Page 43

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja. No, izazov i za Hrvatsku predstavlja održivo upravljanje vodom, odgovorno korištenje vodnih resursa radi omogućavanja zadovoljavanja potreba za vodom sadašnje i budućihgeneracija. Zanimljivo je da je čak 97,5 posto svih voda na planetu slano, dakle neuporabljivo za piće bez skupa procesa desalinizacije, dok samo 2,5 posto voda otpada na slatke vode. Od ukupnih količina slatke (pitke) vode, 68,9 posto nalazi se u ledenjacima i stalnom snježnom pokrivaču u polarnim kapama (i stoga ih je nemoguće efikasno (i jeftino) iskoristiti), 29,9 posto otpada na podzemne vode, 0,9 posto otpada na vodu u tlu i močvarama, a 0,3 posto slatke su vode jezera i riječnih akumulacija, dakle one vode koje najviše upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Uz činjenicu kako je manje od 3 posto vode na planetu uporabljivo za piće, pitka voda je geografski i količinski neravnomjerno raspoređena na planetu. Sama ta činjenica pokazuje zašto pitka voda doista ima sve predispozicije da u bliskoj budućnosti postane najtraženiji i time najdragocjeniji resurs na međunarodnoj sceni. Procjena Ujedinjenih naroda smatra da više od 1,2 milijarde stanovništva svakodnevno ne raspolaže s dovoljnim količinama pitke vode. Procjene postaju sve gore kako se krećemo prema sredini 21. stoljeća pa bi prema UN-u 2050. između dvije i sedam milijardi ljudi moglo biti suočeno s nedostatkom pitke vode, što u najgorem slučaju čini čak dvije trećine svih ljudi na Zemlji! Problem postaje još veći ako se zna da će većinu žednih i u budućnosti činiti nerazvijene zemlje Trećeg svijeta, posebno one iz područja suptropske Afrike. Ironično je pritom kako su nedavna istraživanja pokazala kako poznate obnovljive količine pitke vode mogu zadovoljiti potrebe čak devet milijardi stanovnika na Zemlji. Pravi je problem činjenica što potrošnja voda raste dvostruko brže nego broj stanovnika, što znači da će se potrošnja svih dostupnih količina pitke vode dogoditi prije nego na Zemlji bude živjelo deset milijardi ljudi (prema procjenama oko 2050. godine). Uzmu li se u obzir navedene procjene, možemo pretpostaviti kako će ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postati glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća.

Novi sigurnosni izazov? U kojoj će mjeri ubrzano smanjenje zaliha pitke vode biti sigurnosni izazov za Hrvatsku? Riječ je o pitanju na koje je u ovom trenutku prilično teško dati odgovor, ali ono je sigurno jedan od najvećih izazova koje donosi budućnost. Ako se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima dovoljne količine pitke vode za budućnost (ukoliko bude dobro gospodarila njome) te procjena kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, pitka voda postaje možda i najvažniji hrvatski resurs 21. stoljeća. Pritom valja razmisliti o činjenici kako Hrvatska doista pripada skupini zemalja svijeta koje imaju iznadprosječne zalihe pitke vode, no Hrvatska je istovremeno geografski relativno blizu već danas djelomično žednim zemljama južnog Mediterana te žednim i politički nestabilnim zemljama Bliskog istoka. Hoće li i do Hrvatske stizati izbjeglice iz zemalja s nedostatkom vode ili će zavjetrina članstva u Europskoj Uniji i NATO-u ublažiti negativne posljedice mogućega svjetskog nedostatka pitke vode, ostaje vidjeti. Ono što je sigurno jest da će se Hrvatska u bliskoj budućnosti suočiti s potpuno novim izazovima za svoju suverenost, nacionalnu sigurnost i gospodarstvo.

sudjelovali i stručnjaci i obični građani, u koju bi se uklopio i jasni sporazum svih političkih stranaka u Hrvatskoj. U protivnom može se dogoditi da zbog kratkoročna dobitka i dodvoravanja međunarodnoj zajednici Hrvatska izgubi svoje najveće blago. Nije na odmet istaknuti da su vodni resursi Republike Hrvatske gospodarska vrijednost koja premašuje lokalni pa i regionalni značaj. U području Mediterana osjeća se deficit vode, posebno u razvijenim zemljama kao što su Italija, Španjolska i Francuska. U zemljama Perzijskog zaljeva deficit vode postoji oduvijek, ali u posljednje vrijeme pitka voda postaje vrijedna gotovo kao i nafta. Hrvatska ima visokokvalitetne vodne resurse, koji mogu ući u sadašnje i buduće tržište kao vrlo konkurentni izvozni proizvod. Iako je Hrvatska generalno bogata vodom, u nekim područjima i Hrvatska ima manjak vode. Taj manjak je osobito izražen na dalmatinskim otocima. Pitka voda u Hrvatskoj i svijetu stoga predstavlja prvorazredno gospodarsko i sigurnosno pitanje.

U kontekstu takvih scenarija zanimljivo je sagledati što se događa na domaćem tržištu voda. Procijenjena potrošnja vode u svijetu u XXI. stoljeću Voda je jedini prirodni resurs koji Hrvati uzimaju zdravo za gotovo, a što se s našim izvoriOpasnost od ma događa nas očito pretjerano ne zanineodgovornog ponašanja ma. Međutim, voda je zalog za budućnost svih građana Hrvatske i trebali bi ju Bogate zalihe pitke vode kojima raspo- doživljavati kao takvu, a ne razbacivalažu sadašnji stanovnici Hrvatske nije ti se njome kao dosad. Prema podacima samo njihovo vlasništvo, nego voda pri- za 2013. godinu, Hrvatska ima 15 koncpada i budućim naraštajima. Zbog toga bi esionara vode. Pitanje je njihove stvarne se svaka rasprava o uporabi hrvatskih za- odgovornosti, ali je upitan i stvarni ekoliha pitke vode trebala donositi isključi- nomski učinak koji država dobiva iz tog vo nakon široke javne rasprave u kojoj bi dragocjenog resursa. A.G. ST www.suvremena.hr

41

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 3 2015  

Suvremena trgovina

Suvremena trgovina 3 2015  

Suvremena trgovina

Advertisement