a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 46

obrazovanje

Dualni sustav obrazovanja za prodavače piše|Stjepan Brzak, prof.

Uvod Dualni sustav obrazovanja ima svoju povijest u Hrvatskoj. Postojale su strukovne škole s uskom povezanošću obrazovanja i gospodarstva, a ima i danas dobrih primjera. Učenici su dobar dio svog školovanja provodili u stvarnom radnom okruženju, gdje su za svoj rad bili adekvatno plaćeni i ostvarivali svoja socijalna prava. Kroz cijeli proces naukovanja postojala je suradnja između nastavnika struke i stručnih osoba (mentora) na radnom mjestu. U toj interakciji mijenjali su se ažurno i programski sadržaji sukladno zahtjevima struke. To je doprinosilo relativno brzom zapošljavanju učenika nakon stjecanja svog zanimanja i regulaciji tržišta rada i znanja.

Stanje i perspektive obrazovanja prodavača U trgovačkim školama izvode se programi u trogodišnjem trajanju za zanimanje prodavač i četverogodišnjem trajanju za zanimanje komercijalist, shodno Standardu kvalifikacija, odnosno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Programi se mijenjaju i dopunjuju u suradnji s realnim sektorom. Međutim, još uvijek postoje primjedbe i nezadovoljstvo trgovačkih kuća koje onda osnivaju i svoje institucije za edukaciju zaposlenika. Problemi imaju svoju genezu, a nastali su onda kad su nestale trgovačke struke i počeo se školovati tzv. univerzalni prodavač s neadekvatnom praktičnom nastavom (stručnom praksom). Dakle, bilo bi potrebno uvesti dva stručna profila, i to:

46

Suvremena trgovina 5(41)

➣ Prodavač robe svakodnevne potrošnje ➣ Prodavač određene struke – prehrambena i neprehrambena roba (prema zahtjevu tržišta rada). Razlike u programima bile bi u drugoj i trećoj godini učenja, uz odgovarajuću praktičnu nastavu. Što se tiče zanimanja komercijalist, mišljenja sam da treba uvesti bodovni prag kod upisa učenika, slično upisima u gimnazije. Stručna praksa komercijalista treba biti zaista u funkciji stjecanja njihovih kompetencija. Isto tako, bilo bi nužno poštivati navedene medicinske kontraindikacije za upis učenika u oba zanimanja te Zakonom o trgovini precizno definirati tko može raditi posao prodavača (komercijalista). Općenito, za oba programa nužno je naglasiti da je to školovanje za prvo zanimanje, usmjereno prvenstveno svijetu rada. Što se tiče nastavka obrazova-

nja, kvalifikacija treba omogućiti horizontalnu i vertikalnu prohodnost. U tu svrhu, bilo bi poželjno uvesti i Državnu maturu za strukovne škole. Učenici bi mogli birati vrstu mature, a samim time i mogućnost višeg stupnja obrazovanja.

Umjesto zaključka Cjelovita kurikularna reforma kroz Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, dobro određuje opći odnos između općeobrazovnog i strukovnog dijela programa koji čine kvalifikacije određene razine. Da bi se sve to ostvarilo, nužne su određene pretpostavke. Prvo, veća budžetska izdvajanja za obrazovanje. Drugo, provedba strukturnih reformi u cjelini. Treće, realno vrednovati rad i kompetencije zaposlenika u trgovini. Četvrto, uključivanje svih zainteresiranih subjekata u provedbu promjena u strukovnom obrazovanju. Peto, primjerena uloga poslodavaca u procesu ST strukovnog obrazovanja.

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement