Page 66

intervju

Govori Vitomir Tafra, predsjednik Upravnog vijeća Obrazovne grupe Zrinski

Raskorak obrazovanja i potreba tržišta rada

T

aj se raskorak može sustavno smanjivati definiranim nacionalnim srednjoročnim planovima i dugoročnim projekcijama razvoja gospodarstva. U tome je izuzetno značajna uloga poslovnih asocijacija poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih u definiranju sadržaja potrebnih kompetencija sadašnjih i budućih zaposlenika. Očigledno je da u Hrvatskoj postoji veliki raskorak između obrazovanja i potreba tržišta rada. Obrazovni sustav u nedovoljnoj mjeri odražava potrebe društva i gospodarstva, poglavito kad je riječ o strukovnom obrazovanju. Kako premostiti taj raskorak? Veliki raskorak između obrazovanja i potreba tržišta rada rezultat su nedovoljne zajedničke usmjerenosti na rezultat, a to je obrazovani i osposobljeni kandidat za tržište rada. Dok s jedne strane poslodavci, bilo privatni ili državni očekuju zaposlenika koji je sposoban odmah preuzeti svoju radnu funkciju u cijelosti, s druge strane obrazovni sustav nema dovoljan senzibilitet za permanentnom korekcijom obrazovnih ishoda koji rezultiraju promjenom obrazovnih sadržaja i programa. Kada govorimo o strukovnom obrazovanju uočavamo veći nesklad između definiranih potreba tržišta rada i stečenih kompetencija kroz redovno obrazovanje. Raskorak se može sustavno smanjivati definiranim nacionalnim srednjoročnim planovima i dugoročnim projekcijama razvoja gospodarstva. Iskustva najrazvijenijih zemalja Europe i Svijeta govore u prilog tome. Jasno definirani pravci razvoja gospodarstva s odgovarajućim ekonomskim okružjem koje nije podložno čestim, općim promjenama uvjeta poslovanja preduvjet su stabilnog gospodarskog rasta i razvoja, a time se omogućava definiranje društvenih zahtjeva prema obrazovnom sustavu, koje kompetencije trebaju steći. U tome je izuzetno značajna uloga poslovnih asocijacija poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih u definiranju sadržaja potrebnih kompetencija sadašnjih i budućih zaposlenika.

66

Suvremena trgovina 4(40)

Jedan od ciljeva Nacionalnoga programa reformi sustava obrazovanja je osnaživanje veze između obrazovanja i zapošljavanja. Što se u tom pogledu zapravo čini i kakvi su realni izgledi da se pronađu primjerena rješenja? Kontinuirano se djeluje na osnaživanju veza između obrazovanja i zapošljavanja npr. putem sektorskih vijeća u strukovnom obrazovanju, zajedničkom radu na HKO-u i dr. Jedna od otežavajućih okolnosti jest i struktura realnog sektora kojeg više od 97% čine mikro i mala poduzeća. Ona samostalno ne mogu artikulirati zahtjeve prema obrazovnom sustavu, stoga to u njihovo ime čine asocijacije. Primjerena rješenja se izuzetno teško pronalaze jer nema zajedničke odgovornosti prema istome. Obrazovni sustav nužno mora biti u funkciji stvaranja kompetentnih i kompetitivnih budućih zaposlenika u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Generalno možemo konstatirati da postoji intencija obrazovnog sustava za nužnom prilagodbom, ali se za jači iskorak opravdano očekuje i odgovarajuća ekonomska i društvena podrška za nužnim, permanentnim restrukturiranjem. Pokazalo se da dualne obrazovne strukture stvaraju na svim razinama čvršće veze između obrazovanja i zapošljavanja. Kako stoje stvari u tom pogledu u Hrvatskoj? Dualno obrazovanje u Hrvatskoj zadržano je u trogodišnjim strukovnim školama uglavnom za obrtnička zanimanja. U četverogodišnjim školama praktični rad je u pravilu marginaliziran. Rezultati povezanosti obrazovanja i realnog sektora u dualnom obrazovanju dovode u čvršću vezu proces obrazovanja koji je u prilici unositi permanentne promjene na godišnjoj razini, a u cilju realizacije potrebnih kompetencija budućih zaposlenika. Poslodavci su tada u prilici na dnevnoj razini komunicirati i artikulirati svoje zahtjeve u obliku pitanja „Što“ a obrazovne institucije pronalaziti i davati odgovor „Kako“. U kojoj mjeri dualni sustav obrazovanja ima realne šanse u Hrvatskoj? Što bi trebalo učiniti da dođu do izražaji prednosti takvoga sustava? Postojeća obrazovna paradigma ne podržava u dovoljnoj mjeri koncept dualnog su-

Vitomir Tafra

stava obrazovanja. Kako bismo bili u mogućnosti sustavno i permanentno „u hodu“ prilagođavati proces odgoja i obrazovanja u skladu sa stalnim promjenama zahtjeva tržišta rada potrebno je uvoditi dualni sustav. On generira stalno prilagođavanje potrebama tržišta rada. Svojevrsno nerazumijevanje obrazovnog sustava za prihvaćanjem prednosti dualnog obrazovanja proizlazi iz nedovoljnog društvenog poticaja za njegovom promjenom i nužnim prilagođavanjem. Na čelu ste Visoke škole koja se u svim segmentima nastoji prilagoditi procesima približavanja potrebama realnog sektora gospodarstva s naglaskom na poticanje poduzetništva. Što to, konkretno, znači i kako se to ostvaruje u praksi? Poticanje poduzetništva u skladu s potrebama realnog sektora gospodarstva glavno je usmjerenje Visoke škole Zrinski. Realiziramo ga na način da redovni studenti u prvoj godini Stručnog studija osnivaju poduzeće na osnovi vlastite poduzetničke ideje. Vode ga do kraja studija, a unapređenje poslovanja poduzeća je tema njihovoga završnog rada. Studentsko poduzeće na Visokoj školi Zrinski predstavlja metodičku jedinicu u kojoj student neposredno na tržištu primjenjuje i provjerava svoja stečena znanja. Na taj način studentima omogućavamo da vodeći vlastito poduzeće – uz podršku studentskog poduzetničkog inkubatora – steknu potrebno iskustvo za svoj budući rad i angažman. Simulacija realnih okolnosti ima za svrhu provjere usvojenosti teoretskog znanja koje mu služi kao podloga za donošenje poslovnih odluka i njihovu realizaciju u poduzeću. Po završetku studija svaki student ima neposredno iskustvo vođenja cjelokupnog procesa poslovanja i svjestan je vlastite sposobnosti i preuzimanja rizika. Koncept rada Visoke škole Zrinski temeljen je na principima dualnog obrazovanja, a rezultat je 100% zaposlenost studenata. ST

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement