a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 25

dručje, predviđeno da oni odrede mjesto, vrijeme i uvjete odvijanja pokretne prodaje i ta njihova odluka treba biti temelj inspekciji da dođe u propisano vrijeme kako bi se izbjegla diskriminacija. „Vrlo se često u praksi dešava da se miješa pojam pokretne trgovine i prodaje dostavnim vozilom koja obuhvaća dostavu proizvoda prodanih putem telefona, interneta, kataloga ili TV prodaje. S druge strane, trgovac koji obavlja pokretnu trgovinu mora imati vozilo koje mora biti opremljeno na način kako je to propisano pravilnikom, a dostavno vozilo to ne mora biti“, istaknula je Kulaš te se u cijelosti složila s iznijetim stavovima Ivana Ćibarića podržavši pritom stav da se posebno mora voditi računa o inspekcijskom nadzoru pokretne prodaje. Damir Juzbašić, pomoćnik ministra gospodarstva, podsjetio je kako je u svibnju ove godine izmijenjen Zakon o inspekcijama u gospodarstvu koji, među ostalim, propisuje kako se za svaki takozvani benigni prekršaj, primjerice ako nije istaknuta cijena, trgovcu daje rok od 15-60 dana da korigira te cijene, što znači da se kažnjavanje ne provodi odmah po uočavanju nedostatka. On je istaknuo kako je formalno gledano napravljen veliki korak napriDamir Juzbašić jed, ali da je u provedbi još dosta posla kako bi se sustav učinio boljim i učinkovitijim. „Ovdje predstavljam Ministarstvo gospodarstva koje je nadležno za tržišnu inspekciju koja štiti prava potrošača i dio trgovine te predstavlja samo jedan i to manji aspekt nadzora, dok je za ostale segmente zadužen cijeli niz inspekcija i tijela drugih institucija. Smatram kako je rješenje sa samo jednim objedinjenim inspektoratom bilo optimalno kako bi se ovo područje uredilo na pravi način i čini mi se da je ovakvo rješenje u planovima vodećih političkih stranaka pa se nadam kako će se to na taj način i riješiti“, zaključio je Juzbašić. Prof.dr.sc. Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na dosadašnja izlaganja o stanju obrtničke trgovine kako na kontinentu, tako i na otocima, rekavši kako ovi trendovi koje obilježavaju ovaj segment trgovine ne predstavljaju nikakvu hrvatsku specifičnost, nego su to ranije prošle i razvijene članice Europske unije. On je ponovio svoju tezu koju, kako je rekao, ponavlja iz Susreta u Susret, a koja kaže da će malih trgovaca uvijek biti, bit će ih sve manje i bit će im sve teže. To

je neumitan trend i zakonitost tržišta, rekao je Knego te pritom istaknuo kako svim obrtnicima i poduzetnicima koji su izdržali od 2008. do danas treba čestitati. Ipak je naglasio kako je prije desetak godina bilo moguće napraviti određene poteze kako bi današnje stanje na tržištu bilo drugačije, što su svojevremeno radile razvijene zemlje Europske unije, a to se prvenstveno odnosi na to da se kroz komercijalni urbanizam odredi gdje se Nikola Knego mogu otvarati pojedini objekti. To se, kazao je Knego, propustilo napraviti u Hrvatskoj. On smatra kako treba smanjiti represiju nad poduzetnicima te je s dosta skepse govorio o mogućnostima da se nadzire politika cijena kod velikih trgovaca koji primjenjuju metode kompenzacionih kalkulacija pa tako na jednom dijelu asortimana gube, a na drugom dobivaju, dok mali trgovci takav pristup sebi ne mogu priuštiti. Ivan Bajsić, predsjednik Ceha trgovine POK-a Krapinsko-zagorske županije, govorio je o naknadama za kartične transakcije. „Jedan od većih problema u poslovanju obrtnika trgovaca su visoke bankarske naknade na prihvat kartica kupaca koje su višestruko veće u odnosu na našu konkurenciju te su veće i od onih u Europskoj uniji. Svjesni smo da ne mogu biti iste naknade za velike i male trgovine, a isto tako da postoje različite vrste plaIvan Bajsić ćanja karticama, ali uspoređujući slične usluge kod više partnera mišljenja smo da ima prostora za povoljnije naknade. Trgovačkim obrtima je poslovanje s karticama veliko opterećenje ponajprije zbog visokih provizija, a kod manjih ostvarenih prometa banke zaračunavaju i korištenje POS aparata. Smatram da bi se obujam poslovanja mogao povećati uz smanjenje ovih troškova, a to bi u konačnici bilo korisno za sve sudionike. Koncem rujna održali smo sastanke s bankama gdje smo iznijeli probleme i naše viđenje rješavanja te je dio bankara spreman razgovarati i naći modele za bolju suradnju i smanjivanje naknada“, istaknuo je Bajsić dodajući kako je očuvanje male obrtničke trgovine od velike društvene važnosti kako za ruralne prostore, tako i za središta gradova koja bez malih obrta gube na svojoj funkcionalnosti i prepoznatljivosti.

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom možemo očekivati do kraja 2016. godine www.suvremena.hr

25

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement