Page 36

gospodarstvo

BREXIT ili „Labuđi pjev“ nacionalnoj državi „Svjetske političke strukture potpuno su zastarjele. Nisu se mijenjale barem stotinu godina i u žalosnom su neskladu s tehnološkim napretkom. Ključno pitanje našeg vremena jest koncepcijski spor između nastojanja da se resursi iskorištavaju najoptijalnije u svjetskim razmjerima i nezavisnost nacionalnih država.“ Maisonrouge, jedan od vodećih menadžera IBM-a osamdesetih godina prošlog stoljeća.

S

ve se uzburkalo. Velika Britanija je na referendum rekla EU – zbogom! Birokracija EU je na rezultate referenduma reagirala burno. Gotovo da se čulo: tamo neki britanci su rekli najboljoj asocijaciji na svijetu – ne! Zagovornici EU, u svojoj zabrinutosti, predskazali su, malo je reći, katastrofu. Analizirajmo što se zapravo dogodilo? Velika Britanija je krajem XVIII. stoljeća postala centar svijeta. Preuzela je vodeću ulogu od Nizozemske. Cijelo XIX. stoljeće označeno je dominacijom britanskog carstva u kojem „sunce nikad ne zalazi niti izlazi“. Ipak nije trebalo dugo čekati – na kraju stoljeća ju je „prešla“ bivša kolonija – SAD. Njemački rajh osnovan 1871. već 1913. postaje druga gospodarska sila odmah iza SAD-a. Tako se protekcionizam u praksi dokazao kao učinkovit put razvoja nacionalnog gospdarstva. Dvadeseto stoljeće je za Veliku Britaniju bilo naročito neugodno. Njezino gospodarstvo

36

Suvremena trgovina 3(41)

je zaostajalo u „konvoju“ najrazvijenijih zemalja. Oba svijetska rata bila su dodatni katalizator urušavanja britanskog imperija. Veliki J.M.Keynes želeći spasiti prvenstveno britanski kapitalizam, „iskoračio“ je iz liberalne doktrine svojom „vidljivom rukom“. Zlatno doba kapitalizma zahvaljujući Keynesu trajalo je do početka sedamdesetih godina kada je Nixon vezao dolar, umjesto za zalato, za naftu. Na scenu dolazi Milton Friedman i neoliberalizam, temeljen na austrijskoj školi, koji „mrvi“ nacionalnu državu i kreira tržišnu državu, Marx bi rekao – novo nastaje u krilu starog, o čemu sam pisao u časopisu „Ekonomija/Economics“. Subjektivno britanci, posebno englezi, nisu prihvatili činjenicu da je Velika Britanija samo jedna od razvijenih zemalja. U EU britansko gospodarstvo tek slijedi njemačko, francusko i talijansko. Kada su bili vodeća svijetska sila britanci su rado donosili odluke u ime svojih kolonija i

piše|dr. Guste Santini

drugih „slobodnih“ zemalja. Međutim, danas kada se odluke donose izvan Velike Britanije njezini, uglavnom stariji, građani to ne odobravaju. Bolje je reći englezi jer su Škoti i Irci glasovali za ostanak u EU. Tako uvjerenje kako Velika Britanija može bolje sama rezultiralo je izlaskom iz EU. Istini za volju, valja reći da je Velika Britanija imala poseban status u EU. Europa je prihvatila britanski diktat dajući Velikoj Britaniji poseban status. Referendum bi mogao inicirati novi referendum u Škotskoj koja je glasala za ostanak u Velikoj Britaniji upravo zato jer se bojala da će u slučaju osamostaljenja ponvno morati proči proces pridruživanja. Sada je ništa ne sprječava da se izdvoji iz Ujedinjenog kraljevstva što će stare članice EU podržati. Irska je problem koji će tek eskalirati. Nadajmo se da im se neće ponoviti povijest. EU je zgranuta što se lijepo vidi po oštrini kako su reagirali vodeći birokrate iz Bruxellesa. Pri tome, svakako valja spomenuti, sama EU je dijete hladnog rata i „američkog kišobrana“. Sve to pomalo blijedi. Nova su vremena. Desne stranke, zagovornice nacionalne države, iskoristit će rezultate referenduma, opet „labuđi pjev“, kako bi se EU umjesto jedinstvene države usmjerila u pravcu „zbira po mnogo čemu različitih“ nacionalnih država. Ukoliko, što je vjerojatno, Francuska podrži koncept EU malo je vjerojatno

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement