Page 47

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Izlagati na sajmovima? Da, ali ne i bilo gdje i bilo kako!

N

a marginama skupa o sajmovima evo i još nekih razmišljanja o sudjelovanju na sajmovima, a gledano u pravcu onih koji sudjeluju, odnosno trebali bi i željeli sudjelovati kao izlagači i kroz prizmu zamijećenih ponašanja hrvatskih proizvođača i ponuđača – pripadnika cijele jedne branše, te o efektima nastupa na sajmu.

Izlagati na sajmovima i kako, ili ne? Dileme ne bi smjelo biti. Svakako je za profesionalca nužno pokazati svoju ponudu (i) na sajmovima, jer na tim manifestacijama, ako su dobro organizirane i dobro marketinški popraćene te k tome ako imaju i dužu tradiciju obilježenu ozbiljnošću i uspjehom, okupi se priličan broj posjetitelja. U današnjem konzumističkome svijetu traže se i nova izdanja već etabliranih proizvoda i usluge, kao i novi zanimljivi proizvodi i usluge, pa i nova proizvođačka imena u proizvodnji odmaknuta od konvencionalnoga i u tome pomaknuta i jače i prema određenim ekstremima. Činjenica je, međutim, da je izlagačkih priredbi mnogo i da obzirom na ukupne troškove nastupa proizvoda predviđenih za degustacije, putovanja do mjesta održavanja i nekoliko dnevnih boravaka izvan svoje kuće, nije realno makar bi se možda to i željelo! Sajmovima su se u nekim segmentima gospodarske aktivnosti, konkretno u sektoru prehrambene industrije i industrije pića, pridružili u odnosu izlagač-posjetitelj i prisniji festivali smješteni u vrlo atraktivnim ambijentima starih dvoraca, vila i elitnih hotela. Dakle, nužno je dobro razmisliti, pa po kriterijima specijaliziranosti priredbe, potpore svojim

piše|Željko Suhadolnik (revija Svijet u Čaši)

sudjelovanjem, promidžbi vlastite regije (a kroz to, na kraju, i na korist sâmome sebi), važnosti tržišta na kojemu se manifestacija odvija, odnosno važnosti i tržišta u okruženju mjesta sajma, posjećenosti poslovnih ljudi iz branše i iz udaljenijih a zanimljivih tržišta, te nazočnosti medija posebice specijaliziranih, izabrati za sudjelovanje nekoliko tih pokaznih izloga godišnje za koje se možemo pokriti vlastitim budžetom. I na njima – posebice se to odnosi na novija i manje etablirana imena proizvođača i na nazive njihovih robnih maraka – se treba pojavljivati konstantno, redovito i na duži rok. Naime, izlaganje na sajmu ne smije se promatrati kao jednokratnu ili povremenu pojavu, nego kao nešto s dugoročnom dimenzijom. Ako u gospodarskoj grani sve dobro funkcionira od temelja i ako se izlagački nastup dobro pripremi, te ako se ustraje s uzastopnim nastupima, tada sudjelovanje na sajmovima u izlagačkome kontekstu ima smisla i može dati rezultat. Sporadična pojava na nekom izabranome značajnijem sajmu vjerojatno je – osobito za na širem planu neetablirane: branšu, robnu marku, proizvođačku kuću – bacanje novaca. Ako nema konstante, publika kao potencijalni kupac brzo zaboravlja i izlagač koji nije redovit svakim sljedećim dolaskom kao da mora krenuti ispočetka. Dosta je godina potrebno strpljivo brusiti kakvoću, te se u javnosti, posebice usmjereno na interesantna tržišta,

pojavljivati stalno i uz dobar marketing, da bi se napokon stvarno 'upalo u oko' i ostalo u žiži. Nakon perioda kvalitetne animacije trgovaca i distributera i specijalizirani novinari sami u značajnom broju počnu osjećati potrebu da dođu na štand i čast što su dobili poziv i obavijest od izlagača da je na sajmu. Treba biti svjestan toga da je ulaganje u plasman svojega proizvoda – a u to jednim dijelom spada i kvalitetan nastup na sajmu – nužno, te da bez troška i u tome dijelu ukupne poslovne aktivnosti ne ide. Bitno je tek vidjeti kako iz investicije ostvariti dugoročno bolji efekt. S puno većim izgledima za uspjeh ide se izlagati na sajam ako je već prije nešto značajnije na međunarodnome planu učinjeno na imidžu zemlje i njenih regija u kontekstu gospodarske grane s kojom se na sajmu predstavljaju pojedinci ili grupe pripadnici određene branše. A da bi to moglo biti napravljeno, nužno je da ta branša bude dobro samoorganizirana i s prikladnim programom aktivnosti, bilo na unaprjeđenju kakvoće ponude bilo u marketingu. Svjedoci smo, pa i u Hrvatskoj, da uz neka visokoetablirana imena i nazive maraka postoje odlični proizvodi koji s obzirom na njihovu slabu poznatost te slabiju poznatost proizvođača, kao i nedovoljnu etabliranost države u nekoj branši, ma kako bili dobri, nailaze na teškoće u plasmanu. Postoji poplava jeftinih proizvoda uglavnom slabe kakvoće i ako je proizvod, da www.suvremena.hr

47

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement