Page 15

Turizam kao izazov piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak Povod za ovaj rad su pokazatelji o jačanju intenziteta turističkoga prometa s jedne strane, i podaci o smanjivanju maloprodajnog prometa, te ukupnoj gospodarskoj stagnaciji u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina (2006. – 2014.), s druge strane. Temeljem dostupne literature u radu se, najprije, daje nekoliko napomena o fenomenu turizma i njegovoj važnosti za gospodarski razvoj pojedine zemlje, te o njegovoj povezanosti s maloprodajom. Posebno se ističe i uloga turizma u smanjivanju razlika u gospodarskoj razvijenosti pojedinih regija. Nakon toga analiziraju se i grafički prikazuju statistički podaci o kretanju broja noćenja, prometa u maloprodaji i bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Hrvatskoj (2006. – 2014.), te podaci o intenzitetu turističkoga prometa i visini BDP-a u Republici Hrvatskoj i izabranim zemljama Europske Unije (za 2013. godinu). Na kraju se analiziraju i podaci o intenzitetu turističkog prometa i BDP-a po 1 stanovniku u hrvatskim županijama 2013. godine. Temeljem izvršene analize može se utvrditi da razvoj gospodarskih djelatnosti u funkciji turizma u Republici Hrvatskoj nije bio dostatan da neutralizira ukupno opadanje gospodarskih aktivnosti. Analizom intenziteta turističkog prometa i BDP-a po 1 stanovniku po županijama u Republici Hrvatskoj dolazi se do zaključaka o velikoj različitosti postignutih rezultata i o produbljivanju razlika u gospodarskoj razvijenosti pojedinih županija temeljem ostvarenog intenziteta turističkoga prometa. Izvršena analiza tek ukazuje na daljnja potrebna istraživanja.

Ključne riječi: turizam, maloprodaja, razina gospodarske razvijenosti, Republika Hrvatska

1. Uvod Povezanost razvoja turizma s razvojem ukupnoga gospodarstva i pojedinih gospodarskih djelatnosti analizira se već dugo. Cilj je ovoga rada isticanje povezanosti maloprodaje i turizma, ali i prikazivanje neujednačenosti u kretanju intenziteta turističkoga prometa i maloprodaje, te ukupnih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj u posljednih desetak godina. Isto tako, cilj je rada i u prikazivanju različitosti u razini gospodarske razvijenosti (iskazane u BDP-u po 1 stanovniku) i intenziteta turističkog prometa po pojedinim promatranim europskim zemljama u 2013. godini i po pojedinim županijama unutar Republike Hrvatske u 2014. godini. Izabrane europske zemlje, s kojima se uspoređuje Repu-

blika Hrvatska (HR) su: Austrija (AT), Irska (IE), Njemačka (DE), Finska (FI), Italija (IT), Španjolska (ES), Slovenija (SI), Grčka (EL), Portugal (PT), Estonija (EE), Mađarska (HU), Rumunjska (RO) i Bugarska (BG). Dakako, svrha je rada poticanje dubljih istraživanja i ukazivanje na nužnosti otklanjanja smetnji za bolje funkcioniranje promatranoga gospodarskog sustava.

2. Nekoliko napomena o povezanosti maloprodaje i turizma Dok trgovinu na veliko čine sve transakcije u kojima kupac namjerava upotrijebiti proizvod za preprodaju, za izra-

du drugih proizvoda ili za opće poslovne operacije (v. Dibb/Simkin/Pride/Ferrel, 1995., str. 310), o trgovini na malo govori se onda kada se radi o opsluživanju konačnoga potrošača ili konačnog korisnika kao kupca (v. Lerchenmüller, 1992., str. 17; Lerchenmüller, 2003., str. 19). Maloprodaja je sastavnica tzv. distributivne trgovine (vidjeti: „Distributivna trgovina i gospodarska razvijenost“, Suvremena trgovina, Vol. 41, Br. 1/2016., str. 24 – 28). Pojmovi „turizam“ i „turist“ koji se mogu naći u različitim defincijama, nisu dovoljno prikladni za analitičku upotrebu (Meler, 2002., str. 425 – 429). Stoga, za potrebe analize statističkih podataka, bilo bi potrebno istaknuti definicije Zavoda za statistiku Republike Hrvatske (usklađeno s Eurostatom) (Statistički ljetopis Hrvatske, 2015., str. 441). Prema tom izvoru turizam predstavlja „aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta“. Dalje se također navodi: „Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi“. Prema M. Meleru (Meler, 2002., str. 429) poslovno gostoprimstvo (kao bolji naziv za ono što se inače naziva „turizam“) predstavlja agregaciju svih gospodarskih i izvangospodarskih djelatnosti koje s različitim stupnjem obuhvata djeluju u zadovoljenju potreba gosta. Najviši stupanj obuhvata imaju sljedeće djelatnosti: www.suvremena.hr

15

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 2 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 2 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement