Page 55

sustav kreditnih bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET), Nacionalna klasifikacija zanimanja, Odluka o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju, Plan implementacije Garancije za mlade, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama, Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2014. - 2016., Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o obrtu, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o strukovnom obrazovanju.

Što je glavni cilj? Glavni cilj razvoja koncepta dualnog obrazovanja je pridonijeti usklađivanju potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom za strukovna zanimanja i poboljšati zapošljivost mladih u strukovnim zanimanjima. Ključnu ulogu ima stjecanje vještina temeljenih na radu učenika strukovnih škola i studenata stručnih studija u odnosu na potrebe tržišta rada.

Kako to postići? To se postiže osposobljavanjem učenika strukovnih škola i studenata stručnih studija za ulazak na tržište rada. Zato u Hrvatski obrazovni sustav nužno je potrebno uskladiti sa sadašnjim i budućim potrebama hrvatskog gospodarstva, kako u području sadržaja postojećih kurikuluma tako i u pitanju obima obavljanja praktične nastave u konkretnim gospodarskim tvrtkama radi stjecanja konkretnih kompetencija sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva. Od ukupno oko 180 tisuća današnjih srednjoškolaca, čak njih 70,7 posto nalazi se u četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama, a od ukupno 279 strukovnih kurikuluma, odnosno programa u tim školama, njih 95 su četverogodišnji, uključujući i petogodišnji u sektoru zdravstva. Oko 10% strukovnih kurikuluma je doneseno prije nekoliko godina, a većina njih stara je gotovo 20 godina ili je tek djelomično modificirana u razdoblju od

2004. do 2008. godine. Što se tiče omjera nastave i stručne prakse, većina četverogodišnjih zanimanja ima omjer 90% (nastava) prema 10% (praksa), a praksa se uglavnom izvodi u ljetnim mjesecima. Zemlje koje u strukovnom obrazovanju imaju kvalitetne modele obrazovanja usklađene s potrebama tržišta, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, u strukovnom obrazovanju imaju dvojni sustav, koji predstavlja kombinaciju učenja na radnome mjestu i u školi (po principu jedan tjedan u školi, dva tjedna naukovanja). Djeca su istodobno i učenici i zaposlenici poduzeća, a za svoj rad dobivaju naknade koje se povećavaju svakom godinom izobrazbe. Naknada prosječno iznosi oko trećinu početne plaće obučenog stručnog osoblja. Učenje u tvrtki ne odnosi se samo na praksu nego se tvrtka pretvara u pravu obrazovnu instituciju u kojoj se odvija većinski dio nastave ovog sustava. To je ujedno i razlog zbog čega u zemljama u kojima se provodi neki od oblika učenja, odnosno učenja u dualnom obrazovanju. Upravo gospodarske komore i ministarstva gospodarstva tih zemalja imaju ključnu ulogu u poticanju učenja temeljenog na radu. Ključna razlika između sustava obrazovanja koji zagovaramo i klasičnog strukovnog obrazovanje je da tvrtke preuzimaju djelomičnu ulogu obrazovnih institucija te u svojim prostorima i sa svojim zaposlenicima (mentorima) obrazuju učenike za poslove, znanja i vještine koje će učenici moći primijeniti prvog dana svog zaposlenja. Osiguravanje pristupa stjecanju praktičnih vještina kroz uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu poslužiti će kao potpora usklađivanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sa stvarnim potrebama tržišta rada i pridonijeti zapošljavanju ovih skupina. Budući da se kroz taj sustav do 80% nastave odvija u tvrtkama, poslodavac utječe na to za koja specifična znanja i vještine treba osposobiti učenika i studenta (usklađivanje nastavnih programa sa tržištem rada), a s druge strane poduzeće upisuje onoliko učenika i studenata koliko smatra da će joj narednom razdoblju biti potrebno radnika sa kojom kvalifikacijom te iz kojeg područja (usklađivanje upisnih kvota sa potrebama gospodarstva). Učenje temeljeno na radu također je najadekvatnije rješenje i kod tog problema

za jer su mladi već za vrijeme školovanja uključeni u tržište rada, a nakon završetka školovanja već imaju 3-4 godine radnog iskustva što im omogućava puno jednostavnije uključivanje na tržište rada čak ukoliko tvrtka u kojoj su završili školovanje ne pokaže potrebu za njihovim zadržavanjem. Osim toga za očekivati je da bi najviše interesa za uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu pokazale upravo najranjivije skupine (mladi koji imaju ograničenu ili su bez ikakve obiteljske potpore, koji su suočeni sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom ili pak pripadaju romskoj nacionalnoj manjini) jer im uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu omogućava nastavak školovanja bez ili uz minimalnu roditeljsku potporu budući da svi koji su uključeni u njega imaju pravo na naknadu-plaću za svoje školovanje odnosno rad (obrazovanje na radnom mjestu) u tvrtki. Budući da je osiguravanje kvalificirane radne snage za gospodarstvo jedan od ključnih izazova u Hrvatskoj (i ne samo u Hrvatskoj) očekuje se da sustav srednjeg strukovnog obrazovanja odigra veliku ulogu u davanju doprinosa ekonomskom razvoju i napretku. Međutim, srednje strukovno obrazovanje nije samo funkcionalna mjera za promoviranje ekonomskih ciljeva. Ono bi također trebalo imati potencijal za poboljšanje prelaska iz škole u svijet rada i ponuditi prvenstveno mladima perspektivu za planiranje karijere, a samim tim i pronalaženja vlastite uloge u društvu. Stoga su promjene i ulaganja u srednje strukovno obrazovanje ključni uvjeti za pripremu društva za budućnost. Hrvatska je počela sa reformom sustava srednjeg strukovnog obrazovanja kao djela cjelokupne kurikularne reforme i Strategije obrazovanja. www.suvremena.hr

55

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement