a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 27

noj spremi pisao u Ministarstvu gospodarstva od 1996. godine i nikada se to nije moglo dogovoriti. Uvijek je bilo glasova koji su argumentirali drugačije pa je rečeno, primjerice, zašto diplomirani informatičar ne bi mogao otvoriti Chipoteku i da za to ne mora imati zvanje trgovca. Također je istaknula kako se ne slaže da stručna sprema nužno uvjetuje odnos prema potrošačima, naglašavajući da je to prvenstveno stvar ljudskog pristupa i odgoja. Profesor Knego se uključio u raspravu te istaknuo kako trenutni sustav smatra dobrim, a da bi djelatnici koji su trgovačke struke zbog svoje edukacije trebali biti element koji će privući potrošače koji će u toj trgovini kupovati, a ne u onoj u kojoj rade djelatnici koji nisu trgovačke struke pa imaju slabija znanja i prodajne vještine. Ravnatelj Trgovačke škole u Zagrebu Darko Grgurić upozorio je na slab interes učenika za obrazovanje za trgovačka zanimanja, napomenuvši kako je prag za upis prenizak i kako se u trgovačke škole upisuju mahom djeca sa slabijim predznanjem i objektivnim poteškoćama u razvoju. Napomenuo je da uređena država mora imati uređeno tržište rada i zanimanja, dok zanimanje trgovac uopće ne postoji kao takvo u zakonu. On je naDarko Grgurić veo kako u Hrvatskoj imamo 77 škola koje školuju tzv. univerzalne prodavače, što znači da učenik u prvom razredu uči o poznavanju prehrambenih proizvoda, u drugom razredu izučava se neprehrambeni segment (guma, tekstil, koža, papirna konfekcija itd.), a u trećem razredu bijelu tehniku, auto-dijelove i informatičku opremu te bi nakon treće godine taj učenik trebao biti univerzalni trgovac koji sve to savršeno poznaje. To je nemoguće, rekao je, te naglasio kako sve to dovodi do znatno manjih kompetencija i slabijih izlaznih rezultata iz svih trgovačkih škola. „Mišljenja sam kako svaka uređena država nužno mora imati i uređeno tržište rada i uređena zanimanja. Od 28 članica Europske unije u 11 zemalja ne postoji trgovačka škola i ne postoji formalno zanimanje trgovac ili prodavač, dok u ostalima postoji. Po meni bi svaka organizirana država trebala formalno-pravno urediti to područje i propisati neke minimume koji bi ljudi koji rade u nekom sektoru trebali ispunjavati. Uostalom, ako pogledate nastavni program trgovačke škole vidjet ćete da postoji jasan nastavni plan koji se provodi tri godine i rezultira finalnim proizvodom, a to je djelatnik zvanja trgovac ili komercijalist“, naglasio je Grgurić te dodao kako trenutno stanje nije zadovoljavajuće i da s ovakvim sustavom strukovnog obrazovanja podjednako nisu zadovoljni mali trgovci obrtnici kao ni veliki trgovački lanci. „Ipak, institucionalno obrazovanje za ovo zanimanje u Hrvatskoj postoji već 90 godina. Znači, nismo tu od jučer. Mislim da budućnost postoji, samo je treba malo drugačije posložiti“, istaknuo je. Vitomir Tafra, predsjednik Uprave Obrazovne grupe Zrinski, rekao je kako mu se čini da mi u Hrvatskoj imamo dovoljno pameti, ali ponekad nemamo dovoljno mudrosti da sve ono što imamo stavimo u funkciju. On je istaknuo kako je Obrazovna grupa Zrinski u 20 godina poslovanja razvila dualni sustav obrazovanja na srednjoj i visokoj školi te je pritom naglasio da je bit-

no razumjeti kako u Hrvatskoj nemamo obrazovanje trgovaca, nego obrazovanje prodavača. I veliki trgovački lanci nisu zadovoljni s proizvodom obrazovnog sustava koji se direktno uključuje na tržište rada. Po njemu, nije ključno jesu li ta znanja stečena kroz redovno ili dopunsko školovanje, nego je važno da ta praktična znanja postoje. „Mi kao potporna obrazovna ustanova Hrvatske obrtničke komore intenzivnije razumijemo ovaj problem i Vitomir Tafra tražimo načina kako da u formalni sustav obrazovanja uvedemo izmjene kako bismo i kroz taj dualni sustav dali prijedloge za poboljšanje, ali isto tako ne čekajući rješenja tražimo načine kako da i kroz osposobljavanje, usavršavanje i jednogodišnje programe unaprijedimo čitav ovaj sektor“, kazao je Tafra. Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, istaknuo je kako je prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u školskoj godini 2012./‘13. bilo ukupno 1.859 učenika u trgovačku školu, dok je u aktualnoj školskoj godini 2016./‘17. taj broj pao na samo 1.031 učenika, što je više od 800 učenika manje. Malta ističe kako se taj manjak stručnog kadra reflektirao na poslovanje trgovaca jer je zapošljavanje educiranog prodavača znatno lakše s obzirom na to da oni znaju puno tehničkih stvari koje se svakodnevno rade u trgovini, dok novi radnici iz drugih profesija nemaju takva znanja. Sanja Fišer iz Ministarstva poduzetništva i obrta govorila je o problemu izostanka potpora za razvoj i unaprjeđenje trgovine s posebnim naglaskom na malu trgovinu. Ona je prvo upozorila na to što se u hrvatskoj javnosti ponekad stječe dojam kako se uz pomoć europskih fondova mogu riješiti svi problemi koji u Hrvatskoj postoje, navodeći kako smo dosad iz europskih fondova dobili oko 86 milijardi kuna, dok je usporedbe radi godišnji proSanja Fišer račun Republike Hrvatske 116 milijardi kuna. Ona smatra kako bi hrvatski poduzetnici trebali strateški planirati svoje poslovanje s jasno postavljenim ciljevima koji se trebaju ostvariti u nekom budućem periodu. To je ono što mi očekujemo od njihovih projekata kada raspisujemo svoje natječaje. U sklopu programa E plus nisu se mogli prijaviti i trgovci s obzirom da je taj program usmjeren na proizvodnju i proizvodne usluge, ali to ne znači da trgovci nisu mogli ostvariti potpore kroz druge projekte. Tako smo imali poziv za unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u područjima koja zaostaju u razvoju za koji se javio jako mali broj obrtnika. Fišer je najavila kako će s ciljem unaprjeđenja poslovanja poduzetnika i obrtnika Ministarstvo poduzetništva i obrta ulagati u pružanje savjetodavnih usluga kroz poduzetničke potporne institucije. www.suvremena.hr

27

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement