a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 37

Također, prema slučaju Rijeka (2015a), postoji još jedna grupa pojedinaca koji su uključeni u rad socijalnih samoposluga, a to su donatori. Kako je opisano u slučaju socijalne samoposluge Rijeka (Rijeka 2015a i b), kada usporedimo doprinos donatora pojedinaca i organizacijskih donatora, u Hrvatskoj donatori pojedinci imaju veći značaj u darivanju hrane i drugih proizvoda potrebnih socijalnim samoposlugama. Aktivnost, tj. djelovanje ove grupe dionika je potaknuto i vođeno djelovanjem socijalnih poduzetnika i volontera. U navedenom slučaju može se vidjeti kako reakcije ove grupe usko ovise o pozitivnom imidžu stvorenom u medijima vezanom uz aktivnosti socijalne samoposluge. Tablica 1 prikazuje ulogu, motive, interese i očekivanja ove skupine dionika.

3.2. Organizacije kao pokretači i podupiratelji socijalnih samoposluga Temeljem analize u Hrvatskoj (provedeno od strane Marić, Knežević i dr., vidjeti publikacije od 2013. do danas) i Austriji (provedeno od strane Holweg, Lienbacher i dr., vidjeti publikacije od 2010. do danas), na organizacijskoj razini, možemo razlikovati tri glavne skupine pokretača i podupiratelja u području socijalnih samoposluga. Dvije od njih su nevladine organizacije: organizacije civilnog društva i vjerske institucije. Treća skupina obuhvaća članove tradicionalnog opskrbnog lanca hranom. U sljedećem poglavlju ukratko će se opisati njihov doprinos i uloga. Organizacije civilnog društva: •

Promiču društvene vrijednosti kao što su: pravednost, uključenost, društveni angažman, smanjenje siromaštva i sl. Organiziraju aktivnosti u cilju pružanja pomoći zajednici (u slučaju socijalnih samoposluga: pomoć siromašnima i pravedna raspodjela namirnica)

Sustavno upravljaju oskudnim resursima kako bi se postiglo opće dobro u segmentima koji nisu izravno obuhvaćeni vladinim programima socijalne skrbi

Sudjeluju u raznim programima potpore civilnom društvu kroz apliciranje projekata na fondove Europ-

ske unije, državne poticaje te razne zaklade i fondacije

se jedna trećina proizvedene hrane gubi prije nego što dođe do potrošača.

Imaju interes za javnu samopromociju unutar lokalne zajednice.

Takvi gubici nastaju zbog lošeg planiranja unutar različitih poduzeća u lancu opskrbe hranom, kao i zbog turbulencija potražnje hrane, neadekvatne transportne i skladišne tehnologije, nedostatka integracije i komunikacije unutar lanca, neodgovarajućeg pakiranja, operativnih problema, nerazvijene infrastrukture, nedostatka znanja o trendovima na tržištu i slično.

S druge strane, vjerske organizacije: •

Promiču vrijednosti kao što su dostojanstvo svakog ljudskog bića, zaštita života, zaštita obitelji

Imaju stav da siromašni obogaćuju društvo te stoga promiču ljubav prema siromašnima

Potiču svoje članove da osiguraju resurse (novac, rad i vrijeme) u svrhu smanjenja siromaštva i pomoći drugima

Ustupaju vlastite resurse (npr. prostor i novac) u svrhu rješavanja problema siromaštva

Njihove aktivnosti mogu biti usmjerene na pomaganje vlastitim članovima, ali često to nije slučaj.

Marić i Knežević (2014) ističu kako u slučaju Hrvatske vjerske institucije imaju veći značaj u području socijalnog poduzetništva od organizacija civilnog društva. Prema prikazanim rezultatima, u Hrvatskoj više od dvije trećine socijalnih samoposluga u određenoj mjeri posluje uz potporu vjerskih institucija. Neki od njih mogu biti ilustrativni primjer dobre suradnje između ove dvije skupine dionika (tj. između vjerskih institucija i organizacija civilnog društva), ali ova tema se mora pomnije ispitati budućim terenskim istraživanjima u ovom području. Posljednja skupina organizacija su članovi tradicionalnih opskrbnih lanaca hranom. To su profitne organizacije poput proizvođača, distributera i maloprodavača u sektoru robe široke potrošnje (engl. FMCG - Fast Moving Consumer Goods). Kako pokazuje analiza, bacanje i gubitak hrane javlja se na različitim mjestima unutar opskrbnog lanca hranom (tj. na putu od poljoprivrednog proizvođača do potrošača), ali najuočljivije je u fazama maloprodaje i potrošnje (na primjer, vidjeti: Parfitt i dr., 2010; Lundquist i sur., 2008; Kader, 2005). Procjene koje su dali Lundquist i dr. (2008) pokazuju da se više od polovice proizvedene hrane gubi u fazama nakon poljoprivredne proizvodnje i prerade. Parfitt i dr. (2010) proučavali su tipove gubitaka unutar generičkog opskrbnog lanca hranom i sistematizirali su procjene različitih autora za različite zemlje, na globalnoj razini oni citiraju Kaderovu procjenu (2005) kako

Zbog navedenih problema, članovi opskrbnog lanca hranom često se suočavaju s financijskim gubitcima koji rezultiraju iz sporog obrtaja i zastarjelih zaliha zbog kojih se povećavaju troškovi rukovanja zalihama roba, troškovi skladištenja, troškovi zbog isteka datuma valjanosti te troškovi gospodarenja otpadom. Zato su članovi tradicionalnih opskrbnih lanaca zainteresirani za rad socijalnih samoposluga kao potencijalnog rješenja za navedene probleme. Dakle, kroz donacije socijalnim samoposlugama, oni mogu poboljšati vlastitu učinkovitost uklanjanjem viškova iz opskrbnog lanca te reduciranjem troškova skladištenja. Osim toga, donacijama mogu poboljšati svoju poslovnu učinkovitost i dobivanjem poreznih olakšica za donacije. Nadalje, a što je još važnije, oni mogu izgraditi pozitivan imidž u području društvene odgovornosti, osiguravajući besplatan medijski prostor putem doniranja socijalnim samoposlugama koje lokalni mediji vrlo rado prate i podržavaju. Primjeri socijalnih samoposluga koje su analizirali Schneider (2012) te Holweg i Lienbacher (2011) pokazuju da su članovi opskrbnog lanca hranom bili glavni pokretači socijalnih samoposluga u Austriji. Nažalost, u Hrvatskoj to nije slučaj.

3.3. Oslonci socijalnih samoposluga u društvu Konačno, tu su i dionici koji su odgovorni za definiranje cjelokupnog operativnog okvira za djelovanje kao i za definiranje zajedničkih pravila za sve organizacije u određenoj zemlji ili na određenom geografskom području. Lokalna zajednica i vlada su dvije razine dionika uključene u taj proces. Ovaj rad neće detaljno objasniti kako se određuju pravila i neće raspravljati o konkretnim mjerama potpore, ali će ukratko objasniti ulogu lokalne samouprave i vlade u powww.suvremena.hr

37

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement