Page 54

edukacija

Koncept učenja temeljenog na radu – dualni sustav obrazovanja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske piše|Vitomir Tafra

Analiza problema Rezultati istraživanja projekta ZAPOSLIMO HRVATSKU! ‒ Strateške smjernice za rast zaposlenosti koji je provela Hrvatska gospodarska komora u 2015. godini s naglaskom na skretanje javne pozornosti upravo na tvrdokorni, dugotrajni i prema društvenim posljedicama, najdalekosežniji problem hrvatskog društva uopće nezaposlenost. Među najznačajnijim područjima reformi koja neposredno utječu na tržište rada i zaposlenost izdvojeno je: a) problem kratkog radnog vijeka (najnižeg u EU) povezanog sa kasnim ulaskom i ranim izlaskom iz zaposlenosti b) problem otežanog samozapošljavnja i zapošljavanja na “malim”, privremenim i povremenim poslovima c) problem rigidnog radnog zakonodavstva i nefleksibilnog tržišta rada d) probleme u vezi s neusklađenošću obrazovnog sustava i tržišta rada tenisku razinu povezanosti razvojnoistraživačkih djelatnosti i gospodarstva e) problem visokih poreznih i parafiskalnih poreznih opterećenja rada f ) problem učinkovitog usmjeravanja aktivnih mjera politike zapošljavanja g) problem nepripremljenosti i neučinkovitosti lokalnih uprava na stvaranju uvjeta za zaposlenost na lokalnim tržištima rada Uz visoku nezaposlenost, tržište rada za mlade obilježava i vrlo niska aktivnost. Stope aktivnosti za stanovništvo u dobi između 15 i 24 godine kreću se oko 30%.

54

Suvremena trgovina 3(41)

Naime, jedan od učinaka krize jest i taj da mladi dulje ostaju u sustavu obrazovanja ili se čak vraćaju s tržišta rada u sustav obrazovanja, te je i neaktivnost mladih na tržištu rada veća. Stoga se često za realniji prikaz situacije na tržištu rada mladih upotrebljavaju i neki drugi pokazatelji, prije svega omjer nezaposlenosti i NEET stope. U 2014. omjer nezaposlenosti mladih u dobi između 15 i 24 godine za Hrvatsku iznosio je 15,3% i bio je drugi najviši u EU, nakon Španjolske (19%), dok je NEET stopa za tu dobnu skupinu iznosila 19,3% i bila treća najviša, nakon Bugarske i Italije. Neusklađenost znanja, vještina i kompetencija odnosi se na razlike između potreba gospodarstva i osobina ponude rada koje se uglavnom odlikuju kao ishodi obrazovnog sustava. Takva neusklađenost nastaje i kao rezultat brzih tehnoloških promjena zbog čega postojeća znanja i vještine radnika zastarijevaju, a zbog nedostatka cjeloživotnog učenja, obrazovanja na radnome mjestu ili slabosti mjera aktivne politike tržišta rada ne dolazi do njihovoga kontinuiranog prilagođavanja novim okolnostima. Hrvatska ima vrlo nizak postotak osoba uključenih u obrazovne programe nakon završetka redovnog školovanja, a čini se da ni ishodi redovnog školovanja nisu usklađeni s potrebama tržišta rada. Kao što vidimo, hrvatski obrazovni sustav danas u velikoj mjeri nije usklađen sa sadašnjim i budućim potrebama hrvatskog gospodarstva, a posebice je taj problem vidljiv u srednjem strukovnom obrazovanju. Strukovno obrazovanje je vrlo važna sastavnica sustava odgoja i obrazovanja u koju je uključena većina učenika na srednjoškolskoj razini. Uz prirodnu i usku povezanost s tržištem rada, karakterizira ga i funkcija društvene uključenosti.

Uključenost koncepta dualnog obrazovanja u ključnim strateškim dokumentima Probleme u hrvatskom obrazovnom sustavu prepoznala je i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014. godine. U strategiji se navodi da većina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća nije doživjela znatnije promjene te trenutno važeći programi ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nužno odraz potreba tržišta rada i gospodarstva. Posebna važnost pridružena je stjecanju znanja i vještina temeljenih na radu (work-based learning), osobito na razinama srednjoškolskoga strukovnog i visokoškolskog obrazovanja te u programima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih. Iskustva iz industrijski razvijenih zemalja pokazuju da veća uključenost u radne procese tijekom obrazovanja podiže razinu zapošljivosti polaznika i povećava brzinu prilagodbe poslovima na radnom mjestu. U okviru Cjelovite kurikularne reforme, u tijeku je izrada Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, a jedno od glavnih načela kojima se radna grupa vodi je postupno uvođenje modela učenja na radnome mjestu u svim oblicima i vrstama strukovnog obrazovanja, u različitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji, čime bi se utjecalo na povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšanje prelaska iz obrazovanja na tržište rada. Strateški dokumenti koji su relevantni za ovo područje su Europa 2020, Europski

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement