanja, vezanih uz primjenu novih tehnologija, stvaranja krupnih poslovnih su-

3.

Kotzab, H.: Logistik im Handel, Vorlesung SBW, Handel und Marketing, 2003., Dostupno na: http://www.wu.ac.at/retail/downloads/lehrveranstaltungen/ logistikimhandel1.pdf, (pristup: 30.04. 2012.).

4.

Kotzab, H.: Logistik im Handel, Vorlesung, Einheit 2+3, Handelslogistik undunternehmensübergreifende Handelslogistik, Fortsetzung vom letzten Mal, Dostupno na: http://www.wu.ac. at/retail/downloads/lehrveranstaltungen/logistikimhandel2_3.pdf (pristup: 30.04.2012.).

10. Weber, J.. Logistik- und Supply Chain Controlling, Fünfte aktualisierte und völlig überabeitete Auflage, Schäffer Poeschel Verlag, Stuttgart, 2002. 11. Wirtschaftslexikon24, Dostupno na: http://www.wirtschaftslexikon24. com/d/handelslogistik/ handelslogiST stik.htm (pristup: 20.11.2016.).

Hyundai Hrvatska d.o.o. novi partner u projektu „Zajednička nabava — HOK ZNA“

T

emeljem Sporazuma o medusobnim odnosima izrnedu Hrvatske obrtničke komore (HOK) i tvrtke Hyundai Hrvatska d.o.o., koji su 15. prosinca u Zagrebu potpisali predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, predsjednik Uprave Hyundai Hrvatska d.o.o. Lovre Živković i članica Uprave Hyundai Hrvatska d.o.o. Diana Sorić Hictaler, osiguravaju se posebni uvjeti nabave Hyundai automobila, rezervnih dijelova i servisiranja Hyundai vozila za članove Hrvatske obrtničke komore. „Hrvatska obrtnička komora putem projekta Zajednička nabava - HOK ZNA nastoji svojim članovima omogućiti kvalitetnije i povoljnije

poslovanje, osiguravanjem pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima potpišemo sporazume o suradnji. Ovaj sporazum omogućava našim kolegicama kolegama uštede prilikom nabave Hyundai automobila, rezervnih dijelova i servisa Hyundai vozila, što je doprinos smanjenju ukupnih troškova poslovanja za naše članove“, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. „Kao generalnom distributeru za Hyundai za hrvatsko tržište, zadovoljstvo nam je da kroz suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom, odnosno kroz posebne uvjete za nabavku Hyundai automobila, rezervnih di-

jelova i servisiranja Hyundai vozila, možemo podržati napore komore za stvaranjem povoljnijih uvjeta poslovanja za sve njene članove. Hyundai uvijek nudi puno svojim korisnicima što se tiče razine opreme, funkcionalnosti, sigurnosti, pouzdanosti i kvalitete svojih automobila. Zadnjih godina postaje prepoznatljiv i po svom dizajnu. Uz jedinstveni jamstveni paket na tržištu, 5 godina Hyundai trostrukog jamstva bez ograničenja kilometraže, vjerujemo da je Hyundai odličan i racionalan izbor kako za privatni tako i za automobil za potrebe poslovanja. Zato vjerujemo da Hyundai može biti kvalitetan i pouzdan partner obrtnicima u Hrvatskoj“, izjavio je Predsjednik Uprave Hyundai Hrvatska d.o.o. Lovre Živković. Novi projekt Hrvatske obrtničke komore Zajednička nabava — HOK ZNA nastoji svojim članovima omogućiti kvalitetnije i povoljnije poslovanje te poticajno poduzetničko okruženje, osiguravanjem pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana s kojima Hrvatska obrtnička komora potpiše sporazume o suradnji. Namjera je u projekt HOK ZNA uključiti partnere iz raznih gospodarskih sektora, bitne članstvu HOKST a u svakodnevnom poslovanju.

www.suvremena.hr

13


logistika

Prilog teorijskom razmatranju poslovne logistike piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

1. Uvod

Sažetak Zbog porasta značenja (važnosti) poslovne logistike u gospodarstvu, ali i u drugim ljudskim djelatnostima, u radu se naznačuju uvjeti koji su doveli do nove znanstvene discipline – poslovne logistike, a zatim se analizira predmet izučavanja poslovne logistike, daje se izvedena definicija poslovne logistike i naznačuju razvojne faze poslovne logistike. Posebno se sagledava odnos između poslovne logistike i upravljanja opskrbnim lancem (supply chain management – SCM). Budućnost se poslovne logistike nazire iz načina rješavanja suvremenih gospodarskih problema.

Ključne riječi: poslovna logistika, upravljanje opskrbnim lancem (supply chain management – SCM), važnost poslovne logistike, predmet izučavanja i definicija poslovne logistike, budućnost poslovne logistike 14

Suvremena trgovina 6(41)

U ovome se radu analizira poslovna logistiku kao znanost, njezine definicije, nastanak i razvojne faze. Osim toga, sagledava se i odos poslovne logistike i upravljanja opskrbnim lancem (supply chain management – SCM), a daju se i napomene o predviđanju razvoja poslovne logistike u budućnosti. Svrha rada je u povezivanju njezina značenja, koje neprestano raste, sa suvremenim izazovima na globalnom planu i, posebno, u Republici Hrvatskoj. To bi bila osnovica za daljnju analizu pojedinih studijskih i obrazovnih programa na fakultetima i veleučilištima i njihovo usklađivanje s novim izazovima.

2. Porast značenja poslovne logistike Značenje poslovne logistike već dugo raste. Do tog se zaključka dolazilo temeljem praćenja logističkih troškova i učinaka u konkurentskoj borbi. Ispitivanja u poduzećima mogla su pokazati da se poslovnoj logistici pridavala stalno sve veća važnost1. Također, i novija istraživanja pokazuju da se pozicija voditelja logistike u suvremenim poduzećima, npr. u Njemačkoj, i dalje podiže2.

1 2 3 4

Međutim, još uvijek se u razvoju poslovne logistike mogu prepoznati dvije suprotne tendencije: s jedne strane mnoga poduzeća primjenom poslovne logistike mogu još ostvarivati sniženje troškova, a s druge strane do povišenja udjela logističkih troškova dolazi zbog rastuće internacionalizacije poslovnih aktivnosti u svim strukama, a i zbog sve bržega uvođenja modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija3. Konačno, značenje poslovne logistike neprestano raste ne samo zbog traženja rezervi u troškovima, racionalizacija poslovanja poduzeća i pružanja boljih usluga kupcima, nego i zbog proširenja logističkoga sadržaja. Naime, ako se tradicionalni fokus poslovne logistike odnosio na optimiranje transfernih procesa u poduzeću, zasnovano na motrištu troškova i usluge dostave, aktualni se sadržaj poslovne logistike sučeljava sve više s njezinim strategijskim usmjeravanjem i njezinim značenjem za vođenje poduzeća4. Značenje poslovne logistike bitno je i na makro-razini. U suvremenim gospodarstvima prepoznaje se logistika kao funkcija koja presijeca sve gospodarske tokove. Dakle, poslovna je logistika čimbenik gospodarskoga razvoja. Iz svega navedenog proizlazi da je i u hrvatskim poduzećima potreban suvreme-

Vidjeti: Segetlija, 2007., str. 1 – 31. Schweikl, 2015. Pfohl/Pfohl, 1997., str. 180 i 181. Engelsleben/Niebauer, 1997, str. 3. Ovdje autori napominju usporedbu s radovima: (a) Bowersox, D. J.; Closs, D. J.; Helferich, O. K.: Logistical Management – A Systems Integration of Physical Distribution, Manufacturing Support, and Meterials Procurement, 3rd ed. New York, 1986., str. 5 i dalje; (b) Delfmann, W.: Logistik als strategische Ressource. Theoretisches Modell und organisatorische Umsetzung intgegrierten Lernens in logistischen Netzwerken, in: Zeitschrift für Betriebswirtschaft, 65. Jg., 1995., Ergänzungsheft 3, S. 141 – 171, str. 142.


ni pristup logistici i menadžmentu. Naime, hrvatska poduzeća internacionaliziraju svoje poslovanje i uključuju se u međunarodne gospodarske tokove, te su izložena oštroj konkurenciji na domaćem i na inozemnom tržištu. Zbog svega toga, ova tema o pojavi, razvoju i budućnosti poslovne logistike potpuno je opravdana, jer poslovna logistika postaje sve važnijim čimbenikom s pomoću kojeg se mogu postići konkurentske prednosti.

3. Poslovna logistika kao znanost i definicije logistike Riječ „logistika“ se danas upotrebljava u dvostrukom značenju, i to5: (a) kao specifična funkcija unutar društvenih sustava, i (b) kao znanstvena disciplina. Kada se raspravlja o poslovnoj logistici kao znanosti, polazi se od podrijetla riječi „logistika“6. No, izraz „logistika“ je u gospodarstveno-znanstvenu literaturu došao iz vojnoga područja. Naime, poduzeća iz SAD-a bila su pioniri u korištenju logističkih ideja koje su se nakon II. svjetskog rata prenijele na gospodarsko područje. To se odnosilo na tehničko-logističko znanje, uglavnom na području fizičke distribucije robe7. Pojam „logistika“ se u Europi upotrebljava u šezdesetim godinama u gospodarskoj literaturi za tokove materijala i robe8, a početkom sedamdesetih dolazi i u Europi do rasprave o logističkim područjima i proširenja toga pojma. Paralelno s razvojem gospodarskoga značenja lo5 6 7

8 9 10 11 12 13

14 15 16

gistike razvilo se zanimanje znanosti za upotrebu termina „logistika“. To se vidi po broju znanstvenih publikacija i formiranju odgovarajućih katedri na visokim školama9. Za razliku od vojnoga područja, u kojem se logistika odnosi na trupe i dobra (proizvode i sl.), u gospodarskom području ona se u prvome redu odnosi na dobra (materijalne tokove). Isto tako, suprotno vojnoj logistici, u poslovnu logistiku ne spada proizvodnja i održavanje proizvodne opreme. Posebno važna razlika je i u ciljevima koji se u vojnoj logistici postavljaju na temelju političko-vojnih kriterija, a u poslovnoj logistici postoje tehnološki, ekonomski i socijalni kriteriji10. U gospodarstvu se logistika koncem XX. stoljeća razvila u pojam kojem se pridaje mnogo pozornosti, ali kod različitih autora i udruženja ti pojmovi nisu usklađeni, tako da se koriste različiti izrazi: nabava, kupnja, upravljanje materijalima, logistika, supply chain management – SCM (upravljanje opskrbnim lancem). Oni u praksi označuju ne samo funkciju u smislu zadaća poduzeća, nego i organizacijske oblike (npr. odjeljenja)11. Definicije logistike mogu se dati temeljem dvije razine promatranja: (a) s obzirom na promjene u poduzeću i u njegovu okružju, čime se daje plodno tlo za novu disciplinu i njezine teorije, i (b) s obzirom na nove probleme koji još nisu otkriveni u postojećim disciplinama gospodarskih znanosti. O tome dvostranom promatranju vodi se računa u metodama istraživanja: (a) empirijsko-induktivnim i (b) teorijskodeduktivnim12.

3.1. Pojava i razvoj poslovne logistike kao znanosti Smatra se da se logistika kao znanost pojavila u SAD- u sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća13. Naime, za pravilno usmjeravanje opskrbe vojnih trupa u vojnoj logistici koristili su se matematički modeli planiranja, optimizacije i simulacije, koje su američki znanstvenici usavršili u vrijeme II. svjetskog rata, a odatle su preuzeti u gospodarsku znanost14. Kao početak znanstvenoga raspravljanja na području gospodarske logistike smatra se rad O. Morgensterna „Note of the Formulation of the Theory of Logistics“15 . Međutim, još se nije zadovoljavajuće odgovorilo na pitanje identiteta logistike, tj. što je logistika. U prilog takve dvojbe govori i činjenica što se u novijim publikacijama iz logistike objašnjeno shvaćanje logistike predstavlja manje kao rezultat razvojnih faza logistike koje su se izvršile, te se daje drugačije (sasvim) novo „treće značenje logistike“.16

Sremac, 1983, str. 2. Vidjeti: Segetlija, 2007., str. 4 – 7. Dogan, D. I.: Strategisches Management der Logistik: der logistische Kreis als Antwort auf die neuen logistischen Herausforderungen „Umweltschutz“ und „Zeit“, Frankfurt/Main et al., 1994., str. 26, prema: Engelsleben/Niebauer, 1997, str. 5. Woher kommt der Begriff „Logistik“, 200.7, str. 1. Prema: Engelsleben/Niebauer, 1997, str. 6. Pfohl, 1990, str. 11. Eichhorn, 2000, str. 7 i 8. Göpfert, 2006., str. 41 – 52. Kao početak znanstvenoga bavljenja logistikom u Njemačkoj smatra se konac šezdesetih i početak sedamdesetih godina (Vidjeti: Göpfert, 2006., str. 41). U Hrvatskoj se tek 1983. godine pojavljuje knjiga grupe autora (red. I. Medvešček), pod nazivom „Poslovna logistika“ (izd. Informator, Zagreb), koja je bila prihvaćena i kao literatura i udžbenik na većini ekonomskih fakulteta. Tek desetak godina nakon toga pojavljuju se i druge knjige (Vidjeti: Segetlija, 2007., str. 9 – 10). Ihde, G. B.: Transport, Verkehr, Logistik, München, 1984., str. 24, prema: Alt, 1997., str.14. In. Naval Research Logistic Quaterly, Vol. 2 (1955) S. 129 – 137; prema: Engelsleben/Niebauer, 1997., str. 6. P. Klaus govori o različitim sadržajima odnosno oblicima interpretacija logistike s obzirom na tri značenja (Klaus. P.: Die dritte Bedeutung der Logistik, Nürnberger Logistik Arbeitspapier Nr. 3,Nürnberg, 1993., S. 6 i dalje, prema: Engelsleben/Niebauer, 1997., str. 9). www.suvremena.hr

15


logistika Naime, prema prvome se značenju logistika opisuje kao „znanost o aktivnostima transfera u gospodarskom procesu“. Pod terminom „logistika“ razumijeva se ukupnost struktura i procesa, koji služe prostorno-vremenskom transferu objekata. Prvenstveno se ona promatra s motrišta fizičke distribucije. Ovime slijedi fokusiranje logistike na procese transfera kao dopuna uz proizvodnju s koncentracijom na procese transformacije. Naručivanje, skladištenje, transport, komisioniranje itd. vezano uz to postaju odgovorna područja logistike. Temeljem toga logistika se može promatrati kao vrsta „logistike funkcija“ pojedinih poslovnih funkcija koje djeluju relativno neovisno jedna od druge17. Drugo značenje odnosi se na logistiku kao „znanost o koordinaciji gospodarskih aktivnosti u pogledu na maksimiziranje raspoloživosti dobara“. Logističke aktivnosti postoje u ovome kontekstu u efikasnom planiranju, oblikovanju, upravljanju i kontroli prostorno-vremenskih transformacija dobara. Za ovo drugo značenje logistike tipično je poprečno-presječno promatranje i integracija, cjelovito usmjerenje na ciljeve raspoloživosti kao i koordinacijska funkcija. Holističkim načinom promatranja se napuštaju djelomične količine transfernih aktivnosti i logistika proširuje na ukupnost svih aktivnosti stvaranja vrijednosti. Glavni interes ovog značenja pojma pri tome se pomiče na analizu dodirnih točaka i međuovisnosti između sadašnjih funkcija s ciljem omogućavanja cjelovitog promatranja optimiranja ukupnoga sustava. Iako se oba značenja poslovne logistike najviše koriste kako u dostupnoj literaturi, tako i u shvaćanjima koja je prihvatila praksa, P. Klaus daje kritiku tih shvaćanja, vezano uz proturječja oba značenja logistike, jednog s drugim. Naime, ako se logistika promatra kao poslovna funkcija, tada imamo još jednu funkciju više, a time i više dodirnih točaka, što je suprpotno koordinacijskom drugom značenju, čije je težište na prevladavanju funkcijski orijentiranoga mišljenja i djelovanja i smanjenja broja presjecišta. Osim toga, može se osporiti i svođenje logistike na područje promatranja 17 18

19

prostorno-vremenskih procesa transformacije. Nadalje, drugo značenje logistike jedva se može razgraničiti od općenite zadaće menadžmenta, jer se elementi koordinacije i integracije oduvijek smatraju temeljnim područjem zadaća menadžmenta. Dakle, područje zadaća logistike ne bi trebalo shvatiti tako široko, jer se time izlažemo i prigovoru da se zatvaraju mogućnosti daljnjih zahtjeva. Naime, time se gubi specifičnost logistike i nije moguće razgraničenje nasuprot postojećem području menadžmenta. Jednako tako, prva dva značenja logistike ne daju bitne doprinose za djelovanje prema cilju, nego samo opisuju začahureno polje rada. Konačno, prva dva značenja logitike njezin samostalni karakter nedovoljno opisuju. Budući da su zbog ovoga nedostatka sadržajno empirijsko istraživanje kao i uspješni razvoj logistike s gotovo nemogući, vode oba značenja logistike u znanstveno-teorijski ćorsokak (slijepu ulicu). P. Klaus vidi izlaz u trećem značenju logistike. Temelj za treće značenje logistike su načela „perspektive sustava toka i optimiranja toka“. Ova motrišta P. Klaus vidi kao daljnji razvoj četiri usklađene razvojne linije u praksi poduzeća i u literaturi iz menadžmenta, u koje ubraja pored organizacije gospodarskoga toka, Porterovoga koncepta vrijednosnoga lanca, organizacijske teorije koja je orjentirana na proces upravljanja i odlučivanja (organizational process paradigm), također i pragmatičnu diskusiju o upravljanju procesima. Putem sadržaja tih razvojnih linija u ekonomiji poduzeća i u praksi menadžmenta logistika je prihvatila svoj jasno prepoznatljivi sadržaj, a njegove glavne točke mogu se kratko navesti u sljedećem: (a) cjelovito protumačeno prihvaćanje međuovisnosti i efekata kumulacije između aktivnosti i procesa koji su međusobno povezani; (b) uvažavanje vremena i prostora kao istaknutih dimenzija za oblikovanje menadžmenta, (c) isticanje potrebe oblikovanja i upravljanja presječnim mjestima (dodirnim točkama podsustava unutar nekoga sustava); (d) prihvaćanje utjecaja procesnih i mrežnih struktura na zajedničko djelovanje aktivnosti i dijelova procesa, kao i (e) promatranje povezanosti u nastajanju u procesi-

ma (nasuprot koncentraciji efekata i koncentraciji outputa). P. Klaus je logistiku u ovome smislu shvatio kao upravljanje sustavima toka, koja svladava nepotpunost prva dva značenja i definira se kao „posebno motrište koje interpretira gospodarske fenomene i veze kao tokove objekata kroz lance i mreže aktivnosti i procesa (odn. kao ‘sustave toka’), da bi se oni optimirali s gledišta sniženja troškova i povišenja vrijednosti, kao i da bi se poboljšala sposobnost prilagođavanja na promjene potreba i okružja. Pri tome se traže postavke za optimiranje osobito u oblikovanju struktura procesa i mreža koje je usmjereno na tok, u povišenju stupnja integracije elemenata toka koji se odnose na vrijeme, prostor i objekt, kao i za primjenu upravljačkih i regulacijskih postupaka koji su usmjereni na potrebe“18.

3.2. Predmet izučavanja i definicija Poslovne logistike U analizi predmeta izučavanja poslovne logistike može se poći od dvije razine promatranja19: (a) istraživanja prakse poduzeća, usmjereno na bitne promjene u okružju i unutrašnjosti poduzeća, tako da to stvara plodno tlo za pojavu jedne nove discipline i njezine(ih) teorije(a); (b) dokazivanje da novi praktični problemi nisu već otkriveni kroz postojeće i usvojene discipline gospodarskih znanosti. Vezano uz to mogu se koristiti dvije skupine metoda: empirijsko-induktivne i logičko-deduktivne. Empirijsko-induktivnim se postavkama objašnjenja obuhvaćaju konkretni problemi u praksi poduzeća. Objedinjavanjem grupe problema i uopćavanjem, odnosno apstrakcijom, definira se područje objekta logistike. Kod ovih polazišta izostaju duboka obrazloženja o uključivanju logistike u sustav ekonomike poduzeća i njezino razgraničenje od drugih disciplina. S druge pak strane, kod logičko-deduktivnih postavki objašnjenja polazi se od

Klaus, 1994., str. 332 i slj. Klaus, P.: Die dritte Bedeutung der Logistik, Nürnberger Logistik Arbeitspapier Nr. 3,Nürnberg, 1993., S. 29, prema: Engelsleben/Niebauer, 1997., str. 11. Göpfert, 2006., str. 41 – 52.

16

Suvremena trgovina 6(41)


postojećeg, više ili manje prihvaćenoga sustava ekonomike(a) poduzeća odnosno od jednoga logički izvedenoga modela pravila posebnih ekonomika poduzeća. Da bismo sagledali ono u čemu su različite, a u čemu se podudaraju navedene postavke za objašnjenja, potreban je izbor podesnih kriterija za usporedbu. Kao bitni kriteriji mogli bi se uzeti oni kojima se definira predmet znanstvenoga istraživanja, kao što su: (a) gospodarska funkcija poduzeća, odnosno objekt spoznaje; (b) cilj, i (c) zadaće. Poslovnu logistiku, kao gospodarsku funkciju poduzeća mogli bismo shvatiti, s jedne strane, kao prostorno-vremensku transformaciju dobara i informacija20, te kao upravljanje sustavom toka. S druge strane, sustav toka izražava logističko motrište sustava stvaranja vrijednosti kao sustava tokova objekata: dobara, informacija, novca i financija. Ovdje treba napomenuti da su klasični objekti logistike: dobra, informacije i ljudi, a da im se danas mogu pridodati i novčani i financijski tokovi. Kao izrazi logističkih ciljeva navode se: - sniženje troškova protoka; - povišenje vrijednosti objek(a)ta; - sposobnost prilagođavanja na promjene u okružju poduzeća i proaktivno sudjelovanje u razvoju uvjeta okružja, relevantnih za logistiku. Cilj sniženja troškova protoka odnosi se na uspješno ulaganje proizvodnih čimbenika za izvođenje tokova objekata i za upravljanje tim tokovima. Povišenje vrijednosti objekata odnosi se na doprinos poslovne logistike u stvaranju vrijednosti, temeljem sekundarnog učinka poduzeća (npr. obvezivanje na kraće dostavne rokove uz višu sigurnost dostave) u odnosu na primarni učinak poduzeća (stvarni proizvod). Kod sposobnosti prilagođavanja na promjene u okružju poduzeća u obzir se uzi20

21

22

23

maju efektivnost (učinkovitost, strateška dimenzija – činiti prave stvari) i eficijentnost (uspješnost, efikasnost, operativna dimenzija – činiti stvari na pravi način, tradicionalno). Efikasnost u ovome smislu znači da se pred logistiku postavljaju zadaće, da se točka prijama opskrbljuje od točke isporuke pravim proizvodom, u pravome stanju, u pravo vrijeme, na pravome mjestu, a sve to uz minimalne troškove. To su „4 r‘s“, poznata iz njemačke literature21. Logističke se zadaće odnose na zadaće upravljanja (planiranje protočnih tokova dobara) i izvršavajuće zadaće (izvršavanje transporta dobara). Oni se izvode iz logističke funkcije i logističkih ciljeva. Dosadašnjim je pristupima objašnjenja temelj uglavnom empirijsko-induktivno postupanje, tj. logistički pojam (naziv) veže se najprije uz praksu poduzeća, dakle usporedna analiza shvaćanja logistike započinje „bottom up“-om. S druge strane, u logičko-deduktivnim postavkama objašnjenja poslovne logistike su u neposrednoj svezi sa znanstvenom sistematizacijom, odnosno s modelom sređivanja, ekonomika(e) poduzeća stvaraju bijela polja. To treba sravniti s empirijsko induktivnim postavkama za objašnjenje, koje se svode na konkretne praktične probleme koji se povezuju u jednu porodicu problema.

3.2.1. Empirijsko-induktivni pristup Zastupnici empirijsko-induktivnih postavki mogu se svrstati u dvije grupe. Iz definicija prve grupe autora izabrana je definicija logistike H. Ch. Pfohla, koja se slaže s definicijama američkoga CLM-a (Council of Logistics Management), odnosno CSCM-a (njegov novi naziv Council of Supply Chain Management Professionals – CSCMP): U logistiku spadaju sve aktivnosti s pomoću kojih se planiraju, vode, realiziraju ili kontroliraju prostorno-vremenska transformacija dobara i transformacije koje su vezane

uz nju s obzirom na količine i vrste dobara, način rukovanja dobrima kao i logističku determiniranost dobara. Zajedničkim učinkom ovih aktivnosti treba pokrenuti tok dobara, kojim se točka isporuke povezuje s točkom prijama što efikasnije22. Zastupnici druge skupine autora interpretiraju logistiku kao jedan novi, specifični pogled na ekonomske sustave (sustave stvaranja vrijednosti), upravo kao sustave tokova objekata. Time oni obrazlažu jednu novu paradigmu logistike i po mogućnosti ekonomike poduzeća u obliku jedne tzv. paradigme sustava toka. Tu je važna postavka već spomenutoga P. Klausa koji navodi da logistika utjelovljuje time specifičan pogled na gospodarske fenomene i interpretira sveze kao tijekove objekata kroz lance i mreže aktivnosti i procese (odn. kao sustave tokova), da bi ih optimirala s motrišta sniženja troškova i povišenja vrijednosti i da bi poboljšala njihovu sposobnost prilagođavanja na promjene potreba i promjene u okolini23. Iako su sustavi iskaza prve i druge skupine „ definicije orijentirane na tok“, oni se ipak bitno razlikuju u razumijevanju logistike. Dok prva skupina nalazi usko tumačenje aktivnosti transfera (transporta, skladišta, pretovara), druga skupina zastupa široko shvaćanje logistike. To se izažava u tome što logistika nije ograničena na sepcifične aktivnosti u izvršnom sustavu poduzeća; umjesto njih diže se na „način promatranja gospodarskih fenomena i sveza s orijentacijom na tokove“. Time se klasično razumijevanje logistike (upravljanje i izvođenje prostornovremenskih transformacija) pokreće dalje u pravcu menadžmentske filozofije. Različita tumačenja predmeta izučavanja logistike vode i do razlika u logističkim ciljevima i zadaćama. Prva grupa opisuje spektar zadaća logistike poduzeća sa zadaćama upravljanja i izvršavanja. Druga grupa smiješta logistiku jasno na razinu upravljanja u obliku jedne „sustavno-protočne perspektive“ menadžmenta. Dublja analiza logističkih upravljačkih zadaća utvrđuje, nadalje, da zastu-

Vezano uz to imamo definiciju logističkih sustava: Logistički sustavi su sustavi prostorno-vremenske transformacije dobara, a procesi koji u njima teku su logistički procesi (Pfohl, 2000, str. 5). Vidjeti: Pfohl, 2000., str. 12. „r“ u ovome smislu znači pravi, pravilan (njem. richtig). Odnosi se na pravi proizvod, u pravome stanju, u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Pfohl, H. Ch.. Logistiksysteme. Betrieswirtschaftliche Grundlagen, 5. überarb. und erg. Aufl., Berlin, Heidelberg, New York, 1996, str. 12, prema: Göpfert, 2006., str. 47. Klaus, P. Die dritte Bedeutung der Logistik, Nürnberger Logistik-Arbeitspapier, Nr. 3, Universität Erlangen-Nürnberg, 1993., str. 29, prema: Göpfert, 2006., str. 47. Osim P. Klausa u ovu skupinu spadaju i drugi autori: Delfmann, Diruf, Faller, Göpfert, Kummer, Weber/Kummer, te uz ograničenja Christopher, i Shapiro/Heskett (prema: Göpfert, 2006., str. 48).

www.suvremena.hr

17


logistika pnici prve grupe zapravo reduciraju logističke funkcije planranja, upravljanja i kontrole na specifične menadžmentske funkcije, dok druga grupa proširuje logističke upravljačke zadaće na sve menadžmentske funkcije (plus organizaciju, opskrbu informacijama i vođenje kadrova). U odnosu na logističke ciljeve vidi se da kod uskog tumačenja objekata težište leži na operativnoj dimenziji cilja (efikasnost). Prema tome, kod razumijevanja logistike orijentiranog na sustav tokova dominiraju upravo strategijski ciljevi.

3.2.2. Logičko-deduktivni pristup Najnovije se postavke utvrđuju osamdesetih godina diskusijama o odnosima između dolazeće logistike i već institucionalizirane ekonomike prometa kao i srodnih disciplina24. H. Diedrich otvara provokativna pitanja. (a) da li se sa zrelošću logistike prestigla ekonomika prometa kao samostalna disciplina, i (b) da li bi bilo korisno da se umjesto nje spoje logistika i ekonomika prometa u jednu disciplinu. U nalazu svoga obrazloženja opredjeljuje se on jasno za nastavak postojanja ekonomike prometa kao samostalne discipline, jer postoji skupina takvih poduzeća koja treba imati svoju ekonomiku25. G. B. Ihde rezimira stanje logistike iz kontroverzno navedenih diskusija između visokoškolskih nastavnika srodnih disciplina, kao što su: Upravljanje materijalima, Ispitivanje privrednog poslovanja i Informatika.26 Oba navedena autora dolaze u rezultatu do sličnih reprezentativnih defincija logistike, pri čemu je logistika vodeća koncepcija koja se označava promatranjem vrijednosnoga lanca, kojim se prelaze granice poduzeća. J. Weber razvija jedan raster za razvrstavanje i klasifikaciju postojećih i novodolazećih stručnih područja poduzeća. Te-

24 25

26 27

28 29 30

melj za ovaj raster je strukturiranje sustava poduzeća u tri sustavne razine: (a) razina izvršavanja, (b) razina upravljanja, (c) razina meta – upravljanja. Ovaj autor logistiku svrstava u upravljačku znanost s težištem na meta-upravljačkim zadaćama27. Zaključno se iz logičko-deduktivnih stavova izvodi: Pod logistikom se smatra posebna upravljačka koncepcija koja se orjentira na tokove objekata. Primjenom ove koncepcije treba utjecati na provođenje načela toka u izvršnom sustavu poduzeća28.

3.2.3. Moguće definiranje poslovne logistike Usporedbom empirijsko-induktivnih i logičko-deduktivnih objašnjenja predmeta poslovne logistike29 može se zaključivati o podudaranju i razilaženju pojedinih stavova. Opće je prihvaćeno da se logistika generalno bavi tokovima objekata i, uglavnom, upravljanjem s njima. Pri tome su skoro svi stavovi pokazali da raste značenje interorganizacijske u odnosu na intraorganizacijsku perspektivu. Interorganizacijska perspektiva logistike neposredno je povezana s pojavom SCM-a. Pojedine postavke objašnjenja logistike različito uzimaju u obzir njezine ciljeve, iako ciljevi načelno nisu sporni. Razlike se vide u sljedećem: (1) u svrstavanju logistike u zgradu posebnih ekonomika poduzeća: treba odlučiti da li je ona učenje o funkcijama (upravljanje i izvršavanje pojedinih funkcija: transporta, manipulacije i skladišta) ili je to upravljačka znanost (paradigma upravljanja orjentirana na tokove objekata); (2) u shvaćanju logističkih objekata: da li su to samo dobra, informacije i lju-

di ili se objekti proširuju i na tokove novca i financija; (3) u shvaćanju razina tokova objekata: ograničavanje tokova na izvršni sustav poduzeća nasuprot proširenju tokova objekata u upravljačkom sustavu; (4) u shvaćanju upravljanja tokova objekata: ograničavanje na izabrane upravljačke funkcije kao što su: planiranje, upravljanje i kontrola, ili proširenje i na druge funkcije menadžmenta, tj. i na organizaciju, opskrbu informacijama i vođenje kadrova. Slaganja i razlike treba spojiti i izvršiti sintezu i temeljem toga dati novu definiciju logistike.

3.2.4. Shvaćanje predmeta izučavanja poslovne logistike Već smo istakli da se predmet s kojim se bavi poslovna logistika može analizirati: (a) s obzirom na promjene u poduzeću i u njegovu okružju (orjentirano na praksu), i (b) s obzirom na nove probleme koji još nisu otkriveni u postojećim disciplinama gospodarskih znanosti. U nastavku ukratko ćemo ih objasniti30. 3.2.4.1. Promatranje, orijentirano na praksu Impulsi za razvoj spoznaje o logistici proizlazili su i proizlaze od bitnih, logistički relevantnih promjena u okolini poduzeća. Od aktualnih i budućih izazova treba izabrati one koji najbolje reprezentiraju razvoj. Oni trebaju dati uvjerljivi odgovor na otvorena pitanja. Za rješenja neslaganja potrebna je naročito anticipacija budućih područja djelovanja prakse poduzeća za koja logistika pokazuje afinitet, jer se buduće značenje logistike tako može dokazati. Za nalaženje područja za koja logistika pokazuje afinitete i koja dobivaju sve jasnije konture bitne su sljedeće pojave:

U skupinu autora koji zastupaju ovaj pristup spadaju: Diedrich, Ihde, Riebel, Weber . Vidjeti: Göpfert, 2006., str. 49. Diedrich, H.: Entwicklung und Stand der Verkehrsbtriebslehre, in: Zeitschrift für Betriebswirtschaft (ZfB), 56 Jg, 1986., Heft 1, S. 51 – 88, prema: Göpfert, 2006., str. 49. Ihde, G. B.: Stand und Entwicklung der Logistik, in. Die Betriebswirtschaft (DBW), 47. Jg., 1987., Heft 6, str. 703 – 716, prema: Göpfert, 2006., str. 49. Weber, J.. Zur Bildung und Strukturierung spezieller Betriebswirtschaftslehren. Ein Beitrag zur Standortbestimmung und weiteren Entwicklung, in: Die Betriebswirtschaft (DBW), 56 Jg., 1996., prema: Göpfert, 2006., str. 49. Göpfert, 2006., str. 50. Göpfert, 2006, str. 51 i slj. Prema: Göpfert, 2006., str. 52 – 60.

18

Suvremena trgovina 6(41)


(a) sve oštrija konkurencija na tržištu, izazvana rastućom internacionalizacijom gospodarstva, koja uvjetuje i promjene u upravljanju tokovima na međunarodnoj i globalnoj razini; (b) iskorištenje pozitivnog logističkog potencijala uspjeha promatra se šire, te se u obzir uzimaju ne samo tokovi dobara, vrijednosti i informacija, nego i tokovi novca i financija; (c) proširenje logistike na područje objekata – informacija u upravljačkome sustavu; (d) ulogu poslovne logistike u integriranom vođenju poduzeća. Poduzeća su danas izložena intenzivnoj konkurenciji, čiji se intenzitet još podiže zahvaljujući rastućoj internacionalizaciji gospodarstva. Kao posljedica toga, zaoštrava se borba za prodajna tržišta i mogućnosti kupaca. Tko želi izaći kao pobjednik u ovome razvojnom procesu, mora shvatiti da se sustav stvaranja vrijednosti treba oblikovati i voditi kao cjelina. Dakle, više nije dovoljno optimiranje samo pojedinačnih funkcija kao što su transport, pretovar i skadištenje, već je odlučujuće optimiranje ukupnoga sustava, uključujući istraživanje, razvoj, nabavu, proizvodnju i distribuciju. Predmet ovoga ukupnog optimiranja su procesi, procesni lanci, procesne mreže. Kod optimiranja procesa bitni su kriteriji, npr. za odluku o kupovini ili za predaju narudžbe. Na prvome mjestu su tu: kratko vrijeme dostave, pridržavanje rokova, visoka kvalieta, dobre usluge, odgovarajuća cijena. Da bi ispunila ova očekivanja, poduzeća moraju sagledavati cijeli proces kao cjelinu: od prvoga procesnog koraka (npr. konstrukcija novog alata za tekstilni stroj) pa do isporuke kupcima (a početak je narudžba). Dakle, sadržaj ovoga optimiranja procesa su tokovi objekata. U primjeru naručenoga alata tu spada tok potrebnoga materijala od dobavljača do poduzeća, tok proizvoda od prvoga stupnja obrade pa do konačnoga završavanja kao i tok alata od tvornice do kupaca. Ali valja spomenuti i informacijske tokove između kupca, proizvođača i dobavljača (npr. informacije o narudžbi), jer tek prave informacije rješavaju željene tokove proizvoda.

31 32

Ovo optimiranje procesa koje je orjentirano na tokove odnosi se na sve procese. Dakle, uz klasične logističke procese transporta, skladištenja i manipulacije, optimiraju se još i proizvodni procesi. Tako, npr., optimiranje procesa koje je orjentirano na tokove, sadrži i izbor optimalnih proizvodnih lokacija, a ne samo lokacije skladišta ili lokacije pretovarnih terminala. Da se logistika ne ograničava samo na transportiranje, pretovar i skladištenje dobara (TUL)31, nego tome pripada daleko više temeljem upravljanja tokovima objekata, uočili su i praktičari. No, klasični TUL – procesi zauzimaju uvijek jednako vrijedno mjesto u logistici i mogu se uvrstiti u logističke centralne procese. Naime, ni najbolje logističko, odn. SCM – rješenje nema nikakvu vrijednost bez dobrog funkcioniranja transportnih i prometnih mreža. Nadalje, s rastućom podjelom rada i internacionalizacijom raste značenje svladavanja prostora. Današnja međunarodna proizvodna poduzeća imaju svoje tvornice na lokacijama po cijelome svijetu. Između tvornica sve više se razmjenjuju pojedini dijelovi, proizvodne komponente, moduli, gotovi proizvodi, informacije i know-how. Ove transnacionalne mreže proizvoda pretpostavljaju zahtjevne logističke menadžmentske sposobnosti i adekvatne transportne mreže. Na taj način logistika iz jedne izvorno funkcijske znanosti izrasta sve do upravljačke znanosti. Sagledavanje poduzeća kao cjeline odnosi se i na konfrontaciju i kombinaciju njegovih slabih mjesta s prednostima (snagama) koje ima. No, slabosti ne bi trebale postojati kod najbitnijih čimbenika uspjeha koji se, inače, mijenjaju tokom vremena. Kao mjera za značenje pojedinih čimbenika najprije se izabire utjecaj na povrat od investicija ili rendita kapitala – ROI32. ROI se računa kao odnos između dobiti i uloženoga kapitala. Čimbenici koji utječu na ROI promatraju se uzimanjem u obzir suvremene logistike drukčije nego prije. Tradicionalno, u fokusu logističkoga menadžmenta je pozitivni logistički učinak na promet, troškove i zalihe. Danas se ocjenjuje da se taj pozitivni logistički potencijal uspjeha time samo djelomice iskorištava, a da bi se on sasvim otkrio, guraju se u prvi plan:

odvijanje plaćanja, upravljanje zahtjevima (potraživanjima) i zalihe, ulaganje imovine, kao nova polazišta za logistiku. Kao primjer ulaganja u imovinu sreće se područje odlučivanja make or buy, odn. logistički outsourcing, financiranje (vlastito ili strano financiranje) kao i kupovina ili leasing. Kupovina, upravljanje i naplata potraživanja – factoring, dobivaju kao komplementarna logistička usluga upravo na značenju (ne samo zbog slabljenja platnoga morala). U „odvijanje plaćanja“ spadaju svi procesi plaćanja koji su povezani s kupovinom i prodajom robe, počevši od utanačenja modaliteta plaćanja s dobavljačima i kupcima, te rokovima plaćanja, sve do sankcija. Dakle, visoki i rastući intenzitet konkurencije stvara potrebu za proširenjem sfere mendžmenta tokovima materijala, robe i informacija na sferu tokova novca i financija. Tokovi novca sadrže procese plaćanja između prodavača i kupaca, odn. dobavljača i primatelja u opskrbnome lancu. To su kratkoročne obveze, odnosno potraživanja. Npr. proizvođač može uticati na optimiranje tokova novca ako izmiri obvezu iz slanja materijala nasuprot dobavljaču tek pošto su njegovi kupci izmirili novčano potraživanje povezano sa pošiljkom robe. Daljnji bi primjer bio konsignacijsko skadište. Materijal ostaje vlasništvo dobavljača tako dugo, sve dok ne uslijedi primanje materijala od strane proizvođača. Time kod proizvođača nastaju obveze tek kasnije. Za razliku od tokova novca odnose se tokovi financija na financiranje logističkih nekretnina i tome pripadajuće opremanje. Ovi tokovi imaju dugoročni karakter. Cilj su optimalne financijske strukture i odnosi u opskrbnome lancu. Tu se odlučuje o vlasništvu ili lizingu logističkih nekretnina (npr. skladišta, pretovarnih terminala), o vlastitom ili stranom financiranju zgrada, opreme, strojeva, i aparata kao i o potencijalnim investitorima. Dakle, integrirano oblikovanje i upravljanje tokovima dobara, informacija, novca i financija stvara inovaciju u logističkom menadžmentu. Potencijal logistike nikako ne bi bio iskorišten ograničenjem na dobra, informacije i osoblje.

Skr. TUL, od njem. Transportieren, Umschlagen und Lagern. ROI – skr. od engl. return on investment. www.suvremena.hr

19


logistika Naime, do sada se logističko područje djelovanja ograničavalo najviše na tokove objekata u izvršnom sustavu poduzeća. Ovo ima smisla, jer postoji primarna svrha u fizičkom izvršavanju kretanja materijala i robe, odnosno fizičkom odvijanju naloga kupaca. Aktivnosti vođenja usmjeravaju, upravljaju i reguliraju ove izvršne procese. Stoga je potrebno razmjenjivati informacije među odgovornim vodećim snagama za nabavu, kupovinu, proizvodnju i prodaju. Tako nastaju tokovi informacija unutar sustava upravljanja, koje su kao takve u cijelosti i kao objekt logistike interpretabilne. Kao posljedica koja nastaje iz toga opet je proširenje područja primjene logistike (tokovi objekata u upravljačkome sustavu). P. Klaus33 je temeljem toga pokazao da logistika može osobito upotrijebiti svoje već provjerene postavke rješenja u području industrijskih lanaca materjala i dobara i na „sustave tokova“ izvan materijalnih logističkih sustava – npr. u administrativnim područjima poduzeća. Logistički izazov tvori tada osiguranje visoke razine usluge opskrbe informacijama za vodeće snage, tako da su relevantne (prave) informacije raspoložive u pravo vrijeme, u pravoj kvaliteti i kvantiteti, na pravome mjestu, uz minimalne (prave) troškove. Kod logističke usluge govori se o premiještanju konkurencije poduzeća s razine primarne usluge (stvarno dobro, odnosno proizvod) na razinu sekundarne usluge (servis). Dakle, ako je godinama bilo dovoljno da se na tržištu nudi kvalitetan proizvod, već danas to nije tako i tek logistička usluga koja podupire proizvodnju stvarnih dobara (visoka dostavna pouzdanost i fleksibilnost, kao i kratko vrijeme dostave i dr.) su bitni za kupovnu odluku kupca. Njemačko Savezno udruženje kamionskog prijevoza robe, logistike i zbrinjavanja otpada (BGL – Bundesverband Güterkraftverkehr, Logistik und Entsorgung) iznosi u svome godišnjem izvješću za 2003., da logistička i trgovinska poduzeća smatraju logističku uslugu kao dio kvalitete proizvoda koju oni nude34.

33

34 35

36

Prenošenje pouzdanih metoda i načela iz materijalne logistike na razinu upravljačkih procesa odražava se pozitivno na logističke usluge. Npr. kod pribavljanja informacija u menadžmentu primjenjuje se pull – načelo (Holl – načelo), tj. načelo odnošenja. U logistici u fizičkom smislu to načelo sadrži stavljanje u pogon popunjavanja materijala uvijek od procesnih stupnjeva iza promatranoga stupnja, tako da se proizvodi samo onoliko koliko se stvarno traži (upravljanje tokom materijala orjentirano prema potražnji). Primjenom toga načela za opskrbu menadžmenta informacijama riješio bi se problem „oskudice informacija u preobilju informacija“ i dovelo do veće efikasnosti informacija kao posljedice više razine logističkih usluga uz niže troškove. Naime, dok u materijalnoj logističkoj praksi danas dominira pull – načelo, u području menadžmenta nalazimo upravo push – načelo (= princip donošenja koji je suprotan s pull – načelom) s kritiziranim nedostacima. Dakle, trebalo bi temeljem poznatih logističkih načela i metoda raspraviti o njihovoj primjeni na upravljačkoj razini. U uskoj svezi s takvom primjenom logistike u upravljanju je i zahtjev za cjelovitim, integrirajućim vođenjem poduzeća, svih parcijalnih funkcija (planiranje, kontrola, opskrba informacijama, upravljanje kadrovima i organizacija). Kao što se može postići uobličavanje izvršnoga sustava s orijentacijom na tok tek kroz odgovarajuće organizacijske strukture, i stvaranje koordiniranoga djelovanja suradnika u poduzeću, orjentiranog na tok, pretpostavlja utjecaj na ponašanje i školovanje za takvo ponašanje, tako da bi logistika trebala sudjelovati i u stvaranju pogodniih sustava poticaja. 3.2.4.2. Promatranje, orijentirano na disciplinu Navedena argumentacija omogućuje shvaćanje logistike kao upravljačke znanosti. U razmatranju logistike kao upravljačke discipline potrebno je naći znanstve-

no utemeljenje za logistiku kao disciplinu ekonomike poduzeća. To uključuje istraživanje odnosa između logistike i drugih upravljačkih znanosti. Osim klasičnih upravljačkih znanosti (npr. vođenja osoblja, znanosti o organizaciji) to su suvremene upravljačke koncepcije kao: cjelovito upravljanje kvalitetom (TQM), upravljanje vremenom i upravljanje inovacijama. Svaki od ovih upravljačkih pristupa označava se specifičnom upravljačkom paradigmom. Odnosi između logistike i drugih upravljačkih područja mogu biti komplementarni, neutralni ili konkurirajući. S tim u svezi G. B. Ihde obrađuje logistiku u usporedbi različitim disciplinama kao jednu „novu filozofiju planiranja“35. Dakle, time bi se moglo dopuniti shvaćanje logistike u smislu da za menadžment tokova dobara, informacija, novca i financija koristi logistika sve djelomične upravljačke funkcije – planiranje, kontrolu, opskrbu informacijama, kadroviranje i organizaciju. Budući da su tokovi objekata (prije svega tokovi informacija) tema ne samo za sustav izvršavanja nego i za sustav upravljanja, može se dati obrazloženje s motrišta discipline. Klasični odnos upravljačkoga i izvršnog sustava može se prenijeti na upravljački sustav, tako da se i upravljački sustav može podijeliti na izvršne upravljačke aktivnosti (primarne upravljačke aktivnosti) i meta upravljačke aktivnosti (sekundarne upravljačke aktivnosti). Ovo razlikovanje uobičajeno je u kontrolingu. Meta upravljački sustav oblikuje i koordinira upravljački sustav.

3.2.5. Izvedena definicija poslovne logistike i razvojne faze poslovne logistike Temeljem prikazane analize predmeta izučavanja poslovne logistike I. Göpfert daje sljedeću definicju36: Logistika je suvremena upravljačka koncepcija za razvoj, oblikovanje, upravljanje i realizaciju učinkovitih i uspješnih tokova objekata (dobara, informacija, novca i financija) u široko postavljenim sustavima

Klaus, P.. Die dritte Bedeutung der Logistik, Nürnberger Logistik-Arbeitspapier, Nr. 3, Universität Erlangen-Nürnberg, 1993., str.30, prema: Göpfert, 2006., str. 55. BGL (Bundesverband Güterkraftverkehr, Logistik und Entsorgung), Jahresbericht, Frankfurt, 2003, str. 113, prema: Göpfert, 2006., str. 56. Ihde, G. B.: Stand und Entwicklung der Logistik, in. Die Betriebswirtschaft (DBW), 47. Jg., 1987, Heft 6, str. 703 – 716, str. 712, prema: Göpfert, 2006., str. 57. Göpfert, 2006., str. 58.

20

Suvremena trgovina 6(41)


stvaranja vrijednosti u poduzeću i u onima kod kojih se prelaze granice poduzeća. Izvedena logistička definicija reprezentira najnoviju razvoju fazu poslovne logistike. Naime, dok se došlo do današnjega stupnja razvoja, u poslovnoj su se logistici prelazile određene razvojne faze37: (a) logistika kao uslužna funkcija, orjentirana na tokove materijala i robe; (b) logistika kao koordinirajuća funkcija, orjentirana na tokove; (c) logistika kao orijentacija na tok cijeloga poduzeća (orijentacija na procese i vrijednosne lance); (d) logistika kao orijentacija na tok kojim se prelaze granice poduzeća (SCM). Vremensko trajanje faze (a) moglo bi biti do početka osamdesetih, faze (b) do početka devedesetih; faze (c) do početka novoga milenija. Faza (d) odnosi se na novi milenij, te osobito na stvaranje međunarodnih i globalnih vrijednosnih lanaca. Takvi suvremeni procesi obilježavaju uvjete digitalne ekonomije, koja se od lokalne pretvara u globalnu, te stoga poduzeća moraju ponovno osmisliti svoja područja aktivnosti i obuhvat svojih tržišta. Ona sada trebaju nove marketinške koncepte, nove sposobnosti i nove mogućnosti umrežavanja, kakve u uobičajenim marketinškim odjeljenjima ne bi mogli provoditi38. S obzirom na stupanj organizacijske integracije logistike u poduzeću pogodna je raščlamba u tri razvojne faze poslovne logistike39 . U prvoj razvojnoj fazi u središtu istraživačkoga zanimanja bila je distribucija gotovih proizvoda industrijskoga poduzeća do potrošača, putem vlastitih ili stranih međuuključenih prodajnih organa. U drugoj je fazi došlo do proširenja promatranja na ukupne podsustave učinaka u poduzeću, dakle, osim distribucije i na nabavu i na proizvodnju. U trećemu se razvojnom stupnju, ko37 38 39

40

41 42 43 44

načno, proširuje fokus promatranja na stupnjeve koji se nalaze ispred ili slijede iza promatranoga poduzeća u vrijednosnome lancu. Međutim, ti koncepti ne mogu se jasno razgraničiti i imaju ograničenu vrijednost objašnjenja. Stoga, različiti autori propagiraju različiti broj razvojnih stupnjeva i nisu jedinstveni u ocjeni o početku identificirane ere logistike 40. Ako se kod razvrstavanja u razvojne faze poslovne logistike kao kriteriji uzmu okviri za istraživanje predmeta izučavanja poslovne logistike, dakle, ako se osim organizacijskoga obuhvata u obzir uzme i upravljačka dimenzija, onda se može ocijeniti da se razvoj poslovne logistike izvršava opet u tri razvojne faze 41. Prva razvojna faza logistike označava funkcijsku specijalizaciju na usluge koje se odnose na materijalne i robne tokove, u smislu transportiranja, skadištenja, paletiziranja, pakiranja, komisioniranja kao i njihovog povezivanja. Praktički problemi utvrđeni su organizacijskim raščlanjivanjem uslužnih područja vezanih uz tijekove materijala i robe kao i uz jednu usporedno nižu razinu tehnologije protoka materijala i informacija. Kao odgovor na problematična presjecišta (dodirne točke) između područja nabave, proizvodnje i distribucije, na kojima se smanjivala učinkovitost i uspješnost, u svojoj drugoj fazi interpretira se logistika kao jedna šira koordinirajuća funkcija u poduzeću, ali istodobno i funkcija s kojom se prelaze granice poduzeća, za postizanje uspješnih tokova materijala i robe. Osim toga, logistika je doživjela i proširenje na dispozitivne aktivnosti planiranja i upravljanja, npr. dispozicija materijala, planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom (PPS42), dispozicija za prodaju. Ovj drugi razvojni stupanj ispunjava posredničku funkciju na putu logistike od učenja o funkciji do učenja o upravljanju (ili od čisto funkcijskoga pristupa pa do upravljačkog pristupa).

Logistiku kao upravljaštvo (menadžment) karakterizira posljednji (treći) razvojni stupanj. Mnogi znaci govore u prilog tome da je odgovor na pitanje o identitetu logistike time našao svoj završetak. U posljednju (treću) razvojnu fazu pada rođenje SCM-a, te se otvara pitanje odnosa između logistike i SCM-a.

3.2.6. SCM i poslovna logistika Iako postoje opsežne literarne analize shvaćanja sadržaja SCM-a, mnogobrojni prijedlozi definicija mogu se reducirati na dvije velike grupe stajališta43. Prva grupa autora objašnjava predmet SCM-a u izravnoj svezi s poslovnom logistikom. To se podupire kroz sinonimnu uporabu kategorije „supply chain“ za „dobavni lanac“, „opskrbni lanac“, „logistički lanac“ i „logističku mrežu“. No, ovdje posebno treba istaći definiciju Simchi-Levija, koja pokazuje da SCM ne znači samo neku inovaciju, već da je riječ o novom razvojnom stupnju unutar discipline u poslovanju poduzeća – logistike: Upravljanje opskrbnim lancem je disciplina koja se usmjerava na integraciju dobavljača, tvornica, skladišta, distribucijskih centara i prodavaonica tako da se proizvodi proizvode i distribuiraju do pravih korisnika, u pravo vrijeme, na pravom mjestu i uz prave cijene. Važno je da se to radi na način da se minimiziraju troškovi uz zadovoljenje određene razine usluge44.

Weber, 2002., str. 8 i 9; usp. Baumgarten, 2003. Kotler/Jain/Maesincee, 2002., str. 23. Schumacher, W.: Die Entwicklung der betriebswirtschaftlichen Logistik und ihr Einfluß auf das zukünftige Leistungsbild der deutschen Speditions- und Lagereigewerbes, 2. Auf., Köln, 1988., str. 18, prema: Engelsleben/Niebauer, 1997., str. 9. Schweiger, G.. Innovationsfähigkeit . Konzept und organisatorische Grundlagen einer Entwicklungsorientierten Logistik-Technologie, Wiesbaden, 1995., prema: Engelsleben/Niebauer, 1997, str. 9. Göpfert, 2006., str. 59 i nav. lit. Njem. Produktionsplanung und – steuerung, planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom. Göpfert, 2006., str. 61 i nav. lit. Simchi-Levi, D.: The Master of Design. An Interview with David Simchi-Levi, in. Supply Chain Management Review, 4. Jg., 2000., str. 74 – 80, str. 75., prema: Göpfert, 2006., str. 62. www.suvremena.hr

21


logistika Zastupnici druge grupe definicija ne postavljaju nikakav izravni odnos s logistikom. Oni interpretiraju SCM samo kao interorganizacijski menadžment poslovnih procesa, odnosno kao kooperacijski menadžment ili menadžment odnosa45. Uspoređujući obje grupe definicija treba istraživati sadržajne tokove u opskrbnome lancu: opskrbni lanac ističe se s potrebom da se artikuliraju poduzeća koja stoje nasuprot potrošaču koji je na koncu opskrbnoga lanca. Odatle se odašilju informacije o potrebama svim poduzećima koja sudjeluju u proizvodnji usluge, da bi se pokrenuli traženi tokovi materijala i robe, počev od dobivanja sirovine pa do gotovoga proizvoda i usluge. Poduzeća različitih stupnjeva stvaranja vrijednosti rade usko povezana u procesu proizvodnje usluge. Idealnotipično se s vrijednosnim lancem obrazuje: preddobavljač˝– dobavljač – proizvođač/izvorni opskrbljivač46 – trgovina – konačni potrošač. Povezujući element u tom interorganizacijskom lancu stvaranja vrijednosti, u kojem se,dakle, prelaze granice poduzeća, tvori tok dobara, informacija, novca i financija. Ali, tek temeljem funkcionirajućega toka informacija nastaju odnosi u uslugama. Razmjena informacija stvara temelj za razmjenu učinaka. Odnosi učinaka između poduzeća dokumentiraju se u toku materijala i robe kao i u pripadajućem toku novca i financija. Ako se sustavi stvaranja vrijednosti promatraju izvan ove perspektive toka, tada se kompeksnost odnosa učinaka između partnera u stvaranju vrijednosti može reducirati na tokove objekata. Deficiti u svladavanju tokova dobara, informacija, novca i financija između poduzeća su također neposredni izazivači za rođenje SCM-a. Tokovi objekata spadaju tradicionalno u područje objekata poslovne logistike. Iz toga se može zaključiti47: SCM ima svoje podrijetlo u središnjim logističkim problemima. Shvaćanja druge gru45

46 47 48

49 50

51

pe autora koji definiraju poslovnu logistiku udaljavaju se previše od središnjega sadržaja nove kvalitete menadžmenta koja se oblikovala sa SCM-om. Dakle, SCM je povezan s razvojnim procesom poslovne logistike. Označavanje „Supply Chain Management“ provodilo se za logističku dimenziju s kojom se prelaze granice poduzeća, u praksi i u znanosti. SCM stvara inovaciju u razvojnome procesu logistke. J. V. Steinacker i M. Kühner karakteriziraju SCM kao „za sada najnoviju postavku za koordinaciju i optimiranje logistike“48 . Sadržaj novosti odnosi se, prije svega, na logističku integraciju kooperirajućih poduzeća za otkrivanje mogućnosti uspješnog poslovanja na način prelaženja granica poduzeća. Pri tome se polazi od toga da su unutarnji potencijali uspjeha poduzeća već obimno iscrpljeni i da tokovi dobara, informacija, novca i financija, s kojima se prelaze granice poduzeća, otvaraju velike mogućnosti optimiranja, te se njih isplati otkrivati. Novu kvalitetu SCM-a značuju tri obilježja49: (a) interorganizacijaka perspektiva i integracija tokova dobara, informacija, novca i financija preko više stupnjeva stvaranja vrijednosti; (b) dosljedno usmjeravanje na potrebe konačnih kupaca; (c) procesni pristup. S obzirom na ovu spajajuću procjenu postoji obimno slaganje, kako to naglašavaju H. Min i J. Mentzer za disksiju o supply chain managementu u angloameričkom govornom području:50 1.

„sustavski pristup u promatranju kanala kao cjeline, te upravljanje cijelim tokom dobara od dobavljača do konačnoga potrošača;

2.

kooperativni napor za usklađivanjem i izvještavanjem unutar i izme-

đu firmi operativnih i strategijskih mogućnosti unutar konačne cjeline; 3.

fokusiranje na potrošača za kreiranje jedinstvenih i individualnih izvora vrijednosti za kupce“.

Dakle, SCM reprezentira kvalitativno novi razvojni stupanj u životnome ciklusu poslovne logistike. To je koncepcija za mreže i otkrivanje potencijala uspjeha s prelaženjem granica poduzeća s pomoću razvoja, oblikovanja, upravljanja i realizacije učinkovitih i uspješnih tokova dobara, informacija, novca i financija 51. U svakome slučaju SCM obuhvaća gotovo sva područja poduzeća, od lanca dobavljača, preko planiranja proizvodnje pa do brige za kupca. Tako nazvana SCMrješenja ili – sustavi su uglavnom softverska rješenja ili njihovi moduli. S pomoću takvih alata upravljanja procesima treba stvoriti poboljšane mreže poduzeća prema unutra i prema van52.

4. Nekoliko napomena o budućnosti poslovne logistike Već iz dosadašnjeg izlaganja jasno je da su perspektive poslovne logistike u upravljačkoj koncepciji i da je njezina budućnost određena ne samo razvojem logističkoga hardvera, nego da u velikoj mjeri ulogu igraju i softverska rješenja, budući da je riječ i o tokovima informacija unutar upravljačkoga sustava poduzeća. Stoga će se u nastavku najprije naznačiti bitne promjene u novom, digitalnom gospodarstvu, a potom dati nekoliko napomena o istraživanju budućnosti poslovne logistike prema I. Göpfert. Naime, temeljem iznesenih okvira za istraživanje predmeta izučavanja poslovne logistike i razumijevanja razvojnih stupnjeva poslovne logistike, I. Göpfert je analizirala klasične pristupe istraživanja budućnosti u logistici, odnos futuro-

Vidjeti: Cooper, M. C.; Lambert, D. M.; Pagh, J. D.: Supply Chain Management , More Than a New Name for Logistics, in: The International Journal of Logistics Management, 8. Jg., 1997., Heft 1, str. 1 – 14, str. 2, prema: Göpfert, 2006., str. 63. Engl. OEM - Original/Equipment/Manufacturer Göpfert, 2006., str. 64. Steinecker, J. V.; Kühner, M.: Supply Chain Management. Revolution oder Modewort, in: Lawrenz, O.; Hildebradnd, K.; Nenninger, M. (Hrsg.): Supply Chain Management, Wiesbaden, 2000., str. 33 – 63, str. 33, prema: Göpfert, 2006., str. 65. Göpfert, 2006., str. 65 i nav. lit. Min, J.; Menzter, J.: Defining Supply Chain Management within Marketing Strategy, University of tenessee, 1998., str. 4, cit. prema: Kotzab, H.: Zum Vesen von Supply Chain Management vor dem Hintergrund der betriebswirtschaftlichen Logistikkonzeption. Erweiterte Überlegungen, in: Wildemann, H. (Hrsg.): Supply Chain Management, München, 2000., str. 21 – 47; sve prema: Göpfert, 2006., str. 65. Göpfert, 2006., str. 65.

22

Suvremena trgovina 6(41)


logije i logistike, i novi pristup u sagledavanju budućnosti logistike53.

gističkih sustava u smislu SCM-a koje prelazi granice poduzeća, kao i ukupno-gospodarsku povezanost.

4.1. Bitne promjene u novom, digitalnom gospodarstvu

Ovo posljednje sadrži značenje logistike za osiguranje opskrbe i zbrinjavanje (logističkih) tržišta, dakle međusobno usklađivanje ponude i potražnje. Iz toga slijedi jasno uključivanje prometne logistike – dakle sustava prometa ljudi i sustava prometa dobara.

U sagledavanju budućnosti poslovne logistike treba poći od spoznaje bitnih promjena u novom, digitalnom gospodarstvu. S tim u svezi ističe se devet važnih promjena 54: (a) od jednostrano podijeljenih do općedostupnih informacija; (b) od proizvodnje za bogate do proizvodnje za sve; (c) od koncepta make-and-sell („proizvedi i prodaj“) do koncepta sense-andresponse („shvati i odgovori“); (d) od lokalne do globalne privrede; (e) od zakona prinosa koji se prima temeljem ekonomike razmjera do zakona prinosa koji se povećava temeljem ekonomike razmjera; (f ) od vlasništva do vremenski ograničenog pristupa; (g) od upravljanja poduzećem do upravljanja tržištem; (h) od masovnoga tržišta do tržišta koje sačinjavaju pojedinačni kupci; (i) od just-in-time procesa (od procesa „baš na vrijeme“) do pravovremenih, autentičnih procesa. Kao temelj za daljnje promišljanje o perspektivama logistike neka nam posluže konstatacije njemačkoga BVL-a (Bundesvereinigung Logistik e.V) o temeljnim perspektivama logistike55: Kao sustavi toka dobara logistički su sustavi isječci realnoga svijeta. Pojedinčne raščlambe su potrebne, budući da su, naposlijetku, svi gospodarski subjekti, poduzeća i domaćinstva elementi svjetske mreže toka dobara. Pri tome, u najmanju ruku, treba u obzir uzeti tri bitna aspekta i perspektive logistike: logistiku poduzeća, ulančavanje lo52 53 54 55 56 57 58 59

Temeljem iznesenih okvira za istraživanje predmeta izučavanja poslovne logistike i razumijevanja razvojnih stupnjeva poslovne logistike, I. Göpfert obradila je klasične pristupe istraživanja budućnosti u logistici i novi pristup u sagledavanju budućnosti logistike56 .

5.2. Klasični i novi pristupi istraživanja budućnosti logistike Klasični se pristupi temelje na razumijevanju logistike prvoga i drugog razvojnog stupnja, dakle prije pojave SCM-a. Iz toga slijedi koncentracija na buduća istraživanja transporta i prometnoga sektora. U SR Njemačkoj je, prema karakteru takvih radova o budućnosti logistike, riječ o trend-studijama koje daju prednost trend -predviđanju, a ne alternativnom razvoju i koje ne uzimaju u obzir diskontinu-itete pri različitim konstelacijama okružja. U povezanost između budućeg razvoja logistike koji treba očekivati i određujućih utjecajnih čimbenika se pri ovim trendstudijama najviše nije ulazilo57.

4.3. Odnos futurologije i logistike Za shvaćanje odnosa futurologije i logistike bitno je „industrijsko istraživanje budućnosti“ kao pomoćna disciplina istraživanja budućnosti. Prema H.

Wagenführu58, pod time se razumijeva osiguranje uspostavljanja povezivanja znanstvenih disciplina međusobno i stalno održavanje takve povezanosti, ili, kraće rečeno, „briga za infrastrukturu futurologije“. Ovaj autor tu uzima shvaćanje logistike iz vojnoga područja kao prvog, odnosno izvornog područja upotrebe logistike. Kod futurologistike se radi o primjeni logistike na tokove (prije svega informacijske tokove) u upravljačkome sustavu. Wagenführova logistika daje primjer za primjenu logistike u različitim znanstvenim disciplinama. U svemu tome bitno je da baš za interdisciplinarne predmete istraživanja, kao što je istraživanje budućnosti, logistika ima neizmjerno značenje, s obzirom na oblikovanje toka informacija s kojim se prelaze granice pojedinih disciplina. Sveza između istraživanja budućnosti i logistike može se zaključno shvatiti s razlikovanjem logistike u istraživanju budućnosti i istraživanjem budućnosti u logistici.

4.4. Novi pristup istraživanja budućnosti logistike Novi se pristup temelji na izučavanju budućnosti logističkoga sustava kao cjeline, a ne samo pojedinih njegovih elemenata. U tu svrhu najprije je potrebno razumijevanje logističkoga sustava u njegovim bitnim elementima i odnosima. Na temelju njih mogu se razviti logistički scenariji. U polaznom modelu poduzeće utječe i na ciljno usmjeravanje svoga okruženja (više nego što je to današnja praksa). Promatranje budućnosti okruženja pretpostavlja definiciju okruženja koje je relevantno za logistiku59. Zastupnici logistike kao znanosti o funkcijama poduzeća to će okruženje promatrati uže nego li sljedbenici logistike kao upravljačke znanosti. Budući da logistika zauzima specifični način gledanja u odnosu na su-

Berger, 2006., str. 1. Göpfert, 2006., str. 66 – 85. Kotler/Jain/Maesincee, 2002., str. 23 – 34. Basisperspektiven der Logistik, 2007., str. 1. Göpfert, 2006., str. 66 – 85 i nav. lit. Primjeri takvih studija su navedeni u: Göpfert, 2006., str. 66. Vidjeti: Wagenführ, H.: Industrielle Zukunftsforschung, München, 1970., S. 146, prema: Göpfert, 2006., str. 68. U tome su smislu zanimljiva novija istraživanja održivosti SCM – koncepata, koja su izvršili I. Göpfert i W. Welbrock (vidjeti: (a) Göpfert, I./Wellbrock, W. (2012a): Supply-Chain-Management-Konzepte: Zielerreichung, Innovationsgrad und zukünftige Herausforderungen – Ergebnisse einer Praxisstudie. In: Wolf-Kluthausen, H.(Hrsg.): Jahrbuch der Logistik 2012. Düsseldorf; (b) Göpfert, I./Wellbrock, W. (2012b): Die Entwicklung innovativer Supply-Chain-Management-Konzepte: Bedarf und Prozessmodell. In: Bundesverband für Materialwirtschaft, Einkauf und Logistik (BME) (Hrsg.): 5. Wissenschaftliches Symposium (Vidjeti: Göpfert, 2012., str. 19 i slj.). www.suvremena.hr

23


logistika stav stvaranja vrijednosti (sustav stvaranja vrijednosti kao sustav tokova objekata – sustav protoka), slijedi da je logističko okruženje po obuhvatu široko gotovo kao i ukupno okruženje poduzeća. S motrišta sustava toka treba spoznati vanjska područja i utjecajne čimbenike s tih područja. Pri tome su važna promatranja i iskustva, ali i rezultati sistematične analize odnosa između elemenata unutrašnjosti sustava i elemenata okoline sustava. Da bi se izfiltrirale aktivne snage u okolini sustava, potrebno je uzeti utjecajne čimbenike analize umrežavanja. Prognoza budućega razvoja relevantnih (aktivnih) utjecajnih područja i čimbenika pretpostavlja da se formuliraju vrijednosno neutralni i jednoznačni opisi za svako utjecajno područje i za svaki utjecajni čimbenik. Na primjer, tehnološko utjecajno područje se obuhvaća s opisima „informacijska i komunikacijska tehnologija“, „prometna tehnologija“ i „proizvodne tehnologije“. Informacije za buduće stanje kontekstnih čimbenika dobile bi se iz vanjskih izvora, kao što je, npr., Delphi 9860, i iz vlastitih studija. Konačno se mogu spojiti rezultati projekcije budućnosti u konzistentan alternativni skup stavova o budućoj okolini logistike – u logističke scenarije. Kod izvlačenja rezultata iz analize umrežavanja oni se tada dalje kreiraju. U pravilu se generiraju dva ekstremna stanja situacije, pored trend-scenarija. Ti su scenariji, npr., „globalno informacijsko društvo“, „ostajanje pri statusu quo“ i „najgori slučaj“. Načelno nije veća vjerovatnoća nastupanja trend-scenarija od nastupanja ekstremnih scenarija. Alternativne slike budućnosti preko logističkoga okružja treba prenijeti u unutarnji svijet. Ovo prenošenje procjenjuje se kao posebno kritičan korak pri općenitom predstavljanju scenario-tehnike i treba se opisati konkretizirano za logistiku. Prenošenjem eksternih scenarija na logistički sustav toka stvara se potrebna pretpostavka za geneiranje budućih rješenja poduzeća kao individualni odgovor na promijenjenu (novu) okolinu.

60

5. Zaključak Različite ranije i suvremene analize pokazuju neprestani porast značenja (važnosti) poslovne logistike. Taj porast značenja uvjetovan je sve većom potrebom traženja racionalizacija u poslovanju poduzeća i novim uvjetima i razvojem okružja poduzeća. Stoga su evoluirale i definicije poslovne logistike, bez obzira na moguće pristupe predmetu izučavanja poslovne logistike (empirijsko-induktivni ili teorijsko-deduktivni). U tome se smislu logistika promatra kao izvršna i upravljačka aktivnost, s obzirom na sustave tokova objekata, ili pak kao posebna upravljačka koncepcija. U svakome je slučaju poslovna logistika interdisciplinarna znanost. Razvojne faze poslovne logistike mogu se odrediti uzimanjem u obzir organizacijskog obuhvata i upravljačke dimenzije. U tom se smislu kao njezina najrazvijenija faza uzima SCM. Međutim, SCM se, kao menadžmentska koncepcija, može sagledavati i mimo evolucije poslovne logistike, kao međuorganizacijsko upravljanje poslovnim procesima. Smatra se da se poslovna logistika kao znanstvena disciplina pojavila u SAD-u sredinom pedesetih godina prošloga stoljaća. U Europi se znanstvene rasprave o logistici pojavljuju tek koncem šezdesetih godina, a u Hrvatskoj se prva knjiga pojavljuje i početkom osamdesetih godina. U sagledavanju budućnosti poslovne logistike klasični se pristup zasniva na trendovima. Futurologistika se odnosi na primjenu logistike u različitim tokovima i u različitim znanstvenim disciplinama. Stoga se sveza između istraživanja budućnosti i logistike može shvatiti s razlikovanjem uloge logistike u istraživanju budućnosti i istraživanjem budućnosti u logistici. Novi se pristupi u istraživanju budućnosti poslovne logistike zasnivaju na objašnjenju logističkoga sustava kao cjeline, u njegovim bitnim elementima i odnosima. Tu je važno istraživanje strukturnih čimbenika logističkoga sustava i njegova okružja. Eksterni scenariji prenose se na logistički sustav i na sustav toka. Time se stvara potrebna pret-

postavka za geneiranje budućih rješenja poduzeća kao individualni odgovor na promijenjenu (novu) okolinu.

Literatura 1.

Alt, R.: Interorganisationssysteme in der Logistik, Deutscher Universitätsverlag, Wiesbadem, 1997.

2.

Dostupno na: http://www.alexandria. usig.ch/Publicationen/23034/anmelden (pristup; 05.05.2007.).

3.

Ballou, R. H.: Basic Business Logistics, Second Edition, Prentice Hall Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1987.

4.

Basisperspektiven der Logistik, BVLBundesvereinigung Logistik e.V., Dostupno na: http://www.bvl.de/69_1 (pristup: 23.07.2007.).

5.

Berger, D.: Grundlagen des Prozeßkostenmanagement. Anwendungsgebiete der Prozeßkostenrechnung – Supply Chain Management, Dostupno na: http://www.ixwin.de/Supply_ Chain_Management.html (pristup: 15.09.2006.).

6.

Baumgarten, H.: Vorlesung Logistik – Management, Grundlagen, Trends und Strategien, SS 2003, Technische Universität Berlin, Bereich Logistik, Institut für Technologie und Management, Fakultät VIII Wirtschaft und Management, Dostupno na: http://www.fsrw.f hnon.de/Download/ Materialien/ LOG-SchwerpunktInfo.pdf (pristup: 14.04.2004).

7.

Delphi '98, Studie zur globalen Entwicklung von Wissenschaft und Technik, Dostupno na: http://www.isi. fraunhofer.de/p/Downloads/delphdoc. pdf (pristup: 17.07.2007.).

8.

Eichhorn, M.: Logistische Entscheidungen und ihre Auswirkungen : Die Unternehmenssilitation Logistic PLUS, Diss., Georg-August Universität, Göttingen, 2000.

9.

Engelsleben, T.; Niebauer, A.: Entwicklungslinien der LogistikKonzeptionsforschung, Arbeitsbericht Nr. 93 des Seminars für Allgemeine Betriebswirtschaftslehre, Betriebswirtschaftliche Olanung und Logistik, Universität zu Köln, Köln, 1997., prema: http://www.uni-koeln. de/wiso-fak/planung/download/arb93.pdf (od 06.05.2007.).

Svrha je Delfi-ja korištenje znanja više eksperata. Pri tome treba postići konsenzus kojeg ne bi trebalo sprečavati utjecajem grupe kao što je samopredstavljanje ili pak pritisak na konformnost. Područja u kojima se koristi metoda odnose se na procjenu budućega razvoja, određivanje kriterija vrednovanja i standarda ili upitnik ideja. Delfi je manje pogodan za proizvodnju ideja, budući se razvoj može preispitivati i diskutirati na temelju procjene - tako da se mogu razviti postupci za njegovu potporu ili sprečavanje. Metodu je razvio O. Helmer 1966. u SAD-u. Nazvana je Delfi jer se na izjvestan način ispituje proročanstvo: pitanja se bacaju u eter, a dani odgovori ostaju anonimni. Vidjeti: Planungsmethoden: Delphi, 2007.

24

Suvremena trgovina 6(41)


10. Göpfert, I.: Die Anwendung der Zukunftsforschung für die Logistik, in: Göpfert, Ingrid (Hrsg.); Logistik der Zukunft – Logistics for the Future, Vierte aktualisierte und überarbeitete Auflage, Verlag Dr. Th. Gabler, Wiesbaden, 2006., S. 39-87. 11. Göpfert, I.: Zukunftsforschung in der Logistik, Focus Jahrbuch, 2012., Dostupno na; http://www.burdanews.de/ media/uploads/projekt/medialine/docs/ publikationen/jb 2012/foc_jb_2012_ goepfert.pdf (pristup: 17.11.2016.), S. 1-32. 12. Issermann, H. : Logistik im Unternehmen . Eine Einführung, in: Issermann, H. (Hrsg.): Logistik: Beschäffung, Produktion, Distribution, Verlag Moderne Industrie, Landsberg/Lech, 1994., str. 21-43. 13. Klaus, P.: Jenseits einer Funktionenlogistik: der Prozeansatz, in: Issermann, H. (Hrsg.): Logistik, Beschaffung, Produktion, Distribution, Verlag Moderne Industrie, Landsberg/Lech, 1994., S. 331-348.

14. Kotler, Ph.; Jain, D. C.; Maesincee, S.. Marketing Moves, Harward Business School Press, 2002., translated in German, Campus Verlag, Frankfurt/New York, 2002. 15. Medvešček, I. (red.): Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983. 16. Pfohl, H. Ch.: Logistiksysteme, Vierte Auflage, Springer Verlag, Berlin u.a., 1990. 17.

Pfohl, H. Ch.: Logistiksysteme, Sechste Auflage, Springer Verlag, Berlin u.a., 2000.

18. Pfohl, H. Ch.; Pfohl, Petra, A.: Trends in der Logistik, in: Pfohl, H. (Hrsg.) Informationsfluß in der Logistikkette, Erich Schmidt Verlag, 1997., str. 175-189. 19. Planungsmethoden: Delphi, Dostupno na: http://www.laum.uni-hanover.de/ ilr/lehre/ Ptm/Ptm_ KreaDelphi.htm (pristup: 17.07.2007.). 20. Schweikl, T.: Neue Untersuchung zeigt: Der Stellenwert Logistik in dem Unternehmen steigt weiter, Logistra,

15.07.2015., Dostupno na: http://www. logistra.de/news-nachrichten/nfz-fuhrpark-lagerlogistik-intralogistik/ 6311/ maerkte-amp-trends/neue-untersuchung-zeigt-der-stellenwert-der-lo (pristup: 15.11.2016.). 21. Segetlija, Z.: Razvoj poslovne logistike i novi izazovi, Zbornik radova VII. Međunarodnog znanstvenog skupa „Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu“ (Segetlija, Z.; Karić, M., ur.), Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2007., str. 1-31. 22. Sremac, D.: Uvod, u knjizi: Grupa autora (red. Medvešček, I.): Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983., str. 1-6. 23. Weber, J.. Logistik- und Supply Chain Controlling, Fünfte aktualisierte und völlig überabeitete Auflage, Schäffer Poeschel Verlag, Stuttgart, 2002. 24. Woher kommt der Begriff „Logistik“, Dostupno na: http://www. muellerscience. com/ SPEZIALITAETEN/Technik/Logistik_Begriff.htm (pristup: ST 23.07.2007.).

Hrvatskoj poštanskoj banci dodijeljen Certifikat Poslodavac Partner

H

rvatskoj poštanskoj banci kao kompaniji s iznimno visokom kvalitetom upravljanja zaposlenicima po prvi je put dodijeljeno prestižno priznanje certifikat Poslodavac Partner. Razvojem i primjenom suvremenih procesa upravljanja ljudskim resursima Hrvatska poštanska banka istaknula se kvalitetom u svih pet procjenjivanih područja: strategiji, regrutiranju i selekciji, radu, motivaciji i nagrađivanju, usavršavanju i razvoju te odnosu prema zaposlenicima. Ovakvim rezultatom HPB je dokazala fokusiranost na visokoprofesionalne poslovne procese, kreiranje najboljih radnih mjesta za svoje zaposlenike, njihov stalni razvoj, praćenje i motiviranost. Tomislavu Vuiću, predsjedniku Uprave Hrvatske poštanske banke i Ivani Kovačić, direktorici Ureda za upravljanje

ljudskim resursom Certifikat Poslodavac Partner uručio je Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO. „Hrvatska poštanska banka pokazala je da su zaposlenici glavni nositelji uspjeha, a privlačenjem i zadržavanjem najboljih dokazuje da je postala poticajno mjesto za rad. HPB je vlastitim snagama razvila procese upravljanja ljudskim resursima u skladu s najboljim praksama, što posebno cijenimo“, kazao je Aleksandar Zemunić. Hrvatska poštanska banka izgradila je autentičnu organizacijsku kulturu otvorene dvosmjerne komunikacije između menadžmenta i zaposlenika. Zaposlenici HPB-a aktivno sudjeluju u najvažnijim segmentima korporativne kulture poput definiranja korporativnih vrijednosti te ključnih kompetencija. Stoga su, uz regrutaciju i selek-

ciju, odnos prema zaposlenicima i interna komunikacija u procesu certificiranja najviše vrednovani. Ivana Kovačić, direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursom HPB-a, s ponosom naglašava sustavni pristup unaprjeđenju upravljanja zaposlenicima: „Posebno smo osnažili područja usavršavanja i razvoja zaposlenika te upravljanje učinkom, mo-

tiviranje i nagrađivanje. Postigli smo izniman napredak u stvaranju poticajnog radnog okruženja i pružanju prilike za razvoj karijere unutar Banke. To je prepoznao i naš certifikator što je za nas dodatni motiv za razvoj u smjeru najatraktivnijeg poslodavca. Sve što radimo u segmentu upravljanja zaposlenicima, iznimno je važno za razvoj HPB-a, poboljšanje kvalitete usluge i zadovoljstvo naših klijenata.“ www.suvremena.hr

25


logistika

Važnost kanala distribucije u zdravstvu pišu|doc. dr. sc. Domagoj Karačić1, mr. sc. Natko Klanac2, Miomir Andrić3, dr. med.

Uvod Zdravstvo predstavlja jednu od najvažnijih djelatnosti svake države, s obzirom na zdravstvene usluge, kupce i subjekte koji sudjeluju u pružanju zdravstvenih usluga. No, zdravstveni proizvod, koji uključuje dobra i usluge koje nude zdravstvene ustanove kroz određene zdravstvene programe, ključno je ovisan o lijekovima. U logističkom lancu lijekova najvažniju ulogu imaju veledrogerije, s obzirom na uključenost svih subjekata, od proizvođača lijekova do pacijenata kao korisnika. S obzirom na način i vrstu aktivnosti te broj subjekata, veledrogerije čine dio globalnih logističkih mreža.

1. Zdravstvo kao djelatnost Po definiciji, zdravstvo je djelatnost usmjerena na zaštitu zdravlja i liječenje bolesti koju pružaju ustanove i stručnjaci zdravstvene djelatnosti (Anić, 1991.). Prema Zakonu o zdravstvenoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj (članak 24) ističe se zdravstvena djelatnost kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba pri pružanju zdravstvene zaštite, a zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici (članak 35).

U Republici Hrvatskoj farmaceutsko tržište 2014. ostvarilo je promet od 6,3 mrd. kuna godišnje (Toković, 2015, str. 145), što ukazuje na važnost farmaceutskih proizvoda u zdravstvu. Pretpostavka od koje se kreće u ovom radu jest da se daljnjom racionalizacijom logistike distribucije lijekova može utjecati na kvalitetu razvoja zdravstva u Republici Hrvatskoj. U pitanju je nalaženje optimalnih lokacija skladišta, odabir transportnih pravaca te suvremenih alternativnih transportnih jedinica.

Zdravstvo je posebna djelatnost, jer korisnici usluge te službe nisu samo dobrovoljni kupci, nego i oni koji su prisiljeni koristiti zdravstvene usluge i lijekove u svrhu liječenja.

Ključne riječi: zdravstvo, zdravstveni proizvod, distribucija lijekova, distribucijski kanali, veledrogerije

Za razliku od želje, potreba ima više opravdanja. Tako, npr., pacijent treba lijek za hipertenziju, pretila osoba tre-

26

Suvremena trgovina 6(41)

Djelatnost zdravstva čvrsto je povezana sa potrebama i željama. Zdravstveni djelatnici se u razmišljanju oko kvalitete zdravstvene usluge često pitaju: treba li korisnicima njihovih usluga sve ono što žele? No, etičnost i profesionalnost nalaže im pružanje samo onih usluga koje su zaista potrebne.

ba lijek za smanjenje apetita i gubitak tjelesne težine. Za ono što pacijenti trebaju ili žele odgovorni su i ljudi koji rade u sustavu zdravstva. Temeljna odgovornost zdravstvenih djelatnika leži u kvalitetnoj brizi za pacijente. U sustavu zdravstva temeljna su pitanja tko su „kupci“ zdravstvenih usluga i tko sve sudjeluje u tome sustavu. Na slici 1. prikazani su subjekti u zdravstvu koji djeluju na tržištu usluga zdravstvene skrbi. Generalno se utjecaji na zdravstvo mogu razmatrati analizom čimbenika, u koje spadaju: • interesne skupine – dobavljači, uprava, klijenti, liječnici, poslodavci, • čimbenici okoline – zakonodavni, društveni, tehnološki, ekonomski, konkurencija, • društvo u cjelini.

Interesne skupine predstavljaju svaku skupinu s kojom zdravstvena ustanova želi uspostaviti poslovne odnose. To mogu biti pacijenti, liječnici kojima je zanimljiv tip te zdravstvene ustanove, socijalne službe za neke programe za adolescente, osiguravajuća društva, organizacije koje pružaju programe zdravstvene skrbi ili ustanove s kojima se sklapaju ugovori za medicinu rada i sl. U posebnu skupinu spadaju dobavljači, koji predstavljaju tvrtke koje prodaju lijekove i laboratorijsku opremu, ili tehničke službe. Za neke bolnice liječnici su klijenti i to npr. liječnici izvan bolnica, koje su u ovom slučaju onda ustanove koje pružaju širu uslugu. No, liječnici mogu biti i dioničari ili vlasnici, npr., jedne bolnice. Ekonomski fakultet u Osijeku Auto Zubak d.o.o. Sesvete 3 Pliva d.d. Zagreb 1

2


Bolnice

Ministarstvo

Socijalni radnici Poslodavci

Društvo

Škole

Liječnici

ZDRAVSTVENI SUBJEKTI

Liječnici koji rade

Zaposlenici

Liječnici koji ne rade

Osiguravajuća društva Medicinske sestre

Sudstvo

Izvor: Berkowitz, E. N.: Essentials of Health Care Marketing, Aspen Publishers, 1996., str. 10.

Slika 1. Tržište organizacija zdravstvene skrbi.

U drugim organizacijama liječnicima, koji su zaduženi za kirurške sale ili sale za hitnu pomoć, su zanimljivi dobavljači te opreme. Na čimbenike okoline zdravstvena ustanova nema puno utjecaja. Tako, npr., zdravstvena ustanova ne može utjecati na trend starenja stanovništva, ali može razviti marketinšku strategiju koja će odgovarati potrebama tog trenda. Isto tako, u čimbenike okoline spada zakonska regulacija zdravstvene djelatnosti. Ni u jednoj se ustanovi ne može provoditi niti bilo koji program bez poštivanja zakonskih propisa. Socijalni čimbenici uključuju demografske i kulturne trendove na koje zdravstvene ustanove moraju biti osjetljive. Potreba za zaštitom zdravlja je jedna od najelementarnijih čovjekovih potreba, pored potrebe za hranom i pićem. Velika je frekvencija ljudi u zdravstvenim ustanovama koji traže prevenciju, od opće medicine do različitih specijalnosti.

2. Usluga i lijekovi u zdravstvu Kada se razmatraju zdravstvene usluge i lijekovi, potrebno je odrediti što je, zapravo, proizvod u zdravstvu. U usporedbi s ostalim djelatnostima, prije svega gospodarskim, vrlo je teško precizno utvrditi što je proizvod u zdravstvu. Primarno je to lijek kao najvažniji proizvod, koji definira tržište farmacije, ali i od kojeg počivaju daljnje korelacije između subjekata u zdravstvu. Međutim, smatra se da je zdravstveni proizvod, zapravo, usluga kroz koju indirektno dolaze lijekovi kao uobičajeni oblici proizvoda koji se trebao proizvesti. Lijek je svaka tvar ili kombinacija tvari, koje su proizvedene i namijenjene za liječenje ili sprječavanje bolesti kod ljudi ili životinja, radi postavljanja dijagnoze, obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe njihovih fizioloških funkcija, kao i postizanje drugih medicinskih i veterinarski opravdanih ciljeva (Zakon o lijekovima, NN 90/14).

U potražnjj i potrošnji lijekova bitno je da li se traže na temelju recepta (liječnika, stomatologa), na zahtjev zdravstvene ustanove, ili se kupuju bez recepta. Osim toga, kod nekih se lijekova primjenjuju i posebni zakonski propisi (traže se posebne dozvole). Lijekovi spadaju u tzv. zdravstveni proizvod. Dok se u prošlosti govorilo da je zdravstveni proizvod medicinski postupak koji izvodi medicinsko osoblje, danas se naglašava da zdravstveni proizvod uključuje dobra i usluge koje nude zdravstvene ustanove kroz određene zdravstvene planove, dogovorene i odobrene od strane treće strane koja najčešće plaća taj proizvod. Bolnice nude širok raspon usluga i dobara. Veće bolnice nude na stotine, ako ne i tisuće različitih postupaka. Naravno, u dodatku one nude i različite proizvode poput lijekova, ishrane, uređaja, itd. To se može nazvati proizvodni miks neke zdravstvene ustanove, jer se radi o kombinaciji usluge, proizvoda i ideja. Dakle, proizvod u zdravstvu može se odnositi na bilo koji proizvod ili uslugu (to se može usporediti s tzv. turističkim proizvodom). Proizvod (u doslovnom smislu riječi) je nešto što je opipljivo, temeljeno na jednokratnoj kupovini, a usluga je rezultat procesa koji traje. Osim lijekova, u potrošačke zdravstvene proizvode (npr. u SAD-u) ubrajaju se i neki proizvodi koji spadaju u kućanske potrepštine (poput paste za zube ili prezervativa, te pomoćnih ljekovitih sredstava, medicinske i terapeutske opreme i sl.), koji se kupuju u ljekarnama bez posebne preporuke liječnika. Uslugu je teško konceptualizirati, kvantificirati; ona je neopipljiva i nejasna za korisnikovu procjenu, osobito u us-

poredbi s opipljivim proizvodom. Usluga je puno osobnija, pogotovo u zdravstvu. Poseban problem je ocjena kvalitete zdravstvene usluge. Usluga je nedjeljiva od proizvođača, jer je isporučena na određenom mjestu. Ona je kratkotrajna, ne može se pohraniti i nema tzv. preostale vrijednosti. Kao korisnik zdravstvene usluge može se pojaviti svaki stanovnik. No, korisnik nije i naručitelj, a odluka o primitku usluge može biti donesena od nekog drugog u ime pacijenta ( npr. članova porodice). Zbog svega toga zdravstvenim organizacijama je u interesu okrenuti se širokom krugu kupaca, uključujući pacijente, liječnike (zbog mogućnosti upućivanja u druge ustanove i na druge medicinske procedure), zaposlenike i druge ljude i organizacije koje mogu nabavljati i naručivati dobra i usluge. Zato i je identifikacija potencijalnih korisnika u zdravstvu puno teža nego u drugim uslužnim granama. Također, zbog velikog broja raznovrsnih potrošača postoji problem kako ih sve zadovoljiti, jer svi oni imaju različite potrebe, želje i zahtjeve. Korisnik određene zdravstvene usluge u ustanovi vremenom postaje klijent te ustanove. Odnos s klijentom uključuje osobne i dugotrajne odnose. S tim u svezi vidljivo je da je današnje zdravstvo sve skuplje i da sredstva koja osigurava država postaju nedovoljna. Stoga se i zdravstvo okreće tržištu, pa je jedini način boljeg funkcioniranja zdravstva je u poboljšanju kvalitete te u diferencijaciji ponude. Slijedom toga izdiferencirala su se dva vlasnička odnosa, državni i privatni. Posebne probleme , vezane uz troškove zdravstva, predstavlja pojava onih bolesti, koje su povezane s vrlo skupim istraživanjima. Također, pojavljuwww.suvremena.hr

27


logistika ju se problemi širenja postojećih bolesti (karcinomi, kardiovaskularne bolesti, zarazne bolesti, bolesti nastale kao rezultat manjka u prehrani i sl.), usprkos činjenici što se stalno razvija medicinska znanost i postoje brojna dostignuća na tom planu. Nadalje, sve veći dio stanovništva traži zdravstveno zbrinjavanje i zdravstveno osiguranje (osobito je ranije bilo nezbrinuto poljoprivredno stanovništvo), a sve je više i starijeg stanovništva, koje je u pravilu intenzivniji korisnik zdravstvenih usluga. No, i razvoj medicinske znanosti dovodi do novih dijagnostičkih i terapeutskih metoda koje povećavaju zdravstvenu potrošnju (poput laporoskopije, CT-a, NMR-a). Određivanje cijena zdravstvenih usluga, kao i lijekova, je jedan od najvažnijih problema, jer su cijene zdravstvenih usuga i lijekova bitne za krajnje korisnike. Dakako, pri određivanju cijena značajnu ulogu ima i država zbog sufinanciranja zdravstva. Proces donošenja odluka o definiranju cijene zdravstvenih usluga prikazan je na slici 2. Definiranje cijena je vrlo složen postupak, pogotovo ukoliko je veća konkurencija na tržištu, jer se tada i cijene češće mijenjaju. No, u zdravstvu se javljaju i monopoli koji diktiraju cijene, pa su bitne i mjere (zakoni) protiv ograničavanja konkurencije. Naročito je to uočljivo kod lijekova i sanitetskog materijala. Pitanje definiranja cijena lijekova i zdravstvenih usluga značajno je osobito zbog postojanja dva vlasnička odnosa u ponudi usluga i načina financiranja tako pruženih usluga. S obzirom da u Republici Hrvatskoj još uvijek nije stvoreno tržišno okruženje (hibrid javnog i privatnog tržišta), pojavljuju se određene nedorečenosti u sustavu ponude zdravstvenih usluga. Posljedica toga su određene ne-

28

Suvremena trgovina 6(41)

Definiranje ciljeva Kalkulacija (troškovi)

Istraživanje i analiza konkurencije (cijene iste ili slične usluge) Određivanje strategija i metoda formiranja cijena Definiranje konačne cijene Izvor: Mihajlović, B., Kostić, N.: Menadžment u zdravstvu, Čigota, Beograd, 2005., str. 14.

Slika 2. Proces donošenja odluke o definiranju cijene zdravstvenog proizvoda.

racionalnosti i veći troškovi. U hrvatskom zdravstvenom sustavu nisu se ranije koristile neke posebne strategije. Krajnji korisnici zdravstvenih usluga nisu znali cijene usluga prije nego što su ih primili. Liječnik je rijetko uzimao u obzir cijene kada je određivao terapiju. Zbog tih razloga zdravstvo je davalo samo nekoliko mogućnosti zdravstvenim subjektima koji su pružali usluge pacijentima, a tražilo se i da budu konkurentni s cijenom. S druge strane, manji pružatelji usluga su morali uključiti strategiju cijena u svoje poslovanje radi održivosti. Svakako, polazište i za formiranje cijene zdravstvene usluge je kretanje veličine dohotka, odnosno kupovna moć korisnika. No, važno je o kakvoj je usluzi riječ, tko je korisnik usluge i kakvu uslugu traži, koliko je spreman platiti, želi li prestiž i sl. S druge pak strane, na određivanje cijene zdravstvene usluge utječu, svakako, troškovi (u distribuciji lijekova važna je, stoga, logistika te distribucije) i konkurencija. No, utjecaj na definiranje i formiranje cijene tu imaju i mjere ekonomske politike države, a važan je i psihološki aspekt pružanja zdravstvene usluge (koji je povezan s odlukom korisnika koliko je spreman nešto platiti, i kome).

Dakako, u procesu donošenja odluke odabiru zdravstvene usluge od strane korisnika, važna je ne samo visina cijene, nego i stručnost i diskrecija liječnika i osoblja, odnos liječnika i osoblja prema pacijentu, kao i povjerenje u liječnike, osoblje i ustanovu.

3. Distribucijski kanali u zdravstvu i distribucija lijekova U pružanju zdravstvenih usluga zdravstvene ustanove trebaju odlučiti koliko je drugih organizacija potrebno u distribuciji njihovog proizvoda ili usluge, odnosno kojim distribucijskim kanalima njihova usluga dolazi do korisnika (vidjeti: Berkowitz, 1996.). Izravni kanal je onaj u kojem nema posrednika između proizvođača i zadnjeg korisnika. Primjer izravnog kanala u zdravstvu je primarna zdravstvena zaštita kod koje postoji izravni odnos između liječnika i pacijenta (Proizvođač → Korisnik). Neizravni kanal zahtijeva posrednike između proizvođača i krajnjeg korisnika. Primjer za to su lijekovi i potrepštine za zdravstvene ustanove. (Proizvođač → Veletrgovina → Maloprodaja → Korisnik).

Također, tercijarna, pa i sekundarna zdravstvena zaštita su primjer kanala s više posrednika (Klinički bolnički centar → Opća bolnica → Specijalist → Liječnik opće medicine → Pacijent). Navedeni sudionici u kanalu ispred kliničkog bolničkog involvirani su u ranijim stadijima dijagnoze, intervencija i skrbi. Uloga posrednika je da približi proizvod ili uslugu korisniku. Tako, na primjer, liječnik opće medicine može ponuditi svojim osiguranicima uslugu da im je na raspolaganju 24 sata i po potrebi dolazi im u kućne posjete, uz određenu nadoknadu. Dakako, posrednici su potrebni i industriji lijekova i medicinskog potrošnog materijala, kako bi njihovi proizvodi došli do krajnjih korisnika. Osobe zadužene za upravljanje distribucijom trebaju odlučiti kako će biti usluga dostupna korisnicima. To uključuje odgovore na dosta pitanja vezanih uz broj ambulanti i zdravstvenih stanica pri nekom domu zdravlja. Bolnice moraju razmišljati o dobivanju liječnika koji će im slati pacijente. U strategiji distribucije usluga zdravstvene zaštite bitna je podjela na intenzivnu, selektivnu i ekskluzivnu. Oduka o korištenju jedne od navedenih strategija dosta je ovisna o samim korisnicima i njihovoj spremnosti na troškove. Intenzivna distribucija je karakteristična za primarnu zdravstvenu zaštitu, kada pacijent ima svog liječnika koji mu je stalno i bez velikih ograničenja na raspolaganju. Suprotna intenzivnoj je ekskluzivna distribucija, kada je usluga ponuđena na jako malo mjesta. U zdravstvu ta vrsta distribucije obično pripada visokospecijaliziranim ustanovama. Selektivna distribucija je u zdravstvu na razini bolnica. Često neke specijalizirane bolnice zbog dobrog


ugleda i potražnje za njihovim uslugama otvaraju određene programe u drugim mjestima. U distribuciji lijekova bitna je njezina logistika. Posebna se pažnja ovdje treba posvetiti određivanju razina i broja skladišta. Pri određivanju razina i broja distribucijskih centara u obzir se uzima šire zemljopisno područje (optimumi se traže na razini šire regije).

4. Veledrogerije u kanalu distribucije lijekova i medicinskih proizvoda Veledrogerije su pravne osobe koje organiziraju promet lijekova i medicinskih proizvoda na veliko. U distrubucijskom kanalu farmaceutskih proizvoda sudjeluju proizvođači lijekova, veledrogerije, ljekarne i krajnji potrošači – pacijenti. No, uloga veledrogerija je i u opskrbi ostalih zdravstvenih institucija. Prema Zakonu o lijekovima (NN 90/2014.) veledrogerije mogu nabavljati lijekove od proizvođača lijekova i medicinskih proizvoda na domaćem ili inozemnom tržištu te od drugih veledrogerija. Veledrogerije u Republici Hrvatskoj mogu dostaviti i prodavati lijekove i medicinske proizvode sljedećim subjektima: ljekarnama, bolnicama, liječničkim i ostalim propisanim vrstama ordinacija, optičarskim prodavaonicama, zavodima za javno zdravstvo, ostalim specijaliziranim veletrgovcima i prodavaonicama iz područja zdravstva te ostalim veledrogerijama. Najveći kupci su bolnice, s obzirom da imaju veliki dnevni intenzitet potrošnje lijekova i medicinksih proizvoda. U poslovanju veledrogerija važno je da se mora poštivati zakonska regulativa uvje-

ta skladištenja i transporta lijekova ili medicinksih proizvoda na veliko. U logističke troškove kod veledrogerija spadaju: troškovi unutarnjeg i vanjskog transporta, troškovi skladištenja, troškovi realizacije narudžbi, troškovi pakiranja i troškovi pretovara i konsignacije. Na uspješnost u poslovanju veledrogerija djeluju vanjski i unutarnji čimbenici. Od vanjskih čimbenika posebno značenje za veledrogerije ima razvijenost farmaceutske industrije, razvijenost ponude, konkurencija u prodaji, cijene, mjere ekonomske politike države i sl. Unutarnje čimbenike poduzeća čine: organizacijska kultura i identitet poduzeća, koncepcije upravljanja i nagrađivanja zaposlenika, informatičko-tehnološka razvijenost poduzeća i dr. Pozicije veledrogerija unutar konkurentskog tržišta se izmjenjuju uslijed promjena vanjskih i unutarnjih čimbenika poduzeća. One se odražavaju na odnose sa stalnim i novim kupcima kod kojih se također događaju promjene. Kao kupci veledrogerija ljekarne i bolnice ovisne su o ekonomskoj snazi svojih kupaca. Od vanjskih čimbelika posebno treba istaknuti zakonske odredbe koje imaju za svrhu racionalizaciju troškova zdravstva. U Republici Hrvatskoj postoji velika konkurencija među veledrogerijama, s obzirom da postoje četiri veledrogerije koje drže glavninu tržišta lijekova i medicinskih proizvoda. To su: Phoenix Farmacija, Medika, Oktal Pharma i Medical Intertrade. Glavna veledrogerijska skladišta smještena su u Zagrebu, a sva ostala skladišta lijekova su ručna i po obujmu znatno manja. U upravljanju zalihama poseban problem predstavlja nalaženje optimalnih zaliha, jer lijekovi i medicinski proizvodi mo-

raju biti dostupni na tržištu u svakom trenutku. Distribucijski učinci veledrogerija mogu se izraziti osobito kao: prijeđeni kilometri u distribuciji lijekova, broj ljudi angažiranih u distribuciji, broj dostava lijekova do kupca te broj narudžbi koje se izvrše tijekom godine. Nevezano za navedene parametre Europska unija je propisala ulogu i aktivnosti veledrogerija s dobrom distribucijskom praksom, s obzirom na specifičnosti proizvoda – lijeka i potrebu koju imaju krajnji korisnici (Toković, 2012.). Shodno tome, veledrogerije moraju osigurati optimalan distribucijski lanac u kojem lijekovi moraju biti dostavljeni bez obzira na cijenu, količinu, frekventnost i u skladu s propisanom regulativom institucija. Kao poslovni subjekti veledrogerije predstavljaju vrstu industrije u zdravstvu koja ima važne učinke na funkcioniranje zdravstva i na poboljšavanje zdravstvenih usluga.

logističko-distribucijskih načela. S obzirom na sve izraženije aktivnosti unutar konkurencije veledrogerija u zdravstvu, vidljivo je da veledrogerije imaju sve značajniju ulogu u svakodnevnom radu zdravstvenih institucija, ali i značajan utjecaj na poboljšavanje razvoja kvalitete zdravstva u Republici Hrvatskoj.

Literatura 1.

Anić, V. (1991). Rječnik hrvatskog jezika, Zagreb: Novi liber.

2.

Berkowitz, E. (1996). Essential of Health care Marketing, Burlington: Jones and Bartlett Publishers.

3.

Kesić, T. (1999). Ponašanje potrošača, Zagreb: Adeco.

4.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Narodne novine, Br. 137/13.

5.

Zakon o lijekovima, Narodne novin , Br. 90/14.

6.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Narodne novine, Br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16.

7.

Merriman, C. & Barlow, C. (2003). Lessons learned? Why healthcare sales is more important than ever. Healthcare Marketing Report [available at: http:// www.hmrpublicationsgroup.com/Healthcare_Marketing_Report/, access June 05, 2010]

8.

Mihajlović, B. & Kostić, N. (2005). Menadžment u zdravstvu, Beograd, Čigota.

9.

Previšić, J. & Ozretić-Došen, Đ. (1999). Međunarodni marketing, Zagreb: Masmedia.

5. Zaključak Zdravstvo je posebno složena djelatnost i djelatnost od interesa za svaku državu. Za njegovo funkcioniranje osobitu važnost ima distribucija zdravstvenih proizvoda odnosno logistika te distribucije. Posebnu ulogu u funkcioniranju kanala distribucije u zdravstvu imaju veledrogerije. To je, s jedne strane, uvjetovano njihovim položajem u kanalu distribucije, mogućnostima njihovog djelovanja na uspostavljanje opskrbnoga (logističkog) lanca i sniženje ukupnih troškova, a s druge strane važnost zdravstva za svaku državu s njezinim zakonskim propisima i mjerama ekonomske politike. Iz ovoga rada proizlazi zaključak da je još jednom potvrđena univerzalna primjenjivost

10. Segetlija, Z. (2008). Uvod u poslovnu logistiku, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku. 11. Toković, K. (2012). Racionalizacija logističke distribucije lijekova u Republici Hrvatskoj, Rijeka: Futura. 12. Toković, K.; Pavlić-Skender, H. (2015): Primjena logističkog pristupa u poslovanju veledrogerija, Zagreb: Poslovna izvrsnost, Vol. 9, Br. ST 2/2015., str. 143 – 158. www.suvremena.hr

29


logistika

Prijevoz robe pod temperaturno kontroliranim uvjetima

L

ogistika u današnje, moderno doba, podrazumijeva više vrsta prijevoza (cestom, morem, zrakom, željeznicom) i općenito koordinaciju svih kretanja proizvoda, materijala i robe u organizacijskom, fizičkom i informacijskom smislu, a koji se razlikuju ovisno o vrsti robe koja se prevozi. Kroz sve veću svijest potrošača i kupaca dolazi do sve većih zahtjeva vezanih uz kvalitetu vozila te pridržavanje strogih pravila prije, tijekom i nakon prijevoza. Naravno, uz kupce i potrošače, transporterima dodatne izazove stvaraju sve češći pokušaji krađe robe, terorističke prijetnje te problemi na rutama kojima se kreću imigranti. Svako vozilo koje je određeno za prijevoz bilo prehrambenih, farmaceutskih i ostalih proizvoda i materijala, mora biti adekvatno opremljeno sustavom za praćenje vozila i komunikaciju, sustavom za zaključavanje vozila (kako tvorničkom tako i dodatnom

30

Suvremena trgovina 6(41)

opremom) te mnogim ostalim zahtjevima vezanim uz zaštitu i stabilnost proizvoda. Posebna pažnja posvećuje se pravilnom održavanju, čišćenju vozila i procjeni rizika koji mogu biti interne i eksterne naravi. Vozila se moraju redovito održavati prema planu održavanja te čistiti vozila prije ili nakon transporta, ovisno o robi koja se prevozi/la, dok se oprema mora redovito kalibrirati. Navedene aspekte, potrebno je kontinuirano pratiti kroz sustave upravljanja kvalitete, sigurnosti hrane i dobrih distribucijskih praksi. Transportne kompanije koje svojim poslovanjem provode tj. zadovoljavaju zahtjeve normi, standarda i smjernica najboljih praksi u prijevozu roba, certificirane od vodećih svjetskih certifikacijskih kuća ostvaruju značajnu prednost nad konkurencijom. Često su takvi zahtjevi uvjet za realizaciju poslovne suradnje u domaćem i međunarodnom prijevozu proizvoda.

Koliko je važno posjedovati sustav za praćenje vozila tj. proizvoda, pokazuje i činjenica da je u prošlosti nuđen isključivo kao dodatna usluga i to od rijetkih transportnih kompanija, a danas je praktično standard u domaćem i međunarodnom prijevozu, a sve u svrhu sigurnosti, zaštite i nadzora proizvoda tijekom prijevoza. Uz zahtjeve za praćenje vozila, jedan od glavnih zahtjeva kupaca je praćenje temperature prilikom prijevoza uz vremenski definirane izvještaje (alarme) o temperaturnoj devijaciji, kako bi se moglo preventivno djelovati u bilo koje doba dana ili noći. Pojedini sustavi nude obje opcije što u konačnici olakšava nadzor kompanijama koje ih koriste. Komunikacija između vozača, disponenata i kupca usluge mora biti na najvišoj mogućoj razini, kako bi se u bilo koje doba dana ili noći, moglo preventivno djelovati odnosno održati integritet proizvoda.

Sve navedene mjere kontrole, nadzora i praćenja transportne kompanije provode kroz implementirane sustave upravljanja. Ovisno o vrsti proizvoda, transportne kompanije implementiraju međunarodno priznate norme i standarde kao što su HACCP, ISO 9001:2015, ISO 14001:2015, IFS Logistics, GDP i sl.. Prednosti kompanijama od uvođenja navedenih sustava vide se kroz precizno definirane organizacijske odgovornosti i ovlaštenja, kvalitetnije upravljanje procesima te neovisne nadzore certifikacijskih kuća uz pomoć kojih se kontinuirano unapređuju. Kada govorimo o procesima kompanije obuhvaćenim sustavima upravljanja, mislimo na organizaciju i upravljanje, dokumente i zapise, ljudske resurse, održavanje, nabavu, prodaju, transport, samokontrole, komunikaciju s


kupcima, upravljanje rizicima, klasifikaciju, obranu hrane i ostale procese ključne za kvalitetu i sigurnost. Međutim, nije dovoljno posjedovati opremljenu flotu vozila i najmoderniju tehnologiju, ako osobe koje se istom koriste, nisu adekvatno osposobljene. Zato je iznimno važno, kontinuirano provoditi osposobljavanja (teoretska i praktična) osoba vezana uz pravilno rukovanje vozilom, pridržavanja tj. poštivanja posebnih zahtjeva kupaca usluge kao što su temperaturni zahtjevi proizvoda i obrana od ostalih potencijalnih prijetnji. Ulazna, redovna i izvanredna osposobljavanja u transportnim kompanijama provode rukovoditelji za Osiguranje kvalitete i članovi tima. Njihova je zadaća povećati svijest i znanje svih sudionika u lancu opskrbe o pravilnom izvođenju i pridržavanju svih zakonskih i ostalih zahtjeva za prijevoz. Kontinuirana osposobljavanja su ključni faktor u

prijevozu prehrambenih, farmaceutskih i ostalih proizvoda. Uz sve opisano, dolazimo do potpune kontrole prijevoza odnosno znamo gdje se nalazi vozilo koje prevozi robu, kronološki slijed aktivnosti prije, tijekom i nakon prijevoza, temperaturno stanje u tovar-

nom prostoru prije, tijekom i nakon prijevoza, sljedivost elemenata prijevoza i sl.. Zato mi je iznimno drago obavljati poslove Menadžera kvalitete u transportnoj kompaniji Primacošped d.o.o. koja opredjeljuje značajne resurse za zadovoljenje svih zahtje-

va kupaca i potrošača te osiguranje kvalitete, sigurnosti hrane i poštivanja smjernica dobre distribucijske prakse u prijevozu lijekova za ljudsku upotrebu. Pripremio: Dario Stanko, Menadžer Kvalitete

www.suvremena.hr

31


logistika

Logistika u nastavnim programima stručnih i specijalističkih diplomskih studija na veleučilištima u Požegi, Rijeci i Gospiću piše| dr. sc. Drago Pupavac, prof. v.š.1

1. Uvod U gospodarskom smislu logistika je integralni dio svakog poduzetničkog projekta, a učinkovit logistički sustav jedna je od osnovnih pretpostavki za postizanje poslovnih ciljeva. Tehnološki procesi u proizvodnji usavršeni su i optimizirani, a mogućnosti značajnijih ušteda moraju se tražiti izvan same proizvodnje, u području logistike. Stručno i strukturirano upravljanje opskrbnim lancem otvara dodatne mogućnosti ušteda u logističkim troškovima, stvara pretpostavke za postizanje zadovoljstva kupaca, što u konačnici rezultira povećanjem prodaje i ukupne dobiti poduzeća. Pojedinačni ciljevi upravljanja logističkim aktivnostima poduzeća su snižavanje troškova, rast dostupnosti robe na tržištima, smanjenje nezadovoljstva kupaca, otklanjanje uskih grla u lancu opskrbe, promicanje kooperacije i koordinacije među članovima lanca, skraćivanje vremena svih operacija u opskrbnom lancu, učinkovito upravljanje zalihama, te očuvanje konkurentnih prednosti u percepciji ciljanih tržišnih segmenata. Kao znanost i kao aktivnost logistika se vrlo brzo razvijala i afirmirala u svim gospodarskim sektorima tijekom prošloga stoljeća. U početnim stadijima razvitka logistike dominirali su vještina i iskustvo, koji su u kasnijim stadijima svoje dominantno mjesto prepustili znanosti, znanstvenim spoznajama i teorijama. Logistika kao znanost sadrži sve relevantne elemente svih vrsta specijalističkih logistika kao što su primjerice: tgovinska

32

Suvremena trgovina 6(41)

logistika, prometna logistika, poduzetnička logistika i sl. Logistički fenomeni danas se u Hrvatskoj izučavaju na brojnim veleučilišnim i sveučilišnim studijima. U ovome napisu prezentirat će se kolegij Logistika koji se izvodi na stručnim i specijalističkim studijima na veleučilištima u Rijeci, Požegi i Gospiću. U skladu s tim u ovome radu predstavit će nastavni programi logistike na stručnim studijima trgovine, prometa i poduzetništva na Veleučilištu u Požegi, Veleučilištu u Rijeci i Veleučilištu „Nikola Tesla“ u Gospiću, te nastavni programi logistike na specijalističkim diplomskim studijima trgovine, prometa i poduzetništva na Veleučilištu u Požegi i Veleučilištu u Rijeci. Na Veleučilištu „Nikola Tesla“ u Gospiću ne izvode se specijalistički studiji. Na kraju rada bit će prezentiran prijedlog programa logistike za novi stručni studij održivog agrarnog turizma na Veleučilištu u Rijeci koji se namjerava izvoditi u Pazinu.

2. Logistika u programima stručnih i specijalističkih studija U nastavku ukratko opisujemo sadržaj logistike u nastavnim programima na stručnim i specijaliziranim studijima analiziranih veleučilišta.

1 2

2.1. Logistika u programima stručnih studija tgovine Naziv kolegija: Logistika. Kolegij nosi studentu 3 ECTS boda2. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: pohađanje nastave 1 ECTS bod i kontinuirana provjera znanja (kolokviji) 2 ECTS boda. Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja (2+0). Cilj ovoga kolegija je stjecanje znanja o suvremenim strategijama upravljanja poslovnim procesima, o značenju sustavnog pristupa upravljanju i mjerenju učinaka pojedinih poslovnih rješenja. Ishodi učenja su usmjereni i na postizanje kompetencija u smislu da student može: – interpretirati značaj poslovne logistike za poslovanje poduzeća u suvremenim tržišnim uvjetima, – prosuditi značaj primjene sustavnog pristupa za optimizaciju logističkih podsustava poduzeća, – odabrati sadržaj logistike u različitim organizacijskim dijelovima poduzeća, – kritički prosuditi obilježja logističke koncepcije poduzeća, – preporučiti optimalno kombinacijsko – koordinacijsko djelovanje logističkih podsustava poduzeća, – obrazložiti značaj poduzeća za logističke usluge kao tržišnih pomagača.

Veleučilište u Rijeci ECTS – European Credit Transfer System, tj. Europski sustav za prijenos i prikupljanje bodova.


2.2. Logistika u programima stručnih studija poduzetništva

2.3. Logistika u programima stručnih studija prometa

Naziv kolegija: Logistika u poduzetništvu. Kolegij nosi 5 ECTS bodova.

Naziv kolegija: Prometna logistika. Kolegij nosi 4 ECTS boda.

Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: nastava 2 ECTS boda, kontinuirana provjera znanja 2 ECTS boda i završni ispit 1 ECTS bod.

Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: nastava 1,5 ECTS bod, kontinuirana provjera znanja 1,5 ECTS bod i završni ispit 1 ECTS bod.

Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja i seminara (2+2). Cilj kolegija: stjecanje znanja o važnosti, ulogama i zadaćama sveukupne logističke potpore poduzetničkom poslovnom sustavu, ovladavanje vještinom spoznavanja važnosti dobre, pravodobne, racionalne i učinkovite logističke potpore, potrebne za uspješno realiziranje poduzetničkih pothvata.

Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja i seminara (2+1). Cilj kolegija je upoznavanje s elementima logističkog sustava, s procesima i logističkim djelatnostima koje su u svezi s transportom i prometom, upoznavanje načela poslovne i prometne logistike, ovladavanje suvremenim logističkim koncepcijama i strategijama, te razmijevanje brzine, sigurnosti i racionalnosti u prometu.

Temeljem ishoda učenja student može: – pravilno interpretirati pojam i temeljna načela logistike, – opisati razvoj i trendove u logistici, – opisati suvremeno poimanje logistike u poduzeću i poduzetništvu, – definirati logističke čimbenike uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća, – definirati normizaciju, ciljeve normizacije i vrste normi, – upoznati način djelovanja Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), te ju usporediti s normizacijom u RH, – opisati i interpretirati sustav kvalitete, – analizirati ISO norme, – definirati upravljanje zalihama i vrste zaliha, – opisati prometnu logistiku, analizirati osnovne kriterije za izbor prijevoznih sredstava i analizirati pojedine grane prometa u prometnoj logistici, – opisati i interpretirati suvremene prometne sustave u prometnoj logistici, – definirati logističke djelatnosti u vezi s transportom i skladištenjem, – interpretirati upravljanje skladištima u logističkom sustavu, – usporediti suvremene logističke strategije i koncepcije, – definirati upravljanje opskrbnim lancem, – opisati informacijske sustave kao logističku potporu poduzetničkom poslovanju.

Ishodi učenja student je osposobljen da može: – pravilno i na sustavan način obrazložiti temeljne pojmove logistike i distribucije kao i njihov sadržaj, – opisati ulogu i važnost kanala distribucije, – analizirati značaj logistike i distribucije, – opisati ciljeve i zadatke tijeka narudžbi, – opisati interpretirati pojam skladišta i zadatke skladišne službe u logističkom sustavu, – definirati pojam i veličinu zaliha, – analizirati važnost primjene paleta i kontejnera u prijevozu robe, – analizirati važnost pojedinih vrsta prijevoza i njihovu povezanost u logističkom sustavu, – interpretirati važnost informacijskog i komunikacijskog sustava poduzeća, – definirati pojam opskrbnog lanca kao oblika logističke i distribucijske strategije.

2.4. Logistika u programima specijalističkih studija trgovine Naziv kolegija: Logistika trgovinskog poslovanja. Kolegij nosi 6 ECTS bodova. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: pohađanje predavanja i seminara 0,5 ECTS boda (pojedinačni i timski rad), priprema i prezentacija praktičnog problema 1,5 ECTS bod, priprema i polaganje kolokvija 4 ECTS boda.

Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja i seminara (2+2). Studenti pojedinačno ili u timu o okviru vježbi i obradom case studiea rješavaju primjere iz prakse logističkog poslovanja, te prezentiraju seminarski rad i sudjeluju u diskusiji o izloženoj problematici. Cilj kolegija je upoznati studente s novim načinom razmišljanja u poduzeću, prema kojem treba postaviti materijalne, vrijednosne i informacijske tokove. Oni se cjelovito sagledavaju: od nabave, preko proizvodnje pa do prodaje i do kupca. Opća znanja koja se stječu su usmjerena ka troškovno povoljnijoj proizvodnji i distribuciji i time postizanje konkurentskih prednosti na osnovi bolje fleksibilnosti proizvodnje i isporuke i sposobnosti bržih reakcija na narudžbe kupaca i promjene na tržištu. Specifična znanja koja bi studenti trebali steći u sklopu ovoga kolegija odnose se na učenje sa svrhom donošenja odluka – koliko proizvesti, koliko nabaviti i koliko zaliha držati – gospodarsko vrijednosna komponenta; kako transportirati, kako pakirati – tehnička komponenta; što je kriterij za odlučivanje – određuju se informacije za donošenje odluka – informacijska komponenta.

2.5. Logistika u programima specijalističkih studija poduzetništva Naziv kolegija: Upravljanje logističkim procesima. Kolegij nosi 5 ECTS bodova. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: nastava 1,5 ECTS boda, kontinuirana provjera znanja 2 ECTS boda i završni ispit 1,5 ECTS bod. Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja i vježbi (2+1). Studenti stječu znanja i umijeća o radnim procesima, ustroju i funkcioniranju suvremene poslovne poduzetničke organizacije s osobitim naglaskom na ulogu logističke potpore. Time se osposobljavaju za rješavanje ključnih problema upravljanja različitim organizacijskim i logističkim procesima. U ishodima učenja ističe se: – pravilno interpretirati pojam i temeljna načela logistike, – definirati logističke čimbenike uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća, www.suvremena.hr

33


logistika Tablica 1. Prijedlog skupa ishoda učenja iz logistike za stručni studij održivog agroturizma Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Poznavati različite kanale distibucije proizvoda s ciljem prijevoza proizvoda u pravo vrijeme uz minimalne troškove

Popis ishoda učenja

- izabrati opciju modaliteta upavljanja robnim tokovima i kritički ih prosuđuje; - upravljati prijevozom roba od ishodišta do odredišta koristeći se vlastitim ili ugovorenim prijevozom; - ocijeniti i usporediti prednosti i nedostatke jednog od pet načina prijevoza (željeznicom, zrakoplovom, kamionom, vodnim putem, i cjevovodom). Primjer zadatka:

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Usporedite izravne i neizravne robne tokove te navedite primjere za koje se vrste robe prakticiraju različiti modeli upravljanja robnim tokovima! Izračunajte broj prometnih transakcija kod prodaje bez posrednika ili s jednim, dva i tri posrednika! Argumentirano obrazložite kada se treba odlučiti za vlastiti prijevoz, a kada za zajedničkog prijevoznika ili ugovornog prijevoznika? Navedite prednosti i nedostatke svakog od pet mogućih načina prijevoza.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Primjeniti adekvatne kanale distribucije u skladu sa specifičnostima pojedinog proizvoda

Popis ishoda učenja

- kritički prosuđivati i odabrati adekvatni kanal distribucije u skladu sa specifičnostima proizvoda; - odabrati kanale distribucije prehrambenih proizvoda.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Primjer zadatka: Navedite osnovne kategorije proizvoda koje zahtijevaju specifične kanale distribucije. Grafički prikažite i obrazložite lanac stvaranja vrijednosti u gospodarskom sektoru prehrambenih proizvoda.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Poznavati različite načine pakiranja i paletiranja robe i primjenjivati ih u skladu s karakteristikama proizvoda

Popis ishoda učenja

- izabrati opciju pakiranja i logističku jedinicu pakiranja.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Primjer zadatka: Koje logističke funkcije ispunjava pakiranje? S motrišta stvaranja logističkih jedinica, o kojim načelima je potrebno voditi računa da bi se stvorio racionalan transportni lanac?

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Poznavati različite vrste ambalaže i odabrati najprimjereniju s obzirom na vrstu proizvoda

Popis ishoda učenja

- klasificirati ambalažu prema ambalažnim materijalima; - ocijenti interakciju ambalaže i sadržaja; - analizirati trendove u ambalaži. Cilj zadatka je da pojedinac-student pokaže i primjeni usvojeno znanje te odabere ili kreira adekvatno rješenje.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Primjer zadatka: Navedite podjelu ambalaže prema vrsti ambalažnog materijala. Navedite podjelu ambalaže prema fizičkim svojstvima. Prema važečim zakonskim propisima, navedite obvezne elemente na ambalaži. Navedite suvremene trendove u ambalaži, njihovu prihvatljivost i probleme do kojih dolazi.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Sortirati proizvode prema definiranim kriterijima (npr. prema veličini, kvaliteti, težini…)

Popis ishoda učenja

- usporediti prednosti i nedostatke ručnog, strojnog i elektronskog sortiranja proizvoda.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Primjer zadatka: Kada se kod sortiranja proizvoda koriste automatizirani sustavi? Pojasnite razliku između uređaja za sortiranje i uređaja za klasiranje.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Poznavati različite vrste skladišta i primjeniti adekvatne uvjete skladištenja u skladu sa specifičnostima pojedinih proizvoda

Popis ishoda učenja

- klasificirati važnije vrste skladišta; - utvrditi temeljna pravila u skladišnom poslovanju; - rasporediti robu skladištu prema različitim metodama.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Primjer zadatka: Navedite i obrazložite najmanje pet važnijih vrsta skladišta. Navedite i obrazložite najmanje deset pravila kojih se menadžeri i zaposlenici trebaju pridržavati u skladišnom poslovanju. Navedite i obrazložite najmanje pet metoda i tehnika razmješaja u skladištima.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Pratiti stanje zaliha na skladištu s ciljem planiranja proizvodnih i prodajnih aktivnosti

Popis ishoda učenja

- utvrditi maksimalne, minimalne i optimalne zalihe; - kritički prosuditi modele planiranja i kontole zaliha.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

34

Suvremena trgovina 6(41)

Primjer zadatka: Kako se zalihe mogu izraziti po Littlovom zakonu? Kako se izračunavaju maksimalne, minimalne i optimalne zalihe? Pojasnite funkcioniranje suvremenog modela upravljanja zalihama – Distribution Requirement Planning?


– opisati stohastički model logističkih činitelja suvremenog poduzeća, – definirati upravljanje opskrbnim lancem, – definirati integralnu logistiku, – definirati koncepciju dodane vrijednosti integralne logistike, – interpretirati veze integralne logistike unutar poduzeća, – opisati i interpretirati prijevoz kao element logističkog lanca, – analizirati kriterije za izbor prijevoznog sredstva u logističkom sustavu, – opisati i interpretirati logističke djelatnosti u svezi s transportom i distribucijom, – analizirati djelatnosti međunarodnog špeditera, te ostale logističke djelatnosti, – analizirati luku Rijeka kao logističku platformu prometnog sustava, – opisati i interpretirati utjecaj europske prometne politike i prometnih koridora na razvitak luke Rijeka, – opisati i interpretirati povezivanje svih sudionika na riječkom prometnom lancu.

2.6. Logistika u programima specijalističkih studija prometa Naziv kolegija: Prometna logistika. Kolegij nosi 4 ECTS boda. Čimbenici koji određuju dodijeljenu visinu ECTS bodova jesu: nastava 1,5 ECTS bod, kontinuirana provjera znanja 1,5 ECTS bod i završni ispit 1 ECTS bod. Nastava se izvodi tjedno u obliku predavanja i seminara (2+1). Cilj kolegije je upoznavanje različitih kanala distibucije proizvoda s ciljem prijevoza proizvoda u pravo vrijeme uz minimalne troškove, osposobljavanje stručnjaka za uspješno organiziranje logistickih procesa, posebice u segmentu prometne logistike, ovladavanje sa suvremenim logistickim koncepcijama i strategijama, usvajanje mjera i postupaka za realizaciju osnovnih načela prometne logistike u konkretnim slucajevima prijevoza robe. U ishodina učenja navodi se da će student: – upoznati osnovna načela i sadržaj logistike, – znati definirati mjesto i ulogu prometne logistike u logističkom sustavu, – analizirati logističke aktivnosti i procese u prometnoj logistici, – analizirati sadržaj i osnovne elemente prometne logistike,

– upoznati organizaciju logistike u pojedinim poduzećima, – analizirati pojedine grane prijevoza i njihovu međusobnu povezanost, – upoznati funkcioniranje lučkih sustava i logističkih centara, – upoznati ulogu i povezanost logističkih djelatnosti u prometu, te upoznati suvremene logističke koncepcije i strategije, – upoznati slučajeve iz prakse na području organizacije prometne logistike, – upoznati dokumentaciju koja prati robu u prometu.

3. Logistika u budućim programima stručnih i specijalističkih studija – primjer izrade programa logistike za stručni studij održivog agroturizma Sklapanjem ugovora između Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Agencije za strukovno obrazovanje i Veleučilišta u Rijeci, 19. lipnja službeno je krenuo projekt pod nazivom „Razvoj stručnog studija održivog agroturizma kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir“. Projekt je prijavljen na Europski socijalni fond, a provodi se od 19. lipnja 2015. do 19. rujna 2016. Vrijednost mu je 1,8 milijuna kuna, a s partnerima Gradom Pazinom i LAG-om Središnja Istra, nositelj mu je Veleučilište u Rijeci, čiji odjel djeluje u Pazinu. U sadržaju projekta navodi se da poljoprivreda i turizam predstavljaju strateške grane gospodarstva. Turizam je djelatnost putem koje se ostvaruju multiplikativni ekonomski učinci, dok poljoprivredu karakterizira sporija dinamika razvoja. Povezivanje i međusobno prožimanje ovih grana, u određenoj mjeri i kao konkurentnih grana gospodarstva, doprinijelo bi u ujednačenom i održivom razvoju regije. Razvoj ovog studijskog programa obuhvaća i predviđa udruživanje dionika u obavjenju sljedećih aktivnosti: – analiza potencijalnih polaznika studijskoga programa, – razvoj standarda kvalifikacija i studijskog programa održivog agroturizma s istaknutim kompetencijama, znanjima i vještinama, definiranim u isho-

dima učenja u suradnji s poslodavcima, – razvoj standarda zanimanja, – izrada plana fleksibilnog educiranja nastavnog osoblja kao neposrednog, aktivnog sudionika u razvoju ljudskih resursa s kompetencijskim pristupom, koji u središte stavlja studenta. Nakon što su s poslodavcima kao dionicima uređene kompetencije (tj. za što studenti trebaju biti osposobljeni ili što studenti trebaju znati), pristupilo se izradi ishoda učenja prema skupinama kompetencija (v. tablicu 1).

4. Zaključna razmatranja Logistika se u nastavnim programima promatranih stručnih i specijalističkih diplomskih studija trgovine, prometa i poduzetništva afirmirala i nametnula kao obvezni kolegij, i to najčešće na drugoj godini studija stručnih studija, odnosno prvoj godini specijalističkih diplomskih studija. Važnost logistike kao nastavnog kolegija potvrđuje i broj pripadajućih ECTS bodova, koji se na stručnim studijima kreće od 3 do 5, a na specijalističkim studijima od 4 do 6. Kontinuitet logistike, odnosno specijalističkih logistika kao nastavnog kolegija nameće potrebu kontinuiranog vrednovanja postojećih programa kako bi se modifikacijama postojećih i uvođenjem novih sadržaja jačala uloga logistike u nastavnim programima. Polazište i svrhovitost daljnjeg izučavanja logistike kao obaveznog kolegija na stručnim studijima poduzetništva, trgovine i prometa povezana je sa strukturnim promjenama u domeni logistike, koje su započete stvaranjem jedinstvenog europskog tržišta, a nastavljaju se daljnjim proširenjem Europske unije. Navedene se promjene očituju u reorganizaciji i širenju distribucijskih mreža, koje od nacionalnih prerastaju u internacionalne, odnosno globalne, što postavlja sve složenije zahtjeve logistici nabave i distribucije roba.

Literatura 1. 2. 3. 4.

Zelenika, R., Pupavac, D. (2008). Menadžment logističkih sustava, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka. www.veleri.hr www.vup.hr ST www.velegs-nikolatesla.hr www.suvremena.hr

35


gospodarstvo

Transport i Logistika

Uštedite vrijeme i troškove uz TEX logistiku TEX logistika želi biti neizostavan partner malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj, posebice e-trgovinama koje imaju potrebu za kvalitetnom logističkom uslugom. Cilj nove Tiskove logističke platforme je generirati brojne prednosti svojim partnerima i omogućiti im da se fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost, uz potpunu garanciju kvalitete i niže troškove poslovanja. 36

Suvremena trgovina 6(41)

T

isak d.d., na tržištu poznat kao najveći lanac kioska, svoje poslovanje širi i izvan maloprodajnog okvira poslovanja. Danas se Tisak bavi s nekoliko osnovnih djelatnosti u koje se ubrajaju maloprodaja i veleprodaja te ponuda različitih financijskih i elektroničkih usluga. U posljednje vrijeme Tisak se intenzivnije razvija i u smjeru logistike. Koristeći vlastitu distribucijsku mrežu i snažnu infrastrukturu razvijaju logistički biznis pod novim brandom TEX logistika. TEX logistika na hrvatskom

tržištu nudi paketnu distribuciju preko najšire dostavne mreže, organizaciju transporta, skladišnu logistiku te razna individualna logistička rješenja prilagođena zahtjevima i potrebama klijenata.

U svijetu koji se mijenja, dinamična i inovativna logistika je imperativ Potrošačke kupovne navike su se promijenile, masivan pristup novim tehnologijama, otvara vrata jedne nove di-


Razvojem online trgovine, mijenjaju se i prilike na tržištu dostave paketa gdje „click and collect“ opcija kupcima postaje sve praktičnija i atraktivnija. Mi smo to prepoznali i koristeći našu najveću konkurentsku prednost, široku mrežu vlastite maloprodaje i maloprodajnu mrežu naših partnera diljem zemlje, stvorili dobre osnove za partnerske odnose u ovom segmentu. Prepoznali su nas brojni partneri s kojima održavamo odličnu suradnju, a jedan od njih je i domaći online mall Abrakadabra.com s kojom smo povezani i aktivno surađujemo u vidu besplatne dostave na mrežu ranije spomenutih lokacija koje pokrivamo – izjavio je predsjednik uprave Tiska, gospodin Hrvoje Kraljević. menzije trgovine. Razvoj internet prodaje postavio je pred logističare nove izazove u procesu dostave i distribucije robe do krajnjeg korisnika. Tisak se zahtjevima tržišta sjajno prilagodio. Prateći svjetske trendove prvi je Hrvatskoj uveo Paketomat – automat koji bez ograničenja i radnog vremena pruža mogućnost slanja i preuzimanja paketa u bilo koje doba dana ili noći. Paketomat služi kao mjesto dostave kod kupnje putem interneta, no i kao klasično mjesto s kojeg se šalju i zaprimaju paketi. Smješteni na 50 frekventnih lokacija diljem Hrvatske korisnicima pružaju maksimalnu praktičnost isporuke bez čekanja u redovima, 0-24 sata, 7 dana u tjednu. Osim Paketomata, Tisak partnerima pruža mogućnost paketne dostave na više od 1000 kioska Tiska, u Super Konzum prodavaonice, na kioske iNovina, kao i dostavu na adresu kupaca. Preko razvijene nacionalne distribucijske mre-

že osigurava maksimalnu pokrivenost teritorija uz mogućnost dostave unutar 24 sata. Posebni naglasak i smjer poslovanja stavljen je na „Business to Customer“ ili „B2C“ uslugu namijenjenu poslovnim partnerima koji svoje pošiljke trebaju dostaviti krajnjem kupcu, to su primarno kompanije koje se bave kataloškom, telefonskom ili online prodajom. Istovremeno se razvija usluga paketne i paletne dostave namijenjena isključivo poslovnim korisnicima ili „Business to Business“ usluga i krajnjim korisnicima „Customer to Customer“ na tržištu etablirana pod brandom Tisak paket. Cilj Tiska je razvijati modernu i inovativnu uslugu paketne dostave koju stalno razvijaju u skladu s zahtjevima dinamičnog tržišta. Samo neke od prednosti koje nudi u paketnoj dostavi su „Track & trace“ sustav, SMS notifikacije o dospijeću pošiljke, Online najava i plaćanje na webu.

Brza i točna isporuka za klijenta TEX logistika posjeduje veliki vozni park od 650 suvremeno opremljenih dostavnih vozila. Preko razvijene distribucijske mreže unutar Hrvatske pruža maksimalnu pokrivenost teritorija i svaki proizvod može u roku 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Naglasak usluge je na kvaliteti, brzini i fleksibilnosti.

nova za „cross dock“ logistiku, povratnu logistiku i operacije skladišne proizvodnje. TEX logistika tijekom cijele godine poslovnim partnerima nudi mogućnost kvalitativne i kvantitativne provjere robe, optimizaciju zaliha, obradu povrata, manipulaciju, deklariranje, etiketiranje i brojne druge operacije „skladišne proizvodnje“. U sklopu logističko-distributivnog centra implementirano je specijalizirano rješenje

Tiskovih 650 vozila godišnje prevale preko 24 milijuna kilometara. Ulaganje u najsuvremeniji IT sustav kao podloga za jedinstveni standard kvalitete u sklopu skladišne logistike Tijekom rujna, Tiskova logistika je preselila na novu lokaciju u Svetoj Nedjelji gdje je otvoren moderan logističko-distributivni centar koji nudi mogućnost skladišne logistike u 40.000 m² vlastitog skladišnog prostora. Kako navode iz Tiska, radi se o investiciji vrijednoj više od 10 milijuna kuna. Ulaganje u modernizaciju skladišnog prostora koji obuhvaća kapacitete od 20.000 paletnih mjesta kvalitetna su os-

za upravljanje skladišnim procesima – WMS računalni sustav, koji pospješuje kontrolu svih logističkih procesa i omogućava informatizaciju skladišnih operacija poput zaprimanja, otpreme i manipulaciju robe unutar skladišta.

TEX logistika u brojkama • 136.200.000 dostavljenih pošiljaka godišnje • 24.000.000 prijeđenih kilometara godišnje • 650 dostavnih vozila • 40.000 m2 vlastitog skladišnog prostora • 20.000 paletnih mjesta • 1.500 click&collect lokacija • 1.500 zaposlenih.

www.suvremena.hr

37


logistika

Zaštita na radu u logističkom poslovanju piše|Neven Obradović

S

kladištenje i transport kao funkcionalne jedinice važno su područje djelovanja logističkog sustava. Pored zahtjeva efikasnosti i održivosti poslovanja važno je uspostaviti standarde zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu. Ulaganje u dobre i sigurne uvjete rada nije trošak već investicija. U zemljama EU procjenjuje se da na svaki euro uložen u sigurnost i zdravlje na radu dolazi povrat od 2,2 eura te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju sigurnosti i zdravlja pozitivan.1 Gospodarski učinci preventivnih i drugih mjera zaštite na radu za tvrtke su: ➢ povećanje produktivnosti radnika, ➢ smanjenje nesreća na radu, ozljeda radnika i bolovanja, ➢ zadovoljstvo radnika i poslodavaca, ➢ ostvarivanje poslovnih planova. U upravljanju poslovnim procesima skladište je točka u logističkoj mreži na kojoj se roba prihvaća ili prosljeđuje u nekom drugom smjeru unutar mreže. Pojam logistike danas je sveprisutan u raznim područjima, većinom kao sinonim za kompletnu podršku u opskrbnom smislu osobnih i poslovnih potreba. Logistič-

1

Izvor: Europska agencija za zaštitu na radu

38

Suvremena trgovina 6(41)

ki pristup upravljanja s vremenom se počinje koristiti i u ekonomiji pa poslovna logistika postaje osobito značajna za funkcionalnu uravnoteženost društva u smislu upravljanja robnim tokovima, kretanja materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovina do prerade i isporuke krajnjem potrošaču. Kao takav logistički koncept upravljanja predstavlja svekoliki pristup integraciji sustava distribucije i podržava suvremene procese upravljanja u proizvodnji, trgovini i uslugama. Odabir načina i lokacije skladištenja, način i ustroj prijevoza, ali isto tako i organizacija zaštite na radu u smislu uspostavljanja i implementiranja sustava pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom, povećavaju konkurentnost poslovnih subjekata na tržištu. Poduzetnici se ne razlikuju samo prema proizvodu ili usluzi koju pružaju već i prema posebnostima načina izvođenja poslovnog procesa, naročito u upravljanju zaposlenicima i procesima povezanima sa sigurnosti na radu i zaštitom zdravlja radnika, odnosno društvenom odgovornošću u poslovanju.

Ovisno o djelatnosti skladišni prostori nalaze se pri proizvodnim tvrtkama ili tvrtkama koje se bave trgovinom, odnosno distribucijom. Prema načinu gradnje skladišne prostore dijelimo na otvorene, natkrivene i zatvorene. Mjesta rada na otvorenom skladišnom prostoru moraju biti uređena tako da omogućavaju sigurno kretanje radnika i drugih osoba, te prometnih sredstava bez opasnosti za život i zdravlje. Prometni putovi, druge vanjske površine i prostorije, a posebno pokretne stepenice, transportne vrpce i rampe za utovar koje radnici i druge osobe koriste tijekom rada moraju biti izvedene i održavane na način da omogućavaju sigurno kretanje pješaka i vozila. Mjesta rada na otvorenom prostoru moraju biti prikladno osvijetljena umjetnom rasvjetom ako dnevno svjetlo nije dovoljno. Mjesta rada na otvorenom skladišnom prostoru moraju biti uređena tako da su radnici: ➢ zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta, ➢ zaštićeni od štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških djelovanja (izloženost štetnoj razini buke, štetnim vanjskim utjecajima kao što su plinovi, pare ili prašina i dr.), ➢ da mogu brzo napustiti svoje mjesto rada u slu-

čaju opasnosti ili da im se može brzo pružiti potrebna pomoć, ➢ zaštićeni od pokliznuća i pada. Na mjestima rada u zatvorenom skladišnom prostoru moraju se ovisno o prirodi posla osigurati povoljni uvjeti rada, odgovarajući za ljude u pogledu temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka, uzimajući u obzir radne postupke i fizičke zahtjeve koji se postavljaju pred radnike. Ako radni proces to dopušta, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom) razdoblju moraju osigurati sljedeći mikroklimatski uvjeti: – rad bez fizičkog naprezanja: 20 – 25°C, – laki fizički rad: 16 – 22 °C – teški fizički rad: 10 – 19 °C. Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu, a ne smije biti veća od 0,5 m/s ako je temperatura vanjskog zraka do 10 °C, odnosno 0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10 °C do 27 °C, te 0,8 m/s ako je temperatura vanjskog zraka viša od 27 °C. Prema stupnju uporabe mehanizacije skladišta mogu biti niskomehanizirana, visokomehanizirana, automatizirana i robotizirana. Specijalizirana skladišta su usko namjenska skladišta, prilagođena potrebama skladištenja


jedne vrste robe, dok se skladišta prema vlasništvu dijele na vlastita i javna. Poslovanje materijalnim dobrima pa tako i skladišno poslovanje usko je umreženo s transportom – vanjskim i unutarnjim. Prolaz robe odvija se propisanim transportnim putovima uz korištenje transportnih sredstava. Prilikom svake promjene mjesta, tj. uskladištenja postoje točno određene, tehnološki programirane djelatnosti u transportu, a one obuhvaćaju: ➢ utovar u vozila, ➢ prijevoz, promjenu mjesta i položaja, ➢ istovar iz vozila i predaja robe na skladište. Prometni putovi, uključujući stepenice, nepomične ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smješteni i takvih dimenzija da se njima osigura jednostavan i siguran pristup za pješake ili vozila, te ne smiju ugrožavati radnike i druge osobe. Dimenzije putova koji se koriste za pješački promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem mogućih korisnika te s djelatnošću poslodavca. Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m, dok prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od 0,8 m. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti natpisi i svjetlosni odnosno zvučni signali koji upozoravaju na mogućnost nailaska prometnog sredstva te brklje odnosno ograde koje sprječavaju iznenadni izlazak pješaka na prometnicu. Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pješacima osigurati dostatan sigurnosni prostor. Na mjestima rada gdje se kreću motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisi-

ma za promet na javnim prometnicama. Najveća dopuštena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h. Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnoloških i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreću transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajućim čvrstim pločama ili ograđene čvrstim i sigurnim ogradama. Ako se otvori, kanali i jame na prometnicama zaštićuju pokrivanjem poklopcima ili odgovarajućim čvrstim pločama, onda one moraju biti ugrađene na otvor tako da se ne mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane za predviđena opterećenja bez mogućnosti loma i deformiranja i moraju biti položene u istoj razini kao i ostali dio prometnice tako da ne postoji mogućnost spoticanja pri hodu. Mora se omogućiti dostatan prostor između prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pješake, hodnika i stepeništa. Udaljenost između bilo kojeg dijela građevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obilježena vidnim znacima (rubnikom i sl.). Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutrašnjim prometnicama mora biti za 0,5 m veća od visine vozila predviđenih za kretanje tim prometnicima, a širina kolskih prolaza mora biti sa svake strane najmanje 0,5 m veća od vanjskih bočnih rubova vozila. Dvosmjerna cesta u krugu građevine mora biti široka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3 m. Transportni putovi moraju biti jasno utvrđeni i obilježeni tako da se osigura zaštita radnika i drugih osoba. Širina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m veća od širine transportnih sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose. Transportni putovi mo-

raju biti vidljivo obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usađenim u nivo poda prostorije. Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje sprečavaju ulaz neovlaštenim osobama. Moraju se poduzeti mjere za zaštitu osoba ovlaštenih za ulazak u opasna područja. Opasna područja moraju biti jasno označena. Slijedeći načelo cjelovitosti radnog prava i prava na zaštitu na radu u Republici Hrvatskoj, Zakonom o radu utvrđene su temeljne obveze poslodavca glede zaštite života i zdravlja radnika, koje se provode prema odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih pratećih propisa. Sigurnost označava stanje prihvatljive razine rizika. Primjer: Iako je vjerojatnost da neka opasnost može uzrokovati nesreću jednom u stotinu godina, nije moguće ocijeniti hoće li se ta nesreća dogoditi nakon sto godina, deset godina ili sutra. U tom se raskoraku događaju neželjene nezgode, ozljede na radu, profesionalne bolesti. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti prema općim

propisima obveznog prava, ali može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Interes poslodavca je da radnicima osigura sigurne uvjete rada jer na taj način štiti život, zdravlja i radnu sposobnost radnika, a takav pristup omogućava stabilnost i uspješnost poslovanja. Sigurni uvjeti za rad označavaju stanje u kojem su poduzete mjere koje uključuju sve obveze glede prevencije, prije svega tehničke mjere zaštite kao što su korištenje ispravnih sredstava rada, neopasnih radnih tvari, redoviti pregled i ispitivanje radne opreme, instalacija i radnog okoliša uz vođenje odgovarajućih evidencija. Organizacijske mjere odnose se na organizaciju rada, tehnologiju rada, radne postupke, uređenje mjesta rada i slično. Uz tehničke i organizacijske mjere bitan element sigurnosti je obavješćivanje, savjetovanje i informiranje radnika, osposobljenost za rad na siguran način, poštivanje pravila struke, uputa i propisanih radnih postupaka, ispravno i redovito korištenje propisane osobne zaštitne opreme i kultura zaštite na radu.

www.suvremena.hr

39


logistika

Od 16.0132 ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj 1.107 radnika se ozlijedilo u djelatnosti Prijevoz i skladištenje. Stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika je, prema NKD – 2007., u djelatnosti prijevoza i skladištenja u 2015. godini bila 15,8, te je viša od prosječne stope u Republici Hrvatskoj koja iznosi 12,07.

2

Raspoloživi podaci korišteni su od institucija RH

Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. U svrhu unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslodavac je obvezan poboljšavati razinu zaštite na radu i usklađivati radne postupke s promjenama i napretkom u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih područja, te je obvezan poslov-

ni proces organizirati tako da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i naporima, a osobito izloženost jednoličnom radu, radu s nametnutim ritmom i radu po učinku u određenom vremenu (normirani rad), radi sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Primjeri dobre prakse pokazuju da su uspješniji u poslovanju oni poslodavci koji primjenjuju višu razinu mjera zaštite na radu od onih mini-

malnih propisanih zakonom i pod zakonskim aktima. Nacionalna kampanja „STOP ozljedama na radu“ 2016. – 2018. prilika je da se svi poslodavci i drugi dionici u logističkoj djelatnosti aktivno uključe u provedbu aktivnosti koristeći praktične upute dostupne na www.zuznr.hr , kako bi u narednom razdoblju unaprijedili zaštitu na radu a time povećali efikasnost, konkurentnost te ostvarili ST poslovne ciljeve.

Najava skupa „Važnost željeznica za proizvodnu industriju regije“

I

duće godine 27. siječnja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održati će se regionalni željeznički skup pod nazivom „Važnost željeznica za proizvodnu industriju regije“. Skup je organiziran u suradnji Hrvatske gospodarske komore, Klastera željeznica za jugoistočnu Europu i poduzeća Altpro. Skupu će prisustvovati veliki broj članova Klastera što će omogućiti B2B razgovore, ojačavanje suradnje i upoznavanje između tvrtki članica te daljnje učlanjivanje tvrtki iz Hrvatske. Klaster željeznica za jugoistočnu Europu osnovan je u Beogradu i okuplja 32 tvrtke iz šest zemalja – Njemačke, Austrije, Srbije, Slovenije, Hrvatske i BiH. Cilj klastera jest povezivanje tvrtki te zajedničko sudjelovanje na željezničkim infrastrukturnim projektima u JI Europi. Klaster se također bavi i važnim pitanjima i aktivnostima kao što su:

40

Suvremena trgovina 6(41)

• •

• • •

modernizacija željezničkog sustava u regiji, usklađivanje standardizacije željezničkih sustava u jugoistočnoj Europi, povećanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu, bolji vanregionalni imidž i bolje pozicioniranje pred EU, lobističke i PR aktivnosti u okviru EU za bolju financijsku podršku nacionalnim željeznicama u našoj regiji, iniciranje uvođenja inovativnih tehnologija u željeznice naše regije kao i veće transparentnosti u okviru tih procesa, sinkronizacija zakona i podzakonskih akata u regiji sa EU koji omogućavaju intenzivniji putnički i teretni željeznički promet u ovom dijelu Europe,

razvoj javnog i privatnog partnerstva u okviru željezničkog sektora u regiji.

ALTPRO se uključio u rad Klastera od početka, a direktor Zvonimir Viduka je izabran u Predsjedništvo kao predstavnik hrvatske željezničke industrije. On smatra kako u današnje vrijeme nitko ne može sam osigurati posao na tržištu: „U regiji Jugoistočne Europe se sada realiziraju velike investicije u željeznicu budući da ovuda prolaze dva velika željeznička pravca – azijski iz Kine prema Europi i drugi preko Turske“, istaknuo je Viduka. „To pruža željezničkim poduzećima kao i industriji veliku poslovnu priliku koju će teško iskoristiti bez klasterskog povezivanja. Zato je i ovaj skup iznimno važan za proizvodnu industriju kako bi se upoznala i povezala kroz zajedničke interesime. Te aktivnosti će pomoći u očuvanju radnih mjesta te stvaranju novih ST u željezničkoj industriji regije.“


Prikaz konferencije

piše|Jelena Franjković, mag.oec.

I

šesnaestu godinu u nizu, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održana je međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management. 13. listopad 2016. godine bio je rezerviran za znanstvenike iz sedam europskih zemalja – Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Poljske, Srbije i Velike Britanije, ali i brojne lokalne praktičare i studente koji su popratili konferenciju. Na otvorenju konferencije sudionicima i gostima su pozdrav dobrodošlice i želju za plodonosnim radom izrazili član Uredništva i predsjednik Organizacijskog odbora konferencije doc.dr.sc. Davor Dujak i dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Vladimir Cini, koji su posebno zahvalili i osnivaču konferencije prof.dr.sc. Zdenku Segetliji, a otvorenom ju je proglasio dogradonačelnik grada Osijeka Vladimir Ham. Uloženi trud u organizaciju konferencije, posljednjih nekoliko godina prepoznaje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Nakon otvorenja konferencije, novost ovogodišnjeg izdanja bilo je plenarno predavanje keynote speakera prof.dr. Alexandera Hübnera s Katoličkog Sveučilišta u Eichstätt-Ingolstadt u Njemačkoj. Aktualno i vrlo zanimljivo predavanje bilo je na temu End-to-end retail supply chain management – development stages and opportunities to grow u kojem je prof. Hübner predstavio najnovije rezultate istraživanja opskrbnih lanaca maloprodaje u Njemačkoj i njihove trendove. Osim Zbornika radova koji se publicira svake godine, ove godine jedan od rezultata konferencije bit će i posebno izdanje časopisa Ekonomski Vjesnik / Econviews: Review Of Contemporary Business, Entrepreneurship

And Economic Issues. Od 17 radova koji su prihvaćeni za izlaganje na konferenciji, 9 radova je objavljeno u Zborniku konferencije, a 8 u časopisu Ekonomski Vjesnik. Izlaganja na konferenciji bila su podijeljena u četiri tematska područja. Suvremene logističke teme otvorio je Sascha Düerkop (Hochschule Fulda – University of Applied Science, Njemačka) koji je prezentirao svoj rad s Michaelom Huthom o analizi rizika i procjeni za kritičnu logističku infrastrukturu. Dr.sc. Ilija Ćorić (MCI d.o.o., BiH) i doc.dr.sc. Katija Vojvodić (Sveučilište u Dubrovniku) i ove su godine potaknuli zanimljivu raspravu o varijabilnim plaćama u dostavnim operacijama. Konkurentnost i ekološki utjecaj logističkih aktivnosti na luku Ploče prezentirao je Siniša Vilke (Pomorski fakultet u Rijeci) koji se time bavio s kolegama doc.dr.sc. Bornom Debelićem i Sašom Milanović. Helga Pavlić Skender (Ekonomski fakultet u Rijeci) je sa suautorima Alenom Hostom i Melisom Nuhanović analizirala ulogu pružatelja logističkih usluga u međunarodnoj trgovini, dok se rad Adama Kolinskog i Boguslawa Sliwczynskog (Poznan School of Logistics, Poljska) bavio utjecajem prenošenja strateških ciljeva na nabavnu efikasnost. Izazovi opskrbnih lanaca bili su iduće tematsko područje koje je obuhvatilo četiri rada. Prof.dr.sc. Josip Mesarić (Ekonomski fakultet u Osijeku) prezentirao je rad s Darijem Šebaljem i Jelenom Franjković o opskrbnim lancima u kontekstu procjene životnog ciklusa i održivosti, dok su doc.dr.sc. Aleksandar Erceg (Ekonomski fakultet u Osijeku) i prof.dr.sc. Volker Trauzettel (Hochschule Pforzheim University, Njemačka) prezentirali rad o pakira-

nju u opskrbnom lancu maloprodaje. Ostali radovi u ovom području bavili su se analizom tokova dobara u novim oblicima multikanalne prodaje autora Romana Domańskog i Michała Adamczaka (Poznań School of Logistics, Poljska) te ulogom i važnosti distribucije lijekova u razvoju zdravstvenog sustava Hrvatske na slučaju veleprodaje lijekova autora doc.dr.sc. Domagoja Karačića (Ekonomski fakultet u Osijeku), mr.sc. Natka Klanca ( Auto-Zubak d.o.o.) i Miomira Andrića, dr.med. (Pliva d.d.). U Logistici maloprodaje, trećem tematskom području, prof.dr.sc. Zdenko Segetlija (Ekonomski fakultet u Osijeku) bavio se novim gledištima o formiranju maloprodajnih jedinica i distribucijskih kanala na slučaju Republike Hrvatske, dok se prof.dr.sc. Drago Pupavac ( Veleučilište u Rijeci) bavio dinamičnim određivanjem cijena kao budućnošću maloprodaje. Prof.dr.sc. Blaženka Knežević (Ekonomski fakultet u Zagrebu) prezentirala je motive za kupovinu i kriterije za odabir prodavaonica odjećom adolescenata koje je istraživala sa suautoricama Miom Delić i Kristinom Ptić. Prof.dr.sc. Jelena Končar, dr.sc. Ljiljana Stanković i dr.sc. Sonja Leković (Ekonomski fakultet u Subotici) istražile su jačanje konkurencije i utjecaj dominantne pozicije maloprodavača u odnosu na proizvođače. Tehnologija, upravljanje ljudskim resursima i edukacija u logistici bilo je posljednje tematsko područje znanstvenog dijela konferencije. Andreas Gasperlmair (University of Applied Sciences Upper Austria – Logistikum, Austrija) prezentirao je rad napisan s Hans-Christianom Grafom o GO2PI, svojevrsnom putokazu prema fizičkom internetu, dok je Rachel Lander (University of Westminster, London, Velika Britanija) izložila izazove razvoja programa edukacije logistike i upravljanja opskrbnim lancima u Velikoj Britaniji. Za kraj, Ivica Miloslavić (Sveučilište u Dubrovniku) prezentirao je analizu upravljanja ljudskim resursima u pomorskim tvrtkama provedenu s kolegama Goranom Vučurom i Marom Bošnjakom. Društveni dio konferencije nastavio se u novoizgrađenoj pršutani osječke tvrtke Žito d.o.o. gdje su sudionici konferencije, kao jedni od prvih posjetitelja tvornice, imali priliku vidjeti najsuvremeniju opremu za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, ali i degustirati proizvode koji će se uskoro naći na policama maloprodajnih lanaca. Još jedan uspješan dan ove dugogodišnje konferencije završio je ugodnim druženjem u Baranji, gdje su se sudionici uz tradicionalnu gastronomiju imali priliku još bolje upoznati i izmijeniti ST ideje za buduće suradnje.

www.suvremena.hr

41


logistika

D

ana 26. listopada 2016. godine u hotelu Esplanade Zagreb održana je Druga godišnja konferencija o upravljanju poslovnim voznim parkovima, u organizaciji Filipović poslovnog savjetovanja d.o.o. Na Konferenciji je predavalo 29 predavača, te je sudjelovalo više od 270 sudionika. Konferenciju je posjetio veliki broj upravitelja voznih parkova, te direktora i predstavnika odjela nabave i logistike hrvatskih poduzeća sa značajnim voznim parkom. Također, na Konferenciji su sudjelovali i predstavnici leasing-kuća, rent-a-car tvrtki, auto-kuća, te predstavnici kompanija koje su pružatelji usluga Fleet Management sustava i IT tehnologija, te ostali ključni sudionici automobilskog tržišta. Na Oleander terasi hotela Esplanade bili su izloženi automobili Partnera, Sponzora i Izlagača. Na održanim panelima mogla su se čuti profesionalna iskustva, mišljenja i ideje stručnjaka iz Fleet Management područja auto industrije. Glavne teme Druge Fleet Management Konferencije bile su: •

Svjetski modeli i trendovi Fleet Managementa

Budućnost leasinga – pogled na trostrani odnos

Optimizacija upravljanja poslovnim voznim parkom

Trendovi integracije Fleet Management sustava u poslovne procese poduzeća

Green kao epitet budućnosti auto industrije.

Ovogodišnju Fleet Management Konferenciju je otvorila Tanja Marković, članica Uprave Filipović poslovnog savjetovanja d.o.o. Nakon uvodnog govora, prisutne sudionike pozdravili su predstavnici Pokrovitelja Konferencije, Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu iz HGK-a,

42

Suvremena trgovina 6(41)

te Mladen Petreski, predsjednik Renta-car koordinacije iz HUP-a. Nakon pozdravnih govora uslijedile su dvije stručne prezentacije inozemnih predstavnika Partnera Konferencije. Stéphane Renie, Sales & Marketing Di-

rector iz ALD International je predstavio svjetske modele i trendove Fleet Managementa, a zatim je Manuela Pachoinig, Head of Leasing CEE Coordination & First Vice President iz UniCredit Bank Austria AG iznijela iskustva UniCredit-a u Fleet Managementu u CEE. Pored već spomenutih Pokrovitelja, HGK i HUP, te Official Fleet Management Partnera Konferencije, ALD Automotive d.o.o. i UniCredit Leasing Croatia d.o.o., Drugu Fleet Management Konferenciju

sponzorski su popratili i drugi sudionici industrije. Srebrni sponzori Konferencije su bili HT d.d. i Mobilisis d.o.o. Brončani sponzor Konferencije je bila Mazda Motor Croatia d.o.o. Sponzori Konferencije su bili Baterija - TAB Hrvatska d.o.o.,

Ekomobilis d.o.o., SIXT rent a car, Smartivo, VIPnet d.o.o. i Tahograf d.o.o. Izlagači su bili P Automobil Import d.o.o., Porsche Inter Auto d.o.o. i Renault Nissan Hrvatska d.o.o. Refreshment Partner Konferencije je bio Barcaffè. Detaljnije informacije o Konferenciji mogu se pronaći na web stranici organizatora http://www.filipovic-advisory.com/hr/eventi/druga-godisnja-konferencija-o-upravljanju-poslovnim-voST znim-parkovima/najava.


Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

www.zv.hr

22. - 26. 2. 2017. Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

DODATNE INFORMACIJE:

PONUDITE

ISTRAŽITE

SUDJELUJTE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

u bogatom stručno-pratećem programom

e Prijavite s

U istom terminu održava se sajam:

!

Zagrebački velesajam Avenija Dubrovnik 15 HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, 6503-429 E-mail: bojan.markov@zgh.hr slavica.lakic@zgh.hr

www.suvremena.hr

43

26. međunarodni sajam nautike


alternative

Alternativno rješavanje sporova

Hrvatskoj potreban nacionalni sustav mirenja piše|Srećko Sertić

Cilj konferencije je podizanje razine svijesti javnosti i dionika o važnosti učinkovite javne uprave i pravosuđa za zdravo i konkurentno poslovno okruženje. Učinkovita javna uprava i pravosuđe su conditio sine qua non svakog gospodarstva.

O

vogodišnja konferencija „Alternativno rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom, u organizaciji HOK-a, održana je pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a osobni njen izaslanik bio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

44

Suvremena trgovina 6(41)

Kao i na ranijim konferencijama, stručnjaci iz inozemstva (Luksemburg, Grčka, Slovačka, Turska, Austrija, Crna Gora) i Hrvatske predstavili su ulogu medijacije u svojim državama i institucijama. Na konferenciji je Irena Vanenkova, izvršna direktorica Međunarodnog instituta za medijaciju (IMI), objasnila način rada Instituta, s naglaskom na zagovaranje medijacije, zašto je medijacija dobra za sve sudionke i što korisnici medijacije uopće traže. Maria Lurdes Grou Serra iz Europske investicijske banke upozorila je na praksu medijacije između kompanija i zajednice te ukazala na ulogu međunarodnih financijskih institucija u tom procesu.

Deniz Kite Guener, predsjednica Global Mediators Networka i glavna menadžerica Gau Istanbul programa, ukazala je na kako stvarno poznavanje uloge medijacije čini razliku među medijatorima te upozorila na potrebu stalne edukacije u tom pogledu. Posebno je naglasila na ulogu mirenja u obiteljskim biznisima. Odvjetnica Nana Papadogeorgski iz Grčkog instituta za medijaciju, govoreći o praktičnim iskustvima, posebno je upozorila na pojam zaduženosti u kojem medijacija igra posebno važnu ulogu. František Kutlik, predsjednik Slovačkog instituta za medijaciju govorio je o međukulturalnoj medijaciji kao alatu pomoći u zapošljavanju stranaca u slovač-

Što je medijacija? Medijacija (ili mirenje) je povjerljiv i dobrovoljan postupak u kojem neutralna treća strana, medijator (izmiritelj), radi sa strankama u sporu na postizanju rješenja koje je prihvatljivo svim strankama. Važno je napomenuti da je bilo koji spor koji se može završiti nagodbom pogodan za medijaciju.


Alternativno rješavanje sporova (ARS) kao izvansudski način rješavanja sporova je alat kojim poduzetnici mogu izbjeći administrativne barijere, kao i dugotrajne i opterećujuće sudske postupke. Ovaj način rješavanja sporova važan je za članove HOK-a kao i za druge male i srednje poduzetnike, posebno u prekograničnim sporovima te je podržan od institucija Europske unije. Prva međunarodna konferencija na temu „Alternativno rješavanje sporova“ održana je 2010. godine pod visokim pokroviteljstvom Europske komisije – Opće uprave za pravosuđe, CEPEJ-a, Vijeća Europe i Ministarstva pravosuđa RH te je njome obilježen Dan europskog civilnog pravosuđa u RH. kim tvrtkama, a Miroslav Knežević, direktor Centra za posredovanje Crne Gore, o komunikološko-kulturološkoj dimenziji medijacije. Zapažena izlaganja imali su i odvjetnica Vesna Fras Kovačević (odvjetnici – za medijaciju bez granica), Anda Kostijal iz Europskog potrošačkog centra Hrvatske (implementacijas ARS direktive i primjena ORS uredbe – iskustva članica EU) te Ivica Veselić, sudac Županijskog suda u Zagrebu, koji je govorio o procesno-pravnim aspektima EU direktrive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova. Dr. Peter Adler, medijator za međunarodne trgovačke sporove i predstavnik Ministarstva pravosuđa Austrije – Odbora za medijacije, koji je iznio iskustva e-medijacije i općenito o procesu medijacije i iskustvima u tom pogledu u svojoj zemlji. Svakako, posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Suzane Kolesar, tajnice Suda časti i Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrt-

ničkoj komori, posebice izjava da „visoki postotak sklopljenih nagodbi na Sudu časti HOK-a potvrđuju da ga prihvaćaju i potrošači, i obrtnici. Iskustva iz tzv. Prethodnog postupa mirenja pokazuju da je u tom procesu sklopljeno gotovo 90 posto svih nagodbi“. HOK je 2004. osnovala Centar za mirenje koji pruža usluge ARS. HOK je – da bi ubrzao rad Centra i povećao ukupnu svijest o njegovoj potrebi u društvu – inicirao i kreirao nacionalni projekt PHARE s glavnim ciljem da se osigura sustavan razvoj medijacije. To je očito bio dodatni, vrlo koristan impuls za jačanje ovog ala-

Sud časti Hrvatske obrtničke komore sa sjedištem u Zagrebu djeluje na području svih županija. Do sada je riješio gotovo 2000 predmeta, a sklopljeno je više od 350 nagodbi.

ta s velikim efektima ako se pravodobno i racionalno koristi. Na tim temeljima izrasla je i Međunarodna konferencija o alternativnom rješavanju sporova koja je u studenom 2016. u Zagrebu doživjela svoje sedmo izdanje. Prema riječima gospođe Kolesar, na vidiku je značajan napredak. Hrvatska je kao članica EU obavezna provesti direktivu o ARS-u, pa će uskoro biti donesen i naš prvi Zakon o alternativnom rješavanju u potrošačkim sporovima. Također, očekuje se modifikacija u radu Suda časti HOK-a, kao jednog od ovlaštenih nacionalnih i europskih tijela za rješavanje potrošačkih sporova, početi sustavnije korištene njegovih usluga. Upozorila je da nacionalni sustav medijacije za rješavanje sporova za gospodarstvenike još uvijek nije izgrađen na način kako bi to odgovaralo poduzetnicima, iako se HOK već odavno zalaže za nužne dopune. Naime, HOK smatra da medijaciji nije mjesto na sudovima, čime bi se sudovi oslobodili za svoj primarni sudački posao. 7. međunarodna konferencija o alternativnom rješavanju sporova na temu „Alternativno rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom“ mogla bi, prema ocjeni sudionika konferencije, biti prekretnica u stvaranju političke volje za izgradnju nacionalnog sustava medijacije u Hrvatskoj. Time bi se ostvarili preduvjeti za učinkovitije djelovanje javne uprave i uvećala brzina u rješavanju trgovačkih sporova poduzetnika. Ukratko, medijacijom bi se stvorili realni predeuvjeti novog, istinskog partnerstva uprave i pravosuđa s gospodarstvom.

Prijedlog novih pravila PDV-a za prekogranični robni promet Z

bog određenih teškoća u obračunu PDV-a u prekograničnom prometu EU-komesar Moscovici predložio je osuvremenjivanje tog obračuna unutar Europske unije kao dijela Digitalne strategije jedinstvenoga tržišta. Christian Verschueren, čelnik EuroCommerce-a, tim povodom kaže: „Postojanje 28 različitih pravila PDV-a unutar EU silno otežava poslovanje, napose malim poduzetnicima, u prekograničnim transakcijama. Postojeća pravila sežu u devedesete godine prošloga stoljeća kad nije bilo prisutno e-poslovanje i sad se javlja potreba za promjenama tj. prilagođavanje 21. stoljeću“. EuroCommerce planove za proširena pravila o PDV – razmatra kao Mini One-Stop

Shop (MOSS) za isporuku proizvoda kao realan iskorak u skladu s promjenama na tržištu. Očekuje se da će te promjene povoljno utjecati i ohrabriti posebno male poduzetnike za plasman svojih proizvoda preko granica vlastite zemlje uklanjajući potrebu registriranja PDV-a u različitim zemljama-članicama. Jasna pravila obračuna i ispravnost potrebnih dokumenata će, zahvaljujući VAT One-Stop Shop, smanjit i dosta brojne birokratske prepreke koje otežavaju ili usporavaju međugranično poslovanje. Paralelno s ovom inicijativom teče i zahtjev maloprodaje i veletrgovine za odlučnom akcijom oko sigurnosti proizvoda koji se stavljaju u promet. Povjerenje potrošača sva-

kako je prioritet za maloprodaju i veletrgovinu. Potrošači moraju znati da su proizvodi koje kupuju sigurni za njih i njihove porodice. Stoga je potrebno uspostaviti suvremen i koherentan pravni okvir sigurnosti proizvoda, koji je učinkovit, primjeren, jednostavan i – ostvariv. To je posebno važno zbog izrazitog porasta plasmana kroz online trgovinu pri čemu se javljaju sve učestalije pojave nesporazuma i gubi povjerenje potrošača. Čvrst je stav maloprodaje i veletrgovine da se unutar EU smiju stavljati u prodaju samo proizvodi koji su sigurni po zdravlje, i to u čitavom opskrbnom lancu. ST

www.suvremena.hr

45


Na čemu počiva uspjeh poslovnog modela Canvas? piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

K

ad biste se našli za stolom s upravom IBM, Intela, Humane, Microsofta, Ericssona, Michelina i drugih velikana, vidjeli biste sudionike kako posežu za kompjutorima, smartfonima na čijem se ekranu pokazuje devet polja, „platna“ koja su dobila naziv Canvas, ili se pak „igraju“ lijepeći naljepnice („PostIt“) na devet polja na zidu. Canvas je poslovni model koji ima već 5 miliona sljedbenika! Na devet povezanih polja nalaze se poslovne aktivnosti, vrijednosne propozicije, ponude, klijenti, financije i resursi. Kad se pritisnu pojedina polja na kompjutoru, otvaraju se u kratkim, re-

levantnim i preciznim definicijama, a sve je povezano s ostalih osam „platna“.

Na čemu se zasniva privlačnost i uspješnost modela? Svaki poslovni model je mapa mjera, putova stvaranja i isporuke vrijednosti, te ubiranje plodova tih aktivnosti. Model Canvas je 2008. postavio Alexandar Ostenwalder, glavni autor tog modela koju je napisao zajedno s Yves Pigneur:

„Business Model Genaration“.1 Knjiga je postala „Biblija“, jer se svi kasniji autori i konzultantske kuće koje nude template, oslanjaju na nju ne dirajući polazna stajališta i daju samo varijacije na glavnu temeljnu koncepciju ili njenu primjenu. Definicije pojedinih područja u Canvas modelu nisu novina, ali se dobije preglednost, logična povezanost i konzistentnost, što omogućuje brzu analizu i odlučivanje. Te osobine kao i razumljivost doprinose raširenosti modela, jer uključuje širi krug nositelja iz pojedinih funkcija poduzeća kao što su prodaja, marketing, razvoj, proizvodnja, logistika, financije.

Prva edicija J.W.&Sohn, 2010., a izašla su i nova izdanja i na drugim jezicima. Drugi autori taj model plasiraju pod općim nazivom kao suvremeni ili učinkoviti poslovni model ili imaju izravan naslov koji sadrži Canvas, kao S. Imke: „Applyng BM Canvas“; Terence: „Start Up...with BM Canvas“; D. Flanagan: „Canvas“. Pod ključnom riječi Canvas nalaze se već i mnoge agencije koje isporučuju prikladne modele, aplikacije i pozivaju na suradnju.

1

46

Suvremena trgovina 6(41)


Model izaziva posebnu pozornost jer na jednostavan način razbija tzv. efekt silosa gdje svaka funkcija radi po svome, opravdavaju se i prebacuju krivnju na druge. U Canvasu su svi povezani. Primjerice, ako je u pitanju cijena koštanja mora se uzeti u obzir kako će to djelovati na potražnju, kako na financijske učinke, što se može poduzeti u procesu proizvodnje, skraćivanju lanca opskrbe.

omogućuju sinkronizaciju svih internih službi usmjerenih na tržište. Cilj je stvoriti zadovoljne potrošače koji uzvraćaju novčanom nagradom, pa su onda zadovoljni i investitori koji pak nagrađuju zaposlenike da rade na zadovoljstvu kupaca. Zajednički nazivnik s Canvas modelom je povezanost u relaciji uzroka i posljedica (Cause-and-effect relationship), samo je Canvas mnogo pristupačniji i privlačniji.

Sudionike treba poticati da se natječu u doprinosu kvalitete, cijeni proizvoda, umjesto da svaki radi odvojeno u svom „silosu“ s neprikosnovenim šefom na vrhu. Uvjet za uspješnu suradnju je stvaranje atmosfere u kojoj će se ljudi osjećati ugodno, a treba imati i volju da akceptiraju greške, promašaji, jer se tako potiče nužno eksperimentiranje. Ali, ništa ne pada „s neba“ i sreća ne dolazi sama po sebi. Ona je rezultat upornosti i rada, suradnje svih funkcija.

Šire od tih okvira razvio se supply chain management koji ide za tim da se optimizira proces od ulaza roba (nabava kao input), uključivši stvaranje gotovog proizvoda (proizvodnja) te isporuka kupcima (kao output). Taj sustav doprinosi smanjenju troškova u čitavom lancu i rizika u snabdijevanju.

Tko je zapravo pravi „šef“? Timski rad u procesu, međusobna povezanost umjesto krute hijerarhije, poznata je i u ranijim modelima koji omogućavaju veću prohodnost ideja, brže i racionalnije zaključivanje kao i akcije koje uvjetuju jačanje konkurentske prednosti na tržištu.

Sastavnice Canvas modela Model, „platno“, sastoji se od devet predložaka (kompjuterskim rječnikom template) na koji se naslanjaju posebni dijelovi koje treba povezati i balansirati (tradeoff ). Pogodni su za početni posao kao i za povezivanja postojećeg poslovnog modela koji se sastoji od ogromnog broja stranica, ali koje nisu vidljivo povezane. Iz

prakse je proizašlo da se ilustriranim vezama najbolje uvjeravaju investitori kojima moraju biti logično povezani stanja, očekivanja i potrebni zahvati. Model je naročito prikladan kod uvođenja inovacija, bilo o tehničkim, funkcionalnim promjenama, promjeni strategije, brenda, slogana, distribucije i drugog što nastaje kao rješavanje problema na novi način. Za uspjeh inovacija kompanija mora stvoriti inovacijsku kulturu, razviti i usvojiti tzv. inovacijsku mapu, proceduru u kojoj je predviđena postupnost, ali i stimulativnost za unapređenje poslovanja, lansiranje novog, pronalazak novih upotreba, tržišta, potrošača. Sve to u praksi uspješnih kompanija rezultira i primjerenim cijenama. Ako imamo namjeru izaći s niskim cijenama, onda podcjenjujemo naš napor na inovacijama. Shema A. Ostenwaldera zaokružena je na devet povezanih područja: 1. Segmenti kupaca, potrošača (CS – Customer Segments) 2. Vrijednosne propozicije (VP – Value Proposition) 3. Kanali (CH – Channels)

Tzv. silosne organizacije imaju zapovjedni lanac odozgo prema dolje. Na vrhu je šef, a ispod njega „podanici“ koji ga moraju za sve pitati. Posljedica – nema prave međusektorske suradnje, a odluke se donose sporo što dinamični svijet više ne trpi. Najuspješnije korporacije uvode procesne organizacije na čijem čelu je – potrošač koji je pravi „šef “2. To se pokazalo presudnim, jer su sve službe okrenute potrošaču, a uspješni šefovi su zapravo lideri koji ljude motiviraju, ohrabruju, organiziraju kooperativni duh i razvijaju svijest o zajedničkoj odgovornosti za sudbinu na tržištu.3 Kaplan i Norton4, autori sustava balanced scorecrad, stvorili su metriku i alate koji

Slika. Canvas modela (prema www.dewbatles.com)

Poznata je uzrečica J. Welcha: „Ako ti je lice stalno okrenuto šefu, onda ti je stražnjica stalno okrenuta klijentu“. S. Walton, osnivač Wal Markta je poručio zaposlenicima: „Nisam vam ja šef već kupac. Ako on okrene leđa vama, otpustio je i vas i mene“. 3 Osobno sam u svojoj praksi još 1997. uveo procesnu organizaciju u jednoj našoj velikoj kompaniji. Na čelo sam postavio brand managere koji su u timove sakupljali ljude iz marketinga, prodaje, distribucije, proizvodnje, razvoja i kontrolinga. Šefovi su ostali u čudu, a ljudi su na sastanke rado dolazili čak i izvan radnog vremena kako bi što prije došli do rješenja i realizacije. To je naročito eksplodiralo u području inovacija. Tako je u dvije godine (1998/99.) lansirano 7 marki i podmarki, te 157 jedinica (SKY), što se nije dogodilo nikad ranije ni poslije. 4 Kaplan, Robert S; Norton, D. P. (1996). The Balanced Scorecard: Translating Strategy into Action. Boston, MA.: Harvard Business School Press.  2

www.suvremena.hr

47


marketing

Kanali (CH)

4. Odnosi s kupcima (CR – Customer relationship)

Ostenwalder5 (i drugi autori to preuzimaju) pod „kanalima“ podrazumijeva čitav kompelks („block“) koji obuhvaća načine kako kompanija komunicira i dopire do potrošača, isporučuje im vrijednosne propozicije, robe i usluge.

5. Novčani tokovi – prihodi (RS – Rewenue Streames) 6. Ključne aktivnosti (KA – Key Activities) 7. Ključni resursi (KR – Key Resourses) 8. Ključni partneri (KP – Key Partnership) 9. Troškovi (CS – Cost Structure). Počinje se od segmenata kojima isporučujemo robu i usluge. Slijede vrijednosne propozicije koje im namjenjujemo, te kanali kajima se isporučuju. Infrastruktura se označava u terminima ključnih aktivnosti, resursima, parterima u poslu. Slijede financijske implikacije u vidu novčanih tokova i troškova. „Platno“ implicira međusobnu zavisnost, isprepletenost u kojoj sujeluju svi koji su u procesu. Povezani elementi čine konzistentan pristup u strateškim odlučivanjima.

Segmentacija potrošača (SC) Za koga radimo naš posao i tko su ti kojima isporučujemo vrijednosti? Moramo poznavati naše sadašnje i potencijalne potrošače, znati gdje su, kakove su im navike, stajalište (zašto?), kupovna moć. Prema njima dizajniramo proizvode, oglašavanje koje mora biti za njih razumljivo, prihvatljivo. Pristup segmentaciji može biti vezan za karakteristiike segmenata, lokaciju, specifične inerese (niše), kao što su: sport, avanturizam, rekreacija, mladi, studenti, profesije, socijalni status i dr. Druga segmentacija može se odnositi na bilo koji dio svijeta, a definira se otprilike – oni koji vole biti kreativni u kulinarstvu, napredni u komunikacijama, štedjeti na vremenu i posvetiti se porodici, biti „in“ u modi… Kod automobila traži se sigurnost ili brzina ili ekonomičnost i sl. Najizričitiji primjer takove segmentacije je Nike koji kaže – „Just do it!“. To je poziv svima – imaš tijelo, obuci opremu kao i M. Jordan i – trči… Najzahtjevnije područje kojim se bave ljudi u marketingu u sferi pozicioniranja je kôd označen kao insight kojim se označava uvid u „dušu“ potrošača, nje-

gova stajališta prema kategoriji, emocije prema brendu. Uvid se mora definirati kratkim izrazima u jednoj ili dvije rečenice koje su presudne za pozicioniranje, a na platno se lijepe spoznaje o tome i oblikuje se optimalni rang. Insight spada u područje razumijevanje potrošača i proširuje krug koji se naziva ponašanje potrošače. Koliko potrošača ima, kakav imaju potencijal, to utječe na sve daljnje faze, troškove i očekivane prihode.

Vrijednosne propozicije (VP) Što mi nudimo potrošačima, kakove su nam u tome prednosti, po čemu se difernciramo od konkurencije? To uvelike zavisi od prve faze – u kojoj mjeri poznamo potrošače, njihove potrebe, želje, ideale, stremljenja, ponašanja, stajališta, osjećaje. U ponudi se može ići na funkcionalnost kao što su bolje performanse, nove mogućnosti (mobilini uređaji), nove primjene (mobilni telefon je danas i internet i tv i instagram…). Ponuda može biti individualizirana („kastomizacija“) čime se stvara neposrednost. Može biti i emocionalna kao što je doživljaj, status, društveni efekti u okviru kategorije proizvoda. Primjer – pivo je kod nas druženje, veselje, užitak… Juha je toplina doma, Kinder i Lego su svijet kreativnosti i mašte. To su i dodaci jelima… Opipljive prednosti su proizvodi, neopipljive su banke i osiguranja, te virtualne kao dio online područja.

A. Ostenwalder: Business Model Generation, poglavlje 3.

5

48

Suvremena trgovina 6(41)

U komunikacijskom miksu potrošač dolazi do spoznaje o brendu, stvara prema njemu interes, pobuđuje mu se želja za kupovinom i upotrebom. Najučinkovitiji komunikacijski miks u klasičnom oglašavanju je kompleks u kojem se putem medija stvara interes, a onda se ponovo probuđuje na prodajnom mjestu putem tzv. nijemih oglašivača. U neposrednoj prodaji važno je da prodavač otkrije interes kupca, potrebe, želje i da s njim stupa u komunikaciju, zajedništvo. Emocionalnost, razumijevanje i empatija imaju u tome presudnu ulogu. U suvremnom svijetu raste važnost digitalnog pristupa koji mora involvirati klijente, inicirati ih u akciju. Fizička isporuka zavisi od karaktera robe, okruženja, kokurentskog položaja. U tom se svijetu događaju česte promjene. Amazon isporučuje direktno. To su počele slijediti ne samo knjižare koje uvode paralelnu prodaju (primjerice Barnes&Noble), već i trgovački lanci. Konzum ima e-prodaju paraleno, a uvodi se i hrvatski „Amazon“ – Abrakadabra. Neke kompanije koje idu preko trgovina kao posrednika, uvode i posebne direktne isporuke. To je iskušao Nestle kod uvođenja espreso kave Dolce Gusto.

Odnos s kupcima (CR) CR ima veliki utjecaj na to kako će kupac doživjet brend, proizvod i kompaniju. Osobito je to izraženo u osobnom usluživanju roba i usluga, stvaranju zajednica preko kojih se klijenti involviraju na temelju zajedničkih interesa, pa čak i do sukreacije strategije. Primjerice, Amazon poziva da se dostavljaju recenzije knjiga. Individualizacija u digitalnom svijetu dobiva sve veći značaj. Odnosi se stvaraju i putem samoposluživanja koje se prilagođava kupcima – di-


zajniraju se putovi po samoposlugama, označavaju izložbeni prostori, proučava se što se kupuje impulzivno, a što s unaprijed osmišljenim namjerama.

Novčani prihodi (RS) Novčani prihodi generiraju se od odabranih segmenata kupaca. Već u definiciji segmenata mora biti jasno koliko se od njih očekuje prihoda, koliko su voljni platiti. Prihodi se stječu od jednokratnih plaćanja (trajna dobra) ili permanentno od potrošnih dobara (FMCG). Modeli plaćanja zavise od karaktera roba i usluga, pa se bira između primjerice prodaje, odnosno prijenosa vlasništva, naplatama isporučene robe, lizinga, pristojbi („fee“) i dr. Valja naglasiti prednost popularnih brendova. Primjerice, Kinder, Vegeta, Čokolino, Coca-cola kod nas uživaju status „mast have“, pa ih prodavaonice moraju imati. Naplata u odnosu na manje poznate je povoljnija, što znači da se itekako isplati ulagati u brend.

Ključni resursi (KR) Ključni resursi su oprema, financije, ljudi (humani resursi), intelektualna vlasništva (znanje, brend, patenti). Svaka aktivnost, proizvod i brend zahtijevaju resurse. Od umješnosti poslovnog rukovođenja i strategije zavisi kako će biti raspoređeni. Temeljna orijentacija može biti Bostonska matrica u kojoj su područja podijeljena na „Krave muzare“, „zvijezde“, „Upitnike“ i „Pse“. Ovi zadnji nemaju perspektive pa se na njihovo održavanje beskorisno troše resursi koji bi bili bolje upotrijebljeni ako se fokusiraju na one koji nose prihode, imaju važnu ulogu u portfelju i imaju perspektivu. To uspješne organizacije rješavaju bez sentimenta. Zato su i uspješne.

Ključne aktivnost (KA) KA su stvorena za kreaciju vrijednosnih propozicija. Njih ne treba posebno objašnjavati jer su najmarkantniji dio operacija kompanija, ali treba definirati ono što je najvažnije, ključno u proizvodnji, lancu snabdijevanja, razvoju, marketin-

gu i dr. U području servisa se uspješnost aktivnosti svodi na rješavanje problema klijenata. Uspješnost zavisi od vještina, treninga, optimalizacije i racionalizacije tokova roba, povezivanja u optimalno planiranje.

Ključni partneri (KA) Prema Paretovom pravilu6 proizlazi da manji dio kupaca sačinjava većinu prometa. Zato kompanije dijele kupce po važnosti na A., B i C. Po tim kriterijima alociraju aktivnosti. Slično se biraju ključni faktori u cijelom lancu snabdijevanja („supllay chain“), S pojedinim se partnerima stvaraju strateške alijanse. Ne biraju se partneri u nabavi samo po kriteriju nižih cijena, već u alijansu ulaze oni s kojima se ulažu zajednički napori u razvoj, permanentno snabdijevanje, unapređenja u proizvodnji i kanalima. Javlja se, umjesto konkurencije suradnja s konkurentima, a taj se fenomen naziva koopeticija. Najvidljivija je u području upravljanja kategorijama („category management“) gdje konkurenti surađuju u području smještaja roba na prodajnom mjestu prema objektivnim kriterijima koji se dobivaju istraživanjima tržišta, gdje najveći autoritet uživa AcNielsen.

Struktura troškova (CS) Proizvodi i usluge zahtijevaju budžet koji je potreban za razvoj, ključne djelatnosti, fiksne i varijabilne troškove. Mjerila su vrlo ustaljena, a razvijaju se i primjenjuju sve više i u području marke-

tingu, Primjerice, kao i kod investicije koristi se formulacija MROI, da se dobije uvid kako se vraćaju ulaganja u području marketinga. U komunikacijama svako područje ima svoju cijenu prema tome koliko se potrošača doseže, koliko ih odgovara i dr.7 U ulaganjima se ne postiže uvijek momentalna profitabilnost, pa se zato u grafu u kojem se križaju troškovi i promet, planira kad će se te dvije linije spojiti u točku kad se javlja profit (BEP). Korisnost u portfelju proizvoda i usluga mjeri se izravnim profitom i indirektno koliko utječe na snagu i razvoj marke, na odnos s kupcima i ukupnu ponudu. Portfelj se može podijeliti na nositelje prometa, profita, imidža i zaštite od konkurencije. Kad se razumije cijeli poslovni model, onda se može oblikovati i koncepcija troškova.

…i za kraj Zadnji blok o strukturi troškova rezultat je holističkog pristupa poslovnom modelu. Na prvi pogled se sve čini poznato, pojednostavljeno, ali jednostavnost i razumljivosti doprinose kooperaciji različitih djelatnosti unutar kompanije, brzim uvidom u bitne sastavnice i karakter pojedinih polja, što na kraju rezultira brzom zaključivanju i sporazumijevanju partnera, nositelja posjednih djelatnosti. Zato je model i doživio popularnost, jer se svako područje po razlučivanju bitnih stavaka i jednostavnosti, međusobne zavisnosti, može približiti i drugim strukama kojima nisu razumljive stručne ekST spertize drugih područja.

Pravilo 80/20 primjenjuje se u mnogim sferama aktivnosti. Primjerice – 80% rezultata postiže se s 20% vremena ili troškova. Prodavaonice se mogu dijelit isto tako – 20% njih nosi 80% prometa. 7 Teži se da svaka kompanija formulira ključne marketing indikatore – KPI, uzimajući u obzir sve veću važnost digitalnog područja djelovanja. 6

www.suvremena.hr

49


industrija

„INDUSTRIJA 4.0 ↔ TEKSTIL & KOŽA“

Prilagodba na suvremene proizvodne procese Rješenja treba tražiti u uspostavljanju ravnoteže novih (znanost, istraživanje, digitalizacija, održivi razvoj i novi poslovni modeli) i starih znanja (dizajn, proizvodnja, kvalitetan menadžment i razvoj usluga). Na taj se način približavamo ostvarenju četiriju strateških tema vezanih za procese četvrte tehnološke i industrijske revolucije

V

odeće države EU, koje predvodi Njemačka, prepoznale su veliku šansu za jačanje globalne konkurentnosti i očuvanje svojih pozicija daljnjim tehnološkim razvojem proizvodnih potencijala. U sljedećih nekoliko godina Europa planira uložiti preko 500 milijuna eura u razvoj Industrije 4.0. i digitalizaciju poslovanja.

50

Suvremena trgovina 6(41)

piše|Ante Gavranović

Hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini nikako ne smiju propustiti priliku da se uključe u te nove proizvodne procese. Posljedice pravodobnog neuključivanja mogle bi ubrzati propadanje nekih industrijskih grana koje zaostajanjem u razvoju neminovno prestaju biti konkurentne na domaćem i globalnom tržištu. No, važno je pri tome zadržati hladne glave. Ne srljati u nešto što se može pokazati „pomodnim hirom“ i svakako voditi računa u kojoj je mjeri hrvatska industrija uopće spremna prihvatiti načela industrije 4.0. Dvije industrijske grane – tekstilno-odjevna i kožarsko-prerađivačka – ušle su, dosta hrabro, u raspravu o

tome, svjesne da je za povećanu konkurentnost ovih dviju grana (kao i ukupne industrije) potreban novi način razmišljanja i traženja uvjeta za prilagodbu novim proizvodnim procesima. Udruženje tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore, Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, Klaster konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće i Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet organizirali su konferenciju INDUSTRIJA 4.0 – Tekstil & koža. Cilj ove konferencije u organizaciji HGK je da što više hrvatskih proizvođača tekstila i kože, ali i općenito gospodarskog sektora, prepozna nužnost brzih promjena i

zaokret u načinu rada i razmišljanja, te prilagodbe tržišnoj utakmici.

Prilika za nove pristupe Industrijsku revoluciju 4.0 nemoguće je provesti bez usklađenog razvoja znanosti i gospodarstva. Visoka razina ulaganja u znanje uvijet su za realizaciju inteligentnih robota i inovacija. Činjenica je, međutim, da se hrvatski proizvođači trenutno u većini slučajeva oslanjaju na nadogradnju postojećih kapaciteta, a premalo je onih koji se bave združivanjem on-line svijeta i industrijske proizvodnje, da ne spominjemo zamjene posto-


jećih sustava treće industrijske revolucije. Nameće se pitanje da li je gospodarstvo svjesno opasnosti zastarjelih tehnologija? Gubitak tržišta zbog nedovoljne kvalitete, visokih troškova ili neučinkovitost proizvodnje teško je uskladiti sa zahtjevima suvremenoga tržišnog poslovanja. Industrija 4.0 u razvijenim zemljama EU u punom je jeku. Bez velikih reformi u hrvatskom gospodarstvu i to brzo, već bliska budućnost može donijeti negativne trendove koji se neminovno odražavaju na daljnjem padu zaposlenosti, iseljavanju stručnih kadrova i padu konkurentnosti.

Stanje u tekstilu, odjevnoj i kožarskoprerađivačkoj industriji U tekstilnoj i odjevnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj prisutan je rast primjene INDUSTRIJE 4.0, ali još uvijek, nažalost u malom postotku, što zbog nedostatka sredstava za ulaganje, što zbog opterećenosti svakodnevnim problemima s kojima se tvrtke bore. To im ostavlja malo prostora za istraživanja i razvoj. Greenfield investicije u tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji su strana ulaganja gdje je digitalizacija, pametne tehnologije na visokoj razini primjene industrije 4.0. Temeljno pitanje koje se pred nas postavlja glasi: Što može proces INDUSTRIJA 4.0 ponuditi tekstilnoj, odjevnoj, obućarskoj i kožno-prerađivačkoj industriji? Strojeva – robota za te industrije uglavnom nema: te su industrije radno intenzivne i nisko akumulativne. Pretežito je riječ o ženskoj radnoj snazi. To su grane s najnižim plaćama. Rasprava o podizanju minimal-

„Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija u Hrvatskoj imaju 27.000 zaposlenih. To se mora promijeniti i upravo smo zato odlučili organizirati ovu konferenciju, kako bi što više hrvatskih proizvođača tekstila i kože prepoznalo nužnost brzih promjena i zaokreta u načinu rada i razmišljanja te kako bi se lakše prilagodili tržišnoj utakmici“, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš, otvarajući konferenciju „Industrija 4.0 ↔ tekstil i koža“ u HGK-a.

će. Veliku pozornost TTF pridaje procesima digitalizacije i fleksibilnosti u proizvodnim procesima, a svoj daljnji razvoj predviđa uspostavom Znanstvenog centra izvrsnosti multifunkcionalnih materijala (ZCI-MTM). Uspjeh hrvatske tekstilne i odjevne industrije u prilagodbi zahtjevima industrije 4.0 ovisi o mogućnostima financiranja i većem značenju istraživanja te industrije, što će svakako povećati realne mogućnosti komercijalnoga korištenja znanstvenih postignuća TTF-a. Primjeri Varteksa, KOTKE, Galeba i Ivančice o realnim razvojnim potencijalima, trendovima i mogućnostima upozorili su na značenje inovacija i potrage za tržišnim niša-

nih plaća dalje ugrožava njihov opstanak, što bi označilo otpuštanje velikoga broja radnika koji nemaju neku supstituciju u izboru radnih mjesta. Kako uskladiti velike zahtjeve procesa Industrija 4.0 sa takvim stanjem? Imamo li uopće viziju izlaska iz ovog začaranoga kruga? Strateške inovacijske teme i prioriteti istraživanja – Europska tehnološka platforma (ETP) odnose se na uporabu pametnih i visoko učinkovitih materijala, naprednu digitaliziranu proizvodnju, lance vrijednosti i nove poslovne modele, kružnu ekonomiju i učinkovito gospodarenje resursima te stvaranje više dodane vrijednosti korištenjem tekstilija takvih kvaliteta i mogućnosti. O tome je vrlo plastično govorio Francesco Marchi, generalni direktor Euratexa, naglašavajućo trendove u tekstilnoj i odjevnoj industriji Europe. Posebno je naglasio da EU treba nove generacije tekstilnih radnika i poduzetnika i pritom istakao da se do 2015. u ovim industrijama očekuje oko 600.000 novih radnih mjesta.

Hrvatski „odgovor“ na sve te nove izazove iznijela je Sandra Bischof, dekanica TTF-a. Ukazala je da TTF, putem TSRC-a, prati gotovo sve istraživačke prioritete identificirane u novoj Strategiji inovacija i istraživačkih prioriteta za tekstilnu i odjevnu industriju (SIRU). Uz ostalo, na TTF-u izrađene su 3 generacije inteligentne odjeće s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima, sustav za određivanje statičkih i dinamičkih toplinskih svojstava kompozita i odjeće, tzv. Termalni maneken te Integrirani uređaj za mjerenje fizioloških parametara ljudskog tijela pri egzaktnom vrednovanju toplinske udobnosti odje-

ma u ovim specifičnim industrijama. Isto tako, istaknuto je značenje zaštitne opreme u obrambenom sektoru, zatim značenje tekstila/kože u drvno-prerađivačkom sektoru, a napose značenje dizajna i kreativne industrije u promociji hrvatskog modnog sektora.

Uloga CIRAZ-a Hrvatska gospodarska komora provodi aktivnosti vezano za INDUSTRIJU 4.0 na više područja i u više smjerova. U sklopu Odjela za tehnološki razvoj i IT HGK-a kontinuirano provodi aktivnosti spajanja znanstvene zawww.suvremena.hr

51


industrija narstvo, ali i na mnoge druge industrije. Upotreba tekstila ide od proizvodnje najlonskih čarapa sve do trupa aviona. Ta industrija je veliki motor za stvaranje radnih mjesta!

„U razvoju industrije 4.0 Hrvatska ima europsku potporu te joj je potrebna brža digitalizacija proizvodnih procesa. U tom području imamo pojedine uspješne tvrtke koje djeluju lokalno, a globalno su konkurentne. U sljedećoj je godini potrebno načiniti okvir te strategiju hrvatske industrije 4.0“, istaknuo je pomoćnik ministrice gospodarstva Željko Pravdić, dodajući da je ključna transformacija cijeloga društva te kulturne promjene od obrazovnog sustava, prilagođavanja okruženju do zajedničkog djelovanja u jednom smjeru. jednice, njihovih kapaciteta i znanja u istraživanju i razvoju i poduzetnika omogućujući time stvaranje tehnološki naprednijih proizvoda. Ujedno HGK-a provodi svoje istraživanje potreba poduzetnika, pojedinih industrija i stanja Hrvatske industrije kroz izradu studije i sudjelovanje u izradi buduće strategije INDUSTRIJE 4.0 za Republiku Hrvatsku. Nastavno na dosadašnja saznanja i smjernice buduće strategije Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) pri HGKa, kroz projekt pametne specijalizacije Hrvatskog gospodarstva i industrije, ima za cilj poticanje razvoja inovativnih proizvoda. Aktivnosti CIRAZ-a su usmjerene na podizanje prisutnosti naših poduzetnika u globalnim lancima vrijednosti. Upravo podizanje proizvodnih pogona na razinu INDUSTRIJE 4.0 će omogućiti razvoj inovativnih i konkurentnih rješenja te otvaranje novih tržišnih segmenata za što će također pružati podršku CIRAZ. CIRAZ kao ključnu aktivnost ima i pripremu poduzetnika

52

Suvremena trgovina 6(41)

za korištenje sredstava potpore iz EU fondova za razvoj novih inovativnih proizvoda.

Iskustva njemačkih proizvođača Zanimljivo je da tekstilna i odjevna industrija u Njemačkoj zauzimaju visoko drugo mjesto u proizvodnji potrošnih dobara, odmah iza prehrambene industrije. Ta industrija, međutim, doživljava velike strukturne promjene. Posebno je teško u odjevnoj industriji, gdje se brojka zaposlenih stalno smanjuje. Proizvodnje gotovo da i nema, jer je izmještena izvan zemlje, najviše u azijske zemlje. Usprkos tome, Njemačka je na 4. mjestu u svjetskom izvozu tekstila i na 2. mjestu u svjetskom uvozu. Činjenica je da tekstilna i odjevna industrija omogućavaju otvaranje radnih mjesta, direktno i posredno. Najviše u granama i djelatnostima u kojima tekstil participira. To se posebno odnosi na proizvodnju vozila, farmaceutsku industriju i građevi-

Tekstilna industrija u Njemačkoj svoju šansu za održivi razvoj vidi u stalnim inovacijama odnosno u razvoju novih proiz-voda s visokim udjelom dodane vrijednosti. Glavna tema je dana HighTech!!! Tehnički tekstil osvaja svjetsko tržište. U klasičnoj odjevnoj industriji tu šansu ne vide, jer se proizvodnja odjevne/modne industrije, pletenina i rublja odvija u zemljama izvan Njemačke i praktično je dohodovno neisplativa. Međutim, proiz-vođači se okreću prema sportskoj odjeći otpornoj na vlagu, zimsku i vodootpornu funkcionalnu odjeću. Svoju budućnost vide u razvoju odjeće s integriranim elektroničnim uređajima poput MP3 Playera, mobilnih telefona ili solarnih ćelija za njihovo punjenje. Najveći izazov kod takvih proizvoda je sigurnost pri pranju. Velike mogućnosti se javljaju kod proizvodnje namjenske radne odjeće, posebno s obzirom na izbor materijala koji štite od kožnih oboljenja. 20 njemačkih industrijskih udruženja osnovali su Kuratorij za istraživanje tekstila. Uprava Kuratorija danas koordinira aktivnosti na području inovacija u 16 tekstilnih istraživačkih instituta, razasutih širom Njemačke. Kuratorij izbacuje na godinu oko 50 projekata i osigurava kroz Radnu zajednicu industrijskih istraživačkih udruga tehnološki transfer između poduzeća, visokoga školstva i raspoloživih istraživačkih kapaciteta. Istraživački kuratorij ne brine samo o koordinaciji istraživanja i inovacija, već proučava nova područja primjene tekstila. Tako je pred nekoliko godina izašao sa studijom „Perspektive 2025“ ukazujući na 10 posebnih po-

dručja istraživanja. Spomenimo samo: zdravlje, mobilnost, proizvodnja i logistika. Otprilike 1200 tekstilnih istraživača koriste programe i poticaje za inovacije države i EU za razvoj novih materijala, novih sirovina i povezanost tekstila u inovacijama sa svim razvojnim industrijama i djelatnostima.

Gdje su izlazi? Tekstilna, odjevna i kožarsko-prerađivačka industrija u Hrvatskoj zapošljavaju trenutno oko 27.000 radnika, od čega je više od 80 posto ženske radne snage. Oni sudjeluju i s više od 16 posto u ukupnom hrvatskom izvozu odnosno s približno 10 posto stvaranja BDP-a. Već smo napomenuli da je riječ o radno intenzivnim industrijama s malom dodanom vrijednosti, pa time i nisko akumulativnim. Pitanja koja se postavljaju glase: Što stvarno možemo učiniti da promijenimo stanje u nas? Ima li realnih šansi da se pomaknemo prema proizvodnji više dodane vrijednosti? Može li se hrvatska tekstilna industrija usmjeriti djelomično prema proizvodnji tehničkoga tekstila i u kojoj mjeri? Zašto tekstilna, odjevna i kožarsko-prerađivačka industrija – koje zajednički sudjeluju s više od 16 posto u ukupnom izvozu Hrvatske – nemaju adekvatan tretman u razradi industrijske i ukupne gospodarske strategije? Na ta pitanja moramo brzo odgovoriti ako želimo opstanak tih industrija i njihov održivi razvoj. Proizvođači ističu da je izlaz u novim proizvodima, novim poslovnim modelima i novim tržišnim nišama te široj internacionalizaciji hrvatskoga modnog trenda. No, očito je da to ne mogu postići bez jasne podrške i jasnog opredjeljenja prema ovim inST dustrijama.


EIB povećava podršku malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj te Mid-Cap poduzećima kroz suradnju s Privrednom bankom Zagreb Europska investicijska banka (EIB) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) Ugovor o kreditu u iznosu od 40 milijuna eura koji je namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća te Mid-Cap poduzeća Miguel Morgado EIB-ov direktor zadužen za poslovanje u Hrvatskoj, izjavio je: „EIB ponovno surađuje s PBZ-om, svojim dugogodišnjim partnerom u Hrvatskoj, kako bi potaknuo dugoročno financiranje malih i srednjih te midcap poduzeća koja čine okosnicu hrvatske ekonomije, i koja kroz kapitalna ulaganja stvaraju nova radna mjesta te potiču rast i inovacije.“ Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a

rekao je: „Privredna banka Zagreb je već dugi niz godina aktivna u uspostavljanju i promoviranju brojnih programa namijenjenih poduzetnicima te ima značajnu ulogu u osnaženju i poticanju rasta malog i srednjeg poduzetništva u zemlji. To potvrđuje sudjelovanje i u ovoj kreditnoj liniji s EIB-om u ukupnom iznosu od 40 milijuna eura.“ Ovaj kredit je u skladu s EIBovim prioritetom olakšavanja pristupa povoljnim izvorima financiranja europskim malim i srednjim poduzećima. U tu svrhu EIB udružuje snage s financijskim institucijama, kao što je PBZ, koje poznaju lokalna tržišta i čiju su klijenti, između ostalih, mala i srednja poduzeća i midcap poduzeća. Ovim kreditom nastavlja se dugogodišnja uspješna poslovna suradnje između EIBa i PBZ-a. Uz ovaj kredit EIB je PBZ-u odobrio četiri kredita u ukupnom iznosu od 96

milijuna eura i to 2001., 2008. 2011. te 2014. Svi prethodno odobreni krediti uspješno su iskorišteni za unapređenje poslovanja hrvatskih malih i srednjih poduzetnika te jedinica lokalne i regionalne samouprave. Europska investicijska banka je financijska institucija Europske unije za dugoročno kreditiranje, u vlasništvu je njenih država članica. EIB osigurava dugoročne investicijske kredite kako bi pridonio ostvare-

nju ciljeva politike EU. Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) članica Intesa Sanpaolo Grupe, druga je po veličini bankarska grupa u Hrvatskoj, s preko 1,6 milijuna klijenta i razgranatom poslovnom mrežom oko 200 poslovnica diljem zemlje. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama, ST upravljanje imovinom.

4. KRUG

4. KRUG:

odaberite i sudjelujte

Osvojite

Mercedes A klase Od 1.12. do 26.12.2016. kupite jedan od odabranih proizvoda i sudjelujte u 4. krugu nagradne igre KTC trgovina.

Zvijezda stolni margarin 500g

Kandit čokolada za kuhanje 300g

više na www.ktc.hr

www.suvremena.hr

53


eu fondovi

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (Dio V: Evaluacija projekata) piše|Mario Šimunković, mag. oec.

E

valuacija projekata služi za vrednovanje i procjenu učinka, utjecaja, isplativosti projekta kao cjeline, a zatim i svakog pojedinog dijela projekta kako bi se ocijenila usklađenost aktivnosti i rezultata sa ciljevima projekta. Ocjenjivači projektnih ideja uočili su da najčešće pogreške prijavitelja nastaju u fazi pripreme projekta. Na temelju iskustva evaluatora projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2007. – 2013. nastao je dokument „Najčešće pogreške prijavitelja“. Evaluacija svakog projekta najčešće se odnosi na sljedeće elemente: formulacija problema, ciljne skupine, opći i specifični ciljevi, aktivnosti, rezultati i pokazatelji, relevantnost i povezanost s pokazateljima Operativnog programa, Razvoj ljudskih potencijala, planiranje resursa, održivost, horizontalne teme, proračun, nabava i dosljednost obrazaca A i B. U članku će biti obrađeni najvažniji elementi.

Administrativna provjera Prije nego što projekt prođe kroz fazu evaluacije, projekt prolazi administrativnu provjeru. U fazi administrativne provjere provjerava se da li je prijava predana u propisanom roku, da je predana u traženom formatu i s odgovarajućim prilozima. Lista potrebnih priloga nalazi se u uputama za prijavitelje. Prijavna dokumentacija treba biti u zatvorenoj omotnici koja mora sadržavati broj i naziv poziva na dostavu projektnih prijedloga, ime i/ili adresu prijavitelja te naznaku

54

Suvremena trgovina 6(41)

„Ne otvarati – prijava na poziv na dostavu projektnih prijedloga“. Prijavni obrazac mora biti u zadanom formatu, a dostavljena elektronička verzija prijave mora biti istovjetna dostavljenoj papirnatoj verziji. Posebnu pozornost treba obratiti na pečatiranje dokumentacije, potpisivanje, originale i preslike dokumenata (pažljivo provjeriti to se traži), dostavu dokumentacije na traženom elektroničkom mediju, točnost podataka, priloge, zatraženi iznos sredstava (prihvatljiv u odnosu na poziv) i troškove projekta.

Formuliranje problema Često je opisani problem zapravo povezan s potrebama prijavitelja, a ne s potrebama ciljne skupine. Tako prijavitelji opisuju koristi projekta, a ne potreba i problem, tj. negativna situacija koju projekt želi riješiti. Opis problema treba dati jasnu poveznicu sa svrhom projekta. Najčešća pogreška je da je u projektu opisano previše problema i nije izvedivo da svi budu riješeni tijekom istog projekta. Problem može biti opisan nejasno ili je opisan s previše pojedinosti, s mnogo ponavljanja, pa zapravo nije jasno koju problemsku situaciju je potrebno riješiti. Prijavitelji trebaju prezentirati pozadinski kontekst problema te dati podatke relevantne za stvarnu lokalnu situaciju i problem. Problem je najčešće opisan preopćenito te mu nedostaju precizni podaci koji bi potkrijepili informacije o pitanju koje se obrazlaže.

Treba biti kvalitetno izrađena analiza problema kako bi se utvrdio glavni problem, njegovi uzroci i posljedice. Obrazloženje problema treba biti jasno opisano – zadatak ocjenjivača je pročitati prijedlog kako je napisan, a ne tumačiti što nije napisano ili što bi se moglo pretpostaviti i/ili zaključiti. U nedostatku analize problema, njegovo je obrazloženje nejasno te je prijavitelju teško odabrati što je potrebno riješiti i povezati to s onim što organizacija prijavitelj može riješiti u okolnostima u kojima se ta organizacija nalazi. Neki od ostalih najčešćih problema kod opisa problema su to što su problemi ciljnih skupina definirani općenito, nedovoljna je povezanost s ostalim dijelovima projekta i nije dovoljno obrazložena povezanost problema s ciljnom skupinom.

Ciljne skupine Prijavitelji moraju razlikovati ciljne skupine i krajnje korisnike u projektu. Ciljne skupine moraju biti kvantificirane, posebno ako unutar njih postoje različite podskupine. Budući da je ciljna skupina rijetko uključena u pripremu projekta, a prijavitelj ponekad nije dovoljno stručan u predmetnom području, opisani problemi ciljne skupine često nisu realistični. Ciljna skupina ili ciljne skupine često nisu jasno definirane i kvantificirane niti su njihovi problemi i potrebe jasno definirani ili povezani s ciljevima projekta (neusklađenost podataka). To je posebno slučaj


kod prijedloga koji imaju nekoliko ciljnih skupina pa su potrebe pojedinih ciljnih skupina dobro opisane, dok se potrebe nekih drugih ciljnih skupina niti ne spominju, bez povezanosti između problema, potreba i različitih ciljnih skupina.

Opći i specifični ciljevi Između specifičnih ciljeva projekta i specifičnih i općeg cilja poziva na dostavu projektnih prijedloga treba biti vidljiva poveznica. Specifični ciljevi projekta trebaju biti u skladu s općim ciljem projekta. Prijavitelji moraju formulirati opći cilj i specifične ciljeve projekta te ih povezati s rezultatima koje je potrebno postići, s projektnim aktivnostima koje do njih trebaju dovesti te s karakteristikama ciljne skupine i utvrđenim problemom, potrebama i specifičnom situacijom u ciljnom području. Ponekad nema poveznice između ciljeva organizacije prijavitelja ili partnera i njihova iskustva kao organizacija i projektnih ciljeva. Često postoji opći nedostatak strateškog razmišljanja i dugoročnog planiranja, što može ugroziti uspjeh projekta. To također može biti povezano s činjenicom da neke organizacije pišu svoje projekte tek kad se raspišu natječaji te kad mogu vidjeti što će se financirati, a ne kad se utvrdi potreba ciljne skupine, pa se javljaju na poziv s onim što im je zanimljivo raditi, što može biti u kontradikciji s onim što je potrebno. Ciljevi su tada povezani s ciljevima i strategijama prijavitelja ili gradova, županija i ostalih dionika u regiji, a ne s koristima ciljne skupine te su nepovezani s ciljevima poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Aktivnosti, rezultati i pokazatelji Kod opisa aktivnosti treba postojati jasno objašnjenje zašto će i kako predložene aktivnosti reagirati na potrebe ciljnih skupina. Najčešće zbog mnoštva riječi i irelevantnih pojedinosti ocjenjivaču (evaluatoru) je teško stvoriti jasnu sliku o tome što će se konkretno raditi u projektnim elementima. Važno je da postoji usklađenosti između aktivnosti kojima se problem rješava i neposrednog rezultata tj. predviđene promjene. Planirane su aktivnosti projekta često loše povezane s očekivanim cilje-

vima i rezultatima navedenima u projektnoj prijavi ili su navedene aktivnosti koje nisu prikladne, praktične ili dosljedne s rezultatima i ciljevima.

vost. Informacije o financijskoj održivosti su nerealistične i preopćenite te uglavnom nije poznato kako će se aktivnosti financirati u budućnosti.

Ponekad aktivnosti neće voditi do određenih rezultata jer nisu koordinirane s njima, tj. iz opisa projektnih aktivnosti nije vidljiv doprinos postignuću rezultata i ciljeva.

Horizontalne teme

Planiranje resursa Ponekad je u projektnim prijavama opseg planiranih aktivnosti preširok u odnosu na broj osoba u ciljnoj skupini, a tijekom trajanja projektnih aktivnosti nema dovoljno raspoloživih ljudskih resursa za njihovo provođenje. Prijaviteljima se može potkrasti greška da unatoč postojećim resursima, još uvijek planiraju velika sredstva za podugovaranje usluga koje njihovi djelatnici mogu obaviti. Također, projektni prijedlozi mogu planirati previše ljudskih resursa (veći angažman djelatnika) u usporedbi s projektnim aktivnostima te je potrebno obrazloženje za njihov angažman. S druge strane vrlo velik broj prijavitelja nema ljudske ili materijalne resurse koji mogu osigurati nesmetano provođenje aktivnosti i postignuće planiranih rezultata i ciljeva.

Održivost Većini prijavitelja nije stalo ili ne razumiju objasniti održivost, već samo napišu jednu ili dvije vrlo uopćene rečenice koje nisu povezane s konkretnim projektom. U odnosu na ostale dijelove projektne prijave, održivost je uvijek najslabiji dio projektnih prijava. Važan dio održivosti je financijska održivost, a gotovo 98% projekata nema financijsku održi-

Prijavitelji često ne razumiju značenje pojedinih horizontalnih tema te opisuju aktivnosti koje nemaju veze s njima zbog čega se pišu irelevantne i opće stvari, na deklarativnoj razini, o svojoj organizaciji, ali bez da se to odnosi na njihov specifičan projekt.

Proračun Kod izrade proračuna važno je planirati sredstva za koja postoje jasne poveznice s aktivnostima, a ne troškove koji uopće nisu prepoznatljivi u radnom programu projekta. Kod proračuna se može pratiti dosljednost ili uočiti nedosljednost npr. kod podugovaranja ključnih aktivnosti dok prijavitelj i partner tvrde da su sposobni i iskusni u svim stručnim područjima koje provedba projekta zahtijeva to na kraju značajno povećava troškove te odaje koruptivne i klijentističke prakse.

Zaključak Ukoliko ćete u cjelokupnom projektnom prijedlogu stalno provjeravati dosljednost onoga što ste napisali u različitim dijelovima svojeg projektnog prijedloga povećavate šanse za uspješnu evaluaciju projekta. Dobar je instrument za takvu provjeru logička matrica koju smo obradili u jednom od prethodnih brojeva, a korisne informacije o najčešćim pogreškama prijavitelja nalaze se u brošuri „Najčešće pogreške prijavitelja na natječaje ESF-a 2007. – 2013.“ objavljeno na straST nici www.esf.hr. www.suvremena.hr

55


pr

Kuharica za

Odnose s javnošću u trgovini (5) Gotovo je, izmjerimo jesmo li zadovoljni – EVALUACIJA

O

dredili smo ciljeve (gdje želimo stići), javnosti (s kime ćemo razgovarati) i poruke (što im želimo reći), ostaje nam da definiramo komunikacijske kanale (kojim putevima ćemo poslati poruku) i provedbeni plan (kada, što iza čega, točni i precizni rokovi implementacije pojedinih faza strategije), znamo komunikacijske kanale i proveli smo akciju temeljem provedbenog plana (tko bi to trebao reći, što, kome, kada i kako?).

Zadovoljno trljamo ruke, gotovi smo! Ali ne, nismo! Još je jedan veliki posao pred nama. Kakvi su nam rezultati? Evaluirajmo ih! Kako nam ide, kako smo odradili, kako smo prošli? Trebamo izmjeriti u kojoj mjeri smo ostvarili ciljeve koje smo sebi postavili u planiranju odnosa s javnošću. Mjerenje uspjeha (nažalost, ponekad i neuspjeha) poduzi-

mamo jer moramo znati što dobivamo za uloženi novac i da li smo bili djelotvorni ili zašto nismo bili djelotvorni. Evaluacija je kontinuiran, dugotrajni proces. Ona može biti redovita evaluacija (npr. odnosa s medijima), odnosno evaluacija rezultata, koja se radi nakon kampanje. Osnovno nam je kontinuirano mjeriti učinkovitost strategije – kvalitativno i kvantitativno (medijske objave, pro-

piše|Željko Jelić

mjene u javnom mnijenju u ovisnosti na početak kampanje…), tako da, ako se pokaže potrebnim, možemo i modificirati projekt. Revizija se odnosi na dugoročnije programe. (Dobro je pogledati sve godišnje revizi-

KUHARSKI DVOBOJ gdje se susreću dugogodišnji lider ocjenjivanja s mladim, ali dobro pripremljenim, izazivačem AVE METODA vs. BARCELONA 2.0 Nakon našeg „eventa s celebrityjem na stageu“ (što će reći da smo imali neku slavnu osobu na pozornici na našem događaju) iz Press clipping materijala možemo konstatirati da imamo relativno velik broj objava s puno slika (tisak, TV, Internet, društvene mreže, s puno „lajkova“ i „klikova“). Ako idemo analizirati po AVI metodi (kvantitativna metrika), izračunat ćemo broj objava, njihove centimetre, stupce, minute i vjerojatno ćemo dobiti vrlo veliki iznos kuna i zaključit će se da je PR vrlo dobro obavio posao. Ako te iste objave analiziramo po preporuci Barcelone 2.0 (kvalitativnom metrikom) otkrit ćemo analizom tekstova sve o celebrityju (kakve i čije cipelice nosi i pošto su, da li ima novog dečka, da li je u toj opravi već negdje bila, kojim je autom došla…), zatim znat ćemo tko je sve od slavnih bio na događaju (i s kime) i još brdo nevažnih stvari, a sam događaj bit će spomenut samo jednom, jednako kao i razlog okupljanja (predstavljanje našeg novog proizvoda, prodavaonice). Na slikama će biti celebrity i ostale poznate ličnosti (imamo sreću ako se slikaju ispred press walla pa se na njemu bar može pročitati ime našeg proizvoda, ali teško). O kvaliteti našeg proizvoda niti riječi („e, to je marketing“ – razmišlja si urednik, bez obzira što mu taj događaj puni sadržaj medija!). Vrijednost tih objava je, zapravo, jako mala. Ako analiziramo „lajkove“ i „klikove“ vidjet ćemo da se oni, vjerojatno, ne odnose na naš događaj, proizvod ili prodavaonicu, već na aktere događaja, a da vrlo rijetko „klikovi“ idu prema našim stranicama. A u analizu bi morali dodati i koji su stvarni efekti tog događaja. Kako se ponaša prodaja našeg proizvoda, kakav je posjet našoj prodavaonici nakon te promocije, koliko je porastao naš ugled, što smo mi sve dobili takvim predstavljanjem? Da li su uložena sredstva opravdana tom promocijom. U jelo treba umiješati i mjerenje učinaka komunikacije i odnosa s javnošću na poslovni rezultat tvrtke ili institucije. Pobjednik je ……………………………………… (molimo upišite pobjednika po vlastitom nahođenju, nakon što ste probali obadva jela)

56

Suvremena trgovina 6(41)


je programa – tako ćemo prekontrolirati programske ciljeve, ispitati strategiju).

broj ljudi koji djeluju na poželjan način (Akcija!), broj ljudi koji ponove željeno djelovanje.

odnosa s medijima (količina i pokrivenost), a zanemaruje se mjerenje učinaka kampanje.

U kraćim kampanjama revizija strategije i taktike može biti potrebna ako kampanja već na prvi pogled ne donosi rezultate.

U ovom članku podrobnije ćemo se baviti evaluacijom kampanje.

Moramo razumjeti što evaluiramo. Evaluira se ishod (a ne, što je često slučaj – izlazni rezultati). Nije bitna količina objava, ako na kraju nije postignut cilj: „…7% povećanje posjećenosti prodavaonicama …“ (primjerice)!

Što i kada možemo istraživati i mjeriti u OSJ? Tijekom priprema: razumijevanje, kvaliteta istraživanja, primjerenost sadržaja, organiziranost poruka, kvaliteta predstavljanja poruke (kreativnost, način, oblik, ambalaža)… Tijekom izvedbe: broj poslanih priopćenja i planiranih aktivnosti, broj objava, broj ljudi do kojih je poruka stigla (tiraža, potencijalne javnosti), koliko je ukupno ljudi sudjelovalo u aktivnostima ili događanjima (čitatelja, slušatelja, posjetitelja)… Posljedice djelovanja: broj ljudi koji počinju shvaćati sadržaj poruke, broj ljudi koji je promijenio mišljenje, broj ljudi koji je promijenio stajalište,

Sama evaluacija donosi mnoge koristi koje nam mogu pomoći i u izvođenju i u budućim akcijama. Koristi od evaluacije: fokusira napore (ako se zna da će broj usvojenih ključnih ciljeva biti izmjeren, možemo se fokusirati na važno), pokazuje učinkovitost – ako smo postigli ono što smo planirali – Uspješni smo, a to izaziva ponos! (Nema uspjeha do uspjeha!), osigurava isplativost (koncentriranost na prioritete omogućava da se sredstva/vrijeme troše/i na važne stvari!), potiče dobro upravljanje – fokusiranjem na upravljanje po ciljevima (uz postavljanje dobrih i jasnih ciljeva) donosi preciznost cijelim odnosima s javnošću (nebitno se odbacuje!), olakšava odgovornost – vidi se tko je gdje i kada napravio grešku ili nije odradio ili nije odradio kako treba postavljeni zadatak. Praksa pokazuje da se tehnike evaluacije najviše koriste kod

Kako mjeriti? Ne postoji jedinstvena matrica za mjerenje učinkovitosti PR-a, kao što ne postoji jedinstvena matrica za evaluaciju komunikacije. Analiza medijskih objava, društvenih mreža i interneta je disciplina, a ne alat, ne postoji matrica primjenjiva na sve medije i mjerenje rezultata komunikacije, prezentacije, utjecaja, a još manje njene financijske vrijednosti. Danas se napušta ustaljen trend kvantitativne metrike, najčešće nazivana AVI metoda (koliko je bilo objava, centimetar2/kuna, broj sekunda/kuna, minuta/kuna, izračunavanja vrijednosti objave), a sve se više upotrebljava kvalitativna metrika

(praćenje ostvarenja postavljenih ciljeva, ključnih poruka, mjerenje tonaliteta objava, položaj i važnost objave, važnost medija…). Ozbiljne kuće koje se bave odnosima s javnošću razvile su vlastite alate za praćenje i analizu medijskih objava i društvenih mreža, koje mogu biti vrlo složene i koje će se razlikovati od slučaja do slučaja, u ovisnosti o projektu.

Umjesto zaključka Evaluacija je sastavni dio odnosa s javnošću. Krajnji cilj komunikacije uvijek je promjena u ponašanju! Komunikacijom nastojimo utjecati na svijest ljudi da bismo stvorili, izmijenili ili učvrstili njihove stavove koji će rezultirati promjenom u ponašanju! Da bi vidjeli da li smo uspjeli, prepustimo taj posao znalcima, stručnjacima za odnose s javnošću, još bolje onima koji su se specijalizirali za evaluaciju rezultata. Vjerujte, ima ih dosta u našim ST PR agencijama!

AVE METODA vs. BARCELONA 2.0 Do 2010. godine uglavnom se koristila metoda AVE (Advertising Value Equivalency) za izračun ROI-ja (Return On Investment). Metoda se temelji na usporedbi ponderirane površine objave članka sa zakupom oglasnog prostora iste površine u određenom mediju, u osnovi komercijalna vrijednost površine članka. Prilikom ponderiranja u obzir se uzimaju kvalitativne vrijednosti članka (smještaj, oprema, prisutnost logotipa, spominjanje čelnika...). Iz toga se izračunavala PRV (PR vrijednost) u novcu. Navođenje iznosa koji je ostvaren kampanjom (AVE vrednovanje komunikacije) svodi se na protuvrijednost u novcu, a to je menadžmentu uvijek razumljiv jezik. Ustaljen je način razmišljanja menadžmenta: uloženo : dobiveno, ako je odnos u korist dobivenog, kampanja je prošla. Po ovoj metodi rijetko je koja kampanja ocijenjena negativno. Prije otprilike pet godina PR struka odbacila je AVE kao najvažniji način vrednovanja odnosa s javnošću jer ne uzima u

obzir orijentaciju teksta ili priloga, odnosno je li on negativan, pozitivan ili neutralan za klijenta. 2010. godine donesena je u Barceloni Deklaracija o principima mjerenja OSJ, (Barcelona Principles), kasnije proširen u Barcelona Principles 2.0., a koja je ključni korak naprijed za PR industriju. Neka od ključnih načela Barcelona Principles 2.0. podrazumijevaju jasno definirane ciljeve i mjerenje kao temelj komunikacija i odnosa s javnošću, mjerenje komunikacijskih učinaka (Outcome), a ne samo rezultata (Output), napuštanje AVE vrednovanja komunikacije, uključivanje mjerenja i društvenih mreža te kvalitativne i kvantitativne metode mjerenja i evaluacija. Ovom metodom ocjenjujemo parametre same objave prema zadanim kriterijima. Tako ocjenjujemo da li je objava: vrlo pozitivna, pretežno pozitivna, neutralna (nema stava), pretežno negativna ili vrlo negativna; analiza slika, analiza konteksta, analiza medija, novinara, prostora…

www.suvremena.hr

57


KALENDAR SAJMOVA 2017 CELJSKI SAJAM 18. i 19. VELJAÄŒE 2017. 10.-12. OĹ˝UJKA 2017.

11. i 12. OŽUJKA 2017.

2. KULINART, feival hrane i pića 2. FESTIVAL KAVE SLOVENIJA 22. sajam FLORA, vrtlarvo, cvjećarvo, krajobrazna arhitektura 16. sajam POROKA, sve za vjenÄ?anje 13. sajam ALTERMED, zdrav naÄ?in Ĺživljenja, medicina, ljekovito bilje, zdrava prehrana, prirodna kozmetika i bivanje skladno s prirodnim okoliĹĄem 40. ApiSlovenija, dani pÄ?elarva u Celju oprema i materijali za pÄ?elare, pÄ?elarski proizvodi

4.-7. TRAVNJA 2017.

14. INDUSTRIJSKI SAJAM, Forma tool (alatniÄ?arvo i rojegradnja), varenje i rezanje, materijali i komponente, napredne tehnologije

18.-21. SVIBNJA 2017.

20. sajam AUTO I ODRŽAVANJE, autoservisna djelatno i automobilizam 12. sajam MOTO BOOM, motocikli i oprema 10. sajam GOSPODARSKA VOZILA, gospodarska i doavna vozila, oprema 1. sajam LOGISTIKA, logiika cjelokupnog opskrbnog lanca

12.-17. RUJNA 2017. 19.-21. LISTOPADA 2017. 8.-10. PROSINCA 2017.

2017

50. MOS, Međunarodni sajam obrta i poduzetniťtva 1. sajam FEEL THE FUTURE, inovativna digitalna rjeťenja 10. sajam sLOVErotika, sajam erotike

Organizator zadrĹžava pravo promjene kalendara.

Celjski sejem d.d. DeÄ?kova cea 1, 3000 Celje, Slovenija T: +386 54 33 000 | F: +386 54 19 164 E: info@ce-sejem.si

www.ce-sejem.si


sajmovi

Bolje gospodarske prilike potiču sajamsku aktivnost

U Celju 2017. bogata sajamska godina

N

ajvećoj sajamskoj kući u Sloveniji, tvrtki Celjski sejem d.d., predstoji bogata sajamska 2017. godina. Pripremiti će 12 međunarodnih sajamskih događaja, a nastavljaju i s mjesečnom pripremom kulinarskih festivala, koje su vrlo uspješno uveli u listopadu 2015. godine. Među novostima naredne godine u Celju naročito ističu novi koncept industrijskih sajmova sukladno izazovima četvrte industrijske revolucije, odnosno Industrije 4.0 te potpuno novi sajam inovativnih digitalnih rješenja Feel the Future, koji će biti neka vrsta nadgradnje sajma informacijskih tehnologija kojeg u Sloveniji nema već skoro desetljeće i pol te ponovo obnovljeni sajam Logistike. Godinu 2017. posebno će obilježiti i proslava 50. godišnjice sajma MOS.

Godina 2017. u znaku 50. jubileja MOS-a 50. reprizu MOS-a od 12. do 17. rujna Celjski sajam će iskoristiti za još veću sadržajnu segmentaciju sajma na pet ključnih područja: MOS – gradnja i obnova doma, MOS – turizam i ugostiteljstvo, MOS – oprema i materijali za obrt i industriju, MOS – proizvodi široke potroš-

nje, MOS – poslovne usluge i poslovne prilike u inozemstvu. Celjski sajam također upravo ugovara da Hrvatska postane prva zemlja partnerica u povijesti sajma. Na MOS-u su Celjani samo u posljednjem desetljeću ugostili više od 1,5 milijuna posjetitelja i više od 15.000 izlagača iz 40 zemalja.

Dvije dodatne sajamske dvorane zbog velikoga zanimanja za Međunarodni Industrijski sajam Međunarodni Industrijski sajam održat će se u Celju od 4. do 7. travnja. Zbog iznimnoga zanimanja Celjski sajam izložbenim površinama namjenjuje još dvije dodatne sajamske dvorane, koje se također odlično popunjavaju pa će sajam biti pun u cjelosti.

Poseban doživljaj budućnosti na celjskome sajmu ponudit će novi sajam inovativnih digitalnih rješenja Feel the Future od 19. do 21. listopada. U regiji Adriatik praktično već desetljeće i pol nema događaja koji bi omogućio cjelovito predstavljanje novosti, ideja i strategija na tome području. Jedan od ciljeva novoga sajma jest smanjiti zaostatak na području digitalizacije, koji na nekim područjima već ozbiljno smanjuje konkurentnost regije. Sajamska sezona 2017. u Celju početi će u veljači s Kulinartom i Festivalom kave (18. i 19. veljače). U ožujku slijedi proljetni sajamski trio Flora, Poroka i Altermed te najveći regionalni susret pčelara ApiSlovenija (10.-12. ožujka). U svibnju su stručni auto-moto sajmovi: Auto i održavanje, Moto boom, Gospodarska vozila i Logistika (18.-21. svibnja). Sajamsku sezonu i naredne godine u Celju završava erotski sajam sLOVErotika (8.-10. prosinca) ST koji će proslaviti svoj 10. jubilej. www.suvremena.hr

59


konferencije

Osvrt na međunarodnu znanstvenu konferenciju Perspektive trgovine 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost (Trade Perspectives 2016: Safety, security, privacy and loyalty) piše|Mia Delić, mag. oec.

dr. sc. Nikola Knego (Ekonomski fakultet Zagreb), doc. dr. sc. Katerina Toshevska – Trpchevska (Faculty of Economics Skopje), prof. dr. sc. Grazyna Migielska (Cracow University of Economics, Poljska), prof. dr. sc. Ferhat Ćejvanović (Sveučilište u Tuzli, Bosna i Hercegovina), izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević (Ekonomski fakultet Zagreb) te prof. v. šk. dr. sc. Drago Pupavac (Veleučilište u Rijeci).

K

atedra za trgovinu Ekonomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu organizirala je sedmu međunarodnu znanstvenu konferenciju na temu „PERSPEKTIVE TRGOVINE 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost“ (Trade Perspectives 2016: Safety, security, privacy and loyalty), koja je održana 23. studenoga 2016. godine u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Cilj konferencije bio je istražiti globalna i regionalna kretanja u različitim područjima sigurnosti, privatnosti i lojalnosti u trgovini na malo i trgovini na veliko. Ideja konferencije i pripadajuće publikacije bila je temeljem razmjene iskustava i saznanja sa znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti izazove u sigurnosti, privatnosti i vjernosti u sve turbulentnijim tržišnim uvjetima. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će boljem razumijevanju promjena koje rezultiraju iz pojave globalnog terorizma, rapidnog razvoja informacijske

60

Suvremena trgovina 6(41)

tehnologije te izloženosti kupaca enormno velikom broju dostupnih informacija o proizvodima i uslugama. Konferenciji se odazvao veći broj domaćih i inozemnih profesora s ekonomskih fakulteta i veleučilišta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Poljske te predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Ceha trgovaca Hrvatske obrtničke komore, urednici stručnih časopisa iz domene trgovine, stručnjaci s Ekonomskog instituta te veliki broj studenata. Skup je otvorio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr. sc. Lajoš Žager te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, Josip Zaher. Sudionike konferencije pozdravili su i Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore te pročelnik Katedre za trgovinu Ekonomskog fakulteta Zagreb, doc. dr. sc. Tomislav Baković. Nakon otvorenja skupa uslijedile su prezentacije znanstvenih radova, a neki od prezentatora bili su: prof.

Rad kojim je otvoren prvi dio skupa, pod naslovom „Otpornost lanaca opskrbe i međunarodni terorizam“ (Supply chain resilience and international terrorism) dao je doprinos istraživanjima o utjecaju terorizma na lanac opskrbe. U radu je sadržan pregled literature i najvažnijih pojmova koji se tiču otpornosti lanaca opskrbe. U radu su objašnjeni koncept otpornosti lanca opskrbe, rizici unutar lanaca opskrbe te utjecaj međunarodnog terorizma na globalne lance opskrbe. Rad također sadrži i niz preporuka za praksu, prije svega u obliku teoretskog dizajna otpornog lanca opskrbe. Rad pod nazivom „Manjkovi na zalihama u trgovini na malo u nekim zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj“ (Shrinkage in the retail trade in some European countries and the Republic of Croatia) nastojao je ukazati na postojanje manjkova na zalihama, utvrditi njihov obim kao pojave te naznačiti moguće istraživačke teme u vezi manjkova na zalihama u trgovini na malo Republike Hrvatske. U radu se daje pregled procijenjenih udjela svakoga od uzroka manjkova na zalihama u nekim zemljama s visokorazvijenim tržišnim strukturama s posebnim naglaskom na zemljama članicama Europske unije. U radu „Ekonomski učinak trgovine krivotvorenom robom i njezine posljedice za si-


Drugi dio konferencije je otvoren radom „Čimbenici lojalnosti kupca maloprodavaču obuće“ (Drivers of customer loyalty in footwear retail) u kojem se istražuju stavovi potrošača prema odabranom maloprodajnom lancu obuće te opravdanost uvođenja programa lojalnosti. U provedenom se istraživanju istražuju čimbenici lojalnosti kupaca karakteristični za maloprodaju obuće. Rezultati istraživanja upućuju da su način plaćanja i izgled prodavaonice najvažniji čimbenici koji utječu na zadovoljstvo kupaca, dok se lokacije prodavaonica kao i raznovrsni asortiman proizvoda smatraju općim čimbenicima koji utječu na zadovoljstvo kupaca. Istraživanjem je identificirana visoka cjenovna osjetljivost hrvatskih kupaca, kao i pozitivna percepcija maloprodavača koji učestalo nude popuste. Rad pod naslovom „Problematika kvalitete proizvoda u diversifikaciji ruralne ekonomije “ (Issue of product quality in diversification of the rural economy) identificirao je mogućnosti diversificiranih, viso-

U radu „Odlučivanje o uvođenju proizvoda pod trgovačku marku“ (Deciding on introducing a new product under the retail brand) kritički se analizirao proces odlučivanja o uvođenju proizvoda pod trgovačku marku, primjenom simulacijskih modela u sustavu tržišnog natjecanja. Rezultati istraživanja temelje se na analizi stvarnih situacija te pružaju realnu podlogu za donošenje optimalnih odluka o uvođenju proizvoda pod trgovačku marku. Drugi dio programa završen je radom „Pitanje sigurnosti mikro-lokacijske tehnologije niske potrošnje u maloprodaji“ (Safety issues of low energy micro-location technology in retailing). Glavni cilj istraživanja bio je omogućiti uvid u mikro-lokacijsku tehnologiju, istaknuti neke od izazova s kojima se ona trenutno suočava te shvatiti razinu znanja hrvatskih potrošača, kao i stavove maloprodavača o ovom tipu tehnologije. U tu svrhu, u radu je korišten kvalitativni i kvantitativni pristup. Rezultati pokazuju da su i potrošači i trgovci shvatili prednosti koje donosi korištenje ove tehnologije. Međutim, i potrošači i trgovci smatraju da je hrvatsko tržište još uvijek nepovjerljivo prema njenom korištenju. Konferencija je popraćena publikacijom (zbornikom) „TRADE PERSPECTIVES 2016: Safety, security, privacy and loyalty – PERSPEKTIVE TRGOVINE 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost“ u kojemu je objavljen 21 cjeloviti rad, od kojih se 11 odnosi na domaće, a 10 na inozemne autore. Publikacija će zasigurno biti od koristi teoretičarima iz područja poslovnog upravljanja i trgovine, stručnjacima iz prakse jer ukazuje na neke bitne odrednice upravljanja sigurnošću i lojalnosti u kontekstu distributivne trgovine te studentima ekonomskih fakulteta i poslovnih škola kao doprinos boljem izučavanju navedene problematike.

VAŠ PARTNER

USPJEŠNOG POSLOVANJA

IZVOZ - UVOZ

POSREDOVANJE

KUPNJA - PRODAJA

MARKETING

OBRATITE SE S POVJERENJEM

Rad pod naslovom „Pitanja sigurnosni i privatnosti u kupovini putem pametnih telefona – usporedba kupaca u Hrvatskoj i Srbiji“ (Security and privacy issues in shopping through smarthphones – comparsion of shoppers in Croatia and Serbia), analizirao je koliko su pitanja sigurnosti i privatnosti u kupovinu preko pametnih telefona važna za studente. Pretpostavlja se da je mlada generacija u skladu sa svojim vršnjacima u svijetu koji prepoznaju privatnosti i sigurnosti kao probleme u mtrgovini. Drugo istraživačko pitanje odnosi se na postojanje značajnih razlika između stavova kupaca u Hrvatskoj i Srbiji prema pitanjima sigurnosti kupnje putem pametnih telefona. Pretpostavlja se niti jedan faktor okoline ne utječe značajno na razlike među studentima u ove dvije države.

ko kvalitetnih proizvoda ruralne ekonomije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da BiH ima dobre preduvjete za razvoj ruralne ekonomije kroz diversifikaciju aktivnosti na farmama te u proizvodnji kvalitetnih i zdravstveno sigurnih poljoprivrednih proizvoda u cijelom opskrbnom lancu. Rezultati istraživanja su pokazali niz nedostataka u poljoprivredi, okolišu i opskrbnom lancu diversificiranih proizvoda BiH te ukazuju i na nemogućnost konkuriranja na domaćem i inozemnom tržištu.

SAVJETOVANJA

gurnost potrošača“ (The economic impact of trade in counterfeit goods and consequences for consumer safety) analizira se koncept intelektualnog vlasništva i zaštitnog znaka sa pravnog i ekonomskog stajališta kako bi se bolje istražili ekonomski učinci trgovine krivotvorenom robom. Također, prikazan je pregled razvoja regulatornog okruženja za zaštitu intelektualnog vlasništva i zaštitnog znaka na razini Europske Unije kako bi se identificirao plan učinkovitijeg informiranja i pristupa potrošačima o štetnim ekonomskim i sigurnosnim posljedicama ove nezakonite trgovine.

www.suvremena.hr

61


knjige

Predgovor knjizi Bože Skoke

Kakvi su Hrvati?

O

d osnutka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1861. pa sve do danas jedna od njenih temeljnih zadaća bilo je čuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta koji je u velikoj mjeri definiran pripadnošću Hrvatske zapadnoj civilizaciji i njezinom srednjoeuropskom i mediteranskom kulturnom krugu, okviru što su ga najsnažnije oblikovale katolička vjera i tradicija. U Hrvatskoj se sretno prožimaju Srednja Europa i Mediteran sa svim svojim bogatstvima i raznolikostima i to je ono što hrvatski identitet čini jedinstvenim u svijetu. Akademija je stoljeće i pol gradila hrvatski identitet, a u vremenima kad Hrvatska nije bila slobodna bila je svojevrstan supstitut hrvatske državnosti. Iako se naš nacionalni identitet uslijed globalizacije neprestano mijenja i dograđuje, njegove temeljne odrednice ostaju. Trajna je zadaća Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao najviše znanstvene, kulturne i umjetničke ustanove u Hrvatskoj istraživati, čuvati i promicati te temeljne odrednice hrvatskog nacionalnog identiteta kao nezamjenjive pretpostavke naše nacionalne budućnosti. U palači HAZU čuva se Bašćanska ploča, krsni list hrvatskog naroda, a u Akademijinim galerijama, zavodima, Arhivu i Knjižnici čuva se nacionalno blago od neprocjenjive vrijednosti. Jedna od najvažnijih Akademijinih edicija je Hrvatska i Europa pokrenuta s ciljem promicanja hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti u Europi. Jednako tako, u HAZU djeluje Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa sa zadaćom da valorizira najvažnija prirodna

62

Suvremena trgovina 6(41)

i kulturna dobra koja Hrvatska ima kako bi ih se moglo staviti u funkciju razvoja, što je jedan od najvažnijih i najdalekosežnijih Akademijinih pothvata u proteklih stoljeće i pol. Hrvati su svojom kulturom pridonosili kulturnom bogatstvu i raznolikosti Europe i onda kad nisu uživali nacionalnu slobodu. Danas je Hrvatska samostalna i suverena država, članica je Europske unije i NATO-a, što joj omogućuje da svoju bogatu baštinu i identitet čuva i predstavlja Europi i svijetu te da gradeći svoj suvremeni identitet sudjeluje u izgradnji zajedničkog europskog identiteta. Važno je da svoj identitet osvijestimo i da na njega budemo ponosni. Ne možemo očekivati da će nas drugi poznavati i poštovati ako ne poznajemo i ne poštujemo sami sebe, svoju povijest, svoj jezik, spomenike kulture i nematerijalne baštine, prirodne znamenitosti i sve ostalo što sačinjava hrvatski identitet. Na osvješćivanju hrvatskog identiteta treba neprestano raditi s vizijom, kontinuirano i dugoročno, a primjer dobre prakse daje nam Božo Skoko koji je proteklih godina u Večernjem listu i drugim medijima objavio čitav niz ogleda o nama samima i našem identitetu otvorivši brojna pitanja o tome koliko poznajemo sami sebe i na koji način i s kakvim uspjehom se predstavljamo drugima. Ako se prisjetimo da do prije dvadesetak godina kao narod nismo bili poznati velikom dijelu svijeta te da niti sami nismo znali za mnoge naše zanemarene ili prešućivane velikane, povijesne događaje i kulturnopovijesne spomenike, niti ima-

li dovoljno razvijenu svijest o hrvatskom doprinosu Europi i svijetu, tada moramo priznati da je od osamostaljenja Hrvatske učinjen veliki pomak naprijed. Međutim, prostora za djelovanje ima još jer u hrvatskom društvu zbog dugotrajne duhovne, moralne, društvene i gospodarske krize prevladava malodušnost i pesimizam, iako su upravo Hrvati primjer pobjedničkog i uspješnog naroda. Unatoč teškoj povijesti tijekom koje su izgubili slobodu i bili podijeljeni u više država, Hrvati su se uspjeli održati na svom teritoriju i postali moderna nacija, a prije dvadesetak godina, suprotno volji međunarodne zajednice, uspjeli su izboriti svoju samostalnu državu, obraniti ju i osloboditi od okupatora i pozicionirati u ujedinjenu Europu. Iako smo upravo mi privilegirana generacija koja je ostvarila tisućljetni hrvatski san, zbog nesnalaženja u turbulentnim promjenama i negativnog nasljeđa prošlosti svoj povijesni uspjeh nismo uspjeli u potpunosti iskoristiti kao generator našeg svekolikog društvenog i gospodarskog razvoja. Propu-

stili smo mnoge prilike i mogućnosti i dozvolili drugima da nas preteknu. Stoga knjiga Bože Skoke Kakvi su Hrvati? dolazi u pravi trenutak jer autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjesno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu. No jednako tako autor podsjeća na mnoga naša identitetska obilježja i komparativne prednosti koje nam mogu vratiti samopouzdanje, osloboditi nas nametnutih kompleksa te nas u punom sjaju predstaviti globaliziranom svijetu u kojem će Hrvatska sa svojim identitetom uvijek biti jedna, jedinstvena i prepoznatljiva. Hoće li to tako i biti prije svega će ovisiti o nama samima. Vjerujmo u sebe, vjerujmo u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske, izgrađujmo bolju i napredniju Hrvatsku! Akademik Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


Otvorena nova NAF NAF trgovina

Poznate hrvatske glumice, istinske obožavateljice francuskog stila, na otvorenju nove NAF NAF trgovine Poznati modni brand Naf Naf, koji francuski chic utjelovljuje na moderan i urban način, proslavio je otvorenje svoje nove trgovine u zagrebačkom Avenue Mallu. U društvu ljubiteljica francuske mode Vande Winter, Ane Maras Harmander, Mirne Medaković Stepinac, Ane Vilenice i blogerice

Barbare Repe, svi posjetitelji imali su priliku pogledati koje nam to odjevne komade Naf Naf preporučuje za najluđu noć u godini, ali i zasladiti se finim francuskim desertima U preslatkom okruženju novootvorene Naf Naf trgovine, brojni posjetitelji su pogledali novu blagdansku kolekciju jednog od najpoznatijih francuskih brendova te kušali francuske deserte poput neizostavnih macaronsa. U jednom od najpopularnijih zagrebačkih shopping centara brojni poklonici tako su imali priliku vidjeti kako, za najčarobnije razdoblje u godini, Naf Naf nudi odjevne komade u kojima prevladava crna i crvena boja s naglašenim čipkanim ili sjajnim detaljima. „Htjela bih prije svega zahvaliti svima vama koji ste se odazvali našem pozivu da zajedno proslavimo otvorenje nove Naf Naf trgovine, sedme po redu, te naja-

viti uskoro i novo širenje. Vidim da najveću pažnju, osim naše najnovije modne kolekcije, privlače ove preslatke roze svinjice oblikovane od balona koje su zapravo već dugi niz godina naš zaštitni znak. Naime, Naf Naf je dobio ime upravo prema imenu svinjice iz jedne od najpopularnijih francuskih dječjih priča koja je ujedno bila i najomiljenija osnivaču Naf Naf brenda“ – ispričala je zanimljivu anegdotu direktorica Lauris mode, Tamara Grgić Erdeljac. Nova blagdanska kolekcija stigla je u sve Naf Naf trgovine stoga je svi modni poklonici koji inače njeguju moderni i urbani francuski stil mogu pogledati i isprobati. pripremila: Alma Vukičević Bukvić www.suvremena.hr

63


edukacija piše|Stjepan Brzak, prof.

Mogućnosti i značenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Uvod Povod ovom tekstu je Konferencija „Strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje“održane u Zagrebu, 28. studenoga 2016. godine u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. To je bio jedan od bitnih događaja Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Republici Hrvatskoj, pokrenut na inicijativu Europske komisije. Poznato je da se cjelovita kurikularna reforma temeljila na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (Hrvatski sabor, 2014.) s ciljem uspostave cjelovitog nacionalnog kurikularnog sustava, promjenom strukture sustava odgoja i obrazovanja. U području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja promjene su započele donošenjem Strategije razvoja strukovnog obrazovanja 2008. – 2013. u Republici Hrvatskoj. Zakonodavni okvir sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja čine Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakon o strukovnom obrazovanju. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2013.) utvrđen je Hrvatski kvalifikacijski okvir temeljem kojeg je usvojen Standard kvalifikacija i Standard zanimanja. Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. – 2020. usvojila je Vlada Republike Hrvatske (rujan, 2016.) kao strateški dokument usklađen sa strateškim dokumentima EU-e. Implementacija tog recentnog dokumenta, a posebno u području trgovine, predmet je razmatranja.

64

Suvremena trgovina 6(41)

Srednješkolsko strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj je posljednjih godina preko 70% redovnih učenika srednjih škola upisano u pojedine strukovne nastavne planove i programe (2/3 četverogodišnji programi i 1/3 trogodišnji i niži programi). Primjetan je pad broja upisanih učenika u trogodišnje programe i tzv. „klasičan model“obrazovanja s manje sati praktične nastave kod poslodavaca. Završetkom strukovne škole, učenici se mogu uključiti u svijet rada ili nastaviti obrazovanje na visokim učilištima. Prema podacima HZZ-a najveći broj registriranih nezaposlenih osoba je sa završenim strukovnim obrazovanjem na razini srednje škole. Dobar dio učenika s položenom državnom maturom uspijeva upisati neki od programa visokih učilišta. Od ukupno 294 državnih srednjih strukovnih škola, program prodavača ili komercijalista zastupljen je u preko 30% škola u svim županijama. Trgovačke škole u Hrvatskoj su također pod utjecajem negativnih demografskih kretanja te općeg ekonomskog i socijalnog stanja. Manja su razredna odjeljenja i promjenjiva struktura učenika s nedovoljno izraženom motivacijom za izučavanje struke. Često se čuju mišljenja kako učenici upisuju programe škole pro forma. Rezultati učenja su slabiji, a problemi s redovitim pohađanjem nastave i vladanjem veći.

Na taj način se ne može postići očekivana kvaliteta obrazovanja i savjesnost učenika u obavljanju svojih zadataka. Teret odgovornosti za postojeće stanje uglavnom se prebacuje na školu, iako to nije realno. Naime, ne postoji uvijek adekvatna zainteresiranost poslodavaca za bolje povezivanje sa školom, kao i briga roditelja za obrazovanje djece. Naravno, tako je teško ostvariti načela strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usmjerena tržištu rada i mogućnostima cjeloživotnog učenja u svrhu potencijalnih dokvalifikacija ili prekvalifikacija. Danas oko 40% radnika sa srednjom stručnom spremom ne radi u struci, a oni koji su dugo na burzi rada teško se zapošljavaju. Programi u srednjim školama trebali bi se dinamičnije prilagođavati promjenama u struci i zahtjevima tržišta rada. Kroz strukovno obrazovanje učenici trebaju steći ključne kompetencije za obavljanje budućeg posla. Dosadašnjim učeničkim postignućima realni sektor često nije zadovoljan što je povezano i s upisnom politikom, pa poslodavci i sami organiziraju doškolovanje svojih kadrova sukladno zahtjevima poslovanja. Tako na primjer za područje trgovine postoje Konzum Akademija, Tokić Edukacijski Centar i drugi. Bilo bi logično da postoji tijesna suradnja između škola i tih institucija, a to sada nije slučaj. Vjerojatno poslodavci procjenjuju da opremljenost škola i kadrovska struktura nije na razini njihovih očekivanja. Istina, sustav premalo ulaže u infrastrukturu i profesionalni razvoj nastavnika. Nastavnici struke ne mogu više predavati eks katedra, na razini re-


produkcije sadržaja udžbenika. Bitan je njihov kontinuiran profesionalni razvoj usvajanjem novih tehnologija i metoda poučavanja, veća samostalnost u radu bez suvišnog administriranja. Potrebno je njihovo stalno stručno usavršavanje kroz praksu i motiviranje napredovanjem u zvanju, temeljem postignutih rezultata rada. Dosadašnji sustav napredovanja je više ovisio o ambicijama samih nastavnika i njihovom uloženom trudu da udovolje zadanoj proceduri. Cilj programa strukovnog obrazovanja mora prvotno biti stjecanje prvog zanimanja učenika, usmjerenog svijetu rada. Podrazumijeva se horizontalna i vertikalna prohodnost programa. To se može postići transparentnim kriterijima upisa i izvršavanja učeničkih obveza tijekom školovanja, te atraktivnošću zanimanja. Nužne su i specifične kompetencije za stručne profile. U tom dijelu škole bi trebale imati veću autonomiju. Nekad je bilo čast biti samostalni trgovac, prodavač ili komercijalist. Dakako, to ovisi i o poslodavcima te njihovom vrednovanju radnika i uvjetima rada. Dodatni je problem što Zakonom o trgovini još uvijek nije precizno utvrđeno tko može raditi posao prodavača/komercijalista. Time se dezavuira samo zanimanje, pa posao prodavača rade svi sa srednjom školom (gimnazijalci, automehaničari, elektrotehničari, vodoinstalateri i drugi). Kao članica EU-e Hrvatska mora računati s međunarodnom mobilnošću učenika i nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Izmjena znanja i iskustva je dragocjena. Stečene kvalifikacije moraju biti priznate unutar europskog tržišta rada, kako bi naši radnici bili konkurentni i radili vani stručne poslove. Cjeloživotno učenje je danas nužnost vremena u kojem živimo. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje mora osigurati sve pretpostavke za uspješno uključivanje učenika u proces cjeloživotnog učenja. Bez toga nema osobnog razvoja pojedinca i njegove mogućnosti uključivanja u složene društvene i gospodarske tokove. Ljudi moraju biti osposobljeni za promjene i stalna stručna usavršavanja, ali i promjenu posla tijekom radnog vijeka. U tom pogledu premalo je samostalnosti, hrabrosti za preuzimanje rizika, poduzetničkog duha i sklonosti stjecanju novih znanja i vještina. Primjera radi, blizu 50% ljudi u Republici Hrvatskoj nema dovoljnu informatičku pismenost, a mnogi nezaposleni su socijalno isključeni i traj-

no ovise o pomoći države. Rad u svijesti tih ljudi nije dovoljno cijenjen. Sustav bi trebao biti zainteresiran za veću uključenost srednjih škola u proces cjeloživotnog učenja odraslih u svrhu prilagodbe tržištu rada. Programi stručnog osposobljavanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija se mogu najkvalitetnije provoditi u srednjim školama. Trenutno na tržištu znanja ima svega, bez dovoljne kontrole nadležnih institucija. Gotovo da se licitira sa cijenom obrazovanja, a kvaliteta rada je u drugom planu. Ima i potpuno apsurdnih situacija. Ne radi se samo o opremljenosti prostora i vremenu trajanja obrazovanja, nego i nastavnicima bez andragoškog znanja i iskustva. Dobra je ideja da srednje škole postanu Centri za cjeloživotno učenje.

preuzeti teret obrazovanja mladih. Učenje temeljeno na radu traži licenciranje poslodavaca, stručne mentore, te dobru suradnju sa školama opremljenim strukovnim prostorima. U cilju smanjenja troškova srednjeg strukovnog obrazovanje i osposobljavanja, a u skladu sa zahtjevima gospodarstva, neophodno je provesti već dugo planiranu racionalizaciju mreže strukovnih škola i programa. Broj trgovačkih i drugih srednjih škola treba biti usklađen s prostorom, demografskim kretanjima, organizacijskim i kadrovskim preduvjetima za učenje zasnovano na radu. Takva rješenja su od ranije poznata. Trgovačka škola u Zagrebu je svojevremeno pokrivala Zagrebačku županiju, a učenicima zagrebačkog prstena i šire, omogućavala smještaj u Domu za učenike. Moguće su i druge uštede u poslovanju škola, o čemu bi trebali voditi računa njihovi osnivači.

Interakcija politike, obrazovanja i gospodarstva

Danas se puno govori o dualnom sustavu obrazovanja kakav postoji u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i susjednoj Sloveniji, kako bi se blisko povezalo gospodarstvo i obrazovanje. Time bi se moglo bolje odgovoriti na zahtjeve tržišta rada i smanjiti nezaposlenost mladih. U Njemačkoj je nezaposlenost mladih oko 10%, dok na primjer u Španjolskoj sa strogom regulacijom tržišta rada, nezaposlenost mladih iznosi 40%. Vrijedi napomenuti i nedostatak dualnog sustava obrazovanja, a to je smanjen interes mladih za taj oblik školovanja. Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o uvođenju dualnog sustava obrazovanja i s njegovom primjenom će se ići postupno. Bitno je naglasiti da se ne može prekopirati ničiji model, već se mora uvažiti naše specifičnosti. Na primjer, u Njemačkoj učenik ima slobodu zapošljavanja neovisno o tome koja je tvrtka ulagala novac u njegovo naukovanje. Naši mali i srednji poduzetnici teško mogu bez financijske pomoći države

Bez političkog i općeg društvenog konsenzusa o stvarnom značenju znanosti i obrazovanja, nema razvoja i napretka društva. Sve političke opcije prije izbora se zalažu za poboljšanje stanja u školstvu. Međutim, preuzimanjem vlasti to se zaboravlja i redovito u Državnom proračunu obrazovanje ostaje na margini. Cjelovita kurikularna reforma je vjerojatno stala jer ima određenu cijenu (oko 1% BDP-a). Vladajući neoliberalni model kapitalizma ima svoju logiku, a od toga nije imuna ni naša politika. Bez većeg ulaganja u znanost i obrazovanje, a sada smo na začelju EU,neće se dogoditi kvalitativne promjene u sustavu obrazovanja i znanosti. Ne treba zaboraviti ključnu ulogu nastavnika strukovnog obrazovanja od kojih se očekuje stalno proširivanje profesionalnih kompetencija. Nastavničko zvanje je podcijenjeno i potplaćeno. S obzirom na stručnu spremu, složenost i odgovornost posla nastavnici su najslabije plaćeni u javnom sektoru. Naravno da to utječe na interes mladih visokoobrazovanih ljudi za rad u sustavu obrazovanja. Dolazi do negativne selekcije kadrova i velike fluktuacije stručnjaka. Predviđeno licenciranje nastavnika za rad u obrazovnim ustanovama gubi smisao, ako nemate kapacitirane nastavnike i definirane kriterije zapošljavanja. www.suvremena.hr

65


edukacija Sindikati kao socijalni partneri vlasti i poslodavaca nisu do sada uspjeli bitno promijeniti postojeće stanje. Pregovori s partnerima redovito završavaju na štetu radnika koji su često prisiljeni neka svoja prava tražiti putem sudova. U realnom sektoru sindikati se gotovo i ne čuju. Poznati su uvjeti rada u trgovini, visina plaća, prekovremeni rad i drugo što radnike stavlja u podređeni položaj, ali stvari ostaju desetljećima gotovo iste. Mnogi obrti i tvrtke nestaju, što utječe i na povezivanje strukovnog obrazovanja s praksom. Kod nas se često govori o lošoj poslovnoj klimi. Istovremeno su najveći porezni dužnici privatne tvrtke, a radnici slabo plaćeni za svoj rad. Nije čudno da imamo egzodus obrazovanih mladih i radno sposobnih ljudi koji ovdje ne vide svoju perspektivu. Došlo je vrijeme kad će poslodavci morati podnijeti veći teret na strani profita. Velike i brze zarade na račun rada, teško će se više ostvarivati. Samo u suradnji i razumijevanju politike, radnika u sustavu obrazovanja i posloda-

vaca mogu se dogoditi očekivane promjene. U protivnom će se kao i do sada donositi strategije, programi, zakoni i drugi dokumenti, ali ćemo i dalje biti u slobodnom padu u odnosu na razvijene zemlje EU.

Zaključak U sustav srednjeg strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske uključeno je preko dvije trećine redovnih učenika. To je činjenica koja samo potvrđuje veliko značenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Strukovno obrazovanje priprema mlade ljude za prva zanimanja i odlazak u svijet rada ili nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje. Strukovno obrazovanje provodi se u srednjim strukovnim školama i dijelom kod poslodavaca (praktična nastava). Strukovno obrazovanje opterećuju razni problemi proizašli iz općeg stanja u društvu i gospodarstvu. Tome doprinosi i diskontinuitet obrazovne politike.

Zbog što bolje povezanosti škola i gospodarstva planira se uvođenje dualnog sustava obrazovanja temeljenog na radu, čime će se pospješiti kvalitetno zapošljavanje mladih ljudi u struci. Za ostanak radne snage u Republici Hrvatskoj bitno je adekvatno vrjednovanje rada i postojanje uobičajenih radnih uvjeta. Inače, može se dogoditi da će nam kvalificirani ljudi odlaziti i dalje u zemlje gdje dualni sustav ima dugu tradiciju. Sve potrebne promjene u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu moguće bez većih financijskih ulaganja države i aktivnog uključivanja svih zainteresiranih strana. Obrazovanje mora političkim konsenzusom konačno dobiti mjesto u društvu koje mu po značenju pripada. Unutar toga, nužno je primjereno platiti rad nastavnika i vratiti nastavničkom zvanju društveni ugled. Bez zadovoljnog i profesionalno kompetentnog nastavnika, svaka ST reforma je upitna.

Učenici Trgovačke škole na Magrosu Poštovani organizatori! Ovim putem željeli bismo Vam zahvaliti na velikodušnom pozivu u sudjelovanju na konferenciji „Magros 2016“. Bila nam je posebna čast odazvati se Vašemu pozivu. Tema ovogodišnjeg stručnog skupa „Magros 2016“ odnosila se na procese konsolidacije hrvatskoga tržišta, s posebnim naglaskom na trgovinu danas i sutra, dok je, vrlo zanimljiv panel, ukazao i na najnovije trendove u razvoju trgovine i njezinom povezivanju s proizvodnjom. Kroz prikazane prezentacije saznali smo vrlo zanimljive informacije o razvoju trgovine u Hrvatskoj, od procesa tranzicije sve do danas. Tijekom prezentacije zaključili smo kako se zanimanje prodavač treba vratiti u normativne oblike, budućnost u obrazovanju donosi dualni sustav obrazovanja, te aktivnije uključivanje trgovaca u obrazovni sustav. Također smo, tijekom predavanja, naučili o povijesti tiska koji je u prošlosti nudio cigarete, novine i konditorske proizvode, dok danas nudi cijelu lepezu usluga kao što su multimedija, financijske usluge, itd. Investicijama Agrokora uvode se noviteti: tisak foto, HL, prodaja karata... Otvorio se novi distributivni centar pod nazivom TEX logistika, dok danas Tisak djeluje pod brandom „Centar usluga“.

66

Suvremena trgovina 6(41)

Ovo je prvi skup ovakvoga tipa na koji smo bili pozvani, te nam je, kao maturantima, ovaj panel prikazao mnoge mogućnosti u daljnjem obrazovanju i radu u ovoj struci.

Nadamo se kako će se doneseni zaključci na panelu – rasprave, provesti u djelo za dobrobit gospodarstva i školstva Republike Hrvatske.

Veliku zahvalu upućujemo svim pokroviteljima konferencije: časopisu „Suvremena trgovina“, „Kraš-u“, „Badel-u 1862“ te svim ostalim sudionicima. Organizacija konferencije bila je na visokoj stručnoj razini.

S poštovanjem,

Učenici Trgovačke škole, 4. Bk razred: Marko Švenda i Adriana Blažević Profesor: Ana Špoljarić


www.suvremena.hr

67


prikaz knjige

Revidirano i dopunjeno izdanje – 2016.; Izdavač ASEE d.o.o. Novi Sad Naziv originala: MASTERING CHANGE, by Ichak Adizes, 2015. godine

Upravljanje promjenama piše|mr. sc. Branko Pavlović

D

igitalizacija gospodarstva osjeća se svugdje u svijetu, negdje više a negdje manje, ali stalno raste. Povezana je sa stalnim inovacijama bez kojih se nemože napredovati. Tu se javlja i jedan veliki paradoks. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama povećava se produktivnost, bogatstvo i profit, dok su obični ljudi sve siromašniji i imaju sve manje posla. Mnoga velika i mala poduzeća ne mogu dovoljno brzo prilagoditi promjene svom načinu rada, a i kad to žele ne mogu pronaći na tržištu za to adekvatan kadar. Ako je organizacija ostala jednaka, ljudi rade jednako, kultura se nije promjenila pa tehnologija ne može donijeti koristi. Menadžeri prepoznaju moć tehnologije, ali ne znaju reagirati, digitalno su nepismeni. Doduše, znaju upotrebljavati pametni telefon, ali ne znaju izvući vrijednost iz digitalne tehnologije. Digitalizacija je ulaganje u promjenu i ona je proizvod želje za efikasnijim funkcioniranjem organizacije, ali i pokretač promjene, izvor sasvim novih poslovnih modela kakvi bez tehnologije ne bi bili mogući. Ključ digitalizacije je u znanju što se želi od tehnologije, jer inače ulaganje u nju ne daje željene rezultate, a da mnogi to još ne shvaćaju dokazuje i činjenica da oko 70% digitalnih ulaganja propadne, jer menadžeri, lideri tvrtki, neznaju reagirati. Digitalizacija je popularna riječ koju snažno promoviraju tehnološke i konzultanstke tvrtke na način koji sugerira da je riječ o nečem drugačijem od konvencionalnog IT-a, ali tradicionalni IT jest digitalna tehnologija. Mnogi primjeri digitalne transformacije i prihvaćanja digitalnog, primjeri su prihvaćanja nekih vrlo starih tehnologija, odnosno tehnologija koje se mogu smatrati starima. To je sveobuhvatni pojam koji ima dvije ključne komponente: tehnologiju i informacijske sustave. Tehnologija omogućuje baratanje informacijama na različite načine. Ona omogućuje postizanje nečeg i to je sve. Ona čini ono što se naziva stranom ponude, a na strani potražnje postoji višedesetljetni izazov jer podrazumijeva shvaćanje tvrtke 'kako iskoristiti potencijal tehnologije'. Tehnologija nikad nije bila izazov, nego shvaćanje kako tu tehnologiju upo-

68

Suvremena trgovina 6(41)

trijebiti i kad to napravimo, kako upravljati promjenama koje iz tehnologije proizlaze. Stoga je danas ponovo, po zna koji put, opravdano postaviti pitanje i tražiti odgovor na pitanje „Kako upravljati promjenama?“ kad se zna da je loše upravljanje promjenama uzrok propasti 70 posto digitalnih ulaganja. Rješenje, odnosno odgovore možemo naći u revidiranom i dopunjenom izdanju knjige Dr. I. Adizesa „Upravljanje promjenama“. Ova knjiga, koja je objavljena 1992. godine, kao i njeno drugo dopunjeno i revidirano izadanje kao rezultat autorovih razgovora i predavanja pred više od 100.000 menadžera, traži odogovore u menadžerima i liderima tvrtki, njihovom ponašanju u promjenama, jer na ovom svijetu mijenja stalna jest. Tako sam autor konstatira da je tijekom godina uvidio da je koncept rješavanja problema organizacije u promjenama i ne samo shvaćanju promjena već nužnosti provođenje istih u životu kompanije. Autor u dvanaest poglavlja na 270 stranica govori kako se riješenje problema. Upravljanje promjenama nalazi baš u samoj tvrtki koju čine svi zaposlenici i neće se naći niti u jednoj knjizi iz menadžmenta, već u pitanjima i odgovorima koje pronalazimo u samoj organizaciji. Autor inzistira na „Pitanjima“, jer odgovor možda sutra neće biti točan ili ima više odgovora. Ima samo dobrih „Pitanja“ koje usmjeravaju zaposlenike bolje od odgovora koje dobivaju. Kada zaposlenici postave pravo pitanje, to ih mjenja. To mjenja organizaciju. O tome upravo govori drugo, revidirano i dopunjeno izdanje knjige „Upravljanje promjenama“. Ovo, drugo izdanje, manje po obimu od originala, revidirano je i dopunjeno argumentima za participativno upravljanje koje se bazira na poštovanju i povjerenju. U ovom olujnom vremenu velikih, ne samo tehničko-tehnoloških promjena nego dubokih strukturnih promjena koje izaziva digitalizacija, možemo brod koji se zove tvrtka uspješno voditi. Autor Adizes ovom knjigom čvrsto ugrađuje PARTICIPATIVNO upravljanje kao jedini normalni put upravlajanja promjenama između dviju krajnosti koje su dominantne u vođenju i upravljanju organizacijama, od kojih se jedna primjenjuje a druga propagira. PARTICI-

PACIJA u upravljanju, kao srednji put, nije kompromis između dva ekstrema, već realnost koju snažno zahtjeva nužnost izgradnje filozofije poduzetništva humanog lica sa svim vrlinama i manama ljudskosti ako tvrtka želi sigurno raditi na tržištima svijeta. U tome je tehnologija samo alat koji pomaže tvrtkama iscrtati neku investiciju u digitalno, od definiranja poslovnih razloga do definiranja ciljeva investicije i željenih koristi za tvrtku. To je stvaranje karte promjena koje traba napraviti, kako su povezane i kako tu tehnologija može pomoći. Pomaže i identificirati odgovornosti za pojedine dijelove procesa, kao i mjeriti postignuća tijekom implementacije. Ona ne služi za razumijevanje ulaganja u promjene, već za provođenje ulaganja u promjene jednom kada postoji odluka o potencijalnoj investiciji. Knjiga I. Adizesa u ovim je vremenima obvezni priručnik za sve one koji već rukovode, žele rukovoditi, ili će morati rukovoditi. Bez obzira da li su se već menadžerski opismenili ili su samouki. Ona će posebno biti korisna onima koji postavljaju PITANJA – dakle svim zaposlenicima. A da je tome tako, na raspolaganju stoji na stotine svjedočanstava, od kojih se neki ST nalaze i na www.adizes.com.


kent-corner

Bankovne kartice za lakše poslovanje poslovnih subjekata Kako bi što jednostavnije pratili troškove, lakše planirali potrošnju te smanjili potrebe za korištenjem gotovine, KentBank d.d. je poslovnim subjektima ponudila Maestro Business Debit karticu i MasterCard Business karticu.

M

aestro Business Debit kartica omogućava plaćanje roba i usluga na ovlaštenim prodajnim mjestima s oznakom Cirrus/Maestro/MasterCard, kako u zemlji tako i inozemstvu. Osim toga, uz Maestro Business Debit karticu KentBanke možete ostvariti polog gotovine na bankomatima s depozitnom funkcijom banke. Nadalje, kartica omogućuje i identifikaci-

ju na samouslužnim uređajima te druge usluge. Klijentima koji, pak, imaju našu MasterCard Business karticu odobravamo kreditni limit na osnovu procjene kreditne sposobnosti. Riječ je o odobrenom limitu potrošnje za plaćanje roba i usluga te podizanje gotovine za sve korisnike kartica pojedinog klijenta. Valja istaknuti kako MasterCard Business kartica KentBanke može biti Charge (kartica

s odgodom plaćanja) ili Revolving (ukupan iznos troškova podmirujete jednom mjesečno u ugovorenom postotku). Obje navedene kartice međunarodno su prihvaćene te služe kao podrška tijekom poslovnih transakcija. Uz standardne pogodnosti plaćanja roba i usluga bez naknade na prodajnim mjestima te podizanja gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima drugih banaka, možete kao korisnici Business KentCard ostvariti pogodnosti i tijekom kupnje putem ST Interneta.

V

U dobrim ste rukama.

www.suvremena.hr

69


gospodarstvo

Trendovi i mogućnosti

Individualizacija proizvodnje u odjevnoj industriji KONFEKCIJA KRAPINA

U pokušajima da odgovori tim izazovima KOTKA pažljivo prati nove trendove i zahtjeve tržišta svjesna činjenice da su visokokvalitetna i produktivna proizvodnja temelj ne samo opstanka, već i daljnjeg razvoja 70

Suvremena trgovina 6(41)

P

rvo odijelo modne kuće KOTKA iz Krapine sašiveno je 1954. Prošla je tvrtka u međuvremenu trnovit put do stvaranja vlastitoga branda i priznanja najpoznatijih europskih modnih kuća za koje proizvode mušku odjeću. Postignut je ujedno i temeljni cilj kojim je KOTKA ušla nakon pretvorbe 1992: stvorena je suvremena tvornica s vrhunskom tehnologijom, sposobnom da nudi i isporučuje europskom tržištu visoko kvalitetna muška odijela, i to po cijeni, kvaliteti i rokovima isporuke.

KOTKA pripada u mali broj proizvođača konfekcije u Hrvatskoj koja je financijski stabilna i koja usprkos teškoj recesiji nije smanjivala broj zaposlenika. U kriznim godinama ulagala je u tehnološka poboljšanja, o čemu svjedoči uloženih 4,7 milijuna eura u modernizaciju i specijalizaciju proizvodnih linija, kompjutorizaciju pripreme proizvodnje te u krojnicu. Istodobno se nije zapostavilo razvoj i izobrazbu kadrova, unapređenje organizacije rada, marketing.


Zahvaljujući povećanju produktivnosti, racionalizacijama u procesu proizvodnje koji su omogućili sniženje troškova te stalnom prilagođavanju modnim kretanjima i zahtjevima tržišta KOTKA danas proizvodi oko 800 muških odijela na dan što na godišnjoj razini čini impozantnu brojku od otprilike 200.000 jedinica. Dodajmo tome da se 98 posto te proizvodnje odvija za izvozne naručitelje. Važno je napomenuti da je oblik suradnje sa stranim kupcima proširen na ‘obogaćene lohn poslove’ u kojima KOTKA daje tehnički know how u pogledu izrade pojedine kolekcije, počevši od istraživanja i izrade prototipa, fotomodela do konačne komercijalne kolekcije. Samo uvid u listu kupaca potvrđuje ispravnost poslovne politike. KOTKA je izgradila poslovnu suradnju i čvrsto se ugovorno povezala s istaknutim modnim konfekcijama unutar EU. Takav oblik suradnje omogućava kontinuiranu proizvodnju na duže razdoblje, pa ostavlja prostora rukovodstvu tvrtke da se u još većoj mjeri bavi pitanjima produktivnosti, racionalizacije proizvodnje i kvaliteti. To su ujedno i glavni aduti za sigurnost i budućnost.

KOTKA je danas sučeljena s novim izazovima. To se, prije svega, odnosi na brzu isporuku novih modela i kolekcija na tržište zbog velike konkurencije. Pojačava se potreba za razvojem stručnih - tehničkih ljudi koji rade u dizajnu i razvoju novih proizvoda. Više nema klasičnih sezona, pa se stalno pomiču zahtjevi i skračuju rokovi klasične proizvodnje odjeće po sezonama. Tome valja dodati i sve rašireniju pojavu smanjivanja zaliha (proizvodnih sirovina i gotovih proizvoda) od strane vlasnika brenda kao i stalne promjene u zahtjevima krajnjeg potrošaća koji traži diferencijaciju. U posljednje vrijeme osjeća se i snažan pritisak na novi način organizacije proizvodnog procesa – Manufacturing 4.0. U pokušajima da odgovori tim izazovima KOTKA pažljivo prati nove trendove i zahtjeve tržišta svjesna činjenice da su visokokvalitetna i produktivna proizvodnja temelj ne samo opstanka, već i daljnjeg razvoja. Da bi uspješno pratila spomenute trendove prosječno se oko 7 - 9% prihoda investira u modernizaciju i školovanje kadrova. Suradnja s TTF-om i priznatim konzultantima iz Europe te stručna potpora eminentih kupaca, uz stalan angažman vlastitih stručnih radnika, realna su osnova svakodnevnih poboljšanja i unapređenja poslovanja. Proiz-vodnja za visoko kvalitetne modne marke: Pierre Cardin, Windsor, Strenesse, Eduard Dressler, Wilvorst i Baldessarini dokaz su da KOT-

KA uspijeva održavati najnovije trendove. Druga linija uspješnosti odnosi se na razvijanje vlastitih modnih marki s naglaskom na personaliziranu proizvodnju i ponudu na tržištu. Modni trend sve više naginje Individualizaciji proizvodnje kao putu do personaliziranog odijela. KOTKA je, proizvodeći tuđe brandove usavršila individualiziranu proizvodnju šivajući po mjeri za domaće kupce. Proizvodeći vlastite modne marke (Tedy, Bery, Smoking...) razvijen je cjelokupni proces individualizirane proizvodnje muških odijela počev od: uzimanja mjera, personalizacije kroja, ponude vlastitih modela i tkanina od najeminentnijih proizvođača do šivanje sa svim individualnostima i zahtjevima krajnjeg kupca. Najnoviji izazovi odnose se na stvaranje vlastite trgovačke mreže u zemlji. Trenutno se muška odijela KOTKE prodaju na više od 20 lokacija. Sve je to usmjereno na nastojanja da se kult modnih odijela proširi na cijelu zemlju kako bi brandovi koje je tvornica posljednjih godina stvorila (Marty, Tedy, Bery, Ceremonia i Smoking) bili dostupni. Pritom se rukovode motom: za ozbiljnog konzervativnog muškarca, ali i za razigranog modernog mladića muška modna marka KOTKA nudi primjerenu liniju za svaku prigodu. A.G.

1. Odabir tkanine

Prvi korak je da nas posjetite u našoj prodavaonici gdje Vam se na izbor pruža velika paleta tkanina od renomiranih proizvođača: Zegna, Loro Piano, Reda, V.B. Zignone…

3. Uzimanje mjera

2. Detalji... Prema odabranom uzorku tkanine naš majstor krojač predložiti će Vam ostale važne detalje tj. podstavu i konac...Uzima narudžbu i sve vaše zahtjeve vezane uz model i kroj.

Nakon odabira modela, naš majstor krojač vrši utvrđivanje tjelesnih mjera uzimajući u obzir stas, držanje kao i specifičnosti u građi tijela, kako bi odijelo bilo izrađeno prema anatomiji tijela.

5. Vrijednost Zbog takvih specifičnosti koje predstavlja izrada unikatnog odjevnog predmeta, vrijednost muškog odijela šivanog po mjeri opravdava višu cijenu od odijela izrađenog serijskom proizvodnjom. 4. Izrada kroja Na temelju dobivenih podataka izrađuje se kroj za svakog kupca po zadanim mjerama. Kroj se pohranjuje kako bi se mogao, prema Vašoj želji ponovo koristiti.

6. Udobnost nošenja Tokom šivanja ima dosta ručnog rada, precizne dorade i stroge kontrole od strane naših majstora. Uz obavezne jedne do dvije probe Vaš osobni „unikat“ spreman je za nošenje u kojem ćete se udobno osjećati i lijepo izgledati.

www.suvremena.hr

71


KOTK

KONFEKCIJA KRAPINA

Drugo ime za vrhuns

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremen

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kv osnovna su obilježja KOTKA odijela • Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, bu


KA

sko muško odijelo

nog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

valitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje

udi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica d.d. u stečaju NAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1J VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10 ÐAKOVO MODIANA, Vladimira Nazora 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTIKPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT Butique Mister Mot, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4


priroda

Studija Hrvatska prirodna bogatstva

Kapitalno djelo HAZU Hrvatska je zemlja bogata prirodnim bogatstvima. Najčešće nismo uopće svjesni te spoznaje i u kojoj mjeri to bogatstvo može biti čimbenik sveopćeg napretka Hrvatske. Strateški prirodni resurs bit će onaj koji ćemo uspjeti iskoristiti za opći boljitak Hrvatske. Vrijeme će pokazati je li to more, tlo, izvori vode, šume, infrastruktura ili geopolitički položaj na strateški važnom dijelu europskoga kontinenta.

H

rvatska akademija znanosti i umjetnosti izašla je u javnost s jednim od svojih najvrednijih postignuća: knjiga HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA I KULTURNA DOBRA – zaštita i odgovorni razvoj“ zasigurno pripada u kapitalna djela ove institucije (koja slavi 160 godina postojanja), a ujedno je izuzetno važna, gotovo neprocjenjive vrijednosti za hrvatsko društvo. Prvi put se pred licem javnosti zajednički prikazuju nezaobilazni primjeri prirodnih i kulturnih fenomena na tlu Hrvatske. Kreatori ovog kapitalnog djela polaze od pretpostavke da će „s tako objedinjenim i predstavljenim korpusom znanja o vrijednostima postojećih hrvatskih potencijala biti vjerodostojniji svaki oblik razmišljanja, rasuđivanja i odlučivanja o pravcima budućnosti – kako hrvatskoga prostora, tako i društveno-kulturnih te gospodarskih konstelacija u Republici Hrvatskoj“. Knjigu je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU. Studi-

74

Suvremena trgovina 6(41)

ja, u čijoj je izradi sudjelovalo 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, sadrži opsežan popis i analizu prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa te prijedloge za njihovu zaštitu i racionalno iskorištavanje.

Hrvatska prirodna bogatstva U ovoj opsežnoj knjizi vrlo je pomno razrađeno područje prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa i razdijeljeno u osam karakterističnih prirodnih skupina: • Energenti i obnovljivi izvori energije • Pitke vode – prirodni izvori • Metalne i nemetalne mineralne skupine • Šume • Poljoprivreda • Morsko podneblje • Infrastruktura te • Ekonomika gospodarenja prirodnim resursima. Mnoštvo navedenih podataka te ekonomske analize vidljivo ukazuju da Hrvatska raspolaže s vrlo velikim prirodnim bogatstvima odnosno prirodnim izvorima, koji velikim dijelom, nažalost nisu u funkciji ili su nedovoljno iskorišteni. To se posebice odnosi na poljoprivredu (gdje se obrađuje manje od 50 posto potencijalno obradivih površina), šume, vode, morsko podneblje (uključeni i otoci) te na ukupnu infrastrukturu.

Pažljivo iščitavanje ovog zanimljivog i vrijednog štiva upućuje na zaključak da se o tim elementima u dosadašnjoj praksi i doktrini ekonomske politike nije vodilo dovoljno račun odnosno da je koncepcija ekonomske politike – pa time i politika blagostanja kao posljedica – stavljena na sporedni kolosijek. HAZU je stoga s pravom pokrenula pitanje odgovornosti i razboritosti, upravljanja, privređivanja i gospodarenja preostalim nacionalnim gospodarstvima kao svojom obvezom spram brige o opstanku i kvalitetnom razvoju života na ovom prostoru. „Napravili smo popis prirodnih bogatstava od nacionalnog interesa koji do sada nije nikad bio napravljen i time smo se uključili u projekt razvoja Hrvatske. Akademija je time potvrdila da nije samo glas društva, nego da ima inicijativu i ta Akademijina uloga prepoznata je u posljednjih nekoliko godina“, kazao je na predstavljanju knjige akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU. (A.G.)


Međunarodni sajam obrta i poduzetništva Slovenija, Celjski sajam, 12.-17. rujna 2017.

· MOS - izgradnja i obnova porodičnog doma · MOS - turizam i ugostiteljstvo · MOS - oprema i materijali za obrt i industriju · MOS - proizvodi široke potrošnje · MOS - poslovne usluge i poslovne prigode u inozemstvu

DOBRO JE

ZNATI!

Pravodob nom prija vom do 28. velj ače 2017. osigurat ć cijene izlo ete si niže žbenog pr ostora

.

www.ce-sejem.si


Suvremena trgovina 6 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you