logistika
Distributivna trgovina i gospodarska razvijenost piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija
Sažetak
1. Uvod
Povod za ovaj rad su ocjene o natprosječnim kvantitativnim pokazateljima razvijenosti sektora distributivne trgovine i ispodprosječnim pokazateljima razvijenosti nacionalnoga gospodarstva Republike Hrvatske.
U različitim dosadašnjim analizama funkcija distributivne trgovine nedovoljno su se u razmatranje uzimali veliki maloprodajni lanci i njihova važnost s obzirom na ulazak na nova tržišta (u druge zemlje) za izabrane europske zemlje. Stoga se u ovome radu, osim kvantitativnih pokazatelja važnosti i razvijenosti distributivne trgovine, analiziraju i neki kvalitativni (strukturni) pokazatelji njezine razvijenosti. U tome smislu ovaj rad predstavlja nastavak na moj već objavljeni rad „Novi pristupi funkcijama i važnosti distributivne trgovine - posebno maloprodaje“ (Suvremena trgovina, Vol. 40, Br. 2/2015., str. 34 – 39).
U radu se, najprije, temeljem dostupne literature daje nekoliko napomena o distributivnoj trgovini, te o razvoju procesa koncentracije u distributivnoj trgovini i razvoju vertikalnih marketinških sustava i oskrbnih lanaca. Potom se, za izabrane europske zemlje, analiziraju podaci o razvijenosti i važnosti maloprodaje i cijele distributivne trgovine u kvantitativnom smislu u odnosu na razinu ukupne gospodarske razvijenosti (primjerenost razvijenosti prodajnih površina i primjerenost udjela broja zaposlenih). Razvijenost maloprodaje u kvalitativnom smislu sagledava se temeljem podataka o internetskoj maloprodaji. Konačno, analiziraju se neki pokazatelji važnosti koncentracije u maloprodaji i razvoja velikih maloprodajnih lanaca.
Ključne riječi: distributivna trgovina, maloprodajni lanac, vrijednosni lanac, opskrbni lanac 24
Suvremena trgovina 1(41)
Svrha je ovoga rada u shvaćanju relativne važnosti strukturnih pokazatelja na nacionalnoj razini, jer se gospodarske aktivnosti, u suvremenim uvjetima, isprepliću na međunarodnoj razini.
2. Distributivna trgovina u procesima koncentracije Predmet analize u ovome radu je kompanija (trgovačko društvo) iz djelatnosti distributivne trgovine, ali i njezine poslovne jedinice (prije svega prodavaonice). Prema Statistical classification of economic activities in the European Community (Eurostat, NACE, Rev. 2, 2008, str. 73 – 75) u distributivnu trgovinu spadaju: - divizija 45 (veletrgovina i maloprodaje i popravci motornih vozila i motocikla) - divizija 46 (veletrgovina osim motorni vozila i motocikla) - divizija 47 (maloprodaja osim motornih vozila i motocikla).
Prodavaonice su definirane kao fiksni prodajni prostori u koje kupci ulaze kako bi obavili svoju kupovinu (Concepts and Definitions, Eurostat’s Concepts and Definitions Database, Eurostat, 2015.) Za razliku od maloprodaje u prodavaonici, internetska maloprodaja (koja se još može zvati i „online retailing“, „elektronic retailing“ i „e-tailing“) je maloprodajni kanal u kojem se nuđenje proizvoda i usluga za prodaju i komunikacija s potrošačima obavlja putem Internata (usp. Levy & Weitz, 2012, p. 589). U analizi maloprodaje često se upotrebljava i pojam „maloprodajni lanac“ („retail chain“). U ovome radu prihvatit ćemo sljedeću definiciju maloprodajnog lanca (Levy and Weitz, 2012, p. 52): „Maloprodajni lanac je tvrtka koja posluje s više maloprodajnih jedinica pod zajedničkim vlasništvom i ima obično centralizirano donošenje odluka za definiranje i provedbu svoje strategije. Maloprodajni lanci mogu varirati u veličini od dragstora sa dvije prodavaonice do trgovaca s tisućama prodavaonica, kao što su Safeway, Wal Mart, Target, i JC Penney. Neki trgovački lanci su dijelovi većih korporacija ili holding društva“. Veliki maloprodajni lanci rezultat su koncentracijskih procesa. Općenito, koncentracija u gospodarstvu se smatra posebnom društveno-ekonomskom zakonitošću. Naime, u analizi maloprodaje važno je istaknuti, da su u procesima koncentracije krupne maloprodajne kompanije (maloprodajni lanci) mogle preuzeti i veletrgovinske funkcije, a zbog tržišne moći došle s u poziciju i da diktiraju cijene proizvodnim kompanijama. Takav je slučaj kod velikih međunarodnih maloprodajnih lanaca.