Page 11

„Veliki strani trgovački lanci u području trgovine podigli su standard, no važan je i domaći iskorak na europsko tržište“, kazao je pomoćnik ministra gospodarstva Željko Pravdić te je pritom dodao kako moramo usmjeriti svoje napore upravo prema iskoraku na to jedinstveno europsko tržište izražavajući uvjerenje kako će i Hrvatska gospodarska komora osnažiti svoja nastojanja da ti napori i urode plodom.“ Hrvatska nije ozbiljno zakoračila Željko Pravdić u Europsku uniju, dok je Europska unija vrlo ozbiljno zakoračila na hrvatsko tržište“, kazao je otvarajući Magros. Po njemu, svi gospodarski subjekti mogu imati koristi od buduće transformacije jer Europa ide u smjeru digitalnih tehnologija, elektroničke trgovine i sve veće otvorenosti tržišta u kojim okolnostima Hrvatska mora tražiti svoju priliku. Kako bi to postigli, kazao je, moramo biti lokalno dostupni i globalno konkurentni te je pritom poručio da uspješno vođenje naše zemlje kroz nastupajuće promjene zahtijeva mudrost, inovativnost i predanost i tome moramo svi dati svoj osobni doprinos.

Karika između proizvođača i potrošača „Trgovina je posljednja karika u lancu između proizvođača i potrošača i kao takva ključna je za razvoj ukupnoga gospodarstva“, istaknula je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Po podacima koje je iznijela direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Ema Culi, trgovina u Hrvatskoj sudjeluje u BDP-u s 10 posto, što je tek nešto niže od prosjeka EU gdje participira s 10,9 posto. Nadalje, u broju zaposlenih u Hrvatskoj udio Ema Culi trgovine je 15 posto (trgovina je kod nas drugi najveći poslodavac), dok je prosjek u EU 16 posto. Četvrtina tvrtki, njih 23.736, registrirano je u trgovini, a u EU je od 5,5 milijuna svaki četvrti poduzetnik u trgovini. Razvoj trgovine u Hrvatskoj Culi je podijelila u nekoliko

faza pa su 1990-e godine obilježene procesom tranzicije i dolaskom stranih trgovačkih lanaca. Zlatne 2000-te karakteriziraju velike investicije u trgovački sektor, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti u toj branši, ali i rast broja trgovina velikog formata, što je dovelo do toga da, u županijskom prosjeku, danas na svakog potrošača dolazi jedan četvorni metar trgovine. Tih godina promet u trgovini na malo bilježi dvoznamenkaste stope rasta pa je primjerice 2002. rast u odnosu na godinu ranije iznosio 21,5 posto. Krizna 2008. donosi velike poremećaje i tom tržištu s tim da je najveći pad trgovine na malo bio 2009. godine, čak 15,3 posto. Oporavak je, rekla je Culi, započeo 2011. godine, no opet slijedi pad, da bi posljednje dvije godine hrvatska trgovina ponovno počela rasti. Lani je rast prometa trgovine na malo iznosio 2,4 posto, u prvih osam mjeseci ove godine 3,9 posto, pa za ovu godinu Culi predviđa još veći rast u odnosu na lani. Kriza je najviše utjecala na neprehrambeni dio trgovine, kazala je Culi, dodajući i kako nije dobro što hrvatska kućanstva i dalje na hranu troše čak trećinu mjesečnog budžeta. Uslijed krize potrošači su postali racionalniji, cijena im je postala ključni čimbenik pri kupnji. Kupci, umjesto u stihijsku, počinju ići u planiranu kupovinu, a trgovci se i cijenom i kvalitetom potpuno prilagođavaju tim trendovima. „Trgovci danas žele partnerski odnos s potrošačem, žele bit lojalni potrošaču da ga ne izgube“, istaknula je Culi. Veliki potencijal vidi u internetskoj trgovini kojom se lani služila trećina hrvatskih potrošača, pri čemu je najveći dio njih mlađa populacija od 16 do 24 godine (60 posto). Direktor marketinga i razvoja tvrtke Tisak, Gašpar Novak, u svojoj prezentaciji se osvrnuo na sve inovativne proizvode i usluge koje je ovaj vodeći nacionalni lanac kioska uveo u proteklih desetak godina, a o svemu više možete doznati u zasebnom članku na stranicama koje slijede.

Gašpar Novak

Reforma obrazovanja prema dualnom modelu Na stručnom skupu bilo je riječi i o reformi srednjoškolskoga strukovnog sustava obrazovanja. „Potrebno je ubrzano provoditi reformu te uvoditi dualni sustav obrazovanja koji primjenjuje više europskih zemalja, u čemu ključnu ulogu imaju i

Trgovina na malo – kretanje prometa u trgovini na malo od 2008. do I-VIII/2016. (izvor: HGK Sektor za trgovinu)

Godina

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

I. – VIII./2016.

Trgovina na malo %

-0,5

-15,3

-1,8

1

-4,2

-0,6

0,4

2,4

3,9

www.suvremena.hr

11

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement