a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 36

solidarnost Tablica 1. Pojedinci kao dionici socijalnih samoposluga Obilježje

Socijalni poduzetnici

Volonteri

Korisnici

Pojedinačni donatori

Uloga

Uočavanje društvenih problema; Poticanje djelovanja drugih dionika Upravljanje resursima i organizacija aktivnosti socijalnih samoposluga

Podupiranje svakodnevnih aktivnosti socijalnih samoposluga Prikupljanje i distribucija namirnica korisnicima socijalnih samoposluga Pomoć u administrativnim i drugim poslovima socijalnih samoposluga

Koriste usluge socijalnih samoposluga odabirom namirnica koje im se nude Postojanju socijalnih samoposluga daju svrhu i smisao

Osiguravanje hrane i drugih potrepština za socijalne samoposluge (osobito u lokalnoj zajednici)

Motivi i način djelovanja

Volonterska osnova Filantropska osnova Pružaju vrijeme, rad, znanje i vještine za opće dobro (smanjenje siromaštva i borba protiv socijalne isključenosti)

Volonterska osnova Ustupaju vrijeme, rad, znanje i vještine za opće dobro (smanjenje siromaštva i borba protiv socijalne isključenosti)

Različiti društveni i egzistencijalni problemi zbog loše ekonomske situacije Socijalna ugroženost Nezaposlenost

Visoka osviještenost za društvene potrebe Filantropska osnova Relativno visok odaziv pozivima u medijima i drugim promotivnim aktivnostima poduzetim od strane socijalnih samoposluga

Interesi i očekivanja

Socijalna osviještenost, socijalna osjetljivost i društveni angažman Samoostvarenje Stvaranje društvenih promjena putem pravedne raspodjele dobara Pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja unutar društva

Bolji, pravedniji svijet Pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja unutar lokalne zajednice Osobni razvoj: učenje i usavršavanje (razvoj vlastitih znanja i vještina) Unaprjeđenje kontakata, osobnog društvenog kapitala i razvoj odnosa kroz suradnju s drugima

Zaštita života kroz suzbijanje gladi Očuvanje vlastitog dostojanstva putem samostalnog odabira namirnica unutar socijalnih samoposluga Zadovoljavanje osnovnih ekonomskih i materijalnih potreba (kratkoročno); bijeg od siromaštva i socijalne deprivacije (dugoročno)

Društvena osviještenost Potreba za društvenim promjenama Potreba za pravednom raspodjelom dobara Uveseljavanje osoba slabijeg imovinskog stanja pružanjem pomoći

bleme. U ovom slučaju, društveni problem je apsolutno siromaštvo i opasnost od gladi. Oni započinju akcije i potiču druge dionike da se organiziraju. Njihova osnovna uloga je potaknuti, organizirati i voditi djelovanje drugih dionika. U slučaju socijalnih samoposluga, njihovi motivi su filantropske naravi, ali kroz svoje djelovanje oni dobivaju priliku kroz služenje zajednici postići određenu razinu samoaktualizacije i samopromocije. Njihovi interesi uključuju društveni angažman u rješavanju problema gladi i socijalne isključenosti kroz pravednu raspodjelu hrane i ostalih namirnica, (vidjeti Tablicu 1). Druga skupina dionika su volonteri. To su osobe koje na dobrovoljnoj bazi ustupaju svoje vrijeme, znanje i vještine u svrhu besplatnog služenja lokalnoj zajednici. Različiti su motivi njihovog djelovanja: doprinos ideji boljeg i poštenijeg svijeta, razvoj vlastitog znanja i vještina te razvoj veza i kontakata s drugima unutar lokalne zajednice. Uloga volontera od iznimnog je značaja za rad socijalnih samoposluga, osobito za odvijanje operativnih aktivnosti, od prikupljanja donaci-

36

Suvremena trgovina 5(41)

ja do distribucije prikupljenih proizvoda. Na primjer, Marić i dr., (2015) opisuju kako volonteri ustupaju svoje znanje, vještine i vrijeme za potrebe aktivnosti prikupljanja sredstava u socijalnoj samoposluzi Rijeka. U Tablici 1 sumirana su osnovna obilježja volontera uključenih u rad socijalnih samoposluga. Kao poduzetnička inicijativa, socijalne samoposluge su osnovane kako bi služile svojim korisnicima. Kako je prethodno spomenuto, korisnici socijalnih samoposluga su ljudi koji žive u siromaštvu ili u opasnosti od siromaštva. U cijeloj Europi, postoje različiti pristupi u definiranju korisnika socijalnih samoposluga. U nekim zemljama, korisnici su isključivo ljudi uključeni u programe socijalne skrbi koji proizvode dobivaju besplatno, ali postoje i primjeri gdje su socijalne samoposluge otvorene za širu javnost te nude proizvode po cijenama znatno nižim od prosječnih cijena u tradicionalnim maloprodajnim mrežama (npr. Austrija). U suštini, socijalne samoposluge su orijentirane prema socijalno ugroženim građanima i nezaposlenim osobama. U socijalnim samoposlugama hrana se distribuira

na mnogo humaniji način, nego u bankama hrane. Pokušavaju sačuvati ljudsko dostojanstvo pružajući mogućnost odabira potrebnih proizvoda (pretežito hrane i higijenskih potrepština). Korisnici imaju kratkoročna očekivanja usmjerena na zadovoljavanje najhitnijih fizioloških potreba, te dugoročne potrebe pa očekuju i one aktivnosti koje će im omogućiti izlaz iz siromaštva i socijalne deprivacije. Iz tog razloga, socijalne samoposluge bi, osim klasičnog prikupljanja i distribucije proizvoda, trebale organizirati i druge aktivnosti. Na primjer, te dodatne aktivnosti bi mogle biti uključivanje korisnika kao volontera i davanje prilike da na taj način društvu vrate dobiveno, a što dovodi do ponovnog uspostavljanja dostojanstva i samopoštovanja. Ostale dodatne aktivnosti bi mogle biti radionice o tome kako tražiti posao, obrazovne aktivnosti za poboljšanje vještina i kompetencija itd. U tom smislu, socijalne samoposluge imaju ogroman potencijal za unaprjeđenje svoje uloge i imidža u lokalnoj zajednici te mogućnost da se razvijaju implementacijom drugih socijalnih inovacija veće vrijednosti.

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement