Page 19

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

problem sa završnim radovima na rad- stavlja uistinu veliki rizik koji radnici sve nom mjestu pa se onda poistovjećuje rad češće proživljavaju. Poslodavci svoju imoradnika kad se trgovina zatvara s radom vinu osiguravaju, dok radnici imaju jeditrgovine s tim što kad se trgovina zatvo- no naknadu bolovanja u 100-postotnom ri radnik odrađuje dodatni dio posla – iznosu, što smatramo nedovoljnim pa je to pitanje o kojemu čišćenje, spremase treba početi raznje, punjenje poligovarati. U nekim ca – a da mu se to 90% – udio novo trgovačkim drušuopće ne evidentitvima smo to uspjera u radno vrijeme. zaposlenih radnika li regulirati kroz Po nama tu je riječ o s ugovorom na kolektivne ugovoklasičnom radu na re, no vrlo često se određeno vrijeme crno gdje gubi radposlodavci oglušunik i država, a koriju na ovaj problem. sti ima jedino poslodavac. To je vrlo teško dokazati jer se To nije dobro. U sindikatu inzistiramo evidencije ne vode točno, nego se vode da se i u ovom segmentu zaštite radnika u skladu sa zakonom i daju se u sluča- mora povesti računa. Osim toga, htjela ju nadzora inspekcije, dok stvarne evi- bih skrenuti pozornost i na problem andencije ostaju u nekim neslužbenim bi- gažiranja radnika preko agencija za zapolježnicama poslovođa pa su to nekakvi šljavanje gdje su radnici u vrlo lošoj pozidžentlmenski da radnik ponekad dobije ciji jer im se ugovori produžavaju po mjenaknadu ako je radio prekovremeno, ali sec dana. Imali smo slučaj gdje je jedna najčešće se to uopće ne plaća. Po nama, radnica u pet godina imala 36 ugovora na to je gorući problem jer je radno vrijeme određeno vrijeme. Nadalje, tu je i instiizuzetno bitno i smatram kako ovim za- tut nepunog radnog vremena koji ima za konom nije dobro izregulirano, a jedna- posljedicu da više ljudi radi po ovim ugoko tako ni mehanizam nadzora i kontrole vorima za manje plaće, čime se smanjunije efikasan u smislu da bi se kaznili oni ju i izdvajanja za mirovinsko osiguranje koji radno vrijeme na takav način zlou- te se ekonomski oslabljuju takvi radnipotrebljavaju. Zbog toga danas svaki rad- ci i njihove obitelji. U utrci za profitabilnik u maloprodaji jedan dio svog radnog nošću primjetno je kako poslodavci broj vremena radi neplaćeno, što je za nas ne- radnika konstantno smanjuju te im istodopustivo. Rijetki su poslodavci kod ko- vremeno povećavaju obujam posla koji jih se to striktno poštuje i smatram kako obavljaju tako da radnici odrađuju i klaje država dužna stvoriti uvjete da se to ne sične poslove prodavača i druge poslove događa. Znamo da prekovremenog rada koji se nikako ne mogu smatrati njihomora biti, ali taj rad mora biti u skladu vim opisom posla kao što su određeni sa zakonom te ako postoji potreba on se poslovi financijske prirode i tome slično. mora evidentirati i radnicima platiti. Dodatni problem koji Najviše prigovora se u zadnje vrijeme bilo je na neplaćasve više aktualiziKada bi se poštovale nje prekovremera i o čemu nas naši odredbe o radnom nog rada i nedefičlanovi sve učestanirano radno vrilije izvješćuju su ravremenu imali bi jeme u trgovini. zličiti prepadi, raztisuće novih radnih Ima li tu pomaka? bojništva i pljačke mjesta na radnom mjestu, Kao što sam već rešto je posebno važkla, zaključak je da no i vrlo je često ponema nikakvog povezano upravo s produženim radnim vre- maka na bolje, nego je na radnicima još menom kada radnici u te, kasnije sate, veći pritisak. doživljavaju strašne situacije na radnom mjestu. Nakon takvih iskustava radnici obično završe na bolovanju zbog velikog U Hrvatskoj je više od četvrtine gosstresa i poremećaja svoga zdravlja. I kada podarskih subjekata registrirano nose novac u trezor, što se također ne ra- u djelatnostima trgovine, odnosno čuna u radno vrijeme, a njihova je obve- 26,03 posto. Prema podacima Državza, vrlo su često i tada izloženi različitim nog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj oblicima prepada i nasilja pa sve to pred- oko 16 posto svih zaposlenih radi u tr-

govini, otprilike 161.000. No, ujedno je upravo u trgovini zabilježen najveći gubitak radnih mjesta. Ima li tome kraja? Sindikalni povjerenici u maloprodajnim subjektima u svojim redovitim izvješćima govore kako je položaj radnika sve teži, da sve više rade i pod sve većim stresom, što je tendencija za koju ne vidimo da će se promijeniti. Trgovina u Hrvatskoj ima puno te je među njima sve žešća konkurentska borba pa se konstantno iznalaze novi načini kako privući kupca. Slijedom takve poslovne politike, sve se više dodatnih poslova regrutira na samog prodavača. Od 2008. godine izgubili smo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u trgovini jer su prometi trgovaca godinama bili u padu, a rast koji je zabilježen u 2014. godini je vrlo blag te zasigurno neće dovesti do nove zaposlenosti.

Trgovački lanci otvorili su, istina, dosta novih radnih mjesta. Međutim, uvjetovali su zatvaranje brojnih manjih trgovačkih objekata. Konačni saldo ide na štetu zapošljavanja. Kako je Sindikat reagirao na tu evidentnu pojavu? Očito je kako dolazi do fluktuacije radnika iz manjih trgovačkih subjekata u one veće jer manji propadaju i radnici se zapošljavaju u većim lancima, no smatramo kako se mora iznaći načina da opstanu i manje obiteljske trgovine koje pružaju kvalitetnu uslugu, osobito u urbanim sredinama. Upravo te susjedske trgovine omogućavaju lokalnom stanovništvu da ne mora odlaziti izvan grada. S druge strane, veliki trgovački centri su poremetili ukupni društveni život jer su ljudi svoje svakodnevno funkcioniranje počeli vezivati uz velike šoping destinacije te sve manje vremena provode u svojim lokalnim sredinama u kojima stanuwww.suvremena.hr

17

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 3 2015  

Suvremena trgovina

Suvremena trgovina 3 2015  

Suvremena trgovina

Advertisement