Page 19

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

dina u koje oni dolaze. Dakle, izazov je u uspostavljanju zajedničkog identiteta i njegovo fokusiranje na autentično kulturološko iskustvo.

Zaštititi identitet i kulturnu baštinu Trebamo jednostavno naučiti da moramo zaštititi identitet i kulturu, ali i da vodeći računa o ekološkim načelima razmišljamo o tome što stvaramo i što ćemo ostaviti budućim generacijama. Pritom valja uspostavljati dizajn koji se uklapa u održivi razvoj, pa prema tome i uspostavljati i održiva rješenja – trebao bi biti temeljni credo ukupne komunikacije u turizmu. Moramo konačno shvatiti još nešto: u stvaranju identiteta zemlje sudjeluju svi i stoga se više ne govori o publici već o sudionicima u tom procesu. U fokus su stavljeni kreativnost i inovativnost, a dominantne su odrednice sigurnost, čista priroda, raznolikost ambijenta, bogata kulturološka baština. Kampanje s tim porukama trebali bismo i mi odašiljati u svijet. Bitno je koristiti strategiju „konstante malih promjena“, odnosno stalnih pomaka koje je moguće ostvariti u svom okruženju. To nisu inovacije koje predstavljaju krupne i korjenite promjene. Međutim, primjenom strategije konstantnih promjena moguće je mijenjati brand proizvoda, tvrtke, grada, regije i države. Pri tom je važno preuzeti odgovornost da se nešto učini, odnosno da se promijeni stanje.

Kreativnost traži znanje i imaginaciju Ono što neki proizvod – pođimo od turističkog proizvoda – čini zaštitnim znakom (ili suvremenije rečeno brandom) jesu fascinacija, kreativnost i emotivnost koju se ulaže u njegovu prepoznatljivost. Mnogi eksperti smatraju da su materijalne vrijednosti na današnjem stupnju razvoja pretežito istrošene i nisu više dostatno privlačne ni stimulativne, pa se moraju zamijeniti nematerijalnim vrijednostima, koje ‘treba izgraditi’. Brand je upravo središnja nematerijalna vrijednost svake destinacije. Pokazalo se, zapravo, da brandovi igraju odlučujuću ulogu u sve zaoštrenijoj tržišnoj utakmici, gdje nije sve samo u cijeni

(koja ostaje bitan element), već su odlučujući čimbenici zapravo prepoznatljivost i – imidž. Takav novi odnos prema brandu jasno pokazuje da je u zaštitnu marku proizvoda bitno uložiti kreativnost, a to opet traži znanje i imaginaciju. Sve analize pokazuju, također, da fascinaciju i emocije kod potrošača (a za njega se to radi) izazivaju samo brandovi koji su zaista prepoznatljivi i tržišno prihvaćeni. Dakle, faktor čovjek (kreacija), proizvod (kvaliteta) i tržište (imidž) igraju bitne uloge u stvaranju onoga što zovemo kreativnim tržišnim proizvodom. Ukratko, velike i snažne tržišne marke rezultat su dugačkog procesa, koji započinje visokim ulaganjima u proizvod, stalno se provjerava i uvijek iznova obnavlja, modernizira, bez da gubi svoj temeljni karakter i prepoznatljivost. Najsnažnije poluge takvog pristupa su ustrajavanje na kvaliteti proizvoda i povjerenju potrošača, što se nikada ne bi smjelo gubiti iz vida. U tim uvjetima kreativnost ima i najviše prostora za sugestivno djelovanje. „Konkurentnost podrazumijeva sposobnost da se u tržišnoj utakmici postigne takav rezultat koji će dovesti do visokoproduktivnoga gospodarstva, ali i do poboljšanja životnoga standarda cjelokupnoga stanovništva zemlje“ – temeljna je poruka ovakvoga pristupa.

Kako turizam personalizirati? Podatak da trećinu svih noćenja u Opatiji, našem zaista razvikanom turističkom odredištu, čini populacija iznad 65 godina, dakle mahom umirovljenici. Što, međutim, nudi Opatija toj grupi i tom tipu gostiju? Pretežito mrtvilo, nezainteresiranost, jednostavno nemoć osmišljavanja programa primjerenih toj populaciji. Druga velika skupina opatijskih gostiju su polaznici raznih seminara, skupova, kongresa. Što Opatija nudi njima? Pokušajte pronaći neki ozbiljniji sadržaj u listopadu, studenom ili siječnju, pa sve do svibnja ili lipnja. Ovime želim samo naglasiti da ništa ne dolazi samo po sebi i da će ‘Opatija bajna’ morati i sama učiniti neke korake da povrati stari sjaj. Opatija je, međutim, samo metafora. Važna je zbog činjenice da nam je godinama upravo ta destinacija, uz Dubrovnik, bila najbolja ‘razglednica za svijet’. Pre-

ma objavljenim podacima, prošle je godine zauzela tek 20. mjesto po ostvarenom broju noćenja. Ostaje nam samo da i dalje izražavamo nadu da će se „nešto“ dogoditi i da će konačno doći do bitnijih promjena u glavama i planovima čelništva ovoga (i drugih) gradova oko percepcije suvremenog turističkog proizvoda. Naime, pasivnost u pogledu osmišljavanja uvjeta i sadržaja u turističkoj ponudi nema nikakvih opravdanja ni izgovora. Osobito zbog činjenice da su nam se turisti vratili, da je Hrvatska ‘in’ i da konačno očekujemo bolju valorizaciju prirodnog i drugog bogatstva. U tome važno mjesto ima i pokušaj personaliziranja ponude, jer turist sve manje želi biti tretiran kao ‘broj ključa sobe’. Najnovija kretanja u svjetskom turizmu idu snažno usmjerena prema bijegu od masovnog turizma, od grupnog prema pojedinačnom. U okviru toga ima puno razloga da se čak imperativno zahtijeva priznavanje domaće kulture i njezino dosljedno i svestrano uključivanje u turističke ponude. To se podjednako odnosi na ukazivanje na povijesnu, prirodnu i kulturnu baštinu, kao i na upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtništva, domaćeg umjetničkog stvaralaštva ili pak ponude domaćih jela i specijaliteta koji bi trebali biti posebno naznačeni na vrhu jelovnika svakog ugostiteljskog objekta. Ponudu tzv. međunarodnih kuhinja treba smanjiti. Isto tako, prednost treba davati domaćim pićima. To nije samo gospodarski imperativ već jednostavno pokušaj da se turistima, bez obzira od kuda dolazili, prošire horizonti i saznanja na svim područjima života. To je, uostalom, ono što obogaćuje sadržaj turističkoga boravka. Drugo bitno pitanje koje se uz makroekonomske uvjete hrvatskog gospodarstva proteže kao crvena nit u svim nastojanjima turističkih djelatnika, odnosi na produženje sezone: Otvoreno je pitanje – a o njemu uvelike ovisi ukupna budućnost hrvatskog turizma i njegove učinkovitosti – može li turistička industrija konačno okupiti svu zanimljivu proizvodnju i ponudu ostalih industrija i biti stalni izlog onoga najboljega što hrvatska industrija i poljoprivreda mogu ponuditi stranim turistima. Kako to učiniti kad je u Dubrovniku preko zime zatvoreno 11 od ukupno 12 luksuznih hotela? Treba li ukazivati kakvo je stanje na druST gim turističkim destinacijama? www.suvremena.hr

19

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 4 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi

Suvremena trgovina 4 2015  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi

Advertisement