Page 1

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 41, BROJ 5

Održane tri konferencije:

• • •

Socijalne samoposluge Važnost Content marketinga Od vune do tkanine

2016 10. Susret trgovaca

PROCESI KONSOLIDACIJE HRVATSKOGA TRŽIŠTA

Određivanje prioriteta i rokovi realizacije


dm DAROVNA KARTICA ISPUNJAVA SVAKU ŽELJU!

POKLON OD SRCA ZA OVE BLAGDANE Bliži nam se vrijeme darivanja, a u hladne zimske dane najljepše grije osmijeh osobe kojoj poklonite dar koji želi. Od srca Vam želimo da uživate u blagdanskoj čaroliji, ispunite svoje domove srećom i veseljem te posebnim trenucima sa svojim najmilijima.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr � dm aplikacija

PRAKTIČAN NAČIN PL AĆ U SVIM dm PRODAVAO ANJA NICAMA U HRVATSKOJ AKTUALAN IZNOS MO NA dm BLAGAJNI ILI GUĆE PROVJERITI dm TERMINALU MOGUĆNOST UPLATE GOTOVINOM I KARTICO M NEOGRANIČEN BROJ U U MINIMALNOM IZNO PLATA SU OD 10,00 kn


Savršena u svakom pogledu Trgovačka vaga UC Evo Line

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji. www.mt.com/retail-EvoLine


2017 2017 K A K L A EL N E D N A D R A R P R P RI RI E R D E B D BI I

Sajam namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju

Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment 41 Furniturenamještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju K 41 Sajam 05 - 09. April Furniture Fair-Home, Office & Interior Decoration Equipment A

L Sajam umjetnina / ART EXPO E 11 Sajam umjetnina / ART EXPO N11 D43 Sajam hrane / Food Fair A Sajam hrane / Food Fair R 43

05 - 09. April

05 - 09. April 05 - 09. April 20 - 23. April 20 - 23. April

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES

26 International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES - METUBES P Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 20- -METUBES 23. April International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering 26 R

20 - 23. April I Sajam ekologije / Ecology Fair R 22 20 - 23. April E 22 Sajam ekologije / Ecology Fair 20 - 23. April D NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair B35 NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju 20 - 23. April I 35 NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair 20 - 23. April

C A C L A EL N E D N A D R A R O F O F E V E E V N E T N S T S

43 Bazar robe široke potrošnje /15.BazaarMajof Consumables / May - 15. Septembar / September 43 15. Maj / May - 15. Septembar / September C A43 Ljetnji sajam / Summer Fair 15. Jun / June - 15. Septembar / September L 43 Ljetnji sajam / Summer Fair 15. Jun / June - 15. Septembar / September E Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair N39 D39 Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair20 - 24. Septembar / September 20 - 24. Septembar / September A Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water Supply Systems-Sanitary Technologies R 12 20 - 24. Septembar / September Supply Systems-Sanitary Technologies 12 Sajam vode, vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water 20 - 24. Septembar / September O Sajam energetike / Energy Fair F 5 20 - 24. Septembar / September Sajam energetike / Energy Fair 5 20 - 24. Septembar / September E Sajam automobila / Automobile Show V 19 11 - 15. Oktobar / October E 19 Sajam automobila / Automobile Show - 15. Oktobar / October N Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga11i ženskog T 18 Small and Medium Enterprises Fair, Business Services and Womenpreduzetništva Entrepreneurship Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva S 18 Small and Medium Enterprises Fair, Business Services27and- Women 28. Oktobar / October Entrepreneurship Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables

27 - 28. Oktobar / October

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode A.D. 5, Crna Gora Tel: +382 33JADRANSKI 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me


UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Dipl.inž. Darko KNEZ • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Vol. 41 br. 5 str. 1-60 Zagreb, listopad 2016.

Sadržaj Određivanje prioriteta i rokovi realizacije

Ante Gavranović

6

Srećko Sertić

8

Gašpar Novak

17

A.G.

20

mr.sc. Ljiljana Kukec

28

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

30

MAGROS 2016: U izvozu leži prilika za hrvatske proizvode Od „trafike“ do partnera za online trgovinu 10. Susret trgovaca: Potrebno je vratiti dignitet trgovačkoj struci Zrinski grupa pokreće certificirani program za menadžere u franšiznim sustavima Zašto raste važnost Content marketinga EuroCommerc: Porast protekcionizma u EU Socijalne samoposluge i njihovi dionici

33 izv.prof.dr.sc. Blaženka Knežević dr.sc. Maja Klindžić doc.dr.sc. Ivana Marić

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (IV)

mag.oec. Mario Šimunković

Uz MultiPlusCard cijenu kupci Konzuma uštedili više od 5 milijuna kuna Dualni sustav obrazovanja za prodavače

34 40 44

prof. Stjepan Brzak

46

Kent-corner: KentBank svečano otvorila dvije nove poslovnice – u Zagrebu i Šibeniku

Sanja Pančić

47

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (3)

Željko Jelić

48

Tisak: Tiskara Zelina d.d.,Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Održana 6. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo – ICEL

50

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Sajmovi: Most povezivanja prema tržištima u rastu

51

Nove knjige: Podrška suradnji znanosti i industrije

52

Kotka: Od vune do tkanine

56

Na naslovnoj stranici: prioriteti i konferencije www.suvremena.hr

5


Ekonomski izazovi

Određivanje prioriteta i rokovi realizacije

piše|Ante Gavranović

Narednih 12 mjeseci – dakle prva godina djelovanja nove Vlade – ključni su za pokretanje promjena i razvojni skok koji je Hrvatskoj potreban. Nova Vlada Andreja Plenkovića postavila je pet stupova na kojima će posebno raditi u smjeru razvoja poduzetništva. Time Vlada jasno postavlja svoje prioritete, uz naznaku da će svaka mjera imati svoju konzistentnu potku u rokovima i kontrolnim točkama njihove realizacije. Označava li to ključne promjene u kreiranju ekonomske politike?

U

programu nove Vlade navode se četiri temeljna cilja Vlade do 2020. godine. Ti ciljevi uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu te društvenu pravednost i soli-

6

Suvremena trgovina 5(41)

darnost. Također, navodi se pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva, što nas ponajviše i zanima. Dobivaju li time gospodarska i financijska pitanja konačnu prevagu u našem društveno-političkom okruženju?

Rasterećenje poduzetništva Prvi je stup cjelovita porezna reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Kroz daljnje smanjenje neporeznih davanja dodatno će se rasteretiti građane, poduzetnike i obrtnike, a mjerama koje se odnose na poslovno okruženje pojednostavit će se postojeći regulatorni zahtjevi, smanjiti troškovi uklanjanjem prepreka ulasku u pojedine sektore, te će se spriječiti uvođenje novih administrativnih opterećenja. Neaktivna državna imovina bit će stavljena u funkciju gospodarstva, dok će javna poduzeća proći temeljito poslovno i financijsko restrukturiranje uz stručne uprave koje će imati jasno definirane ciljeve temeljem kojih će se mjeriti njihova uspješnost u radu.

Ulaganje u generatore rasta Drugo, konkretnim mjerama Vlada će ulagati u generatore rasta – jedan od najvećih potencijala rasta ima poljoprivreda i zato će neiskorištene poljoprivredne površine biti stavljene u funkciju prema jasno utvrđenim kriterijima, a velik

je prostor za rast i u turizmu u kojem se prihodi mogu udvostručiti ulaganjem u smještajne kapacitete, širenjem ponude i produljenjem sezone. Navodi se i da će Vlada osobito poticati hrvatske izvoznike koji daju veliki doprinos gospodarskom razvoju zemlje. U programu se ističe da se hrvatski model gospodarskog rasta treba bazirati na izvozu.

Povećanje učinkovitosti institucija Treće, Vlada će poduzimati mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova, digitalizaciju svih procesa, e-usluge, povezivanje svih tijela državne uprave kako bi građani i poduzetnici dobili brzu i kvalitetnu uslugu.

Smanjivanje proračunskoga deficita Četvrto, Vlada će nastaviti jačati održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti. To znači daljnje smanjivanje proračunskog deficita, koje će rezultirati u snižavanju udjela duga u BDP-u i općenito omogućiti smanjivanje troška kamata koje danas proračun plaća na javni dug. U programu se navodi i da je trajna zadaća vlade i svih državnih institucija unaprjeđivanje uspješnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova .


Konačno – reforma obrazovnog sustava

Otvoreni nesporazumi oko ulaganja

Peto, Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva. Novi obrazovni sustav trebao bi omogućiti da ne školujemo kadrove za Zavode za zapošljavanje nego za potrebe realnog sektora gospodarstva. Posebno se to odnosi na šire uvođenje dualnog sustava obrazovanja.

Često se naglašava da su investicije srž svih naših problema i jedini realni put izlaska iz duboke privredne krize. One bi, naime, trebale potaknuti rast BDP-a i osiguravati nova radna mjesta. Iz programa nove Vlade nismo iščitali da su ulaganja strateška okosnica ove Vlade, iako se to podrazumijeva. Pritom se moramo prisjetiti nekih elemenata (slabosti) koje su iskazane u svim dosadašnjim nastojanjima da zainteresiramo širi krug stranih i domaćih investitora. Prvo, da strani ulagači imaju interes za ulaganje u hrvatski gospodarski prostor, ali po svojim pravilima igre. I drugo, Hrvatska se nije jasno opredijelila kakva ulaganja imaju prioritete, kakav kapital želimo (spekulativni ili realni), i koji su stvarni nacionalni gospodarski interesi.

Ambiciozan plan smanjivanja javnog duga U prioritete nove Vlade svakako ulaze i nastojanja oko smanjivanja javnog duga za 10 postotnih bodova, a time i uravnoteženje proračuna. U području javnih financija Vlada namjerava posebnu pozornost posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta i postizanju fiskalne održivosti kroz smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnoteženi proračun opće države, a udjel javnog duga u BDP-u, koji se krajem lipnja kretao oko 85 posto BDP-a, smanjiti za više od 10 postotnih bodova u četverogodišnjem mandatu. Uz gospodarski rast, navodi se u programu Vlade, to je ključno za poboljšanje kreditnog rejtinga države. Pritom će Vlada jačati fiskalnu odgovornost na svim razinama vlasti, Povjerenstvu za fiskalnu politiku Vlada će – prema prvim najavama – dati snažniju ulogu supervizora nad provođenjem fiskalne politike a najavila je i donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

Cjelovita reforma poreznoga sustava U području porezne politike, Vlada najavljuje cjelovitu poreznu reformu, čiji su ciljevi stvaranje stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava. Vlada najavljuje i nastavak procesa fiskalne decentralizacije, ali će se istovremeno uspostaviti jednostavniji i razumljiviji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustav financiranja decentraliziranih funkcija.

U svim tim razgovorima zapostavljana je jedna bitna komponenta: nije se vodilo mnogo brige o domaćoj industriji i njenim potencijalima, pa i njenoj ulozi u svim najavljenim investicijama. U pogodovanju interesima stranih ulagača taj se problem i dalje zaoštrava, pa se tako nedorečenom politikom ozbiljno ugrožavaju i postojeća radna mjesta. U razgovorima s pojedinim potencijalnim ulagačima jasno su izraženi njihovi interesi. Kad je riječ o energetici ili prometu onda je to plasman njihove opreme. Kad je riječ o turizmu ili poljoprivredi, onda je to stjecanje vlasništva nad zemljom. Kad im spomenete potrebu da omoguće i domicilnim privrednicima sudjelovanje u tim projektima tvrde da to nitko od njih niti traži, niti uvjetuje. Zaključak: zašto bi oni bili veći kataloci od pape?!

Godina obilježena neizvjesnošću Više se neće moći trošiti više od onoga što je privređeno. To je credo nove Vlade ako želi uspostaviti održiv razvojni projekt Hrvatske. Istina, trebat će se tome tek prilagoditi, i to iziskuje vrijeme. Pred kreatorima gospodarske politike stoga stoje brojna otvorena pitanja na koja tek treba odgovoriti. I dalje je nepoznato kako

REFORMA

Hrvatska planira ostvariti novi model gospodarskog rasta s obzirom da je stari preživio i pokazao svoju neučinkovitost. Osim ovih kratkoročnih problema nepoznat je i način sučeljavanja s dugoročnim rizicima poput nepovoljnih demografskih trendova. Sve je nepovoljniji odnos zaposlenih i umirovljenika, koji sada iznosi 1,18 prema 1 s tendencijom sve većeg približavanja. Hrvatska jednostavno nema dovoljno aktivnog stanovništva da bi mogla promijeniti te odnose. Činjenica je da svi ti elementi neizvjesnosti bitno utječu na provođenje ozbiljnih reformi i potrebnih rezova u cijelom društvu. Očito je da Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu.

Program Vlade unosi dozu (potrebnog) optimizma Svi realni ekonomski analitičari slažu se u ocjeni da bez jačanja industrijske proizvodnje nema realnih mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta ni povećanog prostora za intenzivniju orijentaciju prema izvozu. Investicije su pritom najvažnija karika, pa treba učiniti ozbiljne dodatne napore da se privuku strana ulaganja u domaću proizvodnju. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Teško je očekivati da će se u 2017. slika bitno mijenjati. Hrvatska jednostavno nema dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz, a tehničko-tehnološka struktura izvoza u stalnom je opadanju. Hrvatska, međutim, ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Program nove Vlade daje naslutiti ST ozbiljne promjene u tom pogledu. www.suvremena.hr

7


U izvozu leĹži prilika za hrvatske proizvode


Zajednički zadatak hrvatskih gospodarstvenika, Hrvatske gospodarske komore i Vlade Republike Hrvatske je da izrade strategiju izvoza proizvoda domaće industrije kojoj bi partneri trebali biti i trgovci i proizvođači, bez obzira jesu li strani ili domaći

P

rocesi konsolidacije hrvatskog tržišta, s posebnim naglaskom na trgovinu danas i sutra, najnoviji trendovi u razvoju trgovine i njenu povezivanju s proizvodnjom, produbljivanje pitanja devastacije urbanih središta i potrebe njihova oživljavanja, ali i zapostavljanje razvoja u ruralnim i manje razvijenim područjima, gdje gotovo 4.000 naselja nema trgovine, bili su glavne teme ovogodišnjeg stručnog skupa MAGROS 2016 koji je održan 12. listopada u dvorani KRAŠ Auditorium u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore.

Magros je izrastao u široku stručnu tribinu o problemima trgovine, ali je svrha i preispitivanje odnosa proizvodnje i trgovine, odnosno lanca opskrbe te se radi o najvećem skupu zainteresiranih koji problematiziraju najvažnija pitanja struke, od obrazovanja do prakse. Kriza koja je počela 2008. godine temeljito je uzdrmala navike potrošača, ali i učvrstila partnerski odnos između trgovaca i potrošača, a trgovci se danas na sve moguće načine bore da zadrže lojalnost kupaca, istaknuto je na konferenciji. U sklopu panel-rasprave željelo se skrenuti pozornost na najnovije trendove u razvoju trgovine i njenu povezivanju s proizvodnjom, a bilo je riječi i o aktivnostima krovne organizacije trgovine unutar EU, EuroCommerce, odnosno o ujednačavanju uvjeta za plasman roba na jedinstvenom tržištu Unije.

Ohrabrujući makroekonomski trendovi Skup je otvorio Srećko Sertić, direktor Suvremene trgovine, organizatora ove 28. tradicionalne konferencije Magros. On je istaknuo kako časopis Suvremena trgovina već godinama pokušava ovakvim skupovima poslovnih ljudi nametnuti ekonomski dijalog o pitanjima opstanka i daljnjega razvoja gospodarstva s posebnim osvrtom na mjesto i ulogu trgovine. „Ovogodišnjim izborom teme skupa nastavljamo ideju povezivanja proizvođača i potrošača jer upravo u tom segmentu vidimo realne mogućnosti napretka i razvoja. Cilj nam je utvrditi mogućnosti jačeg povezivanja trgovine s proizvodnjom. Sve je očitije da nam brze promjene u trgovini ne prati jednako www.suvremena.hr

9


brzo upravljački kadar, a isto tako sporo se odvijaju i promjene u sustavu obrazovanja u cjelini pa time i potrebnih kadrova u trgovini“, kazao je Sertić. Magros je upravo zahvaljujući temama koje pokreće i sudionicima koji su nositelji aktivnosti u sektoru, izrastao u široku stručnu tribinu o problemima trgovine i preispitivanju odnosa proizvodnje i trgovine odnosno lanca opskrbe. Riječ je o najvećem skupu zainteresiranih aktera u gospodarstvu koji problematiziraju najvažnija pitanja struke, od obrazovanja do konkretne prakse. „Hvala vam svima na dolasku, na konkretnoj izravnoj i indirektnoj podršci ovim nastojanjima. Izražavam ujedno nadu da ćemo s ovakvim skupovima nastaviti kako bismo postali zajednička platforma za širi društveni dijalog o ovim važnim pitanjima i pripomogli pronalaženju najboljih rješenja za dobrobit Hrvatske i svih njezinih građana“, poručio je Sertić. „Kriza je snažno pogodila sektor trgovine koja je samo u 2009. godini padala čak 15,3 posto. Oporavak je započeo u posljednje dvije godine kad je hrvatska trgovina ponovno počela rasti“, istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. Dodao je da je lani rast trgovine na malo iznosio 2,4 posto, a u prvih osam mjeseci ove godine 3,9 posto te da je kriza najviše utjecala na nepreJosip Zaher hrambeni dio trgovine i trajno je promijenila navike potrošača. „Potrošači su postali racionalniji – cijena postaje ključni čimbenik pri kupnji, mijenja se struktura potrošačke košarice te raste udio trgovačkih marki“, smatra Zaher te dodaje kako ulazak Hrvatske u EU nije donio neke velike promjene u sektor trgovine koji je već od ranije dosegnuo europske i svjetske standarde kako u ponudi proizvoda, tako i po izgradnji suvremene maloprodajne mreže. Ipak, upozorio je, članstvom u EU Hrvatska je postala dio jedinstvenoga carinskog područja, što je rezultiralo većim uvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na domaće tržište dovodeći do neravnoteže u pojedinim segmentima izdvojivši pritom kao primjer segment mliječnih proizvoda. Spomenuo je i razvoj elektroničke trgovine koja je sve učestaliji kanal kupnje u Hrvatskoj, a posebno kod mlađih potrošača. Uvjeren je da će rast BDP-a i industrije, porezno rasterećenje stanovništva i prihodi od turizma pridonijeti dinamičnoj stopi rasta trgovine na malo, a u prilog toj pretpostavci idu i pozitivni trendovi; tako je u kolovozu 2016. trgovina na malo realno povećana za 5,1 posto prema istom razdoblju lani, što predstavlja najbržu dinamiku rasta još od rujna 2007. godine kad je na godišnjoj razini promet rastao 6,7 posto. Prema njegovim riječima, to je još daleko od razine koja je ostvarena u 2008. godini, no riječ je o ohrabrujućim podacima koji su zrcalna slika ukupnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Potpredsjednik HOK-a Darko Knežević smatra da je stanje u hrvatskoj trgovini daleko od idealnog te je upozorio na negativne trendove u maloj trgovini u kojoj je u posljednjih pet godina zatvoreno 4.800 trgovačkih objekata, a samo lani njih 468. Razloge za to vidi i u nesposobnosti samih trgovaca da se pri-

10

Suvremena trgovina 5(41)

lagode situaciji, ali tome je doprinijela i gospodarska kriza te osobito dolazak velikih stranih trgovačkih lanaca koji su, kaže, „pokosili male trgovine“. „Potrebno je pomoći malim trgovinama kako bi preživjele, razvijale se i time poticale i domaću proizvodnju. Za razliku od drugih država EU, Hrvatska nije poticala malu trgovinu, čiji format ponovno oživljava u Europi pa je potrebna potpora nove Vlade ovoj djelatDarko Knežević nosti koja predstavlja i potporu domaćoj industrijskoj proizvodnji, poglavito njenom prehrambenom segmentu“, rekao je Knežević. Od buduće vlade očekuje da ispravi tu grešku pogotovo jer, tvrdi, europska praksa pokazuje oživljavanje formata malih trgovina. Michael A. Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer koja je bila suorganizator skupa, uvodno je podsjetio kako je riječ o zakladi koja je usko povezana s njemačkom Kršćanskom demokratskom unijom (CDU), strankom kojoj je na čelu kancelarka Angela Merkel. I on se osvrnuo na aktualna kretanja maloprodajnog prometa podsjetivši kako je u kolovozu ove godine promet u maloprodaji ostvario najveću Michael A. Lange stopu rasta u zadnjih devet godina, što je iznenadilo i vodeće hrvatske ekonomske analitičare. BDP je u drugom ovogodišnjem tromjesečju također zabilježio neočekivano visok rast od 2,8 posto, a sličan trend očekuje se i za cijelu 2016. godinu, rekao je Lange kazavši kako su to sve vrlo pozitivni znaci te pritom izrazio nadu kako se na tim temeljima mogu graditi bolja očekivanja u budućnosti. On je pritom citirao vjerojatnog budućeg predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića koji je izjavio kako će osnovni cilj njegove politike u 2017. godini biti izgradnja snažnih gospodarskih temelja kako bi do 2020. rast gospodarstva dosegnuo 5 posto, zaposlenost istodobno porasla na 68 posto te ostvarilo okretanje trenutnih negativnih demografskih trendova. „Sve su ovo vrlo ambiciozni ciljevi, ali morate biti optimistični kako biste pronašli snagu za promjenu trendova nabolje. Vjerujem da svi dijelimo stav da je izazov transformacije Hrvatske u uspješnu ekonomiju koja se može nositi s izazovima europskog unutarnjeg tržišta tu pred nama“, istaknuo je Lange dodajući kako će politička stabilizacija situacije u zemlji pomoći i poduzetnicima koji bi onda mogli dati svoj doprinos kako bi se hrvatska ekonomija ponovno osovila na noge. „Zaklada Konrad Adenauer zajedno s Njemačko-hrvatskom trgovinskom i industrijskom komorom želi pomoći u ovom procesu, posebice kada je riječ o predstavljanju njemačkog dualnog sustava obrazovanja, te smo spremni poduprijeti svaku inicijativu ovoga tipa“, poručio je Lange.


„Veliki strani trgovački lanci u području trgovine podigli su standard, no važan je i domaći iskorak na europsko tržište“, kazao je pomoćnik ministra gospodarstva Željko Pravdić te je pritom dodao kako moramo usmjeriti svoje napore upravo prema iskoraku na to jedinstveno europsko tržište izražavajući uvjerenje kako će i Hrvatska gospodarska komora osnažiti svoja nastojanja da ti napori i urode plodom.“ Hrvatska nije ozbiljno zakoračila Željko Pravdić u Europsku uniju, dok je Europska unija vrlo ozbiljno zakoračila na hrvatsko tržište“, kazao je otvarajući Magros. Po njemu, svi gospodarski subjekti mogu imati koristi od buduće transformacije jer Europa ide u smjeru digitalnih tehnologija, elektroničke trgovine i sve veće otvorenosti tržišta u kojim okolnostima Hrvatska mora tražiti svoju priliku. Kako bi to postigli, kazao je, moramo biti lokalno dostupni i globalno konkurentni te je pritom poručio da uspješno vođenje naše zemlje kroz nastupajuće promjene zahtijeva mudrost, inovativnost i predanost i tome moramo svi dati svoj osobni doprinos.

Karika između proizvođača i potrošača „Trgovina je posljednja karika u lancu između proizvođača i potrošača i kao takva ključna je za razvoj ukupnoga gospodarstva“, istaknula je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Po podacima koje je iznijela direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Ema Culi, trgovina u Hrvatskoj sudjeluje u BDP-u s 10 posto, što je tek nešto niže od prosjeka EU gdje participira s 10,9 posto. Nadalje, u broju zaposlenih u Hrvatskoj udio Ema Culi trgovine je 15 posto (trgovina je kod nas drugi najveći poslodavac), dok je prosjek u EU 16 posto. Četvrtina tvrtki, njih 23.736, registrirano je u trgovini, a u EU je od 5,5 milijuna svaki četvrti poduzetnik u trgovini. Razvoj trgovine u Hrvatskoj Culi je podijelila u nekoliko

faza pa su 1990-e godine obilježene procesom tranzicije i dolaskom stranih trgovačkih lanaca. Zlatne 2000-te karakteriziraju velike investicije u trgovački sektor, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti u toj branši, ali i rast broja trgovina velikog formata, što je dovelo do toga da, u županijskom prosjeku, danas na svakog potrošača dolazi jedan četvorni metar trgovine. Tih godina promet u trgovini na malo bilježi dvoznamenkaste stope rasta pa je primjerice 2002. rast u odnosu na godinu ranije iznosio 21,5 posto. Krizna 2008. donosi velike poremećaje i tom tržištu s tim da je najveći pad trgovine na malo bio 2009. godine, čak 15,3 posto. Oporavak je, rekla je Culi, započeo 2011. godine, no opet slijedi pad, da bi posljednje dvije godine hrvatska trgovina ponovno počela rasti. Lani je rast prometa trgovine na malo iznosio 2,4 posto, u prvih osam mjeseci ove godine 3,9 posto, pa za ovu godinu Culi predviđa još veći rast u odnosu na lani. Kriza je najviše utjecala na neprehrambeni dio trgovine, kazala je Culi, dodajući i kako nije dobro što hrvatska kućanstva i dalje na hranu troše čak trećinu mjesečnog budžeta. Uslijed krize potrošači su postali racionalniji, cijena im je postala ključni čimbenik pri kupnji. Kupci, umjesto u stihijsku, počinju ići u planiranu kupovinu, a trgovci se i cijenom i kvalitetom potpuno prilagođavaju tim trendovima. „Trgovci danas žele partnerski odnos s potrošačem, žele bit lojalni potrošaču da ga ne izgube“, istaknula je Culi. Veliki potencijal vidi u internetskoj trgovini kojom se lani služila trećina hrvatskih potrošača, pri čemu je najveći dio njih mlađa populacija od 16 do 24 godine (60 posto). Direktor marketinga i razvoja tvrtke Tisak, Gašpar Novak, u svojoj prezentaciji se osvrnuo na sve inovativne proizvode i usluge koje je ovaj vodeći nacionalni lanac kioska uveo u proteklih desetak godina, a o svemu više možete doznati u zasebnom članku na stranicama koje slijede.

Gašpar Novak

Reforma obrazovanja prema dualnom modelu Na stručnom skupu bilo je riječi i o reformi srednjoškolskoga strukovnog sustava obrazovanja. „Potrebno je ubrzano provoditi reformu te uvoditi dualni sustav obrazovanja koji primjenjuje više europskih zemalja, u čemu ključnu ulogu imaju i

Trgovina na malo – kretanje prometa u trgovini na malo od 2008. do I-VIII/2016. (izvor: HGK Sektor za trgovinu)

Godina

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

I. – VIII./2016.

Trgovina na malo %

-0,5

-15,3

-1,8

1

-4,2

-0,6

0,4

2,4

3,9

www.suvremena.hr

11


gospodarske komore“, istaknuo je predsjednik Uprave Obrazovne grupe Zrinski Vitomir Tafra. On se pritom osvrnuo na dva zaključka 10. Susreta trgovaca Hrvatske obrtničke komore: – Vratiti dignitet trgovini kao struci, na način da se zvanje „trgovac“ vrati u obrazovni sustav i u normativne akte; – Da se poduzmu sve potrebne radnje kako bi trgovina bila ravnopravna djelatnost s ostalim djelatnostima u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnost (NKD) za koju se dodjeljuju sredstva potpore. Apostrofirao je da u Hrvatskoj imamo 6.700 naselja, a da 4.000 njih nema trgovine, što je šansa za obrtničku trgovinu. Osvrnuo se i na predviđanja iz 2004. godine da će udio male trgovine pasti s tadašnjih 70 posto na 30 posto, što se i ostvarilo već 2007. godine, dok je u zadnjih pet godina ugašeno oko 4.000 obrta te je nestalo 11.000 radnih mjesta. „Imajući sve ove trendove u vidu, postavlja se pitanje jesu li oni posljedica stvarne neravVitomir Tafra noteže nastale zbog disperziranosti obrtničke trgovine ili je riječ o nekim drugim procesima?“, upitao je Tafra. Praksa Europske unije govori o različitim modelima organiziranja obrtničke trgovine kao nezaobilaznog dijela u lancu opskrbe robom naročito u manjim mjestima, a takav su pristup pratile i odgovarajuće mjere. Tafra se potom osvrnuo na sustav obrazovanja uvodno istaknuvši kako se mora razlikovati pojam trgovac, kao pravna ili fizička osoba koja je poduzetnik ili obrtnik, od pojma prodavača, kao fizičke osobe koja realizira proces prodaje na prodajnom mjestu prema krajnjemu kupcu. „Hrvatski obrazovni sustav u velikoj mjeri nije usklađen s današnjim i budućim potrebama hrvatskog gospodarstva, a posebice je taj problem vidljiv u srednjem strukovnom obrazovanju“, naglasio je Tafra ističući pritom kako je manjak praktične nastave jedan od ključnih aspekata u kojemu zaostajemo za razvijenim tržištima. Pritom je naveo primjer koji njegova obrazovna institucija za Billu i Kaufland provodi u suradnji s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom, a radi se o obrazovanju učenika prema dualnom sustavu pri čemu je od 1.200 nastavnih sati ukupno 400 sati predviđeno za stjecanje teorijskih znanja,

dok 800 sati čini praktičan rad. To je tzv. dualni sustav obrazovanja koji predstavlja kombinaciju učenja na radnome mjestu i u školi, kakav primjenjuje Njemačka i neke druge razvijene zemlje, što u principu znači da su djeca jedan tjedan u školi, a dva tjedna na naukovanju. Tvrtke pritom postaju prave obrazovne institucije jer učenici tamo ne uče samo praksu, nego se provodi propisani nastavni program. „Nemoguće je jednostavno preslikati modele iz drugih zemalja na Hrvatsku, no ti modeli mogu poslužiti kao primjeri. Jasno je da ne postoji lak i brz način da se sustav srednjoškolskog obrazovanja transferira iz jedne u drugu zemlju, ali se može osmisliti prilagođeno rješenje koje će uvažiti sve naše specifičnosti“, kazao je Tafra.

Jednakost na tržištu EU Uvod u raspravu vezan je uz širu raspravu u europskim okvirima kako postići jednakost svih čimbenika na jedinstvenom tržištu EU. Moderator skupa Ante Gavranović naglasio je kako je EuroCommerce službeni predstavnik trgovine unutar EU, klaster koji okuplja 6 milijuna predstavnika maloprodaje, veleprodaje i drugih trgovačkih društava. Uloga EuroCommerca kao krovne udruge europske trgovine je povezati cjelokupni sektor Ante Gavranović trgovine – maloprodaju, veleprodaju i međunarodnu trgovinu – te osigurati da se na jedinstven način komuniciraju pitanja trgovine u europskom gospodarstvu i da zakonodavna i gospodarska politika budu usuglašene s načelima EU. Činjenica da se svako četvrto poduzeće u Europskoj uniji odnosi na trgovački sektor govori da je trgovina jedan od najvažnijih čimbenika širenja poslova i otvaranja novih radnih mjesta. Radi se o ukupno 5,4 milijuna tvrtki pri čemu ostvareni godišnji promet doseže 8,7 bilijuna eura, a broj zaposlenih u trgovini na razini EU čak 28,8 milijuna ljudi. EuroCommerce stalno apelira na vlade zemalja članica te Europsku komisiju i Europski parlament da trajno i sustavno porade na ujednačavanju stavova i uklanjanju tržišnih barijera. Pritom napominju da je najbolji put za ostvarenje tog cilja osiguranje radnih mjesta i rasta te stvaranja prijateljskog poslovnog okruženja koje osigurava potpunu konkurenciju i omogućava potrošačima da uživaju u širokom spektru, kvaliteti i sigurnosti proizvoda. Čelnici udruge EuroCommerce u posljednje vrijeme stalno ističu da je jedinstveno tržište unutar Europske unije daleko od stvarnosti. U mnogim aspektima riječ je o mozaiku 28 različitih nacionalnih tržišta. Nedavno je EuroCommerce izdao publikaciju, gdje su u određenim zemljama navedeni konkretni primjeri kršenja dogovora o jedinstvenom tržištu kada je riječ o maloprodaji i veleprodaji, a te primjedbe se odnose i na Hrvatsku. Najvažniji problemi koji se javljaju u području maloprodaje i veleprodaje mogli bi se svesti na nekoliko uočenih prepreka: – nedostatak implementacije i primjene direktive o uslugama što ograničava slobodu kretanja,

12

Suvremena trgovina 5(41)


Sudionici panela

Vitomir Tafra, Andreas Wendy (s prevoditeljicom), Željko Pravdić, Ljerka Puljić, Darko Radišić, Damir Zec, Ivo Markotić i Ante Gavranović

– nacionalni zakoni o trgovini koji sputavaju razvoj trgovine, a u sebi imaju elemente protekcionizma i umanjuju legalne poslovne modele koji su razvijeni u ostalim zemljama EU (posebno primjetno u zemljama srednje i istočne Europe), – nacionalne preporuke koje sputavaju slobodno kretanje roba. EuroCommerce je stoga odlučio da u fokus svojih interesa i ukupnog djelovanja za naredne tri godine postavi šest strateških područja kako bi se aktivirala rješenja za određena otvorena pitanja vezana uz prilagodbu promjenama. To su prije svega digitalna transformacija, zatim jedinstveno tržište, komercijalni odnosi i pitanja lanca dobavljača, zaštita okoliša i socijalna održivost, globalna trgovina i zaposlenici i njihove vještine. Ta se inicijativa nadovezuje na okrugli stol Europskog parlamenta o maloprodajnom tržištu, gdje je direktor EuroCommerca Christian Verschueren zatražio izvršenje ranijih odluka EU koje bi uz pomoć digitalne tehnologije pripomogle da se stvaraju nova radna mjesta i osigura rast.

ma koji zahtijevaju nepotrebne certifikate i specifikacije, dvostruka testiranja i ograničavaju razvoj prekogranične prodaje. Iz EuroCommerca upozoravaju kako je uočena diskriminacija spram stranih trgovačkih lanaca u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi i to usvajanjem novih prodajnih poreza namijenjenih uglavnom stranim trgovačkim lancima. Verschueren smatra da se kroz to vidi jasan smjer politike u srednjoj i istočnoj Europi usvajanjem zakona koji favoriziraju lokalne trgovce i dobavljače naspram stranih tvrtki potkopavajući tako temelje konkurencije i interese lokalnih potrošača. Takvi sporni zakoni doneseni u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, a u novije vrijeme i Rumunjskoj, smatra Verschueren, jednostavno će odvratiti strane natjecatelje od investiranja i potkopati njihov doprinos u pružanju izbora i inovacija.

Maloprodaja je strukturirana na način da pogoduje lokalnim tvrtkama. Veliki trgovački lanci će, tvrde u EuroCommercu, u završnici plaćati nesrazmjerno veliki dio novog poreza. Tako će na tržištu hrane inozemni maloprodajni lanac platiti i do pet „Europa nastavlja s usporenim rastom i visokom nezaposleno- puta više poreza nego lokalni lanci. Porez je jasno diskriminišću pri čemu je najviše mladih ljudi koji željno očekuju makar rajući, a Europska komisija treba što prije istražiti je li porez u mali napredak i rješenje za svoju budućnost. Postoje alati da skladu s propisima EU. EuroCommerce će zatražiti i mogućse stvari izmjene ako za to postoji istinska nost podnošenje službene žalbe. Pritom se politička volja. To se može postići ako osipozivaju na činjenicu da je moderni maU sektoru trgovine guravamo stvarno europsko tržište od 500 loprodajni sektor uložio više od 100 mimilijuna potrošača umjesto 28 fragmentilijardi eura u regiji nakon ulaska zemalja EU radi ukupno 5,4 ranih tržišta kakvo je sadašnje stanje. Drusrednje i istočne Europe u Europsku unimilijuna tvrtki, uz go, moramo nadoknaditi izgubljeno vrijeju. Sektor je bitno utjecao na modernizagodišnji promet od me u prijelazu na digitalnu tehnologiju“, ciju trgovine, ulaganja u logistiku, osiguizjavio je tom prigodom Verschueren. Eurao podršku dobavljačima te pridonio uvo8,7 bilijuna eura i 28,8 ropski parlament je prošle godine utvrdio đenju visoke kvalitete i sigurnosnih stanmilijuna zaposlenih da bi funkcionalno jedinstveno tržište pridarda i proširenju asortimana novih prodonijelo sa 615 milijardi eura bruto drušizvoda. Nadalje, sektor pruža više od 400 tvenom proizvodu EU pri čemu bi samo prinosi jedinstvenog tisuća radnih mjesta te je u regiji otvorio više od 8.000 novih digitalnog tržišta iznosili 415 milijardi eura. Jasno, to podra- prodajnih objekata nudeći potrošačima širok spektar kvalitetzumijeva uklanjanje prepreka u nacionalnim zakonodavstvi- nih proizvoda, od čega oko 70 posto izvorno lokalnog podrijewww.suvremena.hr

13


tla po povoljnijim cijenama. Gavranović je zaključio izlaganje svojim osobnim komentarom: „Očito je, međutim, da postoji snažan otpor djelovanju velikih međunarodnih trgovačkih lanaca u pojedinim zemljama te valja imati razumijevanja za reakcije i ne prelamati stvari preko koljena. Uz pozitivne utjecaje koji su nesumnjivi javlja se i veliki broj nepovoljnih kretanja koji izazivaju reakcije koje su ponekad možda i neprimjerene. Analiza stvarnih kretanja koja bi imala i potrebnu sociološku komponentu dobro bi došla“, istaknuo je Gavranović.

Strategija izvoza hrvatskih proizvoda

dala kako je sadašnja kriza zapravo odraz krize Europske unije kao koncepta te da nije riječ o slobodi trgovine, nego o gubitku vjere u cijelu misiju Europske unije. „Uopće ne branim te mjere niti mislim da su dugoročno održive niti dobre, ali vjerujem da će domaća trgovina na tim tržištima dobiti na vremenu kako bi uhvatila korak u konkurentnosti s velikim, najjačim trgovcima na svijetu. Mislim da je riječ o sporom procesu koji će još potrajati“, istaknula je Puljić spominjući kako se nejednakost ogledala i u dostupnosti sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je za velike međunarodne trgovce imala znatno povoljnije uvjete negoli za trgovce ili proizvođače iz manjih europskih zemalja.

Ivo Markotić, generalni direkOvo izlaganje poslužilo je kao tor Badela 1862, istaknuo je da prolog za panel raspravu, a tržište jakih alkoholnih pića prvo pitanje bilo je upućeu Hrvatskoj ima dva trenda. S no Ljerki Puljić, predsjednici jedne strane, pozitivan trend Udruženja trgovine pri HGK. je premiumizacija, što znači Ona je istaknula kako su trda hrvatski potrošači ali i tugovački lanac Konzum i HGK risti koji dolaze u našu zemlju članovi EuroCommerca te su tijekom sezone piju kvalitetredovito upoznati sa stavovinija i skuplja jaka alkoholna ma koje ova europska udruga pića, što je svjetski trend, a s promovira. Podsjetila je kako druge strane imamo negativkriza nije jednako pogodila sve ni trend koji se očituje u razemlje Europske unije, nego zvoju „low cost“ kategorija u su se stare članice vrlo dobro segmentu trgovačkih robnih Ivo Markotić tome prilagodile. Ne obazirumarki. Ukupno govorimo o veLjerka Puljić ći se pritom na slobodu kon- ličini tržišta od 16 milijuna litara, gdje Badel 1862 računajukurencije i nedozvoljene potpore one su spašavale svoj finan- ći i uvoz i dalje drži lidersku poziciju s oko 25 posto udjela na cijski sektor direktnim injekcijama novca iz državnog prora- tržištu. Što se tiče konkurencije unutar koje Badel funkcioničuna, kazala je Puljić dodajući kako su male, periferne zemlje, ra, navodi Markotić, nama u zadnjih pet godina domaća konkoje nemaju tu financijsku snagu, krizu doživjele puno jače, te kurencija i nije nekakav izazov niti problem na tržištu, nego da je u Hrvatskoj kriza trajala najdulje od upravo novopridošli trgovački lanci, gdje svih europskih zemalja. „Sedam godina nam je samo jedan lanac u zadnjih pet go„Sedam godina trajala trajala je recesija te smo imali negativne dina uzeo 14 posto tržišta jakih alkoholstope rasta i naravno da se sve to odrazilo nih pića. On ističe kako se Badel, kao traje recesija te smo na snagu svih onih koji se konkurentski dicionalni industrijski proizvođač, na trimali negativne stope bore na ovom tržištu. S druge strane, na žištu bori svojom kvalitetom i to prije svetržište su ušle velike globalne kompanije ga u mainstream segmentu radeći ekstenrasta i naravno da s kojima smo u prvom redu bili nekonkuzije postojećih tradicionalnih proizvoda, se sve to odrazilo na rentni u cijeni kapitala, što je i danas slua u drugom smo dijelu naše strategije fočaj. Hrvatsko tržište je bilo u potpunosti kusirani na premium segment u kojem se snagu svih onih koji se otvoreno te nije bilo nikakvih oblika proborimo s uvoznom konkurencijom i tu rakonkurentski bore na tekcionizma kakve su imale neke zemlje dimo na razvoju novih proizvoda kako bi EU, primjerice oko gradnje novih objekata, tome konkurirali, dok u segmentu „low ovom tržištu. S druge dobivanja dozvola i suglasnosti, inzistiracost“ kod privatnih robnih marki se zastrane, na tržište su nja na određenom postotku domaće propravo ne borimo jer to nije područje naše ušle velike globalne izvodnje i drugih mjera pomoću kojih su konkurencije. Govoreći o svjetskim krezemlje srednje i istočne Europe, razumijetanjima on je rekao kako je u svijetu prikompanije s kojima vajući tu startnu razliku u konkurentnosutan opći trend rasta konzumacije jakih smo u prvom redu bili sti, pokušale barem kupiti vrijeme u koalkoholnih pića i vina u visini od 2,5 do 3 jem bi se dostigla razina konkurentnosti posto, no da je važno znati kako dalekonekonkurentni u cijeni onih koji su otvoreno ulazili na tržište. To istočna tržišta imaju izrazito visoke stope kapitala, što je i danas su razlozi zbog kojih danas dolazi do uvorasta iznad 10 posto. Istočna Europa ima đenja različitih poreza, kao što je primjeristope rasta od 4 do 5 posto, a zapadna Euslučaj.“ ce u Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, jer ropa znatno niže od toga. Iz tog razloga je je riječ o zemljama koje su povijesno maBadel kao veliki industrijski proizvođač nje konkurentne od zapadne Europe te su sada pribjegle ra- fokusiran na dalekoistočna tržišta. „Formirali smo joint venznim mjerama obrane. Takvi potezi zasigurno nisu na tragu ture kompaniju u Kini i radimo na izlasku na kinesko tržište jedinstvenog tržišta Europske unije“, naglasila je Puljić te do- i u segmentu jakih alkoholnih pića i u segmentu vina. Badel

14

Suvremena trgovina 5(41)


1862 je najveći proizvođač crvenih vina u Hrvatskoj pri čemu 10 posto proizvodnje plasira u izvoz i to u 30 zemalja svijeta. Vina se izvoze u brojne europske zemlje te SAD, no i u ovom portfelju smo fokusirani na jači plasman vina na dalekoistočna tržišta poput Kine i Koreje“, naglasio je Markotić te dodao kako je potrebno osmisliti nacionalnu marketinšku strategiju u izvozu vina. Andreas Wendy, generalni direktor Kauflanda Hrvatska, predstavljajući se istaknuo je kako u Kauflandu radi već 25 godina i radio je u svim europskim zemljama, a 2008. godine je došao u Hrvatsku na čelo ovog trgovačkog lanca. On je posebno istaknuo da sve do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji uvjeti poslovanja Kauflanda kao stranog trgovačkog lanca nisu bili isti kao u drugim zemljama. Podsjetio je kako se pri dolasku u HrvatAndreas Wendy sku Kaufland susreo s jakim domaćim lancima te kako su morali prilagoditi i postati više hrvatskim lancem. Pohvalio je kvalitetu hrvatskih proizvoda rekavši kako ti proizvodi u Europi još uvijek nisu poznati navodeći ipak primjer Podravke koja je sa svojim proizvodima ulistana u asortiman Kauflanda u brojnim europskim državama. Provedeni su i tjedni predstavljanja Kraševih proizvoda na nekim europskim tržištima, a s Agrokorom rade na pronalaženju jednog europskog rješenja kako bi Agrokorovi odnosno hrvatski proizvodi bili prisutni u Kauflandovim trgovinama

u cijeloj Europi. Uzimajući njemačko tržište za primjer, upozorio je kako je potrebna snažna i skupa marketinška kampanja koja bi njemačkom potrošaču objasnila što je to kulen i po čemu je vrijedna pažnje čokolada Kraš ili neki drugi hrvatski proizvod. „Mi to kao strani trgovački lanac nikako ne bi htjeli spriječiti, nego baš suprotno, svaku hrvatsku industriju smatramo svojim partnerom, no postavlja se pitanje može li svaki hrvatski proizvođač biti naš partner na međunarodnoj sceni“, istaknuo je Wendy. Osvrćući se na hrvatsko maloprodajno tržište, Wendy je naglasio kako trgovački lanci trebaju ponuditi izbor, a na potrošaču je potom da odluči što će kupiti odnosno što si može priuštiti. Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva, istaknuo je kako Hrvatska sa svojim proizvodima nije napravila odgovarajući iskorak u Europu te da je potrebno postojeću kvalitetu nadograditi većim proizvodnim kapacitetom. Rekao je kako za većinu europskih tržišta hrvatska industrija nema dovoljnu količinu proizvodnje te je ponovno uputio apel prema Hrvatskoj gospodarskoj komori koja bi trebala utirati put kojim će hrvatsko gospodarstvo kvalitetno iskoračiti na europsku scenu. „Smatram da imamo odlične proizvode, ali i vrlo loš marketing i prezentaciju bez čega ne možemo imati zapaženijeg uspjeha na europskom tržištu“, poručio je Pravdić. Prokomentirao je i donošenje Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi za koji je rekao da je zakašnjela reakcija na tržišne probleme, što je u drugim zemljama puno ranije riješeno. On smatra kako je veliki problem Hrvatske nedostatak jedne velike kuće kao što je Državni inspektorat, odnosno objedinjenog tijela nadzora i kontrole koje će uvesti reda na tržište. Po njemu, sadašnja situacija je takva da donošenje samog zakona ne mijenja praktično ništa jer odredbe zakona nema tko provoditi.

www.suvremena.hr

15


Darko Radišić, Business Development Manager u Krašu, istaknuo je kako Kraš 50 posto svoje realizacije ostvaruje na izvoznim tržištima među kojima su najmanje zastupljena upravo tržišta zemalja Europske unije.

zaštititi domaća proizvodnja“, zaključio je Radišić.

Damir Zec, poslovni direktor u tvrtki IBM Hrvatska, naglasio je kako je tržište visoko dinamizirano, uvjetovano i da na njemu postoje neka pravila koja su zadana, ali pored tih Rekao je da Kraš na brojnim pravila koja moraju postojati da svjetskim tržištima nastupa bi se omogućio razvoj industripod svojim brendom i da će se, je, postoje i neka tržišna kreprimjerice, ove godine samo na tanja koja ne treba zanemariti tržištu Saudijske Arabije pro- a koja mogu utjecati na rezuldati oko 100 milijuna pakiranja tate poslovanja. IBM je proveo Darko Radišić Damir Zec napolitanki. „Eto vidite, Kraš studiju na 550 maloprodajnih ima kapacitete i resurse da taj kompanija koje u sebi spajaju projekt odradi. Na prošlogodišnjem Magrosu pitao sam pred- i proizvodnju u okviru 36 zemalja u svijetu od čega je 12 u Eustavnika Spara možemo li Domaćicu kao prepoznatljiv brend ropi te je došao do nekih zanimljivih zaključaka. Povratne inza brojne strane turiste koji dolaze u Hrvatsku plasirati na nji- formacije od trgovaca i proizvođača govore da je transformacihova domicilna tržišta, ali u tome nismo uspjeli. Svih ovih go- ja sveprisutna te je determinirana s četiri ključna čimbenika: dina u tome nismo uspjeli niti s Kauflandom niti s drugim eu- ponašanje kupca, ponašanje prodavatelja usluge, razina naše ropskim trgovačkim lancima kako bismo poaktivnosti i spremnosti da se promijenimo većali izvoz na tržišta EU na kojima ovi trte enormno povećanje korištenja informaKraš će ove godine cija koje se nalaze posvuda oko nas. govci posluju“, naglasio je Radišić te dodao kako Kraš ima kapacitete i resurse za iskosamo na tržištu Dnevno se kreira 2,5 trilijuna gigabajta podarak u bilo koji od tih trgovačkih lanaca kroz taka, što je otprilike količina podataka koja Saudijske Arabije partnerski oblik suradnje. On smatra kako je je jednaka količini riječi izgovorenih od pozajednički zadatak hrvatskih gospodarstveprodati oko 100 četka čovječanstva do danas. Od toga je svenika, Hrvatske gospodarske komore i Vlade ga 10 posto strukturiranih podataka koje inmilijuna pakiranja Republike Hrvatske da izrade strategiju izvodustrije koriste u svom radu za stjecanje poza kojoj bi partneri trebali biti i trgovci i pronapolitanki slovne prednosti. „Ne bih ulazio u polemiizvođači, bez obzira jesu li strani ili domaći. ku između Kauflanda i Agrokora, ali mogu Nakon ulaska u EU izvoz ima priliku jer je prije pristupanja za reći da je IBM radio transformaciju u kompanijama kao što su izvoz konditorskih proizvoda u Mađarsku carina iznosila 74 Nestle, Tesco i Walmart i da ta iskustva govore da ako se preposto, a u Poljskoj je carina na Griotte iznosila iznad 80 posto. više posvetimo baznim problemima koji nas sputavaju u reaUspjeh Kraša na bliskoistočnim tržištima tumači činjenicom lizaciji naših ciljeva promaknut će nam one bitne stvari koje se što tvrtka posjeduje više od 100 godina iskustva, nudi kvali- događaju na tržištu i transformacija se neće dogoditi“, rekao je tetne proizvode na tržištima koja su mnogoljudna i bilježe rast Zec ističući kako korisnici na današnjem tržištu sve više traže potražnje za ovom kategorijom proizvoda. „Iz perspektive pro- interakciju u samom dućanu, ne u smislu da imaju osobu koja izvođača naš glavni problem u zadnjih 20 godina u segmentu će im pokazati gdje se nalazi neki proizvod na polici, nego da proizvodnje je da se raspodjela strukture troška značajno pro- on sam može u dućanu pogledati puno detalja o proizvodima mijenila u korist trgovine koja danas radi i privatnu marku i koji ga zanimaju. On je također naglasio kako su korisnici sve pritom diktira kako se ta raspodjela događa. To je osnovni pro- manje lojalni, pri čemu marketing predstavlja samo jedan od blem. Smatram da su problemi protekcionizma na koje upo- segmenata koji utječu na stvaranje dodane vrijednosti u ukuST zorava EuroCommerce nastali upravo zbog toga da se pokuša pnom lancu vrijednosti. Pripremio: S. Sertić

16

Suvremena trgovina 5(41)


MAGROS 2016 - izdvajamo

Transformacija poslovanja Tiska

Od „trafike“ do partnera za online trgovinu Do diversifikacije Tiskovog poslovanja došlo je prvenstveno zbog promjene u tržišnim trendovima, zbog promjene u ponašanju kupaca i prilagođavanja kompanije novim okolnostima. Posljednji veliki iskorak kompanije odnosi se na logistiku: Tisak je nedavno predstavio TEX logistiku – novog logističara na tržištu.

N

eki se možda sjećaju kako su novinski kiosci izgledali sve do prije dvadesetak godina: bili su to jednostavni mobilni objekti koji su u ponudi imali novine i časopise, duhanske proizvode, papirnate maramice i eventualno kakav slatkiš. Danas su kiosci nešto sasvim drugo. Modeli kioska su se od tada značajno modernizirali, kvadrature narasle, a ponuda se značajno proširila. Novi model Tiskovog kioska čak omogućuje kupcima ulazak u prodajni prostor kioska, razgledavanje ponude i direktan kontakt s proizvodima. Radi se o pilot projektu „walk-in“ kioska, a jedna od odabranih lokacija za pilot projekt su zagrebački Srednjaci. Kroz pilot projekt management prati ponašanje kupa-

piše|Gašpar Novak Direktor marketinga i razvoja, Tisak d.d.

ca na novom modelu prodajnog mjesta, mjeri rezultate i u skladu s njima donosi poslovne odluke. Ali biznis Tiska ne odnosi se samo na kioske kao maloprodajni format… Kad prosječan čitatelj ovog časopisa razmišlja o Tisku, vjerujem da mu prvo na pamet padnu novine i duhanski proizvodi, možda pića ili sladoled. Rijetki su dobro upoznati s cjelokupnim poslovanjem kompanije. Tiskovine će ostati Tiskova osnovna kategorija, ali danas se Tisak bavi s nekoliko djelatnosti. Osnovna djelatnost je specijalizirana maloprodaja na kioscima i u lokalima, maloprodaja u multimedijalnim knjižarama Tisak Media, ali i ponuda različitih financijskih i elektroničkih usluga kupcima. Osim maloprodaje, tu je i veleprodajna djelatnost koja je vezana prvenstveno na distribuciju tiskovina, duhanskih proizvoda, elektronskih bonova i licenciranih igračaka. Manje je poznato da se tisak (kroz tvrtke kćeri) bavi i trgovinom licencama, tj. pravima na korištenje globalno poznatih robnih marki, ali i otkupom neopasnog otpada. A u posljednje vrijeme Tisak

aktivno na tržištu nudi i logističke usluge pod novim brandom TEX logistika. Do diversifikacije Tiskovog poslovanja došlo je prvenstveno zbog promjene u globalnim i lokalnim tržišnim trendovima, zbog promjene u ponašanju kupaca i prilagođavanja kompanije novim okolnostima. Intenzivan razvoj kompanije omogućio je prvenstveno Agrokor u čijem sastavu Tisak posluje od 2007. godine. Navedene je godine započeo val investicija u tehničku modernizaciju prodajnih mjesta, u logističku infrastrukturu i kapacitete, u edukaciju zaposlenih i u marketing.

Nepovoljni trendovi Današnja situacija u djelatnosti specijalizirane trgovine tiskovinama i duhanskim proizvodima nije nimalo idilična. Osnovne kategorije roba koje se prodaju na kioscima su tiskovine, duhanski proizvodi i bonovi za mobitele. Ove 3 bazne kategorije čine gotovo tri četvrtine prometa na kioscima te nažalost, sve 3 kawww.suvremena.hr

17


MAGROS 2016 - izdvajamo tegorije imaju trend pada. Razlozi za takve trendove su jasni: posljednjih godina navike potrošača su se značajno promijenile, sadržaj tiskovina se digitalizirao i postao (uglavnom besplatno) dostupan gotovo svima. Bonovi za mobitele također imaju dugoročan trend pada prometa. Telekom operateri vode žestoku bitku za ugovorne korisnike od kojih imaju sigurniji prihod. Tržišna konkurencija dugoročno utječe na snižavanje cijena pretplate, pa model s bonovima i operaterima i korisnicima postaje sve manje atraktivan. Kategorija duhanskih proizvoda pod drugom je vrstom tržišnog pritiska: raste svijest potrošača o negativnim učincima pušenja, povećanje trošarina sve više diže maloprodajnu cijenu cigareta, na snazi je „zamračenje“ izlaganja cigareta, a prema najavama uskoro na snagu stupaju još rigorozniji zakoni.

Nova strategija poslovanja Uz opisane dugoročno nepovoljne trendove, Tisak se usmjerio na kreiranje nove strategije poslovanja. Napravljena je detaljna analiza internih kapaciteta, analiza tržišta, te definiran poslovni plan koji ključne snage i konkurentne prednosti Tiska pretvara u platformu za diversifikaciju poslovanja. Tiskove su ključne prednosti prilično jasne. Prvo, potpuna nacionalna pokrivenost teritorija s preko 1.100 vlastitih maloprodajnih lokacija diljem zemlje na najfrekventnijim lokacijama. Samo radi ilustracije, na Tiskovim prodajnim mjestima kupuje 69% ukupne populacije Hrvatske od 15-64 godine starosti, odnosno gotovo 2 milijuna ljudi. Drugo, tu je i široka mreža veleprodaj-

18

Suvremena trgovina 5(41)

nih kupaca kojima svakodnevno distribuiramo tiskovine i ostalu robu. Tiskova logistika svaki dan obilazi više od 6.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Definirana su 2 razvojna smjera: prvi – kako iskoristiti postojeću frekvenciju kupaca i ponuditi im neke nove proizvode i usluge, i drugi – kako postojeću infrastrukturu (prvenstveno lokacije, ali i skladišne i transportne kapacitete, informatičku infrastrukturu i logistički know-how) iskoristiti za razvoj novih djelatnosti koje su komplementarne s osnovnom djelatnošću.

Kako iskoristiti postojeću frekvenciju? Osnovna filozofija prilikom definiranja strategije za kioske bila je: „Tisak je moje kvartovsko mjesto na kojem mogu brzo obaviti razne dnevno korisne stvari: kupiti novine i jutarnju kavu, platiti račune, naići na zanimljivu neočekivanu akciju ili poslati paket. Idem na Tisak, tamo ću to najbrže obaviti!“. Kako ponuditi kupcima prikladan asortiman roba ali i relevantne, brze i praktične usluge po konkurentnoj cijeni? Tisak je usluge intenzivnije počeo razvijati još 2011. godine, a danas ih na prodajnim mjestima nudi petnaestak. Sve je počelo još 2005. godine s uslugom Tisak Foto. U suradnji s poslovnim partnerom, prodajna mjesta Tiska praktički su preko noći postala najveći foto studio u državi. Slijedilo je uvođenje igra na sreću Hrvatske Lutrije. Lutrija je i u svijetu prirodan partner za kioske. Zatim je započet intenzivniji razvoj financijskih usluga: plaćanja računa s 2d barkodom, usluge podizanja gotovine s tekućeg računa, kasnije i mjenjačnice i međunarodnog transfera novca. Paralelno s financijskim uslugama, razvijene su i usluge „ticketinga“: prodaja ulaznica iz sustava Eventima, karata za gradski i međugradski prijevoz itd. Uz sve navedeno, Tisak se usmjerio i na distribuciju i prodaju elektronske robe (tj. elektronskih bonova) poput ENC bonova, Paysafe

Card bonova za online plaćanje ili bonova za online igre Hrvatske lutrije. Posljednja uslužna inovacija na kioscima su samoposlužni terminali – ekrani osjetljivi na dodir koji su već postavljeni na gotovo tristo Tiskovih prodajnih mjesta. Preko terminala kupcima je trenutno omogućena samostalna priprema igara Hrvatske Lutrije, ali uskoro se planiraju postaviti i nove usluge ili olakšati kupcima postojeće procese kupovine usluga. Međutim, posebno treba istaknuti uslugu Tisak paket. Radi se o usluzi dostave paketa s kioska na kiosk, koja je zbog široke mreže Tiskovih maloprodajnih mjesta, brze i pouzdane Tiskove logistike, konkurentnih cijena i snažne marketinške podrške, odlično prihvaćena na tržištu. Usluga je u samo dvije godine postojanja nadrasla Tisak, pa je mreža za slanje i primanje Tisak paketa proširena i na druge partnere. Od prošle godine Tisak Paketi se mogu slati i u sve Super i Maxi Konzum prodavaonice, a ovih dana se u Tisak Paket dostavnu mrežu uključuju i kiosci iNovina.

Razvoj „Centra usluga“ Svaka od ovih usluga namijenjena je različitoj ciljnoj skupini, svaka zahtjeva drugačije komunikacije i medijski miks, neke su od lansiranja odlično zaživjele, a nekima treba više vremena da ih kupci prepoznaju. Uskoro se u Tisku pojavila potreba za objedinjenom komunikacijom svih usluga. Tako je nastao „Centar usluga“ – brand koji komunikacijski spaja sve ponuđene usluge i kroz koji Tisak kontinuirano i konzistentno utječe na promjenu percepcije kupaca o tome što je kiosk i koje sve korisne transakcije na kiosku mogu obaviti. Proces uvođenja usluga nije završio. I dalje se kontinu-


odgovara. Zbog užurbanog životnog stila, sve duljeg radnog vremena i sve duljeg izbivanja iz vlastitog doma, click and collect opcija kupcima postaje sve praktičnija i atraktivnija. Upravo je to jedan od najvažnijih trendova u razvoju online trgovine u svijetu. Osim na standardna prodajna mjesta Tiska, TEX logistika danas nudi mogućnost dostave paketa i na Paketomate – automatizirane ormariće za primanje i slanje paketa.

Paketomati irano radi na unaprjeđenju postojećih i razvoju novih usluga koje mogu biti relevantne za korisnike. Ono što je najbitnije, svježi prometi, ovih usluga u Tisku kontinuirano rastu i čine značajan doprinos ukupnom rezultatu.

Kako još bolje iskoristiti postojeću infrastrukturu? Tiskova logistika više je puta spomenuta u ovom članku kao temelj, tj. preduvjet za uspješno poslovanje maloprodajne (ali i veleprodajne) mreže prodajnih mjesta. Tiskovih 650 vozila najveći su vozni park u zemlji (izuzevši Hrvatsku Poštu i Policiju kao državne institucije), a godišnje prevale preko 24 milijuna kilometara, ili slikovito, svakodnevno naprave 1 i pol krug oko planeta Zemlje. Prema broju zaposlenih, Tisak je uvjerljivo najveći logističar u Hrvatskoj: prvih 10 najvećih logističkih kompanija u Hrvatskoj zajedno ne zapošljavaju tolik broj ljudi. Posljednji velik iskorak kompanije u smislu transformacije poslovanja odnosi se upravo na logistiku: usluge Tiskove logistike od nedavno se nude na tržištu vanjskim partnerima. Tijekom rujna, Tiskova logistika je preselila na novu lokaciju u Svetoj Nedjelji, gdje je otvoren moderan logističko-distributivni centar. Ovo pre-

seljenje i dodatne investicije u IT infrastrukturu omogućile su lansiranje nove logističke usluge pod imenom TEX logistika. Tisak se tako prvi puta pojavljuje na tržištu i kao logističar koji nudi cijeli spektar usluga: skladištenje i skladišnu proizvodnju, transport koji se temelji na vlastitom voznom parku i svakodnevno pokriva cijeli teritorij Hrvatske, usluge paketne distribucije, usluge dostave novinske pretplate i dostave neadresiranih letaka. Paketna distribucija pokriva B2B (business to business) segment, tj. dostavu paketnih i paletnih pošiljaka poslovnim korisnicima, C2C (consumer to consumer) uslugu za krajnje korisnike koja je danas poznata kao Tisak Paket, ali i B2C uslugu, tj. dostavu pošiljaka od poslovnih partnera ka krajnjem korisniku (a to su primarno online trgovine, kompanije koje se bave kataloškom ili telefonskom prodajom). Poseban fokus TEX logistike biti će upravo na razvoju B2C poslovanja. Kroz komercijalizaciju internog logističkog know-howa, kao i nizom drugih inovacija u segmentu paketne distribucije, Tisak je pravovremeno prepoznao potencijale u rastu i razvoju online trgovine u Hrvatskoj. Najveća je konkurentska prednost TEX logistike upravo široka mreža vlastite maloprodaje i maloprodajna mreža Tiskovih partnera diljem zemlje. Te su lokacije idealna click and collect lokacija za isporuku, tj. podizanje paketa. Primjerice, obavite kupnju na novoj domaćoj online trgovini Abrakadabra.com, kao lokaciju dostave odaberete kiosk Tiska, a naručeni paket usput pokupite na kiosku kad god vama

Paketomati su još jedna inovacija u segmentu paketne distribucije i još jedan svjetski logistički trend koji je Tisak uspješno implementirao u Hrvatskoj. Ove je godine postavljeno 50 Paketomata u svim našim većim gradovima i to na najfrekventnijim lokacijama. Paketomati služe kao mjesto dostave kod online kupnje, ali i kao klasično mjesto s kojeg se šalju i zaprimaju paketi. Osnovna je prednost Paketomata maksimalna praktičnost za krajnjeg korisnika: paket se može podići i poslati u svako doba dana i noći, postupak je brz i jednostavan, a cijene slanja paketa su trenutno najpovoljnije na tržištu.

Za kraj, vratimo se nakratko na naslov ovog članka – Od trafike do partnera za online trgovinu. Tržište se sve brže mijenja, navike kupaca se mijenjaju, važno je na vrijeme prepoznati trendove i na vrijeme investirati u nove segmente poslovanja. Međutim, bitno je naglasiti da opisana transformacija kompanije ne znači da se poslovanje Tiska okrenulo samo novim djelatnostima i novim izvorima rasta, a zaboravilo osnovnu djelatnost i osnovne kategorije na kojima biznis počiva: tiskovine i duhanske proizvode. Tisak je nastao iz distribucije i prodaje Tiskovina. Tiskovine su i dalje osnovna i ST ključna kategorija kompanije. www.suvremena.hr

19


10. susret trgovaca

10. Susret trgovaca:

Potrebno je vratiti dignitet trgovačkoj struci Trgovac ne može biti svatko. To je odgovorna djelatnost za koju se školuje, za koju se stječu odgovarajuća znanja potrebna za obavljanje svih zadataka ove profesije. Kada bi se držali toga, trgovina bi imala kvalitetniji kadar, trgovci bi bili bolje plaćeni pa bi i interes za upis ovih zanimanja vjerojatno bio u porastu, a ne u drastičnom padu što bilježimo u proteklih nekoliko godina. 20

Suvremena trgovina 5(41)

piše|Ante Gavranović

U

Hrvatskoj obrtničkoj komori 28. rujna je održan 10. Susret trgovaca, redoviti skup trgovaca obrtnika koji se u organizaciji Ceha trgovine HOK-a održava svake dvije godine. Ceh trgovine je pritom predložio konkretna rješenja za prevladavanje problema struke koji su u obliku zaključaka 10. susreta trgovaca upućene nadležnim institucijama. Sa skupa je opetovano upozoreno na teško stanje u kojem se mala obrtnička trgovina nalazi te naglašeno koliko je ovaj oblik trgovine važan za Hrvatsku kao zemlju koja je vrlo neravnomjerno naseljena. Bilo je riječi i o zakonskim rješenjima koja tretiraju ovo područje, pokretnoj trgovini, bankarskim naknadama za plaćanje karticama i drugim gorućim problemima trgovaca obrtnika. Na skupu je istaknuto da je mala trgovina turistički adut te kako je važna posebice u ruralnim prostorima gdje živi starije stanovništvo. Od 6.700 naselja u Hrvatskoj, 4.000 nema dućan i to je šansa za obrtničku trgovinu, rečeno je.


Teško stanje se nastavlja „U proteklih pet godina u Hrvatskoj je zatvoreno četiri tisuće trgovačkih obrta i ugašeno 11 tisuća radnih mjesta u maloj trgovini, a ti se negativni trendovi nastavljaju. U pet godina nestao je grad veličine Pazina“, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec u svom obraćanju prisutnima. „Jeste li negdje pročitali da je bila zabrinuta Vlada, da je reagiralo koje ministarstvo i da se nešto poduzelo? Zna li netko od vas primjer da je lokalna uprava učinila nešto da zaštiti malu obrtničku trgovinu da krenemo s pozitivnom diskriminacijom prema malim trgovcima, a ne da se na njih i dalje ide đonom?“, upitao je. Ponovio je kako su problem nelojalne konkurencije, preslabog financiranja i nemogućnosti financiranja, inspekcijski nadzor koji doseže gornje granice izdržljivosti učinili to da se dnevno zatvaraju male obiteljske trgovine. Izrazio je nadu kako će upravo ovaj susret trgovaca iznjedriti zaključke koje će Hrvatska obrtnička komora predstaviti ministarstvima i budućoj Vladi i tražiti zaštitu obrtničkih prava. Naveo je kako je za olakšanje poslovanja obrtnika pokrenut projekt HOK ZNA putem kojega se ostvaruju bolji uvjeti u nabavi električne energije, goriva i osiguranja te je pozvao obrtnike da iskoriste ovu priliku kako bi smanjili troškove svog poslovanja.

Dragutin Ranogajec

Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta kazao je kako nije vjerovao u prognoze da će udio male trgovine u

ukupnoj trgovini koji je 2004. iznosio 70 posto u 2007. godini pasti na 30 posto, no kako su se, na žalost, te prognoze pokazale točnima. „Ušli smo u tržišnu utakmicu dosta nespremno, nedovoljno pratili trendove u trgovini, došlo je do nekontroliranog ulaska trgovačkih lanaca u Hrvatsku, a šutjelo se o propadanju male trgovine i radnih mjesta“, kazao je. Pored svega, došla je recesija, postajemo nekonkurentni i mali trgovci iz dana u dan nestaju, upozorava Malta. Kako je naveo, prema podacima obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, broj obrta iz Ceha trgovine u proteklih godinu dana smanjen je za 715 ili 6,5 posto, u pet godina (od kolovoza 2011. do kolovoza 2016.) za 4.127 obrta ili 28,6 posto, a smanjuje se i broj zaposlenih u trgovačkim obrtima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u djelatnostima trgovine na veliko i malo u zadnjih godinu dana broj zaposlenih smanjen je za 979 ili za 3,5 posto, dok je u pet godina taj broj smanjen za 6.956 osoba ili 20,5 posto. Malta kaže kako velik problem predstavlja i to što država ne stimulira trgovinu, a time ni domaću proizvodnju, osobito proizvodnju hrane. Mišljenja je kako je za unaprjeđenje poslovanja male trgovine neophodno rješavanje problema nelojalne konkurencije, jačanje nadzora u suzbijanju rada na crno i zaustavljanje „odumiranja“ starih gradskih jezgri. „Muče nas i stalne zakonske promjene, velika parafiskalna davanja, nedostatak školovanih trgovaca, a poteškoće u Mladen Malta poslovanju predstavljaju i viwww.suvremena.hr

21


10. susret trgovaca soke naknade za plaćanje karticama te nekontrolirani razvoj ra trgovinu kao jednog od vodećih ponuditelja poslova i radpokretne trgovine u pojedinim dijelovima zemlje. Obrtnici- nih mjesta. Broj trgovačkih tvrtki u Europskoj uniji iznosi 5,4 ma bi barem malo pomoglo i ako bi se zakonskom regulativ- milijuna i one ostvaruju kumulativni promet od 8,7 bilijuna nom omogućila naplata u stranoj valueura i zapošljavaju 28,8 milijuna ljudi. Priti te zabranilo kupovinu na veliko neretom mikro poduzeća ispod 10 zaposlenih Od 6.700 naselja u gistriranim fizičkim osobama“, kazao je. ostvaruju 93,4% udjela u ukupnom broju Obrtnici trgovci, kako je poručio, traže prodavaonica, srednja imaju 7%, a veHrvatskoj, 4.000 nema svih hitnu akciju nadležnih institucija, poselika poduzeća 0,1% udjela. Posebno se pridućan i to je šansa za bice nove vlade, da se ukine niz nepotrebtom osvrnuo na tržište Njemačke gdje je nih, ograničavajućih i neprovedivih propromet u maloprodaji u 2015. godini doobrtničku trgovinu pisa kako bi se poslovanje olakšalo. Persegnuo 472,4 milijarde eura. Maloprodaja spektivu u razvoju male trgovine, kako je treće po veličini gospodarsko područje je rekao, obrtnici vide u udruživanju malih trgovaca, specija- u Njemačkoj s oko 300 tisuća tvrtki koje imaju 410 tisuća prolizaciji trgovina, a ulaganje u znanje, objekte i tehnologiju ta- dajnih mjesta i oko tri milijuna zaposlenih, dok je 160 tisuća djelatnika na naukovanju. Ukupan prodajni prostor iznosi 123 kođer su šansa za rast. milijuna četvornih metara, a predviđa se da će maloprodajni U uvodnom dijelu skupu su se obratili i potpredsjednik HOK-a promet u 2016. godini porasti na 481,8 milijardi eura. Ukupno – predsjednik Organizacijskog odbora 10. Susreta trgovaca Mirje 35 tisuća srednjih tvrtki (10-249 zaposlenih ili koje godišnje za Šabić, kao i Juro Avgustinović, predstavnik Zaklade Konrad ostvaruju prihod od 2-50 milijuna eura) koje ukupno imaju 725 Adenauer, koja je bila i pokrovitelj skupa. Pozdravili su sudiotisuća zaposlenih i time čine 28 posto udjela u zaposlenosti cinike i ukazali na važnost održavanja takvih konferencija, u cijele djelatnosti te ostvaruju 95 milijardi eura godišnjeg promelju stvaranja boljih uvjeta za trgovce obrtnike koji su vrlo znata. Ono što se kod nas naziva obrtničkom trgovinom sudjeluje čajan čimbenik u stvaranju BDP-a u Hrvatskoj. Šabić je u svom u ukupnoj strukturi maloprodaje s 1,3 posto u ukupnom brogovoru istaknuo kako je jubilarni 10. Susret trgovaca organiju prodajnih objekata, a vodeći su diskonti koji drže 44 posto, no od 2008. godine njihov udio stagnira. „Konkurencija se na tržištu stalno zaoštrava, što je vezano za ponudu i potražnju, javljaju se oligopoli odnosno koncentracija na mali broj ponuđača koji dominiraju na tržištu, a posljedica je visoka razina maloprodajnih cijena, što opterećuje potrošače. Odgovor na takve pojave je razvoj online prodaje i drugih oblika maloprodaje“, naglasio je Gavranović. Razvijaju Mirza Šabić Juro Avgustinović Ante Gavranović se novi oblici marketinga koji ziran s jednim jedinim ciljem, a to je da se kroz sva izlaganja i svoje poruke fokusiraju na zarasprave iznjedre zaključci koji će se potom uputiti državnim bavu ili na posebne skupine društva kao što su mladi potroinstitucijama nadležnima za rješavanje nagomilanih proble- šači ili starija populacija. Međutim, pritom zabrinjava što čema obrtnika. Pozvao je sve prisutne na otvorenu i konstruk- tiri velika maloprodajna igrača na njemačkom tržištu – Edetivnu raspravu kako bi se iznašla bolja rješenja za poslovanje ka, Rewe, Aldi i Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) – kontroliraju svih obrtnika, a poglavito trgovaca. Avgustinović je podsjetio čak 85 posto tržišnog udjela pa tako svaka daljnja koncentracija kako je Hrvatska već pune tri godine članica Europske unije i postaje opasna, ustvrdio je. „Tante Ema“ je u Njemačkoj i Švida je u tom vremenu hrvatsko gospodarstvo pokušavalo pro- carskoj uvriježen pojam za maloprodajni objekt koji nudi svanaći svoje mjesto na jedinstvenom europskom tržištu. On je kodnevne potrepštine, veličina mu je takva da u njemu obično pritom izrazio nadu kako će skorašnje konstituiranje nove Vla- radi samo jedna osoba, a obično je riječ o vlasniku ili vlasnici. de pokrenuti hrvatsko gospodarstvo u smjeru jačeg i održivog Usprkos tome što je ovakav oblik maloprodaje zapravo nestao, rasta, a da su skupovi poput ovoga ključni kako bi formulira- termin „Tante Ema“ se održao te označava neposredan odnos li konkretne poteze koji se trebaju povući kako bi se pomoglo u pružanju usluge trgovca prema potrošaču. Ulogu ovih malih trgovina preuzele su filijale velikih trgovačkih sustava, koje se različitim gospodarskim segmentima. tako približavaju potrošačima nudeći i druge usluge prehrane, gotovih jela, „to go“ segmenta i tako dalje. Za takvim oblicima trgovina postoji velika potreba pa tako više od 60 posto Mala trgovina u EU ispitanika u mjestima s manje od pet tisuća stanovnika navoNovinar, publicist i ekonomski analitičar Ante Gavranović odr- de da žele takve trgovine u svojim sredinama, a tek nešto mažao je predavanje o stanju i trendovima male trgovine u Eu- nji postotak je u mjestima koja imaju do 20 tisuća stanovnika. ropskoj uniji. Istaknuo je kako svako četvrto poduzeće u Eu- Zanimljiv je primjer drogerijskog lanca Schlecker koji je banropskoj uniji dolazi iz trgovačkog sektora, što jasno pozicioni- krotirao pa je stotinjak njihovih prodajnih mjesta pretvoreno

22

Suvremena trgovina 5(41)


u trgovine po principu „Tante Ema“. Sve ovo pokazuje da problem obrtničke trgovine postoji i u drugim zemljama i da se taj problem pokušava riješiti u suradnji sindikata, lokalnih zajednica, države i gospodarskih subjekata.

Nova zakonska regulativa Na prvoj panel raspravi na temu Mala trgovina u otežanim uvjetima poslovanja bilo je riječi o nelojalnoj konkurenciji i radu na crno, inspekcijskom nadzoru, Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi, trgovini na otocima i u ruralnim područjima, pokretnoj trgovini, izvorima financiranja te kartičarskom poslovanju. Sudionici panela bili su Franjo Božak i Ivan Ćibarić, članovi Ceha trgovine HOK-a, Ivan Bajsić, predsjednik Ceha trgovine POK-a Krapinsko-zagorske županije, doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Damir Juzbašić, pomoćnik ministra gospodarstva, prof.dr.sc. Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Dušan Vrban, predsjednik Ceha trgovine POK-a Zadarske županije i Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva.

Franjo Božak

U svojoj uvodnoj riječi Božak se osvrnuo na vrijeme dolaska velikih trgovačkih lanaca u Hrvatsku kada se to opravdavalo time da će novi objekti zaposliti hrvatske ljude te pomoći plasmanu domaćih proizvoda na tržište, ali se pritom nije vodilo računa kakve će gospodarske i ukupne društvene posljedice imati ovako neselektivan pristup maloprodajnom tržištu. Sve je to, smatra Božak, dovelo do prekomjernog uvoza gotovih proizvoda, čime je

U proteklih pet godina u Hrvatskoj je zatvoreno 4.000 trgovačkih obrta i ugašeno 11.000 radnih mjesta u maloj trgovini ugrožen opstanak domaćih proizvođača i trgovaca, a podsjetio je i da strani trgovački lanci imaju nepresušan izvor vlastitoga kapitala pa su zbog toga u velikoj prednosti u odnosu na hrvatske poduzetnike i obrtnike. Božak je istaknuo kako bi država malim trgovcima mogla pomoći tako što će provoditi zakone kako bi se suzbila nelojalna konkurencija i tako zaštitila domaća proizvodnja te je pritom izrazio nadu kako bi se donošenjem zakonskog propisa u području nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom pridonijelo uređenju tržišta i sprječavanju zlonamjernog korištenja dominantne pozicije u cijelom opskrbnom lancu. Važan segment zakona je zabrana prodaje proizvoda ispod nabavne cijene, ispod troškova prodaje te ispod nabavne cijene s PDV-om, a riječ je o propisu koji hrvatski Sabor mora donijeti najkasnije do 27. prosinca 2016. godine. Upozorio je i na problem kršenja tržišnog natjecanja po čemu je Hrvatska na samom začelju Europske unije te ovo područje još uvijek zakonski nije uređeno zbog čega su naši poljoprivredno-prehrambeni proizvođači u daleko težem položaju od svojih kolega u Uniji. Na kraju se dotaknuo i problema PDV-a pozdravljajući najavu smanjenja stope od 25 posto, ali je pritom naglasio kako bi najbolje rješenje bilo kada bi postojale dvije grupe pri čemu bi prehrana bila oporezivana po stopi od 10 posto, a neprehrambeni proizvodi po stopi od 20 posto, kako je to riješeno u Sloveniji, Italiji i brojnim drugim zemljama EU. Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić izjavio je kako su u Ministarstvu poljoprivrede itekako svjesni svih navedenih primjera nepoštene trgovačke prakse i da svi ti primjeri imaju izrazito negativan učinak i na male i na velike tvrt-

Prvi panel

Ivan Bajsić, Franjo Božak, Ante Gavranović, Krunoslav Karalić, Damir Juzbašić, Marija Kulaš, Ivan Ćibarić, Nikola Knego i Dušan Vrban

www.suvremena.hr

23


10. susret trgovaca ke u lancu opskrbe hranom. „Mi smo u ministarstvu pristupili izradi prijedloga zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem kako bismo spriječili zloupotrebu dominantne pozicije na tržištu. Na taj način želimo urediti tržište i pri tome snažiti poziciju proizvođača na tržištu. Zakon obuhvaća cijeli lanac opskrbe hranom, od primarnih proizvođača, preko otkupljivača i prerađivača pa sve do trgovaca te ćemo zabraniti prodaju Krunoslav Karalić proizvoda ispod nabavne cijene odnosno ispod cijene koštanja, što će vrlo značajno djelovati na tržištu u korist proizvođača. Ovim zakonom kanimo sankcionirati čitav niz nepoštenih trgovačkih praksi, prvenstveno iz sfere ugovornih odnosa pri čemu više neće biti moguće da dominantni dionik u lancu opskrbe prebacuje poduzetničke rizike na podređenog dionika u tom lancu. Zbog toga će se sankcionirati i neopravdani raskid ugovora, iznenadni raskid ugovora i niz drugih trgovačkih praksi koje su već ranije spomenute“, poručio je Karalić. Dušan Vrban, predsjednik Ceha trgovine POK-a Zadarske županije, govorio je o teškom poslovanju otočkih trgovaca koji, kako je rekao, „rade tijekom cijele godine, a posluju svega 45 do 60 dana godišnje“. Nakon turističke sezone posao otočkih trgovaca svodi se na opskrbu sumještana najosnovnijim artiklima. S obzirom na takvo stanje, Vrban ističe kako pozitivno na otocima posluju jedino sezonske trgovine, dok Dušan Vrban svi trgovci koji se trude raditi cijele godine ostvaruju negativnu bilancu te se pritom pita što bi se dogodilo da i oni odluče zatvoriti svoje trgovine izvan sezone te kako bi se to reflektiralo na život 140 tisuća stanovnika na hrvatskim otocima. On smatra kako bi se u tom smjeru trebala ostvariti bolja suradnja s lokalnim upravama koje bi trebale olakšati život trgovcima koji posluju tijekom cijele godine putem oslobađanja od obveze plaćanja komunalne naknade ili nekih drugih davanja. Stvarnost je takva da sve više obrtnika trgovaca zatvara svoje obrte, što ima strašne posljedice na cijele njihove obitelji. Troškovi otočkih trgovaca počinju već prilikom ukrcaja robe na trajekt te nekim trgovcima na udaljenijim otocima godišnje treba 25 tisuća kuna samo za prijevoz robe. Tražili smo i neke povlastice kao što su prvenstvo ukrcaja na traOtočki trgovci rade jekt, poglavito u ranim jutarnjim i katijekom cijele godine, snim večernjim saa posluju svega 45 do tima, nižu cijenu prijevoza, ali u tome 60 dana godišnje nismo imali uspje-

24

Suvremena trgovina 5(41)

ha, kazao je Vrban. Istaknuo je kako unatoč svemu ima mladih ljudi koji žele ostati živjeti tamo i otvoriti obrte pa bi im se trebalo u tome pomoći kroz različite mjere potpora za otvaranje obrta te je pritom pozvao da se ponovno aktiviraju susreti otočkih trgovaca kako bi se pokrenula otvorena rasprava o problemima ne samo otočkih trgovaca obrtnika, nego i svih ostalih obrtnika koji posluju na hrvatskim otocima. Član Ceha trgovine HOK-a Ivan Ćibarić osvrnuo se na problematiku pokretne trgovine pozivajući pritom hrvatske institucije da provode propise koji tretiraju ovo područje te da se osigura kompletna infrastruktura za obavljanje pokretne trgovine. Upozorio je da lokalna samouprava izdaje koncesije neselektivno i da im je bitno samo da dobiju novac, a ne i da se osigura adekvatna opskrba svih četiri tisuće mjesta koliko ih u Hrvatskoj Ivan Ćibarić nema trgovinu. Ćibarić tvrdi da se i onima za koje su komunalni redari utvrdili da krše zakon te im izdali odgovarajuću sankciju, lokalne samouprave i dalje izdaju koncesiju bez obzira na to obavljaju li oni taj posao sukladno zakonu ili ne. „Moj jedini apel je ispred svih trgovaca da pokretnu trgovinu ne treba ukinuti, nego je doslovce legalizirati i uspostaviti iste uvjete poslovanja i nadzora kakve imaju i ostali trgovci koji posluju u fiksnim objektima“, naglasio je Ćibarić. Na tu je problematiku replicirala Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, koja je istaknula kako je pokretna prodaja problem koji se već dugo javlja u okviru ministarstva iz kojeg dolazi. Ona smatra kako je pokretna prodaja dobro regulirana Zakonom o trgovini te da je decentralizacijom odnosno stavljanjem u nadležnost predstavničkih tijela gradova i općina, koji najbolje poznaju svoje po-

Marija Kulaš


dručje, predviđeno da oni odrede mjesto, vrijeme i uvjete odvijanja pokretne prodaje i ta njihova odluka treba biti temelj inspekciji da dođe u propisano vrijeme kako bi se izbjegla diskriminacija. „Vrlo se često u praksi dešava da se miješa pojam pokretne trgovine i prodaje dostavnim vozilom koja obuhvaća dostavu proizvoda prodanih putem telefona, interneta, kataloga ili TV prodaje. S druge strane, trgovac koji obavlja pokretnu trgovinu mora imati vozilo koje mora biti opremljeno na način kako je to propisano pravilnikom, a dostavno vozilo to ne mora biti“, istaknula je Kulaš te se u cijelosti složila s iznijetim stavovima Ivana Ćibarića podržavši pritom stav da se posebno mora voditi računa o inspekcijskom nadzoru pokretne prodaje. Damir Juzbašić, pomoćnik ministra gospodarstva, podsjetio je kako je u svibnju ove godine izmijenjen Zakon o inspekcijama u gospodarstvu koji, među ostalim, propisuje kako se za svaki takozvani benigni prekršaj, primjerice ako nije istaknuta cijena, trgovcu daje rok od 15-60 dana da korigira te cijene, što znači da se kažnjavanje ne provodi odmah po uočavanju nedostatka. On je istaknuo kako je formalno gledano napravljen veliki korak napriDamir Juzbašić jed, ali da je u provedbi još dosta posla kako bi se sustav učinio boljim i učinkovitijim. „Ovdje predstavljam Ministarstvo gospodarstva koje je nadležno za tržišnu inspekciju koja štiti prava potrošača i dio trgovine te predstavlja samo jedan i to manji aspekt nadzora, dok je za ostale segmente zadužen cijeli niz inspekcija i tijela drugih institucija. Smatram kako je rješenje sa samo jednim objedinjenim inspektoratom bilo optimalno kako bi se ovo područje uredilo na pravi način i čini mi se da je ovakvo rješenje u planovima vodećih političkih stranaka pa se nadam kako će se to na taj način i riješiti“, zaključio je Juzbašić. Prof.dr.sc. Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na dosadašnja izlaganja o stanju obrtničke trgovine kako na kontinentu, tako i na otocima, rekavši kako ovi trendovi koje obilježavaju ovaj segment trgovine ne predstavljaju nikakvu hrvatsku specifičnost, nego su to ranije prošle i razvijene članice Europske unije. On je ponovio svoju tezu koju, kako je rekao, ponavlja iz Susreta u Susret, a koja kaže da će malih trgovaca uvijek biti, bit će ih sve manje i bit će im sve teže. To

je neumitan trend i zakonitost tržišta, rekao je Knego te pritom istaknuo kako svim obrtnicima i poduzetnicima koji su izdržali od 2008. do danas treba čestitati. Ipak je naglasio kako je prije desetak godina bilo moguće napraviti određene poteze kako bi današnje stanje na tržištu bilo drugačije, što su svojevremeno radile razvijene zemlje Europske unije, a to se prvenstveno odnosi na to da se kroz komercijalni urbanizam odredi gdje se Nikola Knego mogu otvarati pojedini objekti. To se, kazao je Knego, propustilo napraviti u Hrvatskoj. On smatra kako treba smanjiti represiju nad poduzetnicima te je s dosta skepse govorio o mogućnostima da se nadzire politika cijena kod velikih trgovaca koji primjenjuju metode kompenzacionih kalkulacija pa tako na jednom dijelu asortimana gube, a na drugom dobivaju, dok mali trgovci takav pristup sebi ne mogu priuštiti. Ivan Bajsić, predsjednik Ceha trgovine POK-a Krapinsko-zagorske županije, govorio je o naknadama za kartične transakcije. „Jedan od većih problema u poslovanju obrtnika trgovaca su visoke bankarske naknade na prihvat kartica kupaca koje su višestruko veće u odnosu na našu konkurenciju te su veće i od onih u Europskoj uniji. Svjesni smo da ne mogu biti iste naknade za velike i male trgovine, a isto tako da postoje različite vrste plaIvan Bajsić ćanja karticama, ali uspoređujući slične usluge kod više partnera mišljenja smo da ima prostora za povoljnije naknade. Trgovačkim obrtima je poslovanje s karticama veliko opterećenje ponajprije zbog visokih provizija, a kod manjih ostvarenih prometa banke zaračunavaju i korištenje POS aparata. Smatram da bi se obujam poslovanja mogao povećati uz smanjenje ovih troškova, a to bi u konačnici bilo korisno za sve sudionike. Koncem rujna održali smo sastanke s bankama gdje smo iznijeli probleme i naše viđenje rješavanja te je dio bankara spreman razgovarati i naći modele za bolju suradnju i smanjivanje naknada“, istaknuo je Bajsić dodajući kako je očuvanje male obrtničke trgovine od velike društvene važnosti kako za ruralne prostore, tako i za središta gradova koja bez malih obrta gube na svojoj funkcionalnosti i prepoznatljivosti.

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom možemo očekivati do kraja 2016. godine www.suvremena.hr

25


10. susret trgovaca

Drugi panel

Mladen Malta, Marija Subota, Ante Gavranović, Dragutin Ranogajec, Vitomir Tafra, Darko Grgurić, Sanja Fišer i Marija Kulaš

Dignitet trgovine je upitan Zanimljiva rasprava odvila se i na temu drugog panela „Na koji način vratiti dignitet trgovini kao struci“. Uvod u panel napravila je Marija Subota, potpredsjednica Ceha trgovine HOK-a, koja je istaknula kako će trgovci obrtnici napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se trgovačkoj struci vratio dignitet koji joj pripada. Ono što ponajviše ugrožava taj dignitet ogleda se u tome što ne postoji uvjet obavezne stručne Marija Subota spreme za obavljanje trgovačke struke tj. nema zvanja trgovca kao struke te što je ukinuta obveza polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti tako da ne postoji niti onaj minimum obveze da se barem prije početka samostalnog vođenja trgovine poduzetnik-obrtnik upozna s osnovnim znanjima o obavljanju trgovačkog poslovanja. Sve to vodi rušenju digniteta trgovine kao struke, a kao daljnju posljedicu toga imamo situaciju da institucije bila na lokalnom ili na državnom nivou trgovačku struku ne prepoznaju kao korisnika bespovratnih sredstava. Trgovina je važna djelatnost i gospodarska grana i po mom mišljenju trebala bi u sustavu potpora zauzimati barem isto mjesto kao na primjer fotografska djelatnost, kozmetički ili frizerski saloni“, istaknula je Subota te upitala zašto ne bi i trgovci bili prihvatljivi korisnici bespovratnih potpora koje bi uložili u opremanje objekata ili novi softver. Također, trgovcu se ne priznaje ni povrat sredstava uloženih u svoje stručno cjeloživotno obrazovanje, dok se u mnogim drugim struka-

26

Suvremena trgovina 5(41)

ma to priznaje i uložena sredstva vraćaju. Upozorila je na problem što se trgovačkom djelatnošću može baviti svaka osoba bez obzira na svoju stručnu osposobljenost ili znanje te je pritom upozorila kako je do mnogih pritužbi potrošača dolazilo upravo zbog neadekvatnog odnosa trgovca ili njegovih djelatnika a koji su najčešće uzrokovani njihovim nedovoljnim znanjem i vještinama. „Odgovarajuća stručna sprema daje odgovarajuće kompetencije pomoću kojih se takve situacije mogu izbjeći“, naglasila je Subota. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kazao je kako je novim Zakonom o trgovini omogućeno da svatko radi sve te da je zakonodavac popustio pritisku „velikih“. Upitao se zašto onda zakonom nije uvjetovano da trgovačka društva moraju zaposliti stručno osposobljenu radnu snagu. „Po toj logici bi trgovac mogao biti automehaničar, leći ispod automobila nekog od ministara koji potpiše takav zakon ili saborDragutin Ranogajec skog zastupnika koji je dignuo ruku za to. Želim mu sreću! Ne vidim razloga postojanja trgovačke škole ako je to zvanje koje može svatko raditi“, naglasio je Ranogajec dodajući kako je na ovaj način stvorena mogućnost da veliki trgovački lanci imaju jeftinu radnu snagu jer ih se prijavi kao NKV radnike i na taj način oštećuje i državu i državni proračun. Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, istaknula je da se Pravilnik o struč-


noj spremi pisao u Ministarstvu gospodarstva od 1996. godine i nikada se to nije moglo dogovoriti. Uvijek je bilo glasova koji su argumentirali drugačije pa je rečeno, primjerice, zašto diplomirani informatičar ne bi mogao otvoriti Chipoteku i da za to ne mora imati zvanje trgovca. Također je istaknula kako se ne slaže da stručna sprema nužno uvjetuje odnos prema potrošačima, naglašavajući da je to prvenstveno stvar ljudskog pristupa i odgoja. Profesor Knego se uključio u raspravu te istaknuo kako trenutni sustav smatra dobrim, a da bi djelatnici koji su trgovačke struke zbog svoje edukacije trebali biti element koji će privući potrošače koji će u toj trgovini kupovati, a ne u onoj u kojoj rade djelatnici koji nisu trgovačke struke pa imaju slabija znanja i prodajne vještine. Ravnatelj Trgovačke škole u Zagrebu Darko Grgurić upozorio je na slab interes učenika za obrazovanje za trgovačka zanimanja, napomenuvši kako je prag za upis prenizak i kako se u trgovačke škole upisuju mahom djeca sa slabijim predznanjem i objektivnim poteškoćama u razvoju. Napomenuo je da uređena država mora imati uređeno tržište rada i zanimanja, dok zanimanje trgovac uopće ne postoji kao takvo u zakonu. On je naDarko Grgurić veo kako u Hrvatskoj imamo 77 škola koje školuju tzv. univerzalne prodavače, što znači da učenik u prvom razredu uči o poznavanju prehrambenih proizvoda, u drugom razredu izučava se neprehrambeni segment (guma, tekstil, koža, papirna konfekcija itd.), a u trećem razredu bijelu tehniku, auto-dijelove i informatičku opremu te bi nakon treće godine taj učenik trebao biti univerzalni trgovac koji sve to savršeno poznaje. To je nemoguće, rekao je, te naglasio kako sve to dovodi do znatno manjih kompetencija i slabijih izlaznih rezultata iz svih trgovačkih škola. „Mišljenja sam kako svaka uređena država nužno mora imati i uređeno tržište rada i uređena zanimanja. Od 28 članica Europske unije u 11 zemalja ne postoji trgovačka škola i ne postoji formalno zanimanje trgovac ili prodavač, dok u ostalima postoji. Po meni bi svaka organizirana država trebala formalno-pravno urediti to područje i propisati neke minimume koji bi ljudi koji rade u nekom sektoru trebali ispunjavati. Uostalom, ako pogledate nastavni program trgovačke škole vidjet ćete da postoji jasan nastavni plan koji se provodi tri godine i rezultira finalnim proizvodom, a to je djelatnik zvanja trgovac ili komercijalist“, naglasio je Grgurić te dodao kako trenutno stanje nije zadovoljavajuće i da s ovakvim sustavom strukovnog obrazovanja podjednako nisu zadovoljni mali trgovci obrtnici kao ni veliki trgovački lanci. „Ipak, institucionalno obrazovanje za ovo zanimanje u Hrvatskoj postoji već 90 godina. Znači, nismo tu od jučer. Mislim da budućnost postoji, samo je treba malo drugačije posložiti“, istaknuo je. Vitomir Tafra, predsjednik Uprave Obrazovne grupe Zrinski, rekao je kako mu se čini da mi u Hrvatskoj imamo dovoljno pameti, ali ponekad nemamo dovoljno mudrosti da sve ono što imamo stavimo u funkciju. On je istaknuo kako je Obrazovna grupa Zrinski u 20 godina poslovanja razvila dualni sustav obrazovanja na srednjoj i visokoj školi te je pritom naglasio da je bit-

no razumjeti kako u Hrvatskoj nemamo obrazovanje trgovaca, nego obrazovanje prodavača. I veliki trgovački lanci nisu zadovoljni s proizvodom obrazovnog sustava koji se direktno uključuje na tržište rada. Po njemu, nije ključno jesu li ta znanja stečena kroz redovno ili dopunsko školovanje, nego je važno da ta praktična znanja postoje. „Mi kao potporna obrazovna ustanova Hrvatske obrtničke komore intenzivnije razumijemo ovaj problem i Vitomir Tafra tražimo načina kako da u formalni sustav obrazovanja uvedemo izmjene kako bismo i kroz taj dualni sustav dali prijedloge za poboljšanje, ali isto tako ne čekajući rješenja tražimo načine kako da i kroz osposobljavanje, usavršavanje i jednogodišnje programe unaprijedimo čitav ovaj sektor“, kazao je Tafra. Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, istaknuo je kako je prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u školskoj godini 2012./‘13. bilo ukupno 1.859 učenika u trgovačku školu, dok je u aktualnoj školskoj godini 2016./‘17. taj broj pao na samo 1.031 učenika, što je više od 800 učenika manje. Malta ističe kako se taj manjak stručnog kadra reflektirao na poslovanje trgovaca jer je zapošljavanje educiranog prodavača znatno lakše s obzirom na to da oni znaju puno tehničkih stvari koje se svakodnevno rade u trgovini, dok novi radnici iz drugih profesija nemaju takva znanja. Sanja Fišer iz Ministarstva poduzetništva i obrta govorila je o problemu izostanka potpora za razvoj i unaprjeđenje trgovine s posebnim naglaskom na malu trgovinu. Ona je prvo upozorila na to što se u hrvatskoj javnosti ponekad stječe dojam kako se uz pomoć europskih fondova mogu riješiti svi problemi koji u Hrvatskoj postoje, navodeći kako smo dosad iz europskih fondova dobili oko 86 milijardi kuna, dok je usporedbe radi godišnji proSanja Fišer račun Republike Hrvatske 116 milijardi kuna. Ona smatra kako bi hrvatski poduzetnici trebali strateški planirati svoje poslovanje s jasno postavljenim ciljevima koji se trebaju ostvariti u nekom budućem periodu. To je ono što mi očekujemo od njihovih projekata kada raspisujemo svoje natječaje. U sklopu programa E plus nisu se mogli prijaviti i trgovci s obzirom da je taj program usmjeren na proizvodnju i proizvodne usluge, ali to ne znači da trgovci nisu mogli ostvariti potpore kroz druge projekte. Tako smo imali poziv za unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u područjima koja zaostaju u razvoju za koji se javio jako mali broj obrtnika. Fišer je najavila kako će s ciljem unaprjeđenja poslovanja poduzetnika i obrtnika Ministarstvo poduzetništva i obrta ulagati u pružanje savjetodavnih usluga kroz poduzetničke potporne institucije. www.suvremena.hr

27


10. susret trgovaca

Zaključci 10. Susreta trgovaca Nakon uvodnih izlaganja i dviju panel rasprava usvojeni su sljedeći zaključci 10. Susreta trgovaca: 1. Vratiti dignitet trgovini kao struci, na način da se zvanje „trgovac“ vrati u obrazovni sustav i u normativne akte 2. Da se poduzmu sve potrebne radnje kako bi trgovina bila ravnopravna djelatnost s ostalim djelatnostima u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnost (NKD) za koju se dodjeljuju sredstva potpore 3. Kroz zakonsku regulativu i učinkoviti inspekcijski nadzor, treba onemogućiti formiranje damping cijena za sve proizvode i usluge, te korištenje bonova kao sredstva plaćanja 4. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore smatra da je pokretna trgovina potrebna i nužna, naročito u ruralnim i slabije naseljenim područjima, te za opskrbu starije populacije, ali tražimo da jedinice lokalne samouprave (JLS) provode zakonske odredbe vezane uz obavljanje pokretne trgovine, a inspekcijske službe da provode učinkoviti inspekcijski nadzor 5. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore podržava polaganje ispita za higijenski minimum, ali tražimo da se ispit polaže samo jednom, a ne svake četiri godine kao što je dosadašnja praksa 6. Treba nastaviti razgovore s bankama i kartičarskim kućama vezano uz realizaciju povoljnijih uvjeta korištenja kartica u trgovačkoj praksi. Osim što je održao predavanje o stanju i trendovima male trgovine u Europskoj Uniji, Ante Gavranović je i vrsno moderirao cijeli skup, a medijski je pokrovitelj bio časopis Suvremena trgovina i portal Suvremena.hr.

Zrinski grupa pokreće certificirani program za menadžere u franšiznim sustavima

F

ranšizno poslovanje još uvijek je dosta nepoznato hrvatskim poduzetnicima, no sam franšizni sektoru u Hrvatskoj u velikom je porastu te broji oko 180 franšiznih brendova koji posluju na 1000 prodajnih mjesta i zapošljavaju ukupno oko 16 500 ljudi. Prevladavaju strane franšize kao što su one fast food-a: Mc Donald’s, Burger King, KFC i slične ili modne kao što su: Paul and Shark, Mango, Desigual i dr., zatim i one u sektoru ljepote: Tony & Guy, Linea snella, Simple i dr., pa čak i praonice rublja LG Laundry Lounge. Na tržištu je i puno stranih franšiza renta cara i hotela, a ne manjka i franšiza iz sektora konzultantskih usluga (Expense reduction analysts) i škola stranih jezika (Berlitz, Helen Doron i dr.).

poslovanje generator zapošljavanje i održivih poduzetničkih pothvata onda je šteta što naši poduzetnici nisu iskoristili snagu ovog sektora poslovanja za širenje i internacionalizaciju. Koji je tome razlog ne može se sa sigurnošću reći, ali znanstveni članci koji su pisani na tu temu u Hrvatskoj dali su do znanja da je znanje, odnosno bolje rečeno - ne znanje o ovom načinu poslovanja jedna od većih prepreka za popularizaciju franšiznog poslovnog modela kod naših poduzetnika. Da bi se to promijenilo potrebna je potpora institucija kao što su HGK, Hrvatska udruga za franšizno poslovanja, Hamag Bicro, Ministarstva gospodarstva i dr., a velika uloga u tome namijenjena je i edukativnim institucijama.

Što se domaćih franšiza tiče tu je situacija puno složenija. Postoje jako poznate domaće franšize kao što su bio&bio, Surf’n’fries, Body Creator, Aqua, Diadema, Di Caprio, Pointers, Pizzeria Fat cat i dr, ali njihov je broj znatno manji i zapravo Hrvatska se nalazi na zadnjem mjestu u svijetu po broju domaćih franšiza na tržištu. Samo po sebi to možda i ne predstavlja neku alarmantnu vijest, no kad imamo u vidu da je franšizno

Zrinski grupa prepoznala je nedostatak kvalificiranog kadra za vođenje franšiznih projekata kao još jednu od prepreka u popularizaciji franšiznog poslovnog modela te je osmislila certificirani i priznati program za usavršavanje voditelja franšiznih projekata koji je će uskoro biti ponuđen tržištu. Time se Zrinski grupa pridružila Veleučilištu Vern i Ekonomskom fakultetu u Osijeku kao pionirima u franšiznoj edukaciji u Hrvatskoj. Ovaj

28

Suvremena trgovina 5(41)

program za razvoj vlastite karijere namijenjen je postojećim i budućim profesionalcima u franšiznim sustavima kao i poduzetnicima koji žele profesionalni rast i razvoj svog poslovnog koncepta kroz franšiznu mrežu nacionalno i internacionalno. Veliki interes za ovu tematiku pokazao je da je odluka o stvaranju takvog specijaliziranog studija pun pogodak, ali isto tako da ova znanja predstavljaju konkurentsku prednost na tržištu rada za buduće studente. Studenti će se kroz program upoznati sa osnovama franšiznog poslovanja, pravnim pitanjima i regulacijom u svijetu i Hrvatskoj, zatim s kreiranjem i vođenjem franšiznog projekta kao i izazovima pred kojim se nalaze poduzeća u međunarodnom okruženju. Poznati domaći i strani gosti predavači predstavit će svoje franšizne koncepte i izazove s kojim se susreću u razvoju franšizne mreže. Tako će budući studenti učiti ne samo iz domaćih i stranih izvora već i na primjerima onih koji su svoj franšizni sustav uspješno lansirali na Hrvatsko i svjetsko tržište.

Mr.sc. Ljiljana Kukec, pred.


Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za trgovinu

i

ORGANIZIRAJU MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost 23. i 24. 11. 2016. kongresna dvorana Ekonomskog fakulteta Zagreb

Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa

(1) Istražiti globalna i regionalna kretanja u različitim područjima sigurnosti, privatnosti i lojalnosti u trgovini na veliko i malo. (2) Temeljem razmjene iskustava i saznanja sa znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti izazove u sigurnosti, privatnosti i vjernosti u sve turbulentnijim tržišnim uvjetima. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će boljem razumijevanju promjena koje rezultiraju iz pojave globalnog terorizma, rapidnog razvoja informacijske tehnologije, te izloženosti kupaca enormno velikom broju dostupnih informacija o proizvodima i uslugama.

Izdvojene teme: • • • • • • •

Sigurnost u doba internacionalizacije maloprodaje Uloga kvalitete u sigurnosti lanaca opskrbe hranom Izazovi globalnog terorizma u međunarodnim lancima opskrbe Sigurnost i privatnost u virtualnom prostoru Modeli, politike i praksa zaštite privatnosti potrošača Čimbenici lojalnosti potrošača u tradicionalnoj i elektroničkoj maloprodaji Povezanost sigurnosti i privatnosti s lojalnošću potrošača

Važni datumi, poziv autorima za dostavu radova i upute za autore dostupni su na:

www.efzg.hr/trgovina2016


marketing

Zašto raste važnost Content marketinga piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Moderne tehnologije u komuniciranju i odlučivanju Content marketing usmjeren je na sadržaj koji u kratkom obliku putem interneta i mobilnih uređaja daje relevantne informacije ciljanoj grupi klijenata, te ih potiče na interaktivnost s ciljem povećavanja profitabilnosti. U ovom pregledu će se navesti važniji pojmovi koje susrećemo u tom području, što može biti vodič za komunikacije u suvremenom poslovnom okruženju, a sve više i dnevnom životu uopće. Alan Cooper (San Francisco) poznat je po svojim interaktivnim dizajnima usmjerenim na prepoznatljive grupe („personas“). Počekom ovog stoljeća napisao je knjigu Alan The Inmates Are Running the Asylum: Why High Tech Products Drive Us Crazy and How to Restore the Sanity1 u kojoj govori kako smo terorizirani kompjutorskom tehnologijom – telefoni, kamera, transport, uredska oprema... Autori tih modernih sprava poduzimaju sve da se one uvuku dubo-

ko u pore našeg života i da ih upotrebljavamo na što lakši način. Kritizira autore da često dizajniraju loše proizvode temeljene na softverima i apelira da budu što više prilagođeni načinima uobičajenog ljudskog razmišljanja, te da budu, kako duhovito kaže „bottom-line friendly“. To je pisano pred petnaestak godina, a danas većina nas ima u rukama mobilne uređaje čije se aplikacije ubrzano razvijaju. Primjerice, danas možete tzv. Canvas metodom dobiti izvrsne oglase i dinamične preglede na svom mobilnom uređaju i za nekoliko sekundi dobiti brzi pregled onoga što je vezano uz pojedini brend ili pak cijeli pregled destinacije u slikama i kratkim opisom na malom ekranu.2 Ili poslovnim modelom Canvas može se u devet „platna“ za 15 minuta dobiti pregled i veze po područjima kao što su vrijednosne propozicije, potrošači, infrastruktura i financije. Ne možete si zamisliti liječničku ambulantu ili ured menadžera bez kompjutora. I sami smo nesvjesno opčinjeni marketingom. Evo – svaki puta kad pišemo pismo, mail, telefoniramo, pišemo za

Sams Publishing, USA, 2004. Pogledajte na www.degordian.com: Miloš Tomić: Facebook Convas Ad...

1

2

30

Suvremena trgovina 5(41)

web, blog, mi smo u marketing aktivnosti, komunikacijama. Imamo određeni cilj, tome dajemo željeni ton značenju i ton samom glasu, pozivamo na razumijevanje i komunikaciju kao zajedništvo s onima s kojima komuniciramo. To je marketing. Suvremeno online komuniciranje se u mnogome razlikuje od klasičnog. Klasični mediji, kao što je tv, pasiviziraju nas, djeluju jednostrano, nemamo feed back. Ako na socijalnim medijima pogodimo ciljanu skupinu i pojedince, rezultati su drugačiji. Socijalne mreže imaju jasni „target“, ciljanu skupinu – zna se kome se obraćamo, komentari se prenose, ali krug nije širok. Nakon klasične kampanje često ne ostaju tragovi, dok se online usijeca....

Alati content marketinga SERP Jedan od najvažnijih instrumenata kojim dobivamo odgovore na pitanja, feed back, je SERP – Search Engine Resultat Page. To je temelj za pretraživanje, a rezultate dobivamo preko ključnih riječi. To je poznato svakom pretraživaču, ali za mjerenje efikasnosti važan je organički SERP. U to se ubrajaju mjerni podaci temeljeni na relevantnosti prema postavljenim terminima. Optimalizaciju pretraživanja dobivamo preko tzv. SEO – Search Engine Optimization. Primjenjuje se naročito u online oglašavanju i web stranici. Može se dobiti rangiranje ili scor web stranice kao i dru-


gi pojmovi koji se odnose na vjernost, zadržavanje, postučinci i sl. Posebno se može analizirati online oglašavanje u realnom vremenu tako da se modificira prema vremenu, lokalitetu, tj. mogu biti izabrana područja ili pak samo gradovi. Rezultat se može dobiti po ključnim riječima i sadržaju. Može se dobiti i trošak na klik... (Adwords, Google, plus kratica zemlje – hr, it, de...). Disply ili online oglašavanje razlikuje se od klasike po baneru, grafičkim elementima bilo statičkim ili dinamičkim, sa jakim udarnim grafičkim djelovanjem (impackt). U to se ubrajaju blogovi, portali i web stranice u kombinaciji s newsletter-om, prodajom, traženjem kontakta i dr. Plaćanje može biti: •

• •

Pay on Time – u vremenu banera bez obzira na rezultat Pay per Impression je povezan s CPM (Cost per Mile) Pay per Aktion odnosi se na kupovinu ili rezultat neke druge aktivnosti Pay per Click Per Lead odnosi se na kontakte sa zanimljivim osobama ili poduzećima.

Blog i aplikacije Web stranica je u neku ruka naš izlog, vitrina kojom se predstavljamo. Blog se javlja unutar toga kao umreženi dnevnik. Na portalima blog više nije statičan, već se dozvoljavaju komentari čitatelja, dok se na web stranicama pojavljuje kao „izazivač sadržaja“. Za stvaranje optimalnih uvjeta za novu stranicu s blogom, možemo posegnuti za Saas (Software as service), kojim se omogućuje direktno kreiranje bloga online bez drugih softvera. Glavni portali koji omogućuju takav servis su Altervista, Blogger, WorldPress.

Postoji i tzv. self hosted rješenje, kojim se upravlja sadržajem web stranice. To je tzv. Content management system ili CMS. Taj se sustav brzo razvija jer omogućava lagano postavljanje i traženje bezbrojnih malih programa, tzv. plugin, ili aplikacije kojima se proširuje funkcioniranje servisa. Važno je i zato jer nama „laicima“ nije uvijek dostupan komplicirani rječnik HTML, a ovim putem se to pojednostavljuje i svodi se na nekoliko klikova. Za neke usluge ili proizvode potrebno je mnogo pretraživanja po Google-u ili sl. Zato se na web stranici daje najprije kratak sadržaj, ili sažetak stranice sa njezinim nazivom, zatim URL (Uniform Resource Locator), kojim dolazimo do traženog sadržaja ili web adrese. Tako se spaja naš sadržaj s potrebama korisnika ili potencijalnih klijenta. Onaj koji udomaćuje naš web, može preko SEO sustava prezentirati strukturu korisnika stranice, bloga u određenom vremenskom razdoblju. Zbog potrebe brzog traženja i povezivanja informacija, blog se mora tome povinovati – moraju se eliminirati sve suvišne riječi, opisne rečenice, uopćavanje, jer tražitelji nemaju više strpljenja, kao u slučaju kad se u časopisima čitaju stručne rasprave. Potrebno je paziti da se u kratkim opisima i nabrajanjima ne pretjera, pa da čitatelj ne razumije. Potražite primjerice stranice dentista koje svi trebamo. Neki u jednoj krajnosti idu u duge opise, hvalospjeve, a drugi samo nabrajaju strogo stručne nazive koje mi laici ne moramo razumjeti...

Društvene mreže Društvene mreže su duboko zašle u svakodnevnicu i raste prosječna starost sudionika. Ljudi daju svoja mišljenja, zapažanja, a i sami tražimo što

drugi misle. Isprepletenost se potencira kad se putem mreža skreće pozornost na web stranice i blogove. Povezuju se ljudi koji imaju slične ili iste interese i tako nastaje čvršća zajednica. Na taj način postiže se pun pogodak u oglašavanju i razmjeni mišljenja u relacijama s prepoznatljivim klijentima i sljedbenicima. Facebook je najkorišteniji instrument na socijalnim mrežama. Zahvaćena je publika iz mnogih životnih aktivnosti, a pasionirani sljedbenici prate sport, glazbu, modu, putovanja, hranu i piće... Za razliku od klasičnih medija, Facebook karakterizira interakcija. Možemo ga podijeliti na osobni i javni profil. Osobni se odnosi na relacije s prijateljima s kojima se razmjenjuju informacije i slike iz vlastitih zapažanja, doživljaja i aktivnosti. Javni se može oblikovati kao fan i korporativna stranica. Kad se otvara korporativna stranica, onda se mora i mjeriti njezin učinak. Prije svega to je poznati like, ili „sviđa mi se“. Pokrivenost označava sve osobe koje su došle u kontakt sa sadržajem i porukama. Najvažnija je uključenost, participacija osoba koja ide od onog like pa do komentara ili pak poduzetih akcija kao što je aktivno uključivanje u kupnju ili druge aktivnosti. Ako u igru uključimo karticu aplikacije („tab applications“), onda dobivamo mogućnosti da se sakupe najzanimljiviji

profili sudionika na Facebooku, ali se može povezati i s Twitterom. Suvremene aplikacije pružaju mogućnosti i dalje razrade kao primjerice vrijeme kad se javljaju najzanimljiviji segmenti. Svaka grupa ima svoje vrijeme kontakata i pretraživanja, pa se tako mogu tempirati i poruke. Poruke se mogu spremati u „vitrine“ i ne moraju biti uvijek vidljive. One koje dobivaju naviše lajkova, stavljaju se u prvi plan, pa se tako može napraviti i vremenski slijed zadržavanja pojedinih sadržaja i poruka. Za to postoji tzv. Time Decay, kojim se određuje aktualnost i svježina poruka. Uglavnom, brzina kojom se razvija primjena Facebooka, raste s vremenom, dobiva nove primjene i značenja, koja se proširuju tijekom godine. Do kuda će nas to dovesti...? Uglavnom, potrebno je sve manje oglasa, a sve više učinkovitih sadržaja. Kako bi mobilni uređaji što više zamjenjivali klasični internet, moderna tehnologija u tom pogledu napreduje. U Canvas modelu koji je razvijen za mobilne uređaje, androide, kretanje slika je nekoliko puta brže od klasičnih pristupa, a napredak se vidi i u preglednosti. Twitter je koncentriran na učinkovitost poruka, dok Facebook u praksi služi i kao zabava. Poruke (tweet) su kratke i strogo usmjerene. Primjerice, blogovi imaju maksimalno 150 znakova, što znači oko www.suvremena.hr

31


marketing 5-6 redova u koje se mora sakupiti link, slike, kratki sadržaj, poruka. Twitter je dobio zbog toga i svoj rječnik koji se zove hashtag. To su postale ključne riječi koje se često ponavljaju, ali označavaju čitav pojam. Pred riječ ili kraticu dolazi znak # kao npr. #ZGbiketweetup – tvitovi vezani uz okupljanje zagrebačkih tviteraša; #FoodTease – fotografija fine hrane; #h8 je mržnja (hate) preko interneta. Oni koji mnogo tvitaju, usvoje ove znakove za tjedan-dva. Twitter služi i kao priopćenje za koje se ne treba uvijek očekivati prihvaćanje od strane onih kojima se šalje. To mogu biti mišljenja, linkovi s drugim mrežama i blogovima. Osobito je prikladan za aktualne događaje u politici, sportu i priredbama druge vrste. Twiterr ima svoj usklađeni ritam prema događajima, a naše argumente usmjeravamo svojoj referentnoj publici. Sadržaji su ciljani, poruke kratke ili u obliku hashtaga, ali to nije poziv da se zanemari gramatika. Google plus mreža, često označavana i kao Google+, ima dvojaku primjenu. To je mreža za traženje prikladnih instrumenata za oblikovanje, aplikaciju i mjerenje, pa se zato i zove social layer, tj. cijeli sloj instrumenata za društvene mreže. Google plus djeluje na rezultate koji se dobivaju putem SERP-a. Ostale Googleove aplikacije se donekle mogu usporediti i s drugim mrežama kao što je Twitter, ali imaju i dodatne mogućnosti. Osobito se ističe Google my Business, koji je usmjeren na traženje poslovnih prilika. Kad se unesu ključne riječi, dobivaju se (ako ste se upisali u taj account)

3 4

profilirane i relevantne informacije za poslovanje i marketing.3 Ovo je dobra ilustracija jednog od dostignuća ove mreže koje se stalno ažurira, razvija i aktualizira. LinkedIn je socijalna mreža koja se najprije upotrebljavala za traženje posla, pa se na njega postavljao kratki sadržaj. Međutim sve se više profilira i kao profesionalna mreža za promociju proizvoda i usluga. Zato je danas u tu mrežu učlanjeno preko tri milijuna poduzeća koja traže prilike za biznis ili kvalificirano osoblje. U poslovnom svijetu se sve više u LinkedInu formiraju tematske grupe proizvoda, usluga i relevantnih činjenica, te zbivanja oko njih, tako da se omogućuje razmjena i diskusija s partnerima i klijentima. Putem instrumenta Pulse kreiraju se interni blogovi koji automatski dolaze do svih članica. U blogovima se priopćavaju novosti, dostignuća i poslovne strategije, zaokreti.4 Instagram kao socijalna mreža doživio je pravi procvat. Isključivo je vezan na razmjenu fotografija koje zahvaljujući filterima za njihovu obradu, izgledaju kao profesionalne. Širenje je počelo naglo zahvaljujući primjeni na Androidu, nakon što je prije bio vezan na klijente Applea. Također se upotrebljava hashtag, od kojih je najpoznatiji #selfie. Primjerice #instamood je oznaka za osobnu sliku u kojoj se pokazuje sreća, a #instacool označava ono što autor smatra da je „cool“. Za sadržaj se biraju područja koja se mogu posebno dočarati slikom, kao što je moda, neobična priroda i okolica, aktivnosti vezane uz avanture, poduhvate u posebnim okolnostima. Pojedini se događa-

ji mogu lokalizirati na geokartama. Dobiva se i posebno značenje ako se korisnici oglase s pozitivnim mišljenjem i svjedočenjem. Time se jače ističe vjerodostojnost i involviranje drugih.

4.

Važno je da privučete pozornost primatelja poruke, jer vi govorite NJEMU. ON to mora prihvatiti emocionalno, a racionalno kao razlog te vidjeti u tome korist i interes.

5.

Morate voditi računa da tražitelji više ne podnose duge tekstove i suvišne rečenice. Zato je velika mudrost izreći nešto u minimumu riječi i u tome naći maksimum. Nisu svi u tome eksperti, ali ćete ih naći u pravim agencijama kao ljude zadužene za content, ili content managere.

6.

Treba znati formulirati ključne riječi koje će u linkovima voditi do opširnijih informacija.

Učinkovite tehnike i primjena content marketinga Kako doći do pravog sadržaja – contenta Postoji osnovno pravilo – morate znati što želite, to staviti u kontekst iz kojeg se treba raspoznati i pretpostaviti ili znati da će to primatelji poruka prihvatiti. Pokušajte slijediti ovaj put: 1.

Kome biste željeli slati poruku? Morate identificirati grupu, pojedinca, tko je on, koji „jezik“ on prihvaća i drugo što je predmet pozicioniranja.

2.

Što biste željeli reći? Recimo da prihvati vaš proizvod, uslugu radi...

3.

Slijedite klasično pravilo – tko, što, kada, gdje, zašto? Izgleda pojednostavljeno, ali je to dobar i provjeren test.

Kako se može doći do izričaja kojim se pogađa interes i bit? To je važno i za tzv. headlline u klasičnom oglašavanju, pa i za novinske članke kako bi se izazvao interes. Za to je potrebna vještina, trening i smisao za pisanje. U klasičnom smislu je to copywriting, koji sad dobiva nove forme kako bi bilo što kraće. Google organizira treninge i seminare za prezentaciju, za skraćivanje pri-

Za podrobnije informacije potražite – Google Plus for Business: How to Put the Platform to Work For Your Brand od Emily Copp Da bi članicama bio blog vidljiv, potrebno je na web stranicu dodati InShare widget.

32

Suvremena trgovina 5(41)


če, a posebno za „dvije točke“ u kojima se stvara naslov (headline) kojim se privlači pažnja, interes, a treća točka je (kratki) sadržaj. Može biti uspješna i samo jedna točka! Imam na umu zanimljivu stvar u području tzv. osjećaja krivnje koji oduvijek proganjaju domaćicu u podsvijesti kad upotrebljava instant proizvode i sve što skraćuje vrijeme, pa se psiholozi bave time kako to izbjeći. Tipične poruke su poput – „... imati ćete više vremena da se posvetite djeci... sebi“.

Real Time Marketing Na društvenim mrežama i web stranicama mogu se pojaviti i cijele priče, ali moraju biti kratke! Što možemo pričati? O sebi, timu koji nešto poduzima, o nadolazećim događajima, sretnim danima… Možemo promovirati i proizvode, usluge, ali mora biti nešto uzbudljivo što će u zainteresirati publiku, a ne zaboravimo – mora biti emocionalno. Događaji mogu biti i

bliski svakodnevnici, kao što su rođendani, ispraćaj u školu, na putovanja, otkriće jela i pića… veselje, udaja… Takove priče važne su za Real Time Marketing. Taj pojam označava reakciju na neki aktualan događaj koji se upravo zbiva. Zato se i zove marketing u stvarnom vremenu, a kad se to odnosi na neke poznate događaje kao što su sportska natjecanja, onda su oči korisnika uprte u to područje pa se reakcijom izaziva druge. To mogu biti i zbivanja koja se odnose na neke kategorije proizvoda ili marke. Tako se danas rasplamsava „bitka“ oko zdrave hrane, sadržaja šećera, dodataka jelima. Naravno da će vlasnici marke biti orijentirani „za“ (pro)… Vrlo je učinkovito ako se u Twitter involvira što više korisnika i započinje debata. Za pomoć može poslužiti i Google Trends, pa ćete upoznati što je aktualno u svijetu, ali i u vašoj blizini. Principe kako se događaji mogu koristiti u marketing svrhe, naći ćete ako potražite Newsjacking. Tu možete

naći i tehnike, ali je najvažnije – brzina i aktualnost. Uostalom kao i kod novina i drugih medija. A kako pak planirati, Twitter je za tu svrhu kreirao kalendar PlanTheMoment.

Zaključne napomene Komunikacije se sve više digitaliziraju – internet nam je totalno promijenio život. Brzo rastu nova saznanja i tehnike koje valja koristiti i slijediti inače oni koji to ignoriraju, ostaju „out“. Ne možete si zamisliti danas primjerice hotele bez interakcije i digitalizacije. Potencijal uspjeha su i lojalni gosti koji pozitivna iskustva prenose dalje. Hotelski „editor“ prisiljen je da prati ili lansira aktualnosti inače zaostaje. Moda? Vjerojatno je nezamisliva bez Instagrama. Maloprodaja isto tako – novosti, inovacije, interakcija s klijentima. Gotovo da nema područja koja nisu zahvaćena digitalizacijom. Najnovija dostignuća valja pratiti i biti

aktualan. Možemo se poslužiti ili uvažavati tehnike koje su formulirali vodeći na tom području kao što je primjerice Google. Čovjek ne stigne ni sve upoznati, a već stižu nove tehnike koje omogućuju da se komunicira brže, učinkovitije i kraće. Ova riječ – kraće –bitna je utoliko što se sadržaj tehnički mora približiti zahtjevima digitalizacije, pa je zato i nastao novi pojam – content marketing. To nije samo taktika, već i strategija koja zadire u ponašanje. Primjerice, do sada smo često upotrebljavali riječ oglašavanje, a sada je to objavljivanje. Umjesto kupnje medija, sad nastojimo „biti tamo“. To nije samo nešto što je lijepo imati, već se to MORA imati. „Biti tamo“ nije klasična prodaja i oglašavanje, već objavljivanje onoga što će klijente zanimati, educirati, privući ih da sudjeluju. Zato content označava sadržaj koji je namijenjen klijentima. Kaže se – content je kralj! Da, ali treba znati kako ga objaviti. A vi koji to radite, ST postajete izdavač…

Porast protekcionizma u EU

N

a Danu MSP (održanom 12. listopada), peti put u organizaciji EuroCommerce-a, istaknuta je potreba boljeg i sadržajnijeg funkcioniranja jedinstvenog tržišta Europske unije. To je posebno važno u uvjetima sve naglašenijih promjena na tržištu, uvjetovanih digitalnom tehnologijom i žestokom konkurencijom te poraslim protekcionizmom, koji uzima sve više maha. Kenneth Bengston, predsjednik EuroCommerce-a, tom je prigodom istakao; „Europska maloprodaja i veleprodaja malih i srednjih poduzetnika stvara raznolikost, donosi inovacije, otvara prostor za rast i radna mjesta. Njihov život, međutim, nije lak ni jednostavan. Najveće mogućnosti što ih pruža jedinstveno tržište i prekogranična trgovina često su izvan njihova dohvata, posebno kad je riječ o harmonizaciji i standardima, potrošačkim pravima, sigur-

nosti proizvoda i označavanju artikala, kao i pravilima PDV-a. U uvjetima snažno ojačane digitalizacije trgovine te manjkavosti za mala i srednja poduzeća dolaze posebno do izražaja“. Europska unija treba jasnu politiku koja uočava i potiče razvoj svih oblika MSP, neovisno o njihovoj veličini ili poslovnom modelu. Poruka s ovog skupa kreatorima ukupne trgovinske politike je da podrže mala i srednja poduzeća u okviru digitalne revolucije i osiguraju manevarski prostor za sve oblike i kanale malo i veleprodaje. Na Public Forumu Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi, održanom samo nekoliko dana ranije, EuroCommerce i Udruga vanjske trgovine (Foreign Trade Association) zauzelisu se za novu trgovinsku politiku zasnovanu na tz. „servicification“. Riječ je o pokušaju da suvremeni globalni lanci

odustanu od odvajanja usluga i roba i teže prema proizvodima gdje je dodana vrijednost već ugrađena kroz povezivanje s uslugama. To bi, nime, ubrzavalo protok robe. Christian Ewert, glavni direktor Foreign Trade Association, smatra da poslije WTO ministarske konferencije u Nairobiju, otvoren manevarski prostor za raspravu o svjetskoj trgovini, ponajprije zbog novih tehnologija i nabavnih lanaca i igraju sve važniju ulogu u trgovačkoj politici koji pritišću tržišta. Ralph Kampoener, direktor trgovačke politike unutar EuroCommerce-a, pak smatra da su globalni lanci vrijednosti temeljito izmijenili sliku svjetske ekonomije posljednjih 15 godina, posebno nakon runde WTO pregovora u Dohi. Servicification u plasmanu proizvoda stoga zaslužuje povećanu pozornost u naporima da se traže ST primjerena i moguća rješenja.

www.suvremena.hr

33


solidarnost

Socijalne samoposluge i njihovi dionici piše|izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, dr. sc. Maja Klindžić, doc. dr. sc. Ivana Marić

P

ojavom ekonomske krize od 2008. do danas diljem Europe raste broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva pa se, stoga, pojavljuje cijeli niz socijalnih organizacija koje imaju svrhu umanjiti posljedice siromaštva, te istovremeno, ostvariti i druge vrijednosne zadaće kao što su solidarnost, jednakost, služenje, očuvanje ljudskog dostojanstva te osiguranje općeg dobra za ranjive skupine društva. Jedan oblik ovih organizacija su socijalne samoposluge, relativno novi fenomen koji povezuje socijalne i ekonomske potrebe siromašnih s tradicionalnim lancima opskrbe hranom. S obzirom da se radi o novom fenomenu, socijalne samoposluge su sa stručnog i znanstvenog aspekta u literaturi iz poslovne ekonomije još uvijek nedovoljno istražene i obrazložene. Cilj ovoga rada jest obrazložiti što su to socijalne samoposluge, te utvrditi različite vrste i razine njihovih dionika, te motive, ulogu i interese dionika u odnosu na rad socijalnih samoposluga.

1. Pojam i razvoj socijalnih samoposluga Socijalne samoposluge definirane su kao maloprodavači orijentirani na prodaju hrane ograničenoj grupi ljudi koja živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva (Holweg i Lienbacher, 2011). Socijalne samoposluge su socijalne inovacije koje uključuju društvenu odgovornost udruženih pojedinaca s ciljem pokazivanja socijalne solidarnosti prema socijalno ugroženim osobama i obiteljima. One se bave prikupljanjem i distribucijom proizvoda dobivenih od pojedinačnih donatora, velikih trgovačkih lanaca i/ili drugih poduzeća. (Marić, 2013). U svojem svakodnevnom radu socijalne samoposluge po-

34

Suvremena trgovina 5(41)

držane su kroz volontiranje, filantropiju i dobru volju donatora koji doprinose svojim radom, proizvodima i uslugama. Prema definiciji, socijalne samoposluge su neprofitne organizacije koje svoje aktivnosti temelje na volontiranju i dobrovoljnim prilozima i ako generiranju bilo kakav profit, taj profit se koristi za humanitarne aktivnosti. Štoviše, prema Marić i Knežević (2014), socijalne samoposluge, kao novi maloprodajni format, potiču pozitivne društvene promjene kroz ispunjavanje materijalnih potreba socijalno ugroženih skupina. One svojim korisnicima daju priliku da sačuvaju ljudsko dostojanstvo u okruženju u kojem oni mogu birati različite vrste proizvoda po izuzetno niskim cijenama ili besplatno. U usporedbi s klasičnim maloprodajnim formatima, kada u obzir uzmemo njihovu veličinu u kvadratnim metrima ili lokaciju, socijalne samoposluge se klasificiraju između prodavaonice u susjedstvu i supermarketa jer im je površina manja od 1000 metara kvadratnih, a posluju u četvrtima ili mjestima u kojima su locirani njihovi korisnici. Međutim, kada analiziramo njihov asortiman, atmosferu ili usluge, možemo ih usporediti s tvrdim diskonterima jer nude maloprodajni splet (miks) male do srednje širine, male dubine te niske do prosječne kvalitete. U fokusu im nisu proizvođačke marke, a investicije u uređenje interijera su izrazito niske. Ipak, neka obilježja svojstvena su samo socijalnim samoposlugama: • količina zaliha u asortimanu ovisi o donacijama, a hrana čini najveći dio njihovog asortimana (između 70 i 90% asortimana) • obično se proizvodi besplatno distribuiraju najugroženijim skupinama; a ako se proizvodi ne dijele besplatno,

primjenjuje se politika svakodnevno niskih cijena (engl. EDLP – Every Day Low Prices) s cijenama nižim za više od 30% u usporedbi s drugim prodavaonicama • usluge pružaju volonteri i/ili nezaposlene osobe • radno vrijeme je ograničeno • promotivne aktivnosti prema korisnicima su rijetke i odvijaju se putem centara za socijalnu skrb, udruga građana i vjerskih organizacija • intenzivnije promotivne aktivnosti provode se prema donatorima radi prikupljanja resursa kroz različite aktivnosti putem udruga građana, vjerskih organizacija, a obično su popraćene od strane lokalnih medija. Prva socijalna samoposluga u Hrvatskoj je otvorena 2009. godine u Splitu i od tada do 2015. godine više od petnaest socijalnih samoposluga počelo je s radom u različitim gradovima. Slika 1 prikazuje dinamiku otvaranja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj do 2015. godine. Potrebno je naglasiti kako se ova dinamika intenzivira i svakog mjeseca postoji nekoliko inicijativa u različitim regijama i gradovima. Inicijative je teško pratiti, budući da ne postoji centralizirana registracija socijalnih samoposluga.

2. Osnove teorije dionika Koncept dionika (engl. stakeholdera) je istaknuta tema u literaturi iz područja menadžmenta više od dva desetljeća od objavljivanja prvobitnog djela Edwarda Freemana „Strateški menadžment: pristup dionika“ (engl. Strategic Management: Stakeholder Approach) (de BussyKelly, 2010). U ovome konceptu tvrdi se


tvu. Neki od njih doprinose imidžu organizacije i razini pružanja usluga. Dok će neki od njih svoje interese pronaći u samom poslovanju organizacije.

Izvor: vlastiti prikaz

Slika 1. Kronologija otvaranja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj do 2015. godine

da poduzeća trebaju proširiti svoju misiju kako bi, osim dioničara i vlasnika, uključile i druge interesne grupe (ili dionike), a s ciljem implementacije društveno odgovornog poslovanja (Freeman, 1984 prema Ditlev-Simonsen & Wenstøp 2013; Polonsky, 1995). Prema pristupu društveno odgovornog poslovanja, poduzeća prepoznaju i određuju svoje odgovornosti prema svim dionicima zbog uzajamne koristi ili potpuno etičko/moralnih razloga (Katsoulakos & Katsoulacos, 2007). Prema teoriji dionika, na korporaciju se gleda kao na centar mreže nezavisnih interesa i partnera koji pridonose učinkovitosti same korporacije (Tipurić, 2007; Wagner Mainardes, Alves & Raposo, 2012). Međutim, postoje različita mišljenja o tome tko se može nazvati „dionikom“. U nekoliko studija je postavljeno pitanje; „Kome je korporacija odgovorna?“ (Ditlev-Simonsen & Wenstøp, 2013). Freeman (1984) je, na primjer, definirao dionika kao „bilo koju grupu pojedinaca koja može utjecati ili koja je pod utjecajem postizanja ciljeva korporacije.“ Dionici su još uže definirani kao nositelji rizika na temelju činjenice da dionik mora posjedovati neki oblik rizičnog kapitala, bilo financijskog ili ljudskog, te zbog toga ima nešto za izgubiti ili dobiti, ovisno o ponašanju korporacije (Katsoulakos & Katsoulacos, 2007). Neke studije su više usmjerene na vrednovanje i kategorizaciju različitih tipova dionika, a ključni dionici obično uključuju, na primjer, menadžere, zaposlenike i sindikate kao unutarnje te kupce, dobavljače, javnost, medije i vladu kao vanjske dionike (npr. Taghian, D’Souza, Polonsky, 2015). U potrazi za potpunijim, integrativnijim pristupom dionicima, a uzimajući u obzir interese većine dionika, proces učinkovitog povezivanja svih dionika trebao bi biti dizajniran u nekoliko koraka kako slijedi (Freeman, 1984; Wagner Mainardes, Alves i Raposo, 2012):

(1) Identifikacija relevantnih dionika (interesnih skupina) vezanih uz definirani ishod (2) Određivanje udjela i važnosti svakog dionika (3) Određivanje koliko se učinkovito trenutno zadovoljavaju potrebe ili očekivanja svake skupine (4) Modificiranje korporativne politike i prioriteta uzimajući u obzir interese dionika.

3. Dionici socijalnih samoposluga i njihova obilježja Kao što je ranije spomenuto, svaka skupina dionika ima različit udio, značaj, ulogu, različita očekivanja i interese u vezi organizacije. Neki dionici organizaciji osiguravaju osnovne resurse za svakodnevno poslovanje. Neki dionici su u fokusu misije organizacije i daju smisao postojanju same organizacije. Neki od njih olakšavaju položaj organizacije u druš-

Za potrebe ovoga poglavlja koristili su se različiti sekundarni izvori: Marić, Knežević i Kovač (2015), Marić, Knežević i Džambo (2015), Holweg & Lienbacher (2011), Džambo, (2015), Slučaj Rijeka (Rijeka, 2015a i 2015b), te su sumirani i sistematizirani dionici važni u upravljanju socijalnim samoposlugama. Na temelju navedenih sekundarnih izvora, u socijalnim samoposlugama možemo promatrati tri razine dionika (vidjeti Sliku 2): (1) pojedinci izravno uključeni u rad socijalnih samoposluga, (2) organizacije koje olakšavaju poslovanje socijalnih samoposluga osiguravanjem različitih resursa, (3) društvo u cjelini. Na temelju prikazane klasifikacije, objasnit će se svaka razina dionika. Obrazložit će se njihova opća uloga, način djelovanja, motivi, interesi i očekivanja koje imaju vezano uz socijalne samoposluge kao inovativne organizacije.

3.1. Pojedinci izravno uključeni u socijalne samoposluge Postoji nekoliko vrsta pojedinaca uključenih u svakodnevni rad socijalnih samoposluga. To su: (1) socijalni poduzetnici, (2) volonteri, (3) korisnici, te (4) pojedinačni donatori. Prema definiciji, socijalni poduzetnici su osobe koje percipiraju društvene pro-

Izvor: vlastiti prikaz

Slika 2. Dionici socijalnih samoposluga www.suvremena.hr

35


solidarnost Tablica 1. Pojedinci kao dionici socijalnih samoposluga Obilježje

Socijalni poduzetnici

Volonteri

Korisnici

Pojedinačni donatori

Uloga

Uočavanje društvenih problema; Poticanje djelovanja drugih dionika Upravljanje resursima i organizacija aktivnosti socijalnih samoposluga

Podupiranje svakodnevnih aktivnosti socijalnih samoposluga Prikupljanje i distribucija namirnica korisnicima socijalnih samoposluga Pomoć u administrativnim i drugim poslovima socijalnih samoposluga

Koriste usluge socijalnih samoposluga odabirom namirnica koje im se nude Postojanju socijalnih samoposluga daju svrhu i smisao

Osiguravanje hrane i drugih potrepština za socijalne samoposluge (osobito u lokalnoj zajednici)

Motivi i način djelovanja

Volonterska osnova Filantropska osnova Pružaju vrijeme, rad, znanje i vještine za opće dobro (smanjenje siromaštva i borba protiv socijalne isključenosti)

Volonterska osnova Ustupaju vrijeme, rad, znanje i vještine za opće dobro (smanjenje siromaštva i borba protiv socijalne isključenosti)

Različiti društveni i egzistencijalni problemi zbog loše ekonomske situacije Socijalna ugroženost Nezaposlenost

Visoka osviještenost za društvene potrebe Filantropska osnova Relativno visok odaziv pozivima u medijima i drugim promotivnim aktivnostima poduzetim od strane socijalnih samoposluga

Interesi i očekivanja

Socijalna osviještenost, socijalna osjetljivost i društveni angažman Samoostvarenje Stvaranje društvenih promjena putem pravedne raspodjele dobara Pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja unutar društva

Bolji, pravedniji svijet Pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja unutar lokalne zajednice Osobni razvoj: učenje i usavršavanje (razvoj vlastitih znanja i vještina) Unaprjeđenje kontakata, osobnog društvenog kapitala i razvoj odnosa kroz suradnju s drugima

Zaštita života kroz suzbijanje gladi Očuvanje vlastitog dostojanstva putem samostalnog odabira namirnica unutar socijalnih samoposluga Zadovoljavanje osnovnih ekonomskih i materijalnih potreba (kratkoročno); bijeg od siromaštva i socijalne deprivacije (dugoročno)

Društvena osviještenost Potreba za društvenim promjenama Potreba za pravednom raspodjelom dobara Uveseljavanje osoba slabijeg imovinskog stanja pružanjem pomoći

bleme. U ovom slučaju, društveni problem je apsolutno siromaštvo i opasnost od gladi. Oni započinju akcije i potiču druge dionike da se organiziraju. Njihova osnovna uloga je potaknuti, organizirati i voditi djelovanje drugih dionika. U slučaju socijalnih samoposluga, njihovi motivi su filantropske naravi, ali kroz svoje djelovanje oni dobivaju priliku kroz služenje zajednici postići određenu razinu samoaktualizacije i samopromocije. Njihovi interesi uključuju društveni angažman u rješavanju problema gladi i socijalne isključenosti kroz pravednu raspodjelu hrane i ostalih namirnica, (vidjeti Tablicu 1). Druga skupina dionika su volonteri. To su osobe koje na dobrovoljnoj bazi ustupaju svoje vrijeme, znanje i vještine u svrhu besplatnog služenja lokalnoj zajednici. Različiti su motivi njihovog djelovanja: doprinos ideji boljeg i poštenijeg svijeta, razvoj vlastitog znanja i vještina te razvoj veza i kontakata s drugima unutar lokalne zajednice. Uloga volontera od iznimnog je značaja za rad socijalnih samoposluga, osobito za odvijanje operativnih aktivnosti, od prikupljanja donaci-

36

Suvremena trgovina 5(41)

ja do distribucije prikupljenih proizvoda. Na primjer, Marić i dr., (2015) opisuju kako volonteri ustupaju svoje znanje, vještine i vrijeme za potrebe aktivnosti prikupljanja sredstava u socijalnoj samoposluzi Rijeka. U Tablici 1 sumirana su osnovna obilježja volontera uključenih u rad socijalnih samoposluga. Kao poduzetnička inicijativa, socijalne samoposluge su osnovane kako bi služile svojim korisnicima. Kako je prethodno spomenuto, korisnici socijalnih samoposluga su ljudi koji žive u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva. U cijeloj Europi, postoje različiti pristupi u definiranju korisnika socijalnih samoposluga. U nekim zemljama, korisnici su isključivo ljudi uključeni u programe socijalne skrbi koji proizvode dobivaju besplatno, ali postoje i primjeri gdje su socijalne samoposluge otvorene za širu javnost te nude proizvode po cijenama znatno nižim od prosječnih cijena u tradicionalnim maloprodajnim mrežama (npr. Austrija). U suštini, socijalne samoposluge su orijentirane prema socijalno ugroženim građanima i nezaposlenim osobama. U socijalnim samoposlugama hrana se distribuira

na mnogo humaniji način, nego u bankama hrane. Pokušavaju sačuvati ljudsko dostojanstvo pružajući mogućnost odabira potrebnih proizvoda (pretežito hrane i higijenskih potrepština). Korisnici imaju kratkoročna očekivanja usmjerena na zadovoljavanje najhitnijih fizioloških potreba, te dugoročne potrebe pa očekuju i one aktivnosti koje će im omogućiti izlaz iz siromaštva i socijalne deprivacije. Iz tog razloga, socijalne samoposluge bi, osim klasičnog prikupljanja i distribucije proizvoda, trebale organizirati i druge aktivnosti. Na primjer, te dodatne aktivnosti bi mogle biti uključivanje korisnika kao volontera i davanje prilike da na taj način društvu vrate dobiveno, a što dovodi do ponovnog uspostavljanja dostojanstva i samopoštovanja. Ostale dodatne aktivnosti bi mogle biti radionice o tome kako tražiti posao, obrazovne aktivnosti za poboljšanje vještina i kompetencija itd. U tom smislu, socijalne samoposluge imaju ogroman potencijal za unaprjeđenje svoje uloge i imidža u lokalnoj zajednici te mogućnost da se razvijaju implementacijom drugih socijalnih inovacija veće vrijednosti.


Također, prema slučaju Rijeka (2015a), postoji još jedna grupa pojedinaca koji su uključeni u rad socijalnih samoposluga, a to su donatori. Kako je opisano u slučaju socijalne samoposluge Rijeka (Rijeka 2015a i b), kada usporedimo doprinos donatora pojedinaca i organizacijskih donatora, u Hrvatskoj donatori pojedinci imaju veći značaj u darivanju hrane i drugih proizvoda potrebnih socijalnim samoposlugama. Aktivnost, tj. djelovanje ove grupe dionika je potaknuto i vođeno djelovanjem socijalnih poduzetnika i volontera. U navedenom slučaju može se vidjeti kako reakcije ove grupe usko ovise o pozitivnom imidžu stvorenom u medijima vezanom uz aktivnosti socijalne samoposluge. Tablica 1 prikazuje ulogu, motive, interese i očekivanja ove skupine dionika.

3.2. Organizacije kao pokretači i podupiratelji socijalnih samoposluga Temeljem analize u Hrvatskoj (provedeno od strane Marić, Knežević i dr., vidjeti publikacije od 2013. do danas) i Austriji (provedeno od strane Holweg, Lienbacher i dr., vidjeti publikacije od 2010. do danas), na organizacijskoj razini, možemo razlikovati tri glavne skupine pokretača i podupiratelja u području socijalnih samoposluga. Dvije od njih su nevladine organizacije: organizacije civilnog društva i vjerske institucije. Treća skupina obuhvaća članove tradicionalnog opskrbnog lanca hranom. U sljedećem poglavlju ukratko će se opisati njihov doprinos i uloga. Organizacije civilnog društva: •

Promiču društvene vrijednosti kao što su: pravednost, uključenost, društveni angažman, smanjenje siromaštva i sl. Organiziraju aktivnosti u cilju pružanja pomoći zajednici (u slučaju socijalnih samoposluga: pomoć siromašnima i pravedna raspodjela namirnica)

Sustavno upravljaju oskudnim resursima kako bi se postiglo opće dobro u segmentima koji nisu izravno obuhvaćeni vladinim programima socijalne skrbi

Sudjeluju u raznim programima potpore civilnom društvu kroz apliciranje projekata na fondove Europ-

ske unije, državne poticaje te razne zaklade i fondacije

se jedna trećina proizvedene hrane gubi prije nego što dođe do potrošača.

Imaju interes za javnu samopromociju unutar lokalne zajednice.

Takvi gubici nastaju zbog lošeg planiranja unutar različitih poduzeća u lancu opskrbe hranom, kao i zbog turbulencija potražnje hrane, neadekvatne transportne i skladišne tehnologije, nedostatka integracije i komunikacije unutar lanca, neodgovarajućeg pakiranja, operativnih problema, nerazvijene infrastrukture, nedostatka znanja o trendovima na tržištu i slično.

S druge strane, vjerske organizacije: •

Promiču vrijednosti kao što su dostojanstvo svakog ljudskog bića, zaštita života, zaštita obitelji

Imaju stav da siromašni obogaćuju društvo te stoga promiču ljubav prema siromašnima

Potiču svoje članove da osiguraju resurse (novac, rad i vrijeme) u svrhu smanjenja siromaštva i pomoći drugima

Ustupaju vlastite resurse (npr. prostor i novac) u svrhu rješavanja problema siromaštva

Njihove aktivnosti mogu biti usmjerene na pomaganje vlastitim članovima, ali često to nije slučaj.

Marić i Knežević (2014) ističu kako u slučaju Hrvatske vjerske institucije imaju veći značaj u području socijalnog poduzetništva od organizacija civilnog društva. Prema prikazanim rezultatima, u Hrvatskoj više od dvije trećine socijalnih samoposluga u određenoj mjeri posluje uz potporu vjerskih institucija. Neki od njih mogu biti ilustrativni primjer dobre suradnje između ove dvije skupine dionika (tj. između vjerskih institucija i organizacija civilnog društva), ali ova tema se mora pomnije ispitati budućim terenskim istraživanjima u ovom području. Posljednja skupina organizacija su članovi tradicionalnih opskrbnih lanaca hranom. To su profitne organizacije poput proizvođača, distributera i maloprodavača u sektoru robe široke potrošnje (engl. FMCG - Fast Moving Consumer Goods). Kako pokazuje analiza, bacanje i gubitak hrane javlja se na različitim mjestima unutar opskrbnog lanca hranom (tj. na putu od poljoprivrednog proizvođača do potrošača), ali najuočljivije je u fazama maloprodaje i potrošnje (na primjer, vidjeti: Parfitt i dr., 2010; Lundquist i sur., 2008; Kader, 2005). Procjene koje su dali Lundquist i dr. (2008) pokazuju da se više od polovice proizvedene hrane gubi u fazama nakon poljoprivredne proizvodnje i prerade. Parfitt i dr. (2010) proučavali su tipove gubitaka unutar generičkog opskrbnog lanca hranom i sistematizirali su procjene različitih autora za različite zemlje, na globalnoj razini oni citiraju Kaderovu procjenu (2005) kako

Zbog navedenih problema, članovi opskrbnog lanca hranom često se suočavaju s financijskim gubitcima koji rezultiraju iz sporog obrtaja i zastarjelih zaliha zbog kojih se povećavaju troškovi rukovanja zalihama roba, troškovi skladištenja, troškovi zbog isteka datuma valjanosti te troškovi gospodarenja otpadom. Zato su članovi tradicionalnih opskrbnih lanaca zainteresirani za rad socijalnih samoposluga kao potencijalnog rješenja za navedene probleme. Dakle, kroz donacije socijalnim samoposlugama, oni mogu poboljšati vlastitu učinkovitost uklanjanjem viškova iz opskrbnog lanca te reduciranjem troškova skladištenja. Osim toga, donacijama mogu poboljšati svoju poslovnu učinkovitost i dobivanjem poreznih olakšica za donacije. Nadalje, a što je još važnije, oni mogu izgraditi pozitivan imidž u području društvene odgovornosti, osiguravajući besplatan medijski prostor putem doniranja socijalnim samoposlugama koje lokalni mediji vrlo rado prate i podržavaju. Primjeri socijalnih samoposluga koje su analizirali Schneider (2012) te Holweg i Lienbacher (2011) pokazuju da su članovi opskrbnog lanca hranom bili glavni pokretači socijalnih samoposluga u Austriji. Nažalost, u Hrvatskoj to nije slučaj.

3.3. Oslonci socijalnih samoposluga u društvu Konačno, tu su i dionici koji su odgovorni za definiranje cjelokupnog operativnog okvira za djelovanje kao i za definiranje zajedničkih pravila za sve organizacije u određenoj zemlji ili na određenom geografskom području. Lokalna zajednica i vlada su dvije razine dionika uključene u taj proces. Ovaj rad neće detaljno objasniti kako se određuju pravila i neće raspravljati o konkretnim mjerama potpore, ali će ukratko objasniti ulogu lokalne samouprave i vlade u powww.suvremena.hr

37


solidarnost dručju socijalnih samoposluga. Međutim, buduća istraživanja trebala bi detaljnije ispitati i obrazložiti regulatorni okvir djelovanja socijalnih samoposluga. Lokalna samouprava ima dobro razvijenu svijest o socijalnim problemima na lokalnoj razini, a ima i interes za pronalaženje rješenja na lokalnoj razini. Oni podržavaju i promoviraju inicijative lokalnog civilnog društva osiguravanjem resursa i organizacijom pravednije raspodjele dobara članovima lokalne zajednice. Vlada je zainteresirana za rješavanje socijalnih problema na nacionalnoj razini, ali nije uvijek dovoljno učinkovita u tome. Stoga daje potporu inicijativama u području poboljšanja socijalne uključenosti (na primjer, osigurava prostor, financijsku podršku, obrazovanje, itd). Uvođenjem različitih mjera potiče suradnju između profitnog i neprofitnog sektora, ali očekuje i veću uključenost pojedinaca i organizacija civilnog društva. Također je odgovorna za uspostavu pravnog i fiskalnog okvira djelovanja socijalnih samoposluga. Kako su socijalne samoposluge noviji fenomen, možemo očekivati da će one pridonijeti pozitivnim promjenama u socio-ekonomskoj situaciji i na lokalnoj i na nacionalnoj razini.

4. Zaključak Socijalne samoposluge predstavljaju specifičan oblik društvenih poduzeća koja pomiruju društvenu i tržišnu komponentu poslovanja. One se definiraju i kao novi maloprodajni oblik, ali ističe se kako posjeduju elemente socijalnih inovacija s naglaskom na rad volontera i postizanje društvenog utjecaja smanjenjem siromaštva i poticanjem solidarnosti, druš-

38

Suvremena trgovina 5(41)

tvene odgovornosti i građanskih inicijativa. Postoje tri razine dionika uključenih u rad socijalnih samoposluga. To su: (1) pojedinci koji su uključeni u rad socijalnih samoposluga, (2) organizacije koje olakšavaju poslovanje pružajući različite resurse i (3) društvo u cjelini. Svaka razina dionika ima različitu ulogu, različite interese i načine ponašanja. U ovom radu su se analizirale i opisivale navedene razine dionika te uloga različitih vrsta dionika u radu socijalnih samoposluga. U ovom radu koristili su se različiti sekundarni izvori kako bi se sistematizirali podaci o dionicima socijalnih samoposluga. Temeljem rezultata prezentiranih u ovom konceptualnom radu, druga faza istraživanja planirana je kao terensko istraživanje socijalnih samoposluga u Hrvatskoj u kombinaciji s nizom intervjua, a s ciljem unapređenja dosadašnjih analiza i rezultata kako bi se razjasnila uloga svake skupine opisanih dionika.

Literatura 1.

2.

De Bussy, N., Kelly, L. (2010), Stakeholders, politics and power, Journal of Communication Management, 14(4): 289-305 Ditlev-Simonsen, C. D., Wenstøp, F. (2013), How stakeholders view stakeholders as CSR motivators, Social Responsibility Journal, 9(1): 137-147

3.

Džambo, D. (2015), Socijalne samoposluge kao primjer dobre prakse menadžmenta neprofitnih organizacija i socijalne trgovine u Hrvatskoj, Diplomski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

4.

Freeman, E. (1984), Strategic Management – A Stakeholder Approach, Cambridge, Cambridge University Press

5.

Holweg, C., Lienbacher, E., Schnedlitz, P. (2010), Social Supermarkets: Typology

within the the spectrum of social enterprises, Australian and New Zealend Marketing Academy, available at: http://www.anzmac. org/app/webroot/conference_archive/2010/pdf/ANZMAC10Final00244.pdf (pristupljeno: 11.10.2015.) 6.

Holweg, C., Lienbacher, E. (2011), Social Supermarkets – a New Challenge in Supply Chain Management and Sustainability, Supply Chain Forum, 23(4):307-326

7.

Katsoulakos, T., Katsoulacos, Y. (2007), Integrating corporate responsibility principles and stakeholder approaches into mainstream strategy: a stakeholder-oriented and integrative strategic management framework, Corporate Governance: The international journal of business in society, 7(4): 355- 369

8.

9.

Kader, A. A. (2005), Increasing food availability by reducing postharvest losses of fresh produce, Acta Horticulturae, 682: 1004-1008 Lundquist, J., De Fraiture, C., Molden, D. (2008), Saving water: from field to fork – curbing losses and wastage in the food chain, at SIWI Policy Brief, Stockholm International Water Institute (SIWI), avalilable at: http://www.unwater.org/ dow n lo a d s / P ap e r _ 1 3 _ Field_to_Fork.pdf (pristupljeno 22.11.2015.)

10. Marić, I. (2013), Socijalna trgovina kao drustvena inovacija, u Knego, N., Renko, S., Knežević, B. (ur.; 2013), Trade Perspectives 2013: Supply Chain Relationships, Faculty of Economics and Business Zagreb: 296-305 11. Marić, I., Knežević, B. (2014). Social Supermarkets as a new Retail Format Inspired by Social Needs and Philanthropy – The Case of Croatia, u Kantarelis, D. (ur., 2014), Global Business and Economics Anthology 2014, Business and Economics Society International, Danvers: 278-286 12. Marić, I., Knežević, B., Džambo, D. (2015), Social Supermarket Rijeka as a Social Innovation in Food

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

Distribution, u Knego, N., Renko, S., Knežević, B. (ur.; 2015), Trade Perspectives 2015: Innovations in Food Retailing, Faculty of Economics and Business Zagreb: 235-245 Marić, I., Knežević, B., Kovač, I. (2015), Attitudes of Young Population Towards Managing Social Supermarkets in Croatia, u Katalinic, B. (2014), DAAAM International Scientific Book, DAAAM International Vienna: 59-66 Parfitt, J., Barthel, M., Macnaughton, S. (2010), Food waste within food supply chains: quantification and potential for change to 2050, Philosophical Transactions of The Royal Society, 365: 3065-3081 Polonsky, M. J. (1995), A stakeholder theory approach to designing environmental marketing strategy, Journal of Business & Industrial Marketing, 10(3): 29-46 Rijeka (2015a), http://www. jatrgovac.com/tag/socijalnasamoposluga (pristupljeno: 15.10.2015.) Rijeka (2015b), http:// beskucnici-rijeka.org/socsamoposluga.html (pristupljeno 10.10.2015.) Schneider, F. (2012), The evolution of food donation with respect to waste prevention, Waste Management, 33: 755-763 Taghian, M., D’Souza, C., Polonsky, M. (2015), A stakeholder approach to corporate social responsibility, reputation and business performance, Social Responsibility Journal, 11(2): 340-363 Tipurić, D. (2007), Nadzorni odbor i korporativno upravljanje, Zagreb, Sinergija Wagner Mainardes, E., Alves, H., Raposo, M. (2012), A model for stakeholder classification and stakeholder relationships, Management Decision, 50(10): 1861-1879

Potpora istraživanju Ovaj rad je poduprla Hrvatska zaklada za znanost pod projektom HRZZ UIP-2014-9-4057 Potencijali i prepreke razvoja socijalnih supermarketa u SredST njoj i Istočnoj Europi.


www.suvremena.hr

39


eu fondovi

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (Dio IV: Izrada projektnog prijedloga) piše|Mario Šimunković, mag. oec.

U

prošlom broju časopisa objašnjen je pristup logičke matrice kojim se služimo u izradi cjelokupnog projektnog prijedloga. Logička matrica je analitički alat koji omogućuje lakše snalaženje u procesu planiranja, provedbe, praćenja i evaluacije projekata, odnosno skup međunarodno prepoznatih metoda koje se koriste za većinu razvojnih projekata. Omogućuje provjeru izvedivosti i relevantnosti projektnog prijedloga. Izradu projektnog prijedlog započinjemo sažetkom projekta u kojem navodimo osnovne podatke o projektu: naziv

40

Suvremena trgovina 5(41)

projekta, sažetak projekta (30-100 riječi), detaljan opis projekta (najviše dvije stranice teksta), predviđeno trajanje provedbe projekta u mjesecima i područje provedbe projekta. Sažetak izrađujemo na kraju, ali ga logički smještamo na početku projektnog prijedloga.

vedbene kapacitete te horizontalne politike i dodanu vrijednost koju projektni prijedlog može postići. Na kraju važna je održivost koju svaki projekt mora imati.

U procesu izrade projektnog prijedloga radimo analizu problema, opis dionika, opisujemo relevantnost projektnog prijedloga s obzirom na Poziv i ključne strateške dokumente, objašnjavamo relevantnost uloga ostalih definiranih dionika, opisujemo prijavitelja, upravljačke i pro-

Analiza problema treba odgovoriti na pitanja na koji način projektni prijedlog pridonosi rješavanju prepoznatih problema i potreba područja na kojem se projektni prijedlog provodi te kako se projektni prijedlog uklapa u ciljeve i prioritete relevantnih strateških dokumenata.

Analiza problema


Potrebno je definirati i opisati: •

temu, odnosno okvir i predmet analize,

problematiku koju predloženim projektnim prijedlogom želite riješiti,

širi okvir analiziranog problema i uključujući potrebne statističke i druge dostupne podatke vezane uz određenu vrstu ciljne skupine,

geografsko područje na kojem će se projekt provoditi,

poveznicu između predloženog projekta i problematike utvrđene analizom, odnosno, ukazati na postojeće negativno stanje te na koji način se ono želi riješiti predloženim projektnim prijedlogom, odnosno kako će projektne aktivnosti pozitivno utjecati na ciljnu skupinu.

Opis dionika Kod opisa dionika potrebno je definirati i opisati ciljnu skupinu, postupak njenog odabira, način uključivanja u projektne aktivnosti i moguće mjere motivacije ciljne skupine za zadržavanje i ostanak u projektu. Predviđeni broj pripadnika ciljnih skupina potrebno je jasno kvantificirati. Ukoliko opis projekta uključuje više vrsta ciljnih skupina, odnosno ciljnu skupinu i krajnjeg korisnika, poput obitelji nezaposlenih osoba s invaliditetom, poslodavce ili društvo u cjelini potrebno ih je logički poredati po važnosti odnosno navesti tko će imati kakvu korist od projektnih aktivnosti.

čin osigurano izbjegavanje dupliciranja određenih aktivnosti. Uklapanje projektnog prijedloga na regionalnoj razini odnosi se na uklapanje u županijske razvojne strategije onih županija u kojima bi se projektni prijedlog provodio ili na koje bi imao utjecaja. Uklapanje projektnog prijedloga na lokalnoj razini odnosi se na uklapanje projektnog prijedloga u lokalne planove i/ili strategije.

Relevantnost i uloga ostalih definiranih dionika Potrebno je definirati i opisati na koji način smo prepoznali pojedine interese i probleme pojedinih drugih dionika, kao i na koji se način problemi i potrebe identificiranih drugih dionika planiraju rješavati (ili sudjelovati u rješavanju) projektnim prijedlogom. Drugi dionici projekta mogu biti različite skupine, organizacije, trgovačka društva ili pojedinci u lokalnoj zajednici koji imaju ili mogu imati značajan interes u projektu. Potrebno je imati na umu da različiti dionici imaju i različite interese, kapacitete i probleme koje je potrebno analizirati. Potrebno je jasno obrazložiti uključenost svih drugih dionika u projektu, njihov oblik sudjelovanja (npr. prijavitelj, partner, odnosno dionik na operativnoj razini, ostali na koje projekt utječe itd.) kao i pojasniti točnu ulogu u provedbi projektnih aktivnosti te stav dio-

nika prema projektu (pozitivan stav, neutralan stav, negativan stav). Potrebno je imati na umu kako i identificirani dionici u projektu mogu imati značajnu ulogu u ostvarenju održivosti projekta, kao i široj primjeni rezultata projekta.

Opis prijavitelja Vrlo važan dio aplikacije u kojem dokazujemo operativnu i financijsku sposobnost (kapacitet) prijavitelja. Važno je iskustvo u prijašnjim projektima – ako ih je bilo više, važno je naglasiti one koji su tematski povezani s predloženim projektom te one koji potvrđuju da prijavitelj ima iskustva u projektima slične financijske „težine“ i iskustva u vođenju projekata. Prijavitelj može biti javni ili privatni subjekt. Kod upravljačkih i provedbenih kapaciteta obraćamo pozornost na svrhu i strateške ciljeve prijavitelja, a definiramo glavne aktivnosti, vlastite operativne, tehničke i stručne kapacitete, broj plaćenih i neplaćenih djelatnika te volontera, materijalne resurse kojima raspolažemo (uključujući ured(e), opremu, namještaj, logistiku itd.). Važno je odrediti i nematerijalne resurse (uključujući stručna znanja (know-how), intelektualno vlasništvo, pristup bazama podataka i ostalim izvorima informacije, koalicije, mreže, platforme). U ovom koraku definiramo organizacijsku strukturu i tim, pri čemu je potrebno

Relevantnost projektnog prijedloga s obzirom na Poziv i ključne strateške dokumente Potrebno je definirati i opisati važnost i relevantnost predložene teme u odnosu na Poziv, objasniti na koji način će projektni prijedlog doprinijeti ostvarivanju njegovih ciljeva kao i ciljeva prioriteta. Važno je uklapanje projektnog prijedloga u strateške dokumente na EU, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (navedite točan prioritet i mjeru uključujući i numeričku oznaku ukoliko postoji) i razmotriti potencijalne sinergije s drugim EU inicijativama, kao i na koji je nawww.suvremena.hr

41


eu fondovi

navesti i predviđene članove projektnog tima prema funkcijama koje će obavljati tijekom provedbe projekta, bez potrebe uključivanja imena pojedinaca. Ukoliko je prijavitelj bio uključen u upravljanje i provedbu projektima ukratko treba opisati provedene projekte (maksimalno 3), ulogu u provedbi, ukupni iznos te rezultate. Pitanja koja se postavljaju u vezi s operativnim kapacitetima su sljedeća: Imaju li prijavitelji i partneri dovoljno iskustva u upravljanju projektnim ciklusom; Posjeduju li zadovoljavajuću razinu tehničke stručnosti (poznavanje tema kojima će se projekt baviti); Imaju li dovoljno upravljačkih (menadžerskih) kapaciteta itd. Važno je detaljno navesti podatke o zaposlenicima, ostalim resursima, iskustvu (nadopunjuju predlagatelja) te opisati i nematerijalne resurse (uključujući stručna znanja (know-how), intelektualno vlasništvo, pristup bazama podataka.

Financijski kapaciteti prijavitelja obuhvaćaju prihode prijavitelja u odnosu na ukupnu vrijednost projekta (prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi), neto profitnu maržu, koeficijent zaduženosti te ocjenu financijskog rejtinga mjerit će se prema podacima iz Prijavnog obrasca i ostale prateće dokumentacije: podaci o solventnosti i poslovanju poduzetnika (BON PLUS), Financijska izvješća gospodarskih subjekata (bilanca stanja i račun dobiti i gubitka te za obrtnike prijavu poreza na dohodak).

Održivost U kontekstu projekata koji se financiraju bespovratnim sredstvima EU, održivost projekta (eng. sustainability) označava nastavak djelovanja rezultata i ciljeva projekta nakon formalnog završetka, od-

Financijska održivost odgovara na pitanje hoće li prijavitelj osigurati sredstva za replikaciju projektnih rezultata, a katkad i aktivnosti nakon završetka projekta. Vidjeli smo na što sve treba obratiti pozornost kod izrade projektnog prijedloga, a u idućem broju prikazati ćemo kako izgleda evaluacija projektnih prijedloga i na što posebno treba obratiti pozornost ST kod prijave projekata.

4. KRUG

Horizontalne politike i dodana vrijednost koju projektni prijedlog može postići Potrebno je definirati i opisati elemente horizontalne politike (jednakost, antidiskriminacija, pristupačnost za osobe s invaliditetom, održivi razvoj i zaštita okoliša i slično) te specifične elemente dodane vrijednosti koje bi se provedbom projektnog prijedloga mogle osigurati, poput promocije ili jačanja partnerstva i uključenosti dionika, inovacija, komplementarnosti, sinergije i integracija s drugim aktivnostima financiranim iz Operativnog programa kao i primjena odnosno širenje primjera najbolje prakse, ako postoje.

nosno nakon završetka financiranja ugovornog tijela. Donatoru, odnosno ugovornom tijelu, daje se do znanja da financira projekt čiji će rezultati utjecati na zajednicu u kojoj je projekt proveden i nakon njegova završetka. Tako će se ujedno osigurati trajnost i dugovječnost pozitivnih promjena koje nastaju provedbom projekta, ali i osigurati da projekt bude smješten u kontekst i problematiku zajednice u kojoj se provodi.

Osvojite

Mercedes A klase

i još 84 vrijedne nagrade.

3. KRUG 3. KRUG

3. KRUG:

Od 1.11. do 30.11.2016. kupite jedan od odabranih proizvodai sudjelujte u 2. krugu nagradne igre KTC trgovina.

odaberite i sudjelujte

U završnom izvlačenju sudjeluju računi sva 4 kruga!

Financijski kapacitet Za financijske kapacitete prikazujemo financijske podatke i izvore financiranja na temelju podataka iz financijskih izvještaja.

42

Suvremena trgovina 5(41)

Dorina čokolade

220g do 300g bilo koja vrsta

Toaletni papir Perfex

8+2, troslojni, kamilica ili breskva


Amber je pivo posebnog karaktera, specifične jantarne boje, punog okusa i fine arome. Trosladno pivo s visokim udjelom neprevrelog ekstrakta začinili smo gorkim hmeljem za profinjenu gorčinu i aromatičnim hmeljem za primamljivu aromu. Neodoljiva pjena savršeno zaokružuje ovo pivsko iskustvo, čineći Amber idealnim izborom za istinske pivske sladokusce. ŽIVJELI!


potrošači

Uz MultiPlusCard cijenu kupci Konzuma uštedili više od 5 milijuna kuna Jedinstvena pogodnost korisnicima MultiPlusCard kartica − više od 1.000 proizvoda po nižim cijenama u Konzumu!

K

onzum je u svim svojim trgovinama od početka listopada za korisnike MultiPlusCard kartica snizio cijene na čak 1.000 premium domaćih i stranih proizvoda. Ova kontinuirana inicijativa pod nazivom MultiPlusCard cijena predstavlja

najnoviji iskorak Konzuma i MultiPlusCarda u nagrađivanju vjernosti kupaca. Na takav način, svakodnevna kupovina u Konzumu postaje uz sve redovne promotivne ponude, još povoljnija za korisnike MultiPlusCard kartice koji su u prvih 20 dana ove inicijative uštedjeli više od 5.000.000 kuna. Od početka listopada na policama Konzuma, pored redovne cijene, kupci mogu vidjeti i sniženu MultiPlusCard cijenu, a svi koji nisu korisnici kartice na licu mjesta mogu zatražiti pristupnicu i iskoristiti pogodnost. Uz veliku raznolikost i dostupnost pro-

44

Suvremena trgovina 5(41)

izvoda važno je napomenuti kako je trenutno aktualan novi val MultiPlusCard cijena za mjesec studeni. Na taj način Konzum osigurava svojim kupcima raznolikost ponude, kombiniranje različitih proizvoda od kojih su neki na popustu do čak 70%.

„Inovativnost i razumijevanje potreba kupaca vrijednosti su na kojima gradimo svoj uspjeh. Kao lider na tržištu predvodimo trendove i u segmentu na-

građivanja vjernosti kupaca te kontinuirano za njih uvodimo nove pogodnosti. To je svakako jedan od razloga zašto je Konzum prvi izbor pri kupnji za više od 650 tisuća kupaca svakoga dana. Uvođenje posebnih, nižih cijena za naše kupce, korisnike MultiPlusCard kartice u Konzumu, predstavlja novi iskorak u nagrađivanju vjernosti naših potrošača i stvaranju dodatnih razloga za kupnju u Konzumu.“ - izjavio je Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma. „MultiPlusCard program prvi je koalicijski program nagrađivanja vjernosti u Hrvatskoj i apsolutni je broj jedan po ocjeni korisnika programa nagrađivanja vjernosti kupaca. Danas ima više od 1,3 milijuna korisnika, a

broj korisnika kontinuirano raste kao i mreža naših partnera. MultiPlusCard program omogućuje korisnicima sakupljanje bodova kupnjom u prodavaonicama partnera čime ostvaruju uštede i popuste na računu nakon kupnje i u knjižicama s popustima. Nova pogodnost kojom vjerni kupci Konzuma uz MultiPlusCard karticu ostvaruju popust odmah pri kupnji, zasigurno je jedinstvena pogodnost kojom se MultiPlusCard program dodatno izdvaja u odnosu na sve ostale programe nagrađivanja vjernosti.“ – izjavio je Dražen Jurković, predsjednik Uprave MultiPlusCarda. Klasična knjižica s popustima vrijedit će i dalje, no sa MultiPlusCard cijenama kao novim popustima na licu mjesta cilj je povećati zadovoljstvo najvjernijih kupaca u svim Konzum trgovinama. Kupci koji nisu članovi MPC programa to mogu postati tako da ispune pristupnicu koja se nalazi na prodajnim mjestima partnera ili ispune prijavu online. MultiPlusCard cijena predstavlja novi standard u poslovanju i promocijskoj strategiji Konzuma i MultiPlusCard kartice koja za cilj ima stvaranje dodatnih vrijednosti za ST sve korisnike i kupce.


Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija

www.zv.hr

22. - 26. 2. 2017. Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

DODATNE INFORMACIJE:

PONUDITE

ISTRAŽITE

SUDJELUJTE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

u bogatom stručno-pratećem programom

e Prijavite s

U istom terminu održava se sajam:

!

Zagrebački velesajam Avenija Dubrovnik 15 HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, 6503-429 E-mail: bojan.markov@zgh.hr slavica.lakic@zgh.hr

www.suvremena.hr

45

26. međunarodni sajam nautike


obrazovanje

Dualni sustav obrazovanja za prodavače piše|Stjepan Brzak, prof.

Uvod Dualni sustav obrazovanja ima svoju povijest u Hrvatskoj. Postojale su strukovne škole s uskom povezanošću obrazovanja i gospodarstva, a ima i danas dobrih primjera. Učenici su dobar dio svog školovanja provodili u stvarnom radnom okruženju, gdje su za svoj rad bili adekvatno plaćeni i ostvarivali svoja socijalna prava. Kroz cijeli proces naukovanja postojala je suradnja između nastavnika struke i stručnih osoba (mentora) na radnom mjestu. U toj interakciji mijenjali su se ažurno i programski sadržaji sukladno zahtjevima struke. To je doprinosilo relativno brzom zapošljavanju učenika nakon stjecanja svog zanimanja i regulaciji tržišta rada i znanja.

Stanje i perspektive obrazovanja prodavača U trgovačkim školama izvode se programi u trogodišnjem trajanju za zanimanje prodavač i četverogodišnjem trajanju za zanimanje komercijalist, shodno Standardu kvalifikacija, odnosno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Programi se mijenjaju i dopunjuju u suradnji s realnim sektorom. Međutim, još uvijek postoje primjedbe i nezadovoljstvo trgovačkih kuća koje onda osnivaju i svoje institucije za edukaciju zaposlenika. Problemi imaju svoju genezu, a nastali su onda kad su nestale trgovačke struke i počeo se školovati tzv. univerzalni prodavač s neadekvatnom praktičnom nastavom (stručnom praksom). Dakle, bilo bi potrebno uvesti dva stručna profila, i to:

46

Suvremena trgovina 5(41)

➣ Prodavač robe svakodnevne potrošnje ➣ Prodavač određene struke – prehrambena i neprehrambena roba (prema zahtjevu tržišta rada). Razlike u programima bile bi u drugoj i trećoj godini učenja, uz odgovarajuću praktičnu nastavu. Što se tiče zanimanja komercijalist, mišljenja sam da treba uvesti bodovni prag kod upisa učenika, slično upisima u gimnazije. Stručna praksa komercijalista treba biti zaista u funkciji stjecanja njihovih kompetencija. Isto tako, bilo bi nužno poštivati navedene medicinske kontraindikacije za upis učenika u oba zanimanja te Zakonom o trgovini precizno definirati tko može raditi posao prodavača (komercijalista). Općenito, za oba programa nužno je naglasiti da je to školovanje za prvo zanimanje, usmjereno prvenstveno svijetu rada. Što se tiče nastavka obrazova-

nja, kvalifikacija treba omogućiti horizontalnu i vertikalnu prohodnost. U tu svrhu, bilo bi poželjno uvesti i Državnu maturu za strukovne škole. Učenici bi mogli birati vrstu mature, a samim time i mogućnost višeg stupnja obrazovanja.

Umjesto zaključka Cjelovita kurikularna reforma kroz Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, dobro određuje opći odnos između općeobrazovnog i strukovnog dijela programa koji čine kvalifikacije određene razine. Da bi se sve to ostvarilo, nužne su određene pretpostavke. Prvo, veća budžetska izdvajanja za obrazovanje. Drugo, provedba strukturnih reformi u cjelini. Treće, realno vrednovati rad i kompetencije zaposlenika u trgovini. Četvrto, uključivanje svih zainteresiranih subjekata u provedbu promjena u strukovnom obrazovanju. Peto, primjerena uloga poslodavaca u procesu ST strukovnog obrazovanja.


kent-corner

KentBank svečano otvorila dvije nove poslovnice – u Zagrebu i Šibeniku

N

akon objave odličnih poslovnih rezultata za prvu polovinu 2016. godine, KentBank nastavlja s dobrim vijestima: u zadnjem tjednu listopada, Banka je obilježila otvorenje dvije poslovnice: u Horvaćanskoj ulici u Zagrebu te u Šibeniku. Društvena odgovornost jedan je od visoko postavljenih kriterija poslovanja KentBank. Donacije i humanitarne akcije su dio dobre prakse KentBank, s time da prednost imaju pojedinci ili ustanove koje teže dolaze do pomoći jer su manje eksponirani. Pri tome važnu ulogu igra regionalna zastupljenost Banke, odnosno Banka nastoji pomoć raspodijeliti diljem Hrvatske. Sponzorska politika KentBank je transparentna, ona se planira unaprijed, uključuje prijedloge voditelja poslovnica i regija koji su direktno na terenu i poznaju potrebe područja na kojem žive i rade. Strategija sponzorstava i donacija KentBank fokusirana je na pomoć djeci i mladima kojima je pomoć potrebna, a koji teško do nje dolaze ili koji su se iznenada, igrom sudbine, našli u teškoj situaciji. Tako je prilikom otvorenja poslovnice u Zagrebu uručen ček na iznos od 10.000 kuna Marini Marjanović, studentici i mladoj majci dvoje djece koja je prije nekoliko mjese-

Banka je orijentirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetništvom gdje je najveća prednost i fokus Banke na brzini i fleksibilnosti te potpunoj orijentiranosti na klijente. Banka nudi proizvode i usluge „po mjeri klijenta“, u najvećoj mogućoj mjeri prilagođene potrebama i željama svakog pojedinog klijenta, kako u segmentu poslovanja s građanstvom, tako i u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzetništvom.

ci u požaru ostala bez krova nad glavom. U Šibeniku Banka je istim iznosom potpomogla rad i djelovanje Centra za inkluziju Šibenik čija je glavna misija uključivanje osoba s posebnim potrebama u svakodnevan život. KentBank je moderna, univerzalna banka fokusirana na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima kojima na raspolaganju stoji 14 poslovnica diljem Hrvatske. Banka raspolaže aktivom od 2 milijarde kuna uz visoku stopu adekvatnosti kapitala i oko 20.000 klijenata. Prema poslovnim rezultatima za prvih šest mjeseci 2016. godine, KentBank je najbrže rastuća banka u Hrvatskoj.

V

U dobrim ste rukama.

Kao jedna od malobrojnih banaka u Hrvatskoj, KentBank svojim klijentima, korisnicima Internet bankarstva, nudi jednostavnu i sigurnu prijavu na uslugu e-Građani koja građanima omogućava modernu, brzu i jednostavnu komunikaciju s javnom upravom. Putem sustava e-Građani, u svakom trenutku i bez čekanja u redovima, dostupne su brojne elektroničke usluge različitih tijela javne uprave, poput izvoda iz matičnih knjiga (domovnica, rodni ili vjenčani list), usluga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dobivanja raznih potvrda, pregled osobnih e-poruka, informacija i obavijesti od strane javne uprave putem Osobnog korisničkog pretinca te preko 30 ST drugih on-line usluga.


pr

Kuharica za

Odnose s javnošću u trgovini (4) Nastavimo stvarati komunikacijski program – STRATEGIJU (Drugi dio – komunikacijski kanali, provedbeni plan, provedba) piše|Željko Jelić

O

dredili smo ciljeve (gdje želimo stići), javnosti (s kime ćemo razgovarati) i poruke (što im želimo reći), ostaje nam da definiramo komunikacijske kanale (kojim putevima ćemo poslati poruku) i provedbeni plan (kada, što iza čega, točni i precizni rokovi implementacije pojedinih faza strategije).

3. Komunikacijski kanali Strategija kaže kako doći do ciljeva, a taktike što treba napraviti. Normalno, taktike su povezane sa strategijom. Taktike je potrebno razvijati – kreativno. Učiniti nemoguće – mogućim! Pri tome ne treba zaboraviti niz: povezati taktike sa strategijom, a strategiju sa ciljevima. Pažljivim odabirom tehnika odabire se ravnoteža između različitih aktivnosti. Programi s različitim javnostima i ciljevima zahtijevaju i različite tehnike. Postoji čitav set tehnika kojim možemo doseći zadovoljavajući dio ciljane javnosti i prenijeti joj poruku koja će utjecati na tu javnost, a sve to po razumnoj cijeni! Imajući sve to na umu, moramo odrediti koji su to kanali komuniciranja koji su nama

48

Suvremena trgovina 5(41)

potrebni (i dostupni – cjenovno; imamo li odgovarajuće stručni timove za takve tehnike i kanale…). Odabrat ćemo upravo one kanale komuniciranja koji će doći do ciljane javnosti, prenijeti im poruku i potaknuti ih na akciju. Najčešća greška kod odabira kanala komuniciranja je odabir jednog jedinog kanala, dok se zanemaruju svi drugi kanali. Najčešće je to primjer kad se svi aduti bacaju na medije. Ponekad i bez medija, pametnim odabirom ostalih komunikacijskih kanala, mogu postići odlični rezultati. Zašto ne krenuti s društvenim mrežama u kombinaciji s internetom, aktivnim sponzorskim sudjelovanjem u lokalnoj akciji, nagradnoj igri (koja će ujedno biti i izvor adresa za direktno komuniciranje), humanitarnim prilogom… Zapravo se najbolji rezultati postižu miksom za koji posežemo iz raznih dijelova kanala koji nam stoje na raspolaganju.

4. Provedbeni plan U provedbenom planu definiramo tko, što i kada radi, koji su prioriteti pojedinih dijelova. U ovom dijelu planiranja moramo točno odrediti planirane rokove implementa-

cije pojedinih dijelova koje izvodimo (točan plan medijske komunikacije, plan evenata, plan nagradnih igri, plan komuniciranja društvenim mrežama…) i sve to stavimo na vremensku liniju (na kojoj je vidljiv početak i do kada traje cijela komunikacija i počeci i završeci pojedinih dijelova komuniciranja).

5. Provedba (To je onaj dio u kojem nam uvijek nedostaje vremena, ma koliko dobro planirali). Provedba je onaj dio kad prelazimo u operativnu fazu. Izvodimo sve što je planira-

no različitim alatima i tehnikama u zadanim vremenskim okvirima. Krećemo se od „što treba reći“prema NAPRAVIMO TO! Ma koliko kvalitetno planirali, u fazi izvođenja plana moramo posvetiti punu pažnju samom izvođenju. Kod izvođenja moramo paziti na: 1. Akcijske komponente strategije (Djela govore glasnije od riječi!). 2. Komunikacijske komponente strategije (To što započnemo, moramo znati i komunicirati!).


KUHARICA

KUHARICA

Prilog glavnom jelu komunikacijski kanali Da bi se lakše snašli u mreži kanala kojima možemo komunicirati, podsjetimo na neke:

Začini koje upotrebljavamo pri izradi provedbenog plana Da bi svi dijelovi obroka bili odlični, obratimo pažnju na sve začine pri izradi plana:

ODNOSI S MEDIJIMA

• Izraditi detaljni timeline (vremensku traku) na kojoj obilježavamo početak i kraj cijele akcije (mora se odmah vidjeti i tko je nosilac odgovornosti cijelog plana i tko koordinira provedbu pojedinih (pod)projekata. Za izradu terminskog plana potrebno je atomizirati (usitniti/razbiti) zadatke koje treba vremenski planirati, da bi se mogli vremenski složiti.

Konferencija za novinare Medijska objava Članci i predstavljanja Brifinzi Intervjui Fotografije Video zapisi – vijesti WEB stranice E-mail Društvene mreže

ODNOSI S KUPCIMA, POTROŠAČIMA Društvene mreže Odnosi s medijima Direktna pošta Oglašavanje Internet Sajmovi Maloprodaja Sponzorstva

SPONZORSTVO

Sport Kultura U dobrotvorne svrhe

ODNOSI U ZAJEDNICI Direktno uključivanje Darovi Sponzorstva Donacije

Ovaj prilog treba snažno promiješati da bi dobili idealnu gustoću i količinu!

• Uskladite plan OSJ s ostalim planovima u organizaciji (marketinški plan). • Mjesta uključenja (i završetka) svake pojedine aktivnosti (vidljivo na samoj vremenskoj traci). • Vrijeme priprema za svaku od aktivnosti. • Nosioci odgovornosti za svaku aktivnost pojedinih (pod)projekata. • Mjerenje rezultata svakog pojedinog dijela plana. • Vrijeme i način podnošenja (među)izvješća nakon završetka pojedinog dijela plana. • Troškovi se moraju pratiti svaki dan, mora se znati što se s njima događa – financijsko praćenje projekta. • Vrijeme i način podnošenja financijskog (među)izvješća nakon završetka pojedinog dijela plana. • Predvidjeti eventualnu reviziju komunikacije koja podrazumijeva sintezu zaključaka dobivenih temeljem provedene analize pojedinih dijelova plana. • Evaluacija provedenog plana. Ne zaboravite da izostanak pojedinog začina može promijeniti okus cijelom jelu. Vrag je u detalju!

KUHARICA Kod kuhanja provedbenog plana moramo paziti na: • • • • •

Ništa ne prepuštajte slučaju! Razmišljajte kao korisnik (kupac, potrošač). Nastojte sve što je planirano i provesti! Pridržavajte se planiranih rokova! Slijed događanja i aktivnosti nije postavljen bez razloga, pridržavajte ga se! • Budite redovno informirani o provođenju dijelova plana!

• Redovito organizirajte sastanke i radne evaluacije! • Napraviti listu opcija (zlu ne trebalo – vidi dolje: konkurencija) • Analizirajte opcije i rangirajte ih. • Odmah rješavajte probleme i pitanja! • Pratite cijelo vrijeme konkurenciju, ako se uključuje kao odgovor na vašu kampanju, upotrijebite planirane opcije! • Ako je plan izveden kako treba, pohvalite suradnike!!! Kuhar mora cijelo vrijeme bdjeti nad loncem. Dovoljan je trenutak nepažnje da jelo zagori.

www.suvremena.hr

49


Održana 6. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo – ICEL

U

četvrtak, 27. 10. 2016. godine u organizaciji Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, u Hotelu Antunović održana je 6. ICEL Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo. Tema je ICEL6 konferencije bila: „Izazovi i perspektive u obrazovanju za poduzetništvo“. Na šestoj ICEL konferenciji, koju je visokim pokroviteljstvom podržala i sama predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, a pokroviteljstvom podržala većina ministarstva i mnoga druga javna tijela, sudionike i autore pozdravili su zamjenik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ante Babić, predstavnik veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, ovogodišnje zemlje partnera Marc van der Linden, dekanica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, suorganizatora ICEL6 konferencije, dr. sc. Nevenka Breslauer te glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore Violeta Jelić. Šesti je ICEL svečano otvorio Dekan Visoke škole Nikola Šubić Zrinski, dr. sc. Ivica Katavić, prof. v. š. i u svom govoru zaključio: «... kao što je John Maynard Keynes jednom rekao: „Najveći izazov u svijetu nije da

50

Suvremena trgovina 5(41)

ljudi prihvate nove ideje, nego pomoći im da zaborave stare.“ Stoga vas pozivam na akciju da nastavimo graditi poduzetničku kulturu koja će omogućiti razvoj sustava za učenje koji nadopunjuje tradicionalni pristup i razvija studentski poduzetnički stav, vještine i kompetencije koje su karakteristične za poduzetnike.» U svom je govoru dekanica Međimurskog veleučilišta, dr. sc. Bresaluer istaknula kako ICEL konferencija čini pomak jer: „…daje pregled stanja u gospodarstvu, razmatra inovacije i analizira na koji način potaknuti mlade da se uključe u poduzetništvo.“ Zamjenik ministrice, gospodin Ante Babić, inspiriran govorom dekana Visoke škole N. Š. Zrinski, naglasio je kako je Ministarstvo kojeg predstavlja pokrovitelj upravo zato jer cijeni napravljene iskorake u poduzetništvu, pogotovo među mladima u Hrvatskoj, kao zemlji koja je po nezaposlenosti mladih u Europi u samome vrhu. Iznio je uspješno iskustvo Njemačke pokrajine Baden-Württemberg kao primjer dobre prakse dualnog obrazovanja, što je i jedan od ciljeva ICEL-a, spajanjem teorije i prakse pronaći rješenja koja podržavaju održivo poduzetništvo. Pozvao je i iskazao volju i za budućom suradnjom na razvitku društvenog poduzetništva.

Ključni govornici Konferencije bili su cijenjeni prof. dr. Velimir Srića i Vladimir Grebenar, univ. spec. oec., izvršni direktor Vinkoproma, koji su preko teme poticanja inovativnosti i organizacijskog učenja na najbolji način usmjerili rasprave kroz tri održana panela. Teme panela, u kojima su sudjelovali znanstvenici, profesori različitih visokih škola, fakulteta, stručnjaci, praktičari poduzetnici i studenti iz Hrvatske i Europe, bile su: „Inovacije i poduzetništvo“, „Poduzetničko cjeloživotno obrazovanje“ i „Razvoj poduzetništva od malih nogu“. Po završetku trećeg panela jedan od sudionika konferencije, dr. sc. Davor Salamon, izjavio je: „Ne sjećam se kada sam toliko znanja akumulirao u tako kratkom vremenu.“ te na taj način u jednoj rečenici sažeo količinu tema koje su obradili i diskutirali sudionici konferencije kroz radove, poster sesije i panele. Glavni je cilj ICEL6 konferencije bio pružiti priliku studentima, znanstvenicima i praktičarima da međusobnom interakcijom i umrežavanjem identificiraju i razmjene praktična i znanstveno dokazana rješenja koja podržavaju održivo poduzetništvo. Zaključci konferencije biti će objavljeni ST na stranici http://icelconf.eu.


Sajamska suradnja

Most povezivanja prema tržištima u rastu Govori Janos Barabas, generalni sekretar CEFA, Udruge sajmova srednje Europe (Central European Fair Alliance)

ST: Početkom siječnja 2015. deset sajamskih kompanija srednje i jugoistočne Europe potpisalo je sporazum o međusobnoj suradnji u regiji koja obuhvaća Podunavlje, Alpe i Jadran. Cilj je postavljen jasno: potražiti zajednički putove balansirane regionalne kooperacije i podrške sajmovanju. Možete li reći kako teče ta suradnja i koji su njeni prioriteti? Prioriteti su bili jasni: povećati profil sajamske industrije, otvoriti nove mogućnosti u skladu s projektima EU, podržati razvoj Podunavlja, te Alpske i Jadranske regije. Moje osobno mišljenje je brutalno: bez organizatora koji nije dio potencijalnih sajamskih/izlagačkih organizacija, ne očekujem značajnije rezultate. CEFA, sama po sebi, nema potrebnu službu (osoblje), a nema ni potreban budžet koji bi to omogućio. CEFA je samostalna međunarodna mreža u lean strukturi. Dakle, nastojimo našim članovima osiguravati bolji način organizacije, rada i upravljanja. ST: Zašto je udruga CEFA važna? U kojoj mjeri ona zastupa interese sajamskih organizacija s ovih područja? Kakav je odnos Bruxellesa prema CEFA-i? Kakav je odnos prema UFI-ju? Ima li suradnje? Zadaća je CEFA-e da izgradi centre znanja, kreira think tank za kombiniranje marketinga, prodaje, brandinga i razmjenu iskustava, zasnovano na više od 80 godina prakse sajmovanja na ovim prostorima. Naša je misija ponuditi visoko kvalitetne modele poslovanja na rastućim tržištima ovih područja, kroz osigu-

ravanje kontakata i poslova unutar regije kako bi zajednički profitirali od europske integracije. Članovi CEFA-e ujedno su i članovi Međunarodne unije sajmova – UFI, ali većina manjih članova CEFA-e treba most povezivanja, stalan kanal informacija i transformacije u skladu sa centrima znanja u okviru UFI. ST: Koliko sajamskih organizacija danas obuhvaća CEFA? Koju snagu one imaju? Koliko sajamskih priredbi organiziraju na godinu? Broj posjetitelja? Raspoložive izložbene površine? CEFA ima 23 člana iz 17 zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe. Naši članovi organizirali su 2015. oko 400 sajmova i stručnih izložbi, a sudjelovali su u organizaciji više od 1400 raznih priredbi. Ti sajmovi su okupili 63.000 izlagača s ukupno više od šest milijuna posjetitelja. Članovi CEFA-e ukupno raspolažu sa 875.000 četvornih metara zatvorenog i 1,250.000 otvorenoga izložbenog prostora. ST: Posebno je zanimljiv projekt CEFA-e: „We grow Together – Together we grow“. Možete li nešto pobliže reći o značenju projekta i njegovim dometima? U ovom trenutku nema konkretnih informacija o provođenju toga projekta, koji je u povojima. ST: Kako se odražavaju procesi globalizacije na manje sajamska organizacije? Što u tom slučaju znači sinergija? Po mom mišljenju najvažniji faktori su zajednički korijeni, slična kultura, jezi-

ci. Sinergijski učinci vidljivi su u suradnji nekih balkanskih sajamskih organizacija, kao i u suradnji mađarskih sajamskih organizacija s poduzećima iz Transilvanije. Sve je to, međutim, premalo… ST: Kako razvijate suradnju između pojedinih sajmova? Ima li tu ispreplitanja u terminima i sajamskim priredbama? Postoji li konkurencija među članicama CEFA-e? Kako se to rješava? Nisu mi poznati značajniji pokušaji konkurencije među članovima s obzirom na različite jezike, tradiciju, kulturološke korijene. Vjerojatno sami više znate o tome iz stanja i iskustava zemalja bivše Jugoslavije. Zbog toga ne želim govoriti o tom pitanju. ST: Kako objašnjavate činjenicu da Hrvatska nema ni jednog predstavnika u CEFA-i? Naravno, to nije dobar znak. Tvrtka CBBS je naš pridruženi član iz Zagreba kao konzultantska firma za uspostavljanje kontakata i njihovo umreživanje. Nastojat ćemo Zagrebački velesajam iznova pozivati da ST nam se ponovno pridruže. www.suvremena.hr

51


nove knjige

Podrška suradnji znanosti i industrije

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljene su dvije knjige: Ekonomski i tehnološki aspekti modne industrije i Antropometrija i normizacija modne obuće. Obje su plod ustrajnog i minucioznog proučavanja specifičnosti koje se javljaju u odjevnoj i obućarskoj industriji, napose kad je riječ o modnim kretanjima. Činjenica je da se prvi put u nas na znanstveni način progovara o tim ključnim pitanjima u obje ove industrije, koje su izuzetno značajne, posebno kad je riječ o udjelu u hrvatskom izvozu, zapošljavanju ženske radne snage, a tehnički i tehnološki ipak su vrlo ozbiljno zapostavljene. Vrijednost spomenutih knjiga povećava činjenica da su nastale plodnom suradnjom predstavnika TTF-a i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U sučeljavanju s mnogobrojnim problemima u obje ove industrijske grane i u stalnoj potrazi za kvalitetnim rješenjima nekih od spomenutih problema naši istaknuti stručnjaci – Darko Ujević, Nikola Knego, Dubravko Rogale i Tonći Lazibat sa suradnicima – prihvatili su se složene zadaće da na znanstvenim postavkama pomognu u prevladavanju nepovoljnoga stanja u obje ove industrije. Prva knjiga, EKONOMSKI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI MODNE INDUSTRIJE, u devet međusobno povezanih poglavlja logično posloženih u zaokruženu cjelinu, ukazuju na ulogu normizacije u odjevnoj industriji, ulogu antropometrije u modnoj industriji s posebnim osvrtom na hrvatski antropometrijski sustav. Autori iznose svoja gledišta o dizajnu i modi odnosno konstrukciji, izboru modela i izradi modne odjeće. Snažan naglasak stavljen je i na poglavlje koje se bavi upravljanjem kvalitetom u odjevnoj industriji. Zanimljiva su gledišta vezana uz strategije nastupa na modnom trži-

52

Suvremena trgovina 5(41)

štu i upravljanje markama/brandovima u modnoj industriji. Posebnu pozornost izazivaju primjeri specifičnosti marketinškog miksa kao i Benchmarking na modnom tržištu. Druga, ANTROPOMETRIJA I NORMIZACIJA MODNE OBUĆE, sastavljena od sedam poglavlja, povijesni je prikaz primijenjene antropometrije i modne obuće od samih početaka. Zanimljiv je opis tehnoloških rješenja koja omogućuju napajanje inteligentne, pametne e-odjeće i obuće električnom energijom. Tu je i poglavlje o normizaciji u obućarskoj industriji, zatim uloga morfologije i mjera stopala kao važnih faktora u standardizaciji modne obuće. Autori se posebno bave utjecajem organizacijskih postavki i pozicioniranjem modne obuće na tržištu s osvrtom na stanje na svjetskom tržištu obuće. Svakako, veliku pozornost izaziva poglavlje koje se bavi strukturnim prilagodbama obućarske industrije kroz doradne poslove. Na predstavljanju ovih izuzetno vrijednih knjiga (treći dio trilogije trebao bi izaći u 2017.) govorili su prof. dr. Blaženka Knežević, prof. dr. Nikola Knego, prof. dr. Dubravko Rogale, prof. dr. Snježana Firšt Rogale i prof. dr. Darko Ujević. Os-

novna poruka njihovih izlaganja svodi se na činjenicu da obje knjige predstavljaju IZAZOV za domaću industriju i PRILIKU da novitetima i primjenom novih tehnologija zauzmu vidnije mjesto u borbi za povećanu konkurentnost u borbi za opstanak. Druga važna poruka odnosi se na potrebu jačeg i šireg povezivanja industrije i znanosti, i to na interdisciplinarni način i pristup, prilagođen najnovijim svjetskim trendovima i iskustvima u primjeni informatičkih, komunikacijskih i proizvodnih tehnologija.

Brze promjene traže i brzo prilagođavanje U uvodu u predstavljanje iznijeti su neki pokazatelji kretanja u tekstilnoj, odjevnoj i obućarskoj industriji u svijetu i u nas. O tome su govorili Jagoda Divić, Branka Prišlić i Ante Gavranović. Istaknuto je da su ekonomski, financijski i politički razvoj snažno utjecali i na svijet mode odnosno tekstilnu, odjevnu i obućarsku industriju. Ti su događaji ubrzali ritam nužnih promjena. Ponašanje potrošača naginje suzdržanosti od kupovine odjevnih proizvoda i obuće, cijene sirovina rastu,


Paralelni pokazatelji industrija u Hrvatskoj KOŽARSKO PRERAĐIVAČKA

TEKSTILNA I ODJEVNA

VARAŽDINSKA I MEĐIMURKSA ŽUPANIJA OSTALI

www.suvremena.hr

53


nove knjige a osjeća se i njihov nedostatak na tržištu. Svi ti procesi – radi se o njima – unose u redove tekstilne i obućarske industrije određenu dozu nemira. Tekstilna industrija, napose odjevna, pripada u proizvodne sektore koji su najviše globalizirani. To stalno povećava konkurenciju. Proizvodnja se najvećim dijelom odvija u zemljama u razvoju ili tranzicijskim zemljama gdje su proizvodni faktori – lokacijski, plaće i radni uvjeti – povoljniji. Primjerice, prema navodima Udruženja tekstilne industrije u Njemačkoj, 80 posto prodanih odjevnih proizvoda danas se izrađuje u zemljama istočne Europe ili na Dalekom istoku. Ubrzana globalizacija svjetskih koncerna i brzina promjena u modnim trendovima potiče snažnu konkurentnost među renomiranim proizvođačima. Treba naglasiti da se pritisak na vrijeme i cijenu u odjevnoj industriji najvećim dijelom prenosi na – radnice. Naime, u tekstilnoj i odjevnoj industriji širom svijeta radi 80 posto žena. U posljednje se vrijeme sve češće spominju neljudski odnosi koji pritom dolaze do izražaja. I nije riječ samo o cjenovno pogodnim proizvodima; pod sličnim uvjetima odvija se najveći dio današnje svjetske modne industrije. Pokazalo se, međutim, da samo niske cijene koje se postižu u dalekoistočnim zemljama ne mogu kompenzirati sve faktore koji su potrebni za opstanak ove industrije.

Kakvo je stanje unutar EU? Tekstilna i odjevna industrija unutar Europske unije doživljavale su, u skladu s globalnim kretanjima branše, snažne strukturne promjene. Na to ih je prisililo više čimbenika: smanjivanje proizvodnje u domicilnim zemljama, izmještavanje proizvodnje u inozemstvo, zaoštrena konkurencija. Izlaz su potražile u novoj proizvodnoj paradigmi – okrenule su se proizvodnji visoko vrijednih, tehnički zahtjevnijih tekstilnih proizvoda. Fokus je na inovacijama i brandovima, čime je zatvoren i krug novih potrošača. Strukturne promjene mogu se brojčano izraziti: proizvodnja je između 1991. do 2010. vrijednosno opala za otprilike 70 posto. Odjevna industrija je zabilježila čak pad od 85 posto, dok je ostala tekstilna industrija pretrpjela gubitke od oko 50 posto. U tim relacijama opadao je i broj

54

Suvremena trgovina 5(41)

proizvodnih pogona kao i broj zaposlenih. Prenesemo li te trendove na ukupni prostor Europske unije proizlazi da u tri mnogoljudne industrijske grane – tekstilnoj, obućarskoj i kožarskoj industriji – radi otprilike 3,2 milijuna radnika što čini 9,3 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU. U 250.000 tvrtki, mahom malih, one ostvaruju ukupan prihod od 240 milijardi eura i time oko 4 posto ukupnog BDP-a unutar EU. Same te brojke pokazuju kakav je to ekonomski izazov održavanje ove industrije i njeno jačanje, ali istodobno i kakva se socijalna opasnost za sva buduća kretanja krije u neizvjesnoj sudbini tekstilne i odjevne industrije u raljama globalizacije.

Što očekuje Hrvatsku? Hrvatska odjevna industrija godinama se sučeljava s problemima globaliziranog tržišta. U toj utakmici mnoga su poduzeća pokleknula, a samo ih je mali broj uspio prilagoditi svoju proizvodnu i poslovnu politiku sve zaoštrenijim uvjetima poslovanja. Naime, pred hrvatske tvrtke se, kao i kod tvrtki unutar EU, postavljaju nova strateška usmjerenja u pogledu ulaganja u marketing, tehnološki razvoj, razvoj vlastitih marki te u razne kanale distribucije. Mnoga poduzeća ne mogu podnijeti taj teret zbog pomanjkanja potrebnih sredstava, ali i zbog izrazito nepovoljnog položaja tekstilne industrije u našem privrednom sustavu. Prevelika opterećenja, osobito parafiskalna,

onemogućuju stvaranje potrebne dobiti koja bi se dalje ulagala u tehnološke novitete i potrebne marketinške aktivnosti. Sada se u punoj mjeri odražavaju unutarnje slabosti nekih tvrtki koje nisu na vrijeme pristupile restrukturiranju, a posebno nisu dostatnu pozornost posvetile proučavanju tržišta i prilagođavanju svojih proizvodnih i marketinških kapaciteta tim promjenama. Hrvatske tvrtke koje su uspjele provesti određene strukturne promjene, a posebno modernizirati proizvodne procese novom opremom i postupcima nešto se lakše snalaze u tim novim okolnostima. Čak su pokazale i više fleksibilnosti u trenucima otkazivanja suradnje sa strane inozemnih kupaca. Za neke, međutim, realni izlazi se ne naziru. Situacija u hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji u posljednjih nekoliko godina, strahovito se pogoršala. To se poglavito odnosi na proizvodnju muške i ženske konfekcije, gdje je učešće ljudskog rada u stvaranju proizvoda preko 80 posto. Drugim riječima, radnik mora aktivno raditi na izradi proizvoda „kao klasična krojačica“. Pomnija analiza cjelokupnog rada pokazala bi da samo oko 43 posto radnik„klasična krojačica“ troši vrijeme na šivanje. Preostalih 57 posto radnog vremena potroši na pripremu i upoznavanje predmeta rada (odijelo, sako, hlače ili jakna), jer su modeli različiti, s mnogim pojedinostima, malim serijama i ne može se raditi kao na traci. Iz tog razloga je sama proizvodnja skupa, jer za šivanje

Sve ovo što se ističe kao probleme odjevne industrije u punoj se mjeri odnosi i na obućarsku industriju. Iako je izrazito izvoznoga karaktera i ostvaruje značajan neto izvozni efekt te raspolaže educiranom i iskusnom radnom snagom, ima najniže plaće u cijeloj prerađivačkoj industriji. Obućarska industrija zapošljava 10.219 zaposlenih što je 5,13 posto u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je udio ove industrije u stvaranju BDP-a samo 0,2 posto vidimo očiti nerazmjer broja zaposlenih i ukupnih poslovnih rezultata. Varaždinska i Međimurska županija zapošljavaju od toga 8299 radnika i radnica što je 81,21 posto svih uposlenih u toj grani. Povoljna činjenica je da ova industrija ima veliki potencijal za daljnja ulaganja i posljednjih godina ostvareno je nekoliko značajnih primjera inozemnih i domaćih ulaganja.


kog istoka. Ova tendencija u posljednje vrijeme uzima velike i opasne razmjere, što vrlo negativno djeluje na domaće proizvođače, pogotovo muške i ženske odjeće, a i sve oblike trgovina, od malih, srednjih i velikih firmi.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da, nažalost, svi tehnički i tehnološki izumi nisu bili primjenjivi u proizvodnji strojeva za konfekcijsku proizvodnju. U toj djelatnosti nema robotizacije i mogućnosti visokog fronta posluživanja automata i polurobota. Sav se posao svodi na dobro obučene djelatnike - „klasične šnajderice“, te stručnog osoblja, koje organizira i prati takvu proizvodnju. Zbog takvog stanja, postepeno se osjeća i pomanjkanje stručnih kadrova, koji mogu proizvodnju za inozemstvo, tzv. lohn poslove, uopće organizirati. Pritom treba razbiti zabludu, jer klasični oblik lohn-a, tj. samo šivanja, skoro i da ne postoji. On se sveo na poslovnu suradnju sa stranim firmama „na višem nivou“, u kojem domaće tvornice sudjeluju u kreiranju, konstrukciji i ispitivanju funkcionalnosti odjevnih predmeta, kroz izrade velikog broja komada prototipa, kako bi se došlo do modela koji svojom funkcionalnošću može zadovoljiti sve potrebe kupaca.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju problemi se dalje zaoštravaju. EU godinama traži rješenje, ekonomsko i socijalno, za ogroman broj zaposlenika u ovoj djelatnosti. Postoji realna mogućnost čvršće i šire kooperacije unutar zemalja EU – što se već nazire kao realna alternativa globalnim kretanjima – ali partneri u razvijenim zemljama traže nižu cijenu rada za ukupnu uslugu. Najčešće se cijena određuje prema vremenskom normativu izrade pojedine usluge. Hrvatski tekstilci su u tom pogledu najčešće nekonkurentni.

Samo dodana vrijednost pomaže u borbi za opstanak Nažalost, konkurencija na domaćem tržištu, posebno dolaskom stranih trgovačkih centara, još je povećana, jer se u istima prodaje preko 90 posto robe stranog porijekla, a najviše iz zemalja Dale-

Koja po(r)uka iz toga proizlazi? Uzdaj se u svoje kljuse! To znači i daljnje zaoštravanje uvjeta privređivanja, u kojem proizvođači odjevnih predmeta imaju vrlo malen manevarski prostor, najčešće na uštrb plaća zaposlenika. One tvrtke koje će uspjeti povećavati dodanu vrijednost imaju šansu opstanka. Završavajući ovo predstavljanje izraženo je mišljenje da će primjena nekih od predloženih rješenja, opisanih u ovim knjigama, pomoći u prevladavanju spomenutih problema. Primjeri iz prakse u obje knjige i poruke koje one šalju sigurno će naići na dobar prijem i prihvaćanje, jer je to praktički jedina alternativa i put podizanja kvalitete i produktivnosti, a time i ukupne konkurentnosti. To je i bila temeljna misao-vodilja svih autora ovih vrijednih knjiga kojima ovim putem čestitamo na njihovom zaista kvaST litetnom uratku. (A.G.)

USPJEŠNOG POSLOVANJA

IZVOZ - UVOZ

POSREDOVANJE

KUPNJA - PRODAJA

MARKETING

OBRATITE SE S POVJERENJEM

kvalitetnog muškog odijela treba cca 180 minuta ili 3 sata. Dodajmo tome da se recimo muško odijelo sastoji od 174 dijela i ukupno sadrži 168 raznih operacija, pa dobivamo nešto cjelovitiju sliku oko rada u odjevnoj industriji.

VAŠ PARTNER

SAVJETOVANJA

Hrvatska tekstilna industrija doživjela je posljednjih godina snažne udare. Spomenimo samo da je još u 2000. godini u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Hrvatskoj radilo 42.179 zaposlenika, da bio u 2015. taj broj iznosio samo 17.103 zaposlenika. Usporedo sa smanjenjem broja zaposlenih opadala je i vrijednost izvoza. Dok je tekstilna industrija, napose odjevna, bila godinama perjanica ukupnog hrvatskog izvoza, posljednjih godina se škare između izvoza i uvoza stalno šire u korist uvoza. Tekstilna i odjevna industrija sudjeluju u stvaranju BDP-a sa 3,1 posto, vrijednost izvoza iznosila je u prošloj godini 768,1 milijun eura što je 6,67 posto ukupnoga hrvatskog izvoza.

www.suvremena.hr

55


odijevanje

Na TTF-u održana zanimljiva radionica u organizaciji Kotke

Od vune do tkanine Postoje mnogobrojni razlozi za uporabu vune: prirodnost, udobnost, mekoća u dodiru s kožom, otpornost, lako održavanje, otpornost na prljanje i sposobnost oporavka od gužvanja, mogućnost strojnoga pranja, vizualna atraktivnost i svestranost.

V

una je sastavni dio našeg života, a mnogo je ljudi koji ne znaju značenje vune u tome, ne poznaju svojstva vune i široko polje njenoga korištenja. U tom smislu bilo je vrlo inspirativno izlaganje Petera Ackroyda, direktora IWS za Europu, kao i Brigit Gahlen, predstavnice Woolmark Company iz Italije na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Organizator toga skupa bila je tvrtka KOTKA iz Krapine, a namijenjeno je stručnjacima odjevne industrije i, posebno, studentima TTF-a.

Što je vuna? Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna). Ona uz svilu i kazein spada u grupu proteinskih vlakana, ali se od drugih životinjskih dlaka razlikuje visokim

56

Suvremena trgovina 5(41)

postotkom sadržanog sumpora (3-4%) koji potiče od visokog sadržaja dvostrukih aminokiselina cistina. Vuna spada u obnovljive sirovine. Oznaka Schurwolle ili Reine Schurwolle ili engleski pure new wool označava, da se radi o vuni ostriženoj neposredno sa žive životinje, a ne o ponovnom korištenju stare tkanine odnosno o recikliranom proizvodu ili o vuni od zaklane ili uginule životinje. Kod pređe pomoću vrlo preciznih strojeva za predenje koji rade s preciznošću od jednog mikrometra vuna se upreda u dugačku nit. Što je tanja pa otuda i duža nit iz kilograma vune, to je veća kvaliteta upredene niti. Vuna ima prirodno svojstvo takozvanog reguliranja temperature. Unutrašnjost vlakna vune može preuzeti vodenu paru,

Izlaganje Petera Ackroyda

dok vanjska površina odbija vodu. Vlakno može prihvatiti do 33% vode u odnosu na svoju suhu težinu bez da se osjeti da je vlažna. Suši se znatno brže nego, na primjer, pamuk. Proizvod od vune sadrži u odnosu na ukupnu zapreminu do 85% zraka. To svojstvo mu omogućuje da jako dobro grije. Vuna se ne maže i ne gužva, jer je vlakno elastično. Osim toga, jednom obojena, ne gubi boju i nije zapaljiva. Ne gori, nego se odmah pretvara u ugljen, a za razliku od umjetnih vlakana jedva da upija znoj. Bez posebne obrade, može izazivati osjećaj neugodnog „grebanja“ na koži. Tog grebanja nema kod finih merino vuna.


Zašto vuna?

Svojstva i prednosti vune

Postoje mnogobrojni razlozi za uporabu vune: prirodnost, udobnost, mekoća u dodiru s kožom, otpornost, lako održavanje, otpornost na prljanje i sposobnost oporavka od gužvanja, mogućnost strojnoga pranja, vizualna atraktivnost i svestranost. Svi ti elementi čine vunu jednim od najprihvatljivijih prirodnih vlakana i nezamjenjivu sirovinu u klasičnoj i visoko kvalitetnoj modnoj industriji. (A.G.) Razlozi za uporabu vune

Izvor: The Woolmark Company 19,4

8

Za dobivanje vune ovce se strižu, a kašmirske koze i angorski kunići se isčešljavaju. Kod nekih vrsta ovaca vuna se čupa, što međutim za životinje nije bolno, jer se izvlače samo dlake koje više nisu čvrsto ukorijenjene. Tipovi vune se određuju prema kvaliteti vlakna:

9,8

2

20% Australija

1,6

2,3

19,4% Kina

2. Crossbred vuna: To je vuna srednje kvalitete, srednje finoće, nije tako meka i kovrčava kao merino. Potječe od Crossbred ovaca koje su križanci između merino ovaca i ovaca s grubom vunom. Ova se vuna koristi također za proizvodnju gornje odjeće kao i za razne oblike kućne upotrebe. 3. Gruba vuna: Riječ je o najnižoj kvaliteti i vuna je vrlo gruba. Slabo je ili nimalo kovrčava. Potječe od ovaca s grubom vunom kao što je Shetlandska ovca. Koristi se za proizvodnju tepiha ili ima tehničku primjenu (proizvodnja izolacijskih materijala i sl.). Najveći svjetski proizvođači vune su Australija, Kina, Novi Zeland i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza koji opskrbljuju svijet s gotovo 65 posto ukupne proizvodnje. Ostali veći proizvođači su Argentina, Velika Britanija, Južnoafrička Republika i Urugvaj.

35,3

20

Svjetski snabdjevaèi vune

PRIRODNA

UDOBNA

LAKA ZA ODRŽAVANJE

SIGURNA

VIZUALNO ATRAKTIVNA

SVESTRANA

8% Novi Zeland 35,3% Ostali

1. Merino vuna: To je fino, meko, vrlo kovrčavo i najkvalitetnije vlakno vune. Potječe od merino ovaca. Koristi se za proizvodnju visoko kvalitetnog kamgarna, od kojeg se zatim šije gornja odjeća. Finoća vlakna se kreće od 16 do 23,5 mikrometara. Svjetski rekord finoće merino vune postavila je vuna s Novog Zelanda s 11,8 mikrona (za usporedbu: ljudska kosa ima oko 30 mikrona).

1,6

9,8% Zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza 2% Argentina

1,6% Urugvaj

1,6% Velika Britanija 2,3% Južnoafrička Republika

KOTKA: šest koraka do savršenog odijela Projekt „Šivanje po mjeri“ kojega u posljednje vrijeme promovira KOTKA sadržan je u šest temeljnih operacija u procesu stvaranja individualiziranog, udobnog i savršeno elegantnoga odijela: • • • • • •

Odabir tkanine Izbor posebnih detalja Uzimanje mjera KONFEKCIJA KRAPINA Izrada kroja Povećana vrijednost u odnosu na odijela izrađena u serijskoj proizvodnji Udobnost nošenja.

Dodajmo tome i tri koraka prema stvaranju dodane vrijednosti šivanja po mjeri: • •

Način izrade odijela po mjeri prema modelu Dressler više je prilagođen konfekcijskom načinu izrade; Šivanje po mjeri na modelu Skabal ima puno opširniji opis načina uzimanja mjera u odnosu na model Dressler. Način izrade po toj metodi je kombinacija ručnoga šivanja i konfekcije; Talijanska obrada je način izrade muškoga odijela bez fiksiranja i ljepivih međupodstava. Koristi se neljepiva plastika, rosthar se pikarnjem učvršćuje na prednjice. Sam izgled takvoga odijela nalikuje više ručnoj izradi, nema glatkoće, krutosti i stabilnosti postižu se ljepljenjem.

KOTKA svojim ulazom u premium segment i projektom „Šivanje po mjeri“ dokazuje svoju sposobnost prilagođavanja najnovijim trendovima u modnoj industriji odijevanja, stvarajući novi segment ponude i potražnje u krugovima zahtjevnije klijentele i VIP osoba. Cilj je stvaranje kluba TOP odijela. Prva iskustva su povoljna, što ohrabruje za nastavak i produbljivanje interesa za ovakvom specifičnom uslugom na hrvatskom tržištu.

www.suvremena.hr

57


KOTK

KONFEKCIJA KRAPINA

Drugo ime za vrhuns

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremen

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kv osnovna su obilježja KOTKA odijela • Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, bu


KA

sko muško odijelo

nog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

valitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje

udi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica d.d. u stečaju NAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1J VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10 ÐAKOVO MODIANA, Vladimira Nazora 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTIKPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT Butique Mister Mot, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4


Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you