Page 7

Konačno – reforma obrazovnog sustava

Otvoreni nesporazumi oko ulaganja

Peto, Vlada će provesti reformu obrazovnog sustava s nastojanjem da ga osuvremeni kako bi odgovorio na potrebe društva i gospodarstva. Novi obrazovni sustav trebao bi omogućiti da ne školujemo kadrove za Zavode za zapošljavanje nego za potrebe realnog sektora gospodarstva. Posebno se to odnosi na šire uvođenje dualnog sustava obrazovanja.

Često se naglašava da su investicije srž svih naših problema i jedini realni put izlaska iz duboke privredne krize. One bi, naime, trebale potaknuti rast BDP-a i osiguravati nova radna mjesta. Iz programa nove Vlade nismo iščitali da su ulaganja strateška okosnica ove Vlade, iako se to podrazumijeva. Pritom se moramo prisjetiti nekih elemenata (slabosti) koje su iskazane u svim dosadašnjim nastojanjima da zainteresiramo širi krug stranih i domaćih investitora. Prvo, da strani ulagači imaju interes za ulaganje u hrvatski gospodarski prostor, ali po svojim pravilima igre. I drugo, Hrvatska se nije jasno opredijelila kakva ulaganja imaju prioritete, kakav kapital želimo (spekulativni ili realni), i koji su stvarni nacionalni gospodarski interesi.

Ambiciozan plan smanjivanja javnog duga U prioritete nove Vlade svakako ulaze i nastojanja oko smanjivanja javnog duga za 10 postotnih bodova, a time i uravnoteženje proračuna. U području javnih financija Vlada namjerava posebnu pozornost posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta i postizanju fiskalne održivosti kroz smanjenje proračunskog deficita i udjela javnog duga u BDP-u. Cilj je Vlade do 2020. imati uravnoteženi proračun opće države, a udjel javnog duga u BDP-u, koji se krajem lipnja kretao oko 85 posto BDP-a, smanjiti za više od 10 postotnih bodova u četverogodišnjem mandatu. Uz gospodarski rast, navodi se u programu Vlade, to je ključno za poboljšanje kreditnog rejtinga države. Pritom će Vlada jačati fiskalnu odgovornost na svim razinama vlasti, Povjerenstvu za fiskalnu politiku Vlada će – prema prvim najavama – dati snažniju ulogu supervizora nad provođenjem fiskalne politike a najavila je i donošenje Strategije upravljanja javnim dugom.

Cjelovita reforma poreznoga sustava U području porezne politike, Vlada najavljuje cjelovitu poreznu reformu, čiji su ciljevi stvaranje stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava. Vlada najavljuje i nastavak procesa fiskalne decentralizacije, ali će se istovremeno uspostaviti jednostavniji i razumljiviji sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak i sustav financiranja decentraliziranih funkcija.

U svim tim razgovorima zapostavljana je jedna bitna komponenta: nije se vodilo mnogo brige o domaćoj industriji i njenim potencijalima, pa i njenoj ulozi u svim najavljenim investicijama. U pogodovanju interesima stranih ulagača taj se problem i dalje zaoštrava, pa se tako nedorečenom politikom ozbiljno ugrožavaju i postojeća radna mjesta. U razgovorima s pojedinim potencijalnim ulagačima jasno su izraženi njihovi interesi. Kad je riječ o energetici ili prometu onda je to plasman njihove opreme. Kad je riječ o turizmu ili poljoprivredi, onda je to stjecanje vlasništva nad zemljom. Kad im spomenete potrebu da omoguće i domicilnim privrednicima sudjelovanje u tim projektima tvrde da to nitko od njih niti traži, niti uvjetuje. Zaključak: zašto bi oni bili veći kataloci od pape?!

Godina obilježena neizvjesnošću Više se neće moći trošiti više od onoga što je privređeno. To je credo nove Vlade ako želi uspostaviti održiv razvojni projekt Hrvatske. Istina, trebat će se tome tek prilagoditi, i to iziskuje vrijeme. Pred kreatorima gospodarske politike stoga stoje brojna otvorena pitanja na koja tek treba odgovoriti. I dalje je nepoznato kako

REFORMA

Hrvatska planira ostvariti novi model gospodarskog rasta s obzirom da je stari preživio i pokazao svoju neučinkovitost. Osim ovih kratkoročnih problema nepoznat je i način sučeljavanja s dugoročnim rizicima poput nepovoljnih demografskih trendova. Sve je nepovoljniji odnos zaposlenih i umirovljenika, koji sada iznosi 1,18 prema 1 s tendencijom sve većeg približavanja. Hrvatska jednostavno nema dovoljno aktivnog stanovništva da bi mogla promijeniti te odnose. Činjenica je da svi ti elementi neizvjesnosti bitno utječu na provođenje ozbiljnih reformi i potrebnih rezova u cijelom društvu. Očito je da Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu.

Program Vlade unosi dozu (potrebnog) optimizma Svi realni ekonomski analitičari slažu se u ocjeni da bez jačanja industrijske proizvodnje nema realnih mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta ni povećanog prostora za intenzivniju orijentaciju prema izvozu. Investicije su pritom najvažnija karika, pa treba učiniti ozbiljne dodatne napore da se privuku strana ulaganja u domaću proizvodnju. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Teško je očekivati da će se u 2017. slika bitno mijenjati. Hrvatska jednostavno nema dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz, a tehničko-tehnološka struktura izvoza u stalnom je opadanju. Hrvatska, međutim, ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Program nove Vlade daje naslutiti ST ozbiljne promjene u tom pogledu. www.suvremena.hr

7

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement