Page 23

Otpad i cirkularna ekonomija piše|Silvija Pejčić Bilić

O

tpadom gospodarimo zbog brige za zdravlje svih nas i kvalitetu naših života, zbog važnosti ravnoteže svih elemenata okoliša i prirode, zbog utjecaja na financijsku stabilnost i vrijednost naše imovine i zbog svega drugoga što utječe na živu i neživu prirodu. Definicija otpada se može promatrati kroz tri osnovna elementa: 1. tehnički – proizvod koji više nije potreban/željen ali može biti koristan za nekog drugog 2. pravni – svaki predmet ili stvar koju posjednik želi, namjerava ili mora odbaciti 3. ekonomski – proizvod za koji se mora platiti obrada ili se otpad naplaćuje Potrebno je jasno prepoznati sve proizvođače/posjednike otpada, vrste i količine otpada te trenutne metode obrade a resursi potrebni za gospodarenje otpadom su: • financijski - investicije • tehnički - oprema, tehnička znanja i podrška • trening osoblja - znanja i vještine • javne informacije i komunikacije s industrijom. Cirkularna ekonomija odnosi se na industrijsko gospodarstvo koje je svjesno obnovljivo, koje nastoji iskorištavati obnovljive izvore energije (OIE), smanjuje i nastoji eliminirati upotrebu kemikalija i stvaranje otpada. Važan

segment u cirkularnoj ekonomiji je i gospodarenje otpadom a proizvodne procese treba dizajnirati na način da otpad iz jednog procesa postane sirovina za isti taj ili drugi proizvodni proces. U cirkularnoj ekonomiji proizvodi i materijali imaju visoku vrijednost, za razliku od tradicionalnih, lineranih ekonomskih modela osnovanih na obrascu „uzmi – napravi – iskoristi – odbaci“. U praksi, cirkularna ekonomija podrazumijeva reduciranje otpada na minimum, kao i ponovnu uporabu, obnavljanje, popravak i recikliranje postojećih proizvoda i materijala. Ono što se uobičajeno smatralo otpadom postaje vrijedan resurs. Pomak prema cirkularnoj ekonomiji stvara benefite među kojima su smanjenje pritisaka na okoliš, povećanje sigurnosti u oprskrbi sirovinama, povećanje konkurentnosti, inovativnosti i rast poslovnih mogućnosti. Ipak, u cirkularnoj ekonomiji suočavamo se s izazovima među kojima su financijski izazovi, vještine, potrošačko ponašanje i poslovni modeli.

Kratak osvrt na regulativu U gospodarenju otpadom regulativa je osnova za očuvanje i sigurnost okoliša, tržišnu stabilnost u postupanju s otpadom, povećanje priho-

da, socijalne i ostale politike te primjenu međunarodnih obaveza. Reguliraju se vrste otpada, aktivnosti i procedure vezane za otpad, alati za izbjegavanje stvaranja otpada a propisi direktno utječu na proizvođače otpada i operatere u gospodarenju otpadom. Proizvodnja i gospodarenje otpadom je uključeno u internacionalne agende i subjekt je multilateralnih sporazuma vezanih za okoliš (npr. Baselska konvencija). Obavezni elementi propisa u gospodarenju otpadom su: • definicije - osnovne definicije odnose se na otpad, opasne karakteristike, postupanje s otpadom (npr. termička obrada, recikliranje...) te građevine za gospodarenje otpadom (npr. skladišta, odlagališta, pogone za obradu otpada...) • odgovornosti proizvođača/ posjednika otpada, operatera u gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave te državne agencije i institucije koje primjenjuju kontrolu u gosodarenju otpadom

• kontrola i nadzor – propisane su granične vrijednosti emisija/ispuštanja u okoliš, kontrola transporta otpada, standardi u gradnji/konstrukcijama, ograničenja vezana za lokaciju pogona/objekta za gospodarenje otpadom, standardi postupaka i procedura, ciljevi za smanjenje opterećenja okoliša otpadom i ostalo. Trenutno je u Republici Hrvatskoj na snazi Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te 36 podzakonskih propisa o otpadu i međunarodni ugovor Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Basel, 1992.). EU propisi o otpadu su grupirani u 5 podgrupa a sveukupno je trenutno na snazi 45 dokumenata (propisi s izmjenama i dopunama). Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se direktive Europske unije kao npr. Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. www.suvremena.hr

23

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement