a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 54

nove knjige a osjeća se i njihov nedostatak na tržištu. Svi ti procesi – radi se o njima – unose u redove tekstilne i obućarske industrije određenu dozu nemira. Tekstilna industrija, napose odjevna, pripada u proizvodne sektore koji su najviše globalizirani. To stalno povećava konkurenciju. Proizvodnja se najvećim dijelom odvija u zemljama u razvoju ili tranzicijskim zemljama gdje su proizvodni faktori – lokacijski, plaće i radni uvjeti – povoljniji. Primjerice, prema navodima Udruženja tekstilne industrije u Njemačkoj, 80 posto prodanih odjevnih proizvoda danas se izrađuje u zemljama istočne Europe ili na Dalekom istoku. Ubrzana globalizacija svjetskih koncerna i brzina promjena u modnim trendovima potiče snažnu konkurentnost među renomiranim proizvođačima. Treba naglasiti da se pritisak na vrijeme i cijenu u odjevnoj industriji najvećim dijelom prenosi na – radnice. Naime, u tekstilnoj i odjevnoj industriji širom svijeta radi 80 posto žena. U posljednje se vrijeme sve češće spominju neljudski odnosi koji pritom dolaze do izražaja. I nije riječ samo o cjenovno pogodnim proizvodima; pod sličnim uvjetima odvija se najveći dio današnje svjetske modne industrije. Pokazalo se, međutim, da samo niske cijene koje se postižu u dalekoistočnim zemljama ne mogu kompenzirati sve faktore koji su potrebni za opstanak ove industrije.

Kakvo je stanje unutar EU? Tekstilna i odjevna industrija unutar Europske unije doživljavale su, u skladu s globalnim kretanjima branše, snažne strukturne promjene. Na to ih je prisililo više čimbenika: smanjivanje proizvodnje u domicilnim zemljama, izmještavanje proizvodnje u inozemstvo, zaoštrena konkurencija. Izlaz su potražile u novoj proizvodnoj paradigmi – okrenule su se proizvodnji visoko vrijednih, tehnički zahtjevnijih tekstilnih proizvoda. Fokus je na inovacijama i brandovima, čime je zatvoren i krug novih potrošača. Strukturne promjene mogu se brojčano izraziti: proizvodnja je između 1991. do 2010. vrijednosno opala za otprilike 70 posto. Odjevna industrija je zabilježila čak pad od 85 posto, dok je ostala tekstilna industrija pretrpjela gubitke od oko 50 posto. U tim relacijama opadao je i broj

54

Suvremena trgovina 5(41)

proizvodnih pogona kao i broj zaposlenih. Prenesemo li te trendove na ukupni prostor Europske unije proizlazi da u tri mnogoljudne industrijske grane – tekstilnoj, obućarskoj i kožarskoj industriji – radi otprilike 3,2 milijuna radnika što čini 9,3 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU. U 250.000 tvrtki, mahom malih, one ostvaruju ukupan prihod od 240 milijardi eura i time oko 4 posto ukupnog BDP-a unutar EU. Same te brojke pokazuju kakav je to ekonomski izazov održavanje ove industrije i njeno jačanje, ali istodobno i kakva se socijalna opasnost za sva buduća kretanja krije u neizvjesnoj sudbini tekstilne i odjevne industrije u raljama globalizacije.

Što očekuje Hrvatsku? Hrvatska odjevna industrija godinama se sučeljava s problemima globaliziranog tržišta. U toj utakmici mnoga su poduzeća pokleknula, a samo ih je mali broj uspio prilagoditi svoju proizvodnu i poslovnu politiku sve zaoštrenijim uvjetima poslovanja. Naime, pred hrvatske tvrtke se, kao i kod tvrtki unutar EU, postavljaju nova strateška usmjerenja u pogledu ulaganja u marketing, tehnološki razvoj, razvoj vlastitih marki te u razne kanale distribucije. Mnoga poduzeća ne mogu podnijeti taj teret zbog pomanjkanja potrebnih sredstava, ali i zbog izrazito nepovoljnog položaja tekstilne industrije u našem privrednom sustavu. Prevelika opterećenja, osobito parafiskalna,

onemogućuju stvaranje potrebne dobiti koja bi se dalje ulagala u tehnološke novitete i potrebne marketinške aktivnosti. Sada se u punoj mjeri odražavaju unutarnje slabosti nekih tvrtki koje nisu na vrijeme pristupile restrukturiranju, a posebno nisu dostatnu pozornost posvetile proučavanju tržišta i prilagođavanju svojih proizvodnih i marketinških kapaciteta tim promjenama. Hrvatske tvrtke koje su uspjele provesti određene strukturne promjene, a posebno modernizirati proizvodne procese novom opremom i postupcima nešto se lakše snalaze u tim novim okolnostima. Čak su pokazale i više fleksibilnosti u trenucima otkazivanja suradnje sa strane inozemnih kupaca. Za neke, međutim, realni izlazi se ne naziru. Situacija u hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji u posljednjih nekoliko godina, strahovito se pogoršala. To se poglavito odnosi na proizvodnju muške i ženske konfekcije, gdje je učešće ljudskog rada u stvaranju proizvoda preko 80 posto. Drugim riječima, radnik mora aktivno raditi na izradi proizvoda „kao klasična krojačica“. Pomnija analiza cjelokupnog rada pokazala bi da samo oko 43 posto radnik„klasična krojačica“ troši vrijeme na šivanje. Preostalih 57 posto radnog vremena potroši na pripremu i upoznavanje predmeta rada (odijelo, sako, hlače ili jakna), jer su modeli različiti, s mnogim pojedinostima, malim serijama i ne može se raditi kao na traci. Iz tog razloga je sama proizvodnja skupa, jer za šivanje

Sve ovo što se ističe kao probleme odjevne industrije u punoj se mjeri odnosi i na obućarsku industriju. Iako je izrazito izvoznoga karaktera i ostvaruje značajan neto izvozni efekt te raspolaže educiranom i iskusnom radnom snagom, ima najniže plaće u cijeloj prerađivačkoj industriji. Obućarska industrija zapošljava 10.219 zaposlenih što je 5,13 posto u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je udio ove industrije u stvaranju BDP-a samo 0,2 posto vidimo očiti nerazmjer broja zaposlenih i ukupnih poslovnih rezultata. Varaždinska i Međimurska županija zapošljavaju od toga 8299 radnika i radnica što je 81,21 posto svih uposlenih u toj grani. Povoljna činjenica je da ova industrija ima veliki potencijal za daljnja ulaganja i posljednjih godina ostvareno je nekoliko značajnih primjera inozemnih i domaćih ulaganja.

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement