Page 14

gospodarstvo 2020. i, konačno, povećanje izvoza u tom razdoblju za 30%, te promjena struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. Strateški ciljevi industrijske politike, kao i ključna područja djelovanja, dosta su jasno postavljeni. Ono što je u ovom trenutku važno spomenuti – oni daju barem neke odgovore. One vraćaju vjeru u mogućnosti jačanja realnog sektora gospodarstva, napose industrije, što je izuzetno važno. Učmalost i opća društvena apatija jasno govore da nam jednostavno nedostaje dašak optimizma i vjere u vlastite snage i sposobnosti. Sve ozbiljne analize pokazuju da je ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta moguće, ali i neophodno. Hrvatska se treba ozbiljno preorijentirati prema modelu rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom. Hrvatska treba povećati i produktivnost kapitala i radne snage, produbiti trgovinsku integraciju i promicati inovacije. To je dobitna formula koju željno očekujemo i priželjkujemo! No, istodobno dosadašnja realizacije postavljenih ciljeva pokazuje da nam je ekonomska politika bez jasne vizije, bez novih ideja i zapravo reciklaža nekih starih rješenja. To znači da smo potpuno nepripremljeni ušli u ciklus obnove industrijalizacije, ukupnoga oporavka i izlaza iz ozbiljne krize. Hrvatskoj su danas, kao nikada u njenoj povijesti, potrebni rast i razvoj zasnovani na novim idejama. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku politiku ove zemlje. Zapravo, čitavo vrijeme nam nedostaje jasna vizija kakvu industriju, gospodarstvo, pa i društvo uopće želimo i možemo izgraditi odnosno čime želimo izaći na svjetska izvozna tržišta. Hrvatska se ekonomski nalazi pri samom dnu Europske unije s tendencijom daljnjeg stagniranja. Objektivnih i prirodnih prepreka za zaustavljanje negativnih trendova zapravo i nema. Europsko i svjetsko tržište više su nego dovoljni za višestruko veću proizvodnju i izvoz. Hrvatska ima dovoljno resursa, izgrađenost infrastrukture, iskustvo i znanje svojih ljudi da može bez većih prepreka udvostručiti proizvodnju. Udvostručenje proizvodnje postiže se, međutim, za deset godina, stopama gospodarskog rasta preko sedam posto.

14

Suvremena trgovina 1(41)

Prepreka u postizanju tih stopa jest postojeći sustav ekonomske politike, koji je doveo Hrvatsku u duboku krizu i prepreka je razvoju. Rješenje se nalazi u reformi postojećeg sustava ekonomske politike, prije svega u reformi monetarnih i javnih financija i u izgradnji suvremene industrijske (strukturne) politike. Kako bez jasne strategije odrediti pravce te obnove? Cilj je, na koji se svi zaklinjemo, otvoriti što više novih radnih mjesta. Mogu li nove tehnologije – ako ih i bude – odgovoriti tom zahtjevu? Istodobno, zapostavljamo radno intenzivne djelatnosti koje – pokazalo se – i dalje predstavljaju značajne izvozne potencijale. Bez jasnih ciljeva, ali i usmjerenih ulaganja u prerađivačku industriju, teško je uspostaviti određenu ravnotežu između realnog i javnog sektora, između nove proizvodnje i povećanog izvoza, između zaposlenosti i nezaposlenosti. Konačno, između siromaštva i blagostanja cijeloga društva. Hrvatska prerađivačka industrija

Udio u BDP-u broj zaposlenika 1995. 19,5 posto

349.500

2000. 14,8 posto

256.300

2005. 13,2 posto

239.600

2010. 12,1 posto

210.800

2015.

196.600

???

Tu se susrećemo i sa stvarnom razinom ukupne razvijenosti Hrvatske, mjereno BDP-em po glavi stanovnika. Sve ukazuje da nam razina ostvarenog dohotka ne osigurava višu tehnološku zastupljenost. Štoviše, ta razina je ispod one iz 2008. godine, što dodatno otežava priključak na ostale zemlje EU. Nivo razvijenosti određuje i stupanj našeg uključivanja u međunarodnu podjelu rada, tehnološku razinu industrijske proizvodnje i kvalitetu izvoznog proizvoda. Navedena tablica (prikazao ju je prof. dr. Ljubo Jurčić pred otprilike deset godina) pokazuje gdje se Hrvatska nalazi u tom kolopletu. Deindustrijalizacija koja je prisutna već gotovo dva desetljeća sigurno nije pridonijela promjeni stanja. Znamo li pritom da proizvodi prerađivačke industrije dominiraju u izvozu, problem je punoi složeniji.

Izvoz i investicije Usporedna analiza strukture hrvatskog BDP-a sa zemljama regije pokazuje da u Hrvatskoj izvoz godinama stagnira. Iako u tom pogledu u 2015. bilježimo stanovite promjene (izvoz raste brže od uvoza uz i nadalje veliki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni), ta analiza pokazuje gdje su potencijali i nedostaci promatranog gospodarstva.

NIVO RAZVIJENOSTI

SLOŽENOST PROIZVODA

GDP PER CAPITA €

7. STUPANJ

PREKO 30.000

6. STUPANJ

20.000-30.000

5. STUPANJ

15.000-20.000

4. STUPANJ

10.000-15.000

3. STUPANJ

5.000-10.000

2. STUPANJ

2.000-5.000

1. STUPANJ

ISPOD 2.000

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 1 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 1 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement