sajmovi
Industrija događanja 21. stoljeća i društveno odgovorno poslovanje piše|mr. sc. Branko Pavlović
M
nogi teoretičari i znastvenici nazivaju dvadesetprvo stoljeće – stoljećem kreativnosti, stoljećem znanja. U razvijenim gospodarstvima konstituiraju se mnogi gospodarski sustavi. Među najdinamičnije uvrštavaju se sektori i subjekti KREATIVNE industrije i područje proizvodnje događanja. Po mnogim osobinama organizacija događanja zahtjeva kreativna rješenja i suradnju kreativne industrije. Industrija događanja predstavlja granu s velikim rastom. U znastvenim i stručnim raspravma, industrija događanja se tretira i kao dio kreativne industrije. Iako je u nekim definicijama sadržaja kreativne industrije izostavljeno navođenje i kreiranje događaja. Sve više zemalja – društava u razvoju kreativne industrije koja se, prije svega, temelji na visokoj vrijednosti ljudskog kapitla, vidi svoju šansu, posebno imajući u vidu da su mnoge zemlje oskudne u financijskom i fizičkom resursu za drugu vrstu investicija. Razvoj metodologije istraživanja učinaka organizacije događanja na lokalna i nacionalna gospodarstva, uvjetovao je i interes širih zajednica za podsticaj ovim djelatnostima i dublje razumijevanje njihovog pozitivnog djelovanja na gospodarstvo.
Svijet događanja Danas se svijet može smatrati i svijetom DOGAĐANJA. U njihovom kreiranju najznačajnije mjesto imaju razvijena gospodarstva. Ona imaju veoma razvijenu tipologiju. Razlikuju se prema osnovnom sadržaju: kulturni, sportski, poslovni (konferencije, kongresi, sajmovi), znastveni, religiozni, estradni...; prema ciljnim grupama kojima se obraćaju; prema veličini i značaju teritorija s koje se regrutiraju posjetitelji i kome se obraćaju (lokalni, gradski, regionalni, nacionalni, međunarodni i globalni). Svi oni,
22
Suvremena trgovina 3(43)
bez obzira na tip događanja, snažno djeluju ne samo na sliku razvoja gospodrastva, već i na zajednicu /grad, regiju, državu/ i na sve njene sastavnice. Recentna istraživanja i studije politike događanja od teorije do prakse, događaje u ekonomskom smislu nazivaju neto generatorima razvoja.
Borbe oko organizacije mega događaja Dramatične borbe subjekata, gradova i država, oko organizacije mega događaja (svjetskih prvenstava, kongresa, konferencija, sajmova, festivala) putem globalnih medija prati cijeli svijet, da bi nakon opredjeljenja za određenu destinaciju globalna medijska pažnja upravo bila koncentrirana na potencijale odabrane zemlje, regije, grada. Zadaća „događanja“ se ne iscrpljuje samo ekonomskim pokazateljima. Ne smiju se zanemariti ni značajni efekti koje događaji proizvode u društvenoj sferi u cjelini i u području političke promocije u ćemu se ogleda
njihovo društveno odgovorno poslovanje (DOP). Stoga se može zaključiti da se uloga „događanja“ može razumjeti i kao direktna intervencija u ekonomsku, društvenu i javnu politiku, pa svako razmatranje i analiziranje ne može zanemariti područje svjesne i artikulirane akcije lokalne zajednice, vlasti i drugih državnih institucija. U istraživanjima industrije događanja, koja su uglavnom fokusirana na analizu ekonomskih efekata događaja, nije moguće posvetiti veću pažnju socijalnim i političkim efektima, ali se te analize ne mogu u potpunosti isključiti. Nužno je imati na umu oba segmenta poslovnog okruženja u kojem se događaji organiziraju. S jedne strane riječ je o tržišnom okruženju u kojem su definirana konkurentna stanja u kojima organizatori „događaja“ posluju i kao svaki drugi gospodarski subjekt definirajući svoju poslovnu aktivnost. S druge strane potrebno je istaknuti da se dionici u industriji događanja u svojoj gospodarskoj aktivnosti susreću s regulatornim okruženjem i uvjetima koje definira segment netržišnog okruženja. „Događaji“ (kongresi, seminari, izložbe, sajmo-