a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 34

solidarnost

Socijalne samoposluge i njihovi dionici piše|izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, dr. sc. Maja Klindžić, doc. dr. sc. Ivana Marić

P

ojavom ekonomske krize od 2008. do danas diljem Europe raste broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva pa se, stoga, pojavljuje cijeli niz socijalnih organizacija koje imaju svrhu umanjiti posljedice siromaštva, te istovremeno, ostvariti i druge vrijednosne zadaće kao što su solidarnost, jednakost, služenje, očuvanje ljudskog dostojanstva te osiguranje općeg dobra za ranjive skupine društva. Jedan oblik ovih organizacija su socijalne samoposluge, relativno novi fenomen koji povezuje socijalne i ekonomske potrebe siromašnih s tradicionalnim lancima opskrbe hranom. S obzirom da se radi o novom fenomenu, socijalne samoposluge su sa stručnog i znanstvenog aspekta u literaturi iz poslovne ekonomije još uvijek nedovoljno istražene i obrazložene. Cilj ovoga rada jest obrazložiti što su to socijalne samoposluge, te utvrditi različite vrste i razine njihovih dionika, te motive, ulogu i interese dionika u odnosu na rad socijalnih samoposluga.

1. Pojam i razvoj socijalnih samoposluga Socijalne samoposluge definirane su kao maloprodavači orijentirani na prodaju hrane ograničenoj grupi ljudi koja živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva (Holweg i Lienbacher, 2011). Socijalne samoposluge su socijalne inovacije koje uključuju društvenu odgovornost udruženih pojedinaca s ciljem pokazivanja socijalne solidarnosti prema socijalno ugroženim osobama i obiteljima. One se bave prikupljanjem i distribucijom proizvoda dobivenih od pojedinačnih donatora, velikih trgovačkih lanaca i/ili drugih poduzeća. (Marić, 2013). U svojem svakodnevnom radu socijalne samoposluge po-

34

Suvremena trgovina 5(41)

držane su kroz volontiranje, filantropiju i dobru volju donatora koji doprinose svojim radom, proizvodima i uslugama. Prema definiciji, socijalne samoposluge su neprofitne organizacije koje svoje aktivnosti temelje na volontiranju i dobrovoljnim prilozima i ako generiranju bilo kakav profit, taj profit se koristi za humanitarne aktivnosti. Štoviše, prema Marić i Knežević (2014), socijalne samoposluge, kao novi maloprodajni format, potiču pozitivne društvene promjene kroz ispunjavanje materijalnih potreba socijalno ugroženih skupina. One svojim korisnicima daju priliku da sačuvaju ljudsko dostojanstvo u okruženju u kojem oni mogu birati različite vrste proizvoda po izuzetno niskim cijenama ili besplatno. U usporedbi s klasičnim maloprodajnim formatima, kada u obzir uzmemo njihovu veličinu u kvadratnim metrima ili lokaciju, socijalne samoposluge se klasificiraju između prodavaonice u susjedstvu i supermarketa jer im je površina manja od 1000 metara kvadratnih, a posluju u četvrtima ili mjestima u kojima su locirani njihovi korisnici. Međutim, kada analiziramo njihov asortiman, atmosferu ili usluge, možemo ih usporediti s tvrdim diskonterima jer nude maloprodajni splet (miks) male do srednje širine, male dubine te niske do prosječne kvalitete. U fokusu im nisu proizvođačke marke, a investicije u uređenje interijera su izrazito niske. Ipak, neka obilježja svojstvena su samo socijalnim samoposlugama: • količina zaliha u asortimanu ovisi o donacijama, a hrana čini najveći dio njihovog asortimana (između 70 i 90% asortimana) • obično se proizvodi besplatno distribuiraju najugroženijim skupinama; a ako se proizvodi ne dijele besplatno,

primjenjuje se politika svakodnevno niskih cijena (engl. EDLP – Every Day Low Prices) s cijenama nižim za više od 30% u usporedbi s drugim prodavaonicama • usluge pružaju volonteri i/ili nezaposlene osobe • radno vrijeme je ograničeno • promotivne aktivnosti prema korisnicima su rijetke i odvijaju se putem centara za socijalnu skrb, udruga građana i vjerskih organizacija • intenzivnije promotivne aktivnosti provode se prema donatorima radi prikupljanja resursa kroz različite aktivnosti putem udruga građana, vjerskih organizacija, a obično su popraćene od strane lokalnih medija. Prva socijalna samoposluga u Hrvatskoj je otvorena 2009. godine u Splitu i od tada do 2015. godine više od petnaest socijalnih samoposluga počelo je s radom u različitim gradovima. Slika 1 prikazuje dinamiku otvaranja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj do 2015. godine. Potrebno je naglasiti kako se ova dinamika intenzivira i svakog mjeseca postoji nekoliko inicijativa u različitim regijama i gradovima. Inicijative je teško pratiti, budući da ne postoji centralizirana registracija socijalnih samoposluga.

2. Osnove teorije dionika Koncept dionika (engl. stakeholdera) je istaknuta tema u literaturi iz područja menadžmenta više od dva desetljeća od objavljivanja prvobitnog djela Edwarda Freemana „Strateški menadžment: pristup dionika“ (engl. Strategic Management: Stakeholder Approach) (de BussyKelly, 2010). U ovome konceptu tvrdi se

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement