Page 14

tla po povoljnijim cijenama. Gavranović je zaključio izlaganje svojim osobnim komentarom: „Očito je, međutim, da postoji snažan otpor djelovanju velikih međunarodnih trgovačkih lanaca u pojedinim zemljama te valja imati razumijevanja za reakcije i ne prelamati stvari preko koljena. Uz pozitivne utjecaje koji su nesumnjivi javlja se i veliki broj nepovoljnih kretanja koji izazivaju reakcije koje su ponekad možda i neprimjerene. Analiza stvarnih kretanja koja bi imala i potrebnu sociološku komponentu dobro bi došla“, istaknuo je Gavranović.

Strategija izvoza hrvatskih proizvoda

dala kako je sadašnja kriza zapravo odraz krize Europske unije kao koncepta te da nije riječ o slobodi trgovine, nego o gubitku vjere u cijelu misiju Europske unije. „Uopće ne branim te mjere niti mislim da su dugoročno održive niti dobre, ali vjerujem da će domaća trgovina na tim tržištima dobiti na vremenu kako bi uhvatila korak u konkurentnosti s velikim, najjačim trgovcima na svijetu. Mislim da je riječ o sporom procesu koji će još potrajati“, istaknula je Puljić spominjući kako se nejednakost ogledala i u dostupnosti sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je za velike međunarodne trgovce imala znatno povoljnije uvjete negoli za trgovce ili proizvođače iz manjih europskih zemalja.

Ivo Markotić, generalni direkOvo izlaganje poslužilo je kao tor Badela 1862, istaknuo je da prolog za panel raspravu, a tržište jakih alkoholnih pića prvo pitanje bilo je upućeu Hrvatskoj ima dva trenda. S no Ljerki Puljić, predsjednici jedne strane, pozitivan trend Udruženja trgovine pri HGK. je premiumizacija, što znači Ona je istaknula kako su trda hrvatski potrošači ali i tugovački lanac Konzum i HGK risti koji dolaze u našu zemlju članovi EuroCommerca te su tijekom sezone piju kvalitetredovito upoznati sa stavovinija i skuplja jaka alkoholna ma koje ova europska udruga pića, što je svjetski trend, a s promovira. Podsjetila je kako druge strane imamo negativkriza nije jednako pogodila sve ni trend koji se očituje u razemlje Europske unije, nego zvoju „low cost“ kategorija u su se stare članice vrlo dobro segmentu trgovačkih robnih Ivo Markotić tome prilagodile. Ne obazirumarki. Ukupno govorimo o veLjerka Puljić ći se pritom na slobodu kon- ličini tržišta od 16 milijuna litara, gdje Badel 1862 računajukurencije i nedozvoljene potpore one su spašavale svoj finan- ći i uvoz i dalje drži lidersku poziciju s oko 25 posto udjela na cijski sektor direktnim injekcijama novca iz državnog prora- tržištu. Što se tiče konkurencije unutar koje Badel funkcioničuna, kazala je Puljić dodajući kako su male, periferne zemlje, ra, navodi Markotić, nama u zadnjih pet godina domaća konkoje nemaju tu financijsku snagu, krizu doživjele puno jače, te kurencija i nije nekakav izazov niti problem na tržištu, nego da je u Hrvatskoj kriza trajala najdulje od upravo novopridošli trgovački lanci, gdje svih europskih zemalja. „Sedam godina nam je samo jedan lanac u zadnjih pet go„Sedam godina trajala trajala je recesija te smo imali negativne dina uzeo 14 posto tržišta jakih alkoholstope rasta i naravno da se sve to odrazilo nih pića. On ističe kako se Badel, kao traje recesija te smo na snagu svih onih koji se konkurentski dicionalni industrijski proizvođač, na trimali negativne stope bore na ovom tržištu. S druge strane, na žištu bori svojom kvalitetom i to prije svetržište su ušle velike globalne kompanije ga u mainstream segmentu radeći ekstenrasta i naravno da s kojima smo u prvom redu bili nekonkuzije postojećih tradicionalnih proizvoda, se sve to odrazilo na rentni u cijeni kapitala, što je i danas slua u drugom smo dijelu naše strategije fočaj. Hrvatsko tržište je bilo u potpunosti kusirani na premium segment u kojem se snagu svih onih koji se otvoreno te nije bilo nikakvih oblika proborimo s uvoznom konkurencijom i tu rakonkurentski bore na tekcionizma kakve su imale neke zemlje dimo na razvoju novih proizvoda kako bi EU, primjerice oko gradnje novih objekata, tome konkurirali, dok u segmentu „low ovom tržištu. S druge dobivanja dozvola i suglasnosti, inzistiracost“ kod privatnih robnih marki se zastrane, na tržište su nja na određenom postotku domaće propravo ne borimo jer to nije područje naše ušle velike globalne izvodnje i drugih mjera pomoću kojih su konkurencije. Govoreći o svjetskim krezemlje srednje i istočne Europe, razumijetanjima on je rekao kako je u svijetu prikompanije s kojima vajući tu startnu razliku u konkurentnosutan opći trend rasta konzumacije jakih smo u prvom redu bili sti, pokušale barem kupiti vrijeme u koalkoholnih pića i vina u visini od 2,5 do 3 jem bi se dostigla razina konkurentnosti posto, no da je važno znati kako dalekonekonkurentni u cijeni onih koji su otvoreno ulazili na tržište. To istočna tržišta imaju izrazito visoke stope kapitala, što je i danas su razlozi zbog kojih danas dolazi do uvorasta iznad 10 posto. Istočna Europa ima đenja različitih poreza, kao što je primjeristope rasta od 4 do 5 posto, a zapadna Euslučaj.“ ce u Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, jer ropa znatno niže od toga. Iz tog razloga je je riječ o zemljama koje su povijesno maBadel kao veliki industrijski proizvođač nje konkurentne od zapadne Europe te su sada pribjegle ra- fokusiran na dalekoistočna tržišta. „Formirali smo joint venznim mjerama obrane. Takvi potezi zasigurno nisu na tragu ture kompaniju u Kini i radimo na izlasku na kinesko tržište jedinstvenog tržišta Europske unije“, naglasila je Puljić te do- i u segmentu jakih alkoholnih pića i u segmentu vina. Badel

14

Suvremena trgovina 5(41)

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement