Page 26

tema broja

Pametni koncepti grada i industrije piše|Dino Juriša

N

eodrživost crpljenja resursa u linearnoj ekonomiji, istovremeno sa stalnom akumulacijom onečišćujućih tvari u atmosferi, potaknula je pitanje opstanka ne samo takvog ekonomskog modela, nego i opstojnosti života, barem u prihvatljivom obliku. Porast proizvodnih sposobnosti i dostupnosti tehnologije, smanjenje proizvodne cijene i rast životnog standarda samo su neki od čimbenika koji su doveli do nekontroliranog utjecaja na održivost ekonomskog i ekološkog sustava. Iako se kroz proteklo desetljeće intenzivno donose mjere koje bi trebale umanjiti neodrživost odnosa proizvodnje i potrošnje, te negativan utjecaj na okoliš, rezultati nisu uspjeli dosegnuti ugovorene vrijednosti. Velike nade danas polažemo u potencijale koji proizlaze iz umreženosti, odnosno interakcije umreženih uređaja, sustava i čovjeka. Poznato nam je da današnje tehnologije mogu ostvariti i do 20% uštede resursa, ali još nam je uvijek otvoreno pitanje kako ih s tim ciljem iskoristiti. Odgovore pokušavamo dati kroz pametne koncepte: pametan grad i industrija 4.0. Oba se koncepta temelje na umreživosti uređaja i sustava, njihovoj interakciji koja treba omogućiti optimizaciju procesa i dovesti do maksimalne efikasnosti, te na njihovom pojedi-

26

Suvremena trgovina 3(41)

načnom potencijalu umjetne inteligencije. Pojedinačni uređaji, bez obzira na svoju tehnološku razinu, zasebno više nisu sposobni ostvariti rezultate efikasnosti koji bi zadovoljili naše potrebe u smislu održivosti proizvodnje, potrošnje i života. U nužnosti smo razmatrati čak ne samo maksimalne efikasnosti sustava, nego i te sustave integrirati na jedinstvenu platformu koja bi omogućavala optimizaciju cjelokupnog djelovanja na još višoj razini, na razini jedne proizvodne kompanije ili grada. Radne karakteristike uređaja, sustava i proizvodnih pogona dosegle su razine koje za postizanje maksimalne efikasnosti zahtijevaju optimizaciju parametara neostvarivu ljudskim upravljanjem. Neophodna je informatička interakcija uređaja i centralno inteligentno upravljanje. Naravno, s još uvijek nezamjenjivim ljudskim nadzorom i komunikacijskim sučeljem. Od svoje pojave do danas, Internet nam je na raspolaganje stavio dobro razvijenu, moćnu infrastrukturu. U početku, omogućio nam je slanje i primanje podataka. Dakle, prilično jednostavan informatički protok, bez međusobnog djelovanja sudionika. Pričekali smo i dočekali razvojni doseg i prihvatljive cijene komunikacijske i informatičke tehnologije koji su omogućili primjenu za umreže-

nje i interakciju uređaja, sustava i čovjeka. Time je nastupila intenzivna digitalizacija, četvrta industrijska revolucija i umrežavanje svih uređaja. IoT, Internet of Things, ili Internet stvari, evidentno nam otvara golem, zasada još i nepregledan, prostor mogućnosti. Iako smatramo da u njemu leži ključ rješenja održivosti i povećanja kvalitete života, još uvijek otvara više pitanja no što možemo naći odgovora. Sigurno je, međutim, da predstavlja neophodan odgovor na čitav niz ekonomskih, energetskih, ekoloških i životnih pitanja, i samim time rješenje održivosti. Danas je već više od 50% svjetskog stanovništva naseljeno u gradovima, a trend urbanizacije i dalje intenzivno raste. Jasno je da to stavlja dodatno i neodrživo opterećenje urbanih sustava i resursa. I prije pojave koncepta pametnog grada ili pametne proizvodnje, postoje mnogobrojni primjeri inteligentnih rješenja. Međutim, ta su rje-

šenja bila ograničena na pojedinačne sustave, ili čak i manje strukturne jedinice. Međusobno nije postojala interakcija, i, bez obzira što je svaki sustav ili jedinica za sebe povećala svoju efikasnost, bez međusobne usklađenosti nije postignut željeni rezultat. Postoje razna već implementirana rješenja u zasebnim funkcionalnim područjima grada, u mobilnosti, energiji, zgradama, komunikacijama, uslugama, sigurnosti, industriji, među građanima. Koncept pametnog grada, međutim, stavlja građane u centar, a sve nabrojane funkcionalne sustave povezuje na jedinstvenoj informatičko-komunikacijskoj platformi u interaktivnu mrežu. Prvenstveni cilj je povećanje kvalitete života građana, a što je posljedica efikasnijeg korištenja gradskih resursa, povećanje konkuretnosti, otvaranje novih poslovnih modela i usluga. Primjera radi, promatrate li automobil, vidjet ćete koliko je razvijao svoju inteli-

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement