Page 12

tema broja

Izazovi mentaliteta cirkularne ekonomije

piše|prof. dr. sc. Velimir Srića

P

oznata je šala o zlatnoj ribici. Seljaku koji je uhvati, ona obeća ostvariti tri želje, uz napomenu da će njegov susjed dobiti dvostruko. Prva je seljakova želja da mu kukuruz naraste dva metra visok. No njegovom susjedu narastao je četiri metra, s dvostruko većim klipovima. Nezadovoljan, poželi ogromnu kuću s gospodarskim objektima, no susjed dobije dvaput veću kuću. Razljućen do bijesa, obrati se ribici s trećom željom: Iskopaj mi jedno oko!

Naše kulturno okruženje najbolje opisuje ideja ograničenog dobra. Materijalni svijet oko sebe doživljavamo kao konačan i ograničen. Imovinu vidimo kao kolač koji se može podijeliti na određeni broj komadića. Tko god nešto ima, neprijatelj je jer posjeduje komadić kolača kojeg zato ja ne mogu imati. Mentalitet ograničenog dobra ima niz negativnih posljedica na naše ponašanje jer se temelji na stavu da glavni cilj djelovanja nije stvaranje nove vrijednosti nego preraspodjela postojećeg. Kad netko dođe na vlast, na čelo organizacije i poziciju moći, prvo će „uzeti onima koji imaju“ (odgovornost, moć, vlast, imovinu) i raspodijeliti to „svojima“. Umjesto da se orijentira na mobilizaciju ljudskih i materijalnih resursa prema stvaranju novih vrijednosti, takva se osoba iscrpljuje na konfliktnim aktivnostima preraspodjele. Mentalitet ograničenog dobra jedan je od glavnih uzroka zavisti („hrvatski jal“), negativne emocije, sukoba i loših međuljudskih odnosa u poslovnom okruženju i društvu. Ipak, valja biti iskren, ova psihološka pojava nije naša specifičnost, proučavaju ju i istražuju mnogi od najvećih autoriteta menadžerske znanosti. Jedan od njih, Steven Covey razlikuje mentalitet oskudice (Scarcity Mentality) i mentalitet obilja ( Abundance Mentality). Za njega je uspjeh tijesno povezan s željom da se rezultat, dobit i ugled dijele između svih sudionika nekog procesa. Pritom valja težiti partnerstvu kad god je moguće. Umjesto da se svađamo oko preraspodjele postojećeg kolača, idemo se organizirati da napravimo veći kolač. Suvremeni svijet postaje sve svjesniji činjenice da tradicionalni pogled na razvoj i rast ovisi o ideji beskonačnih resursa. Aktualno ponašanje svakog poduzeća da brine samo o sebi, profitu i rastu, dovodi do nerazumnog iscrpljivanja resursa i neracionalnog trošenja stvaranjem otpadaka, smeća i nepotrebnih stvari koje se ne mogu ponovno koristiti. Ponašanje nije tipično samo za proizvodna poduzeća nego i za državnu biro-

12

Suvremena trgovina 3(41)

kraciju, javne službe, pa čak i obrazovanje, znanost i umjetnost. Naime, umjesto održivosti, sklada, zajedništva, sinergije i ravnoteže, prevladavaju ideje trošenja, sukoba, individualnih interesa, sebičnosti i kratkoročnih koristi. Takav mentalitet koji rađa hrpe nisko-vrijednih proizvoda što se brzo bacaju i zamjenjuju novima, koji zanemaruje štednju i recikliranje otpada i koji nimalo ne mari za prirodni sklad i održivost stvaranja i života na Zemlji, vodi Svijet u slijepu ulicu. Zato se sve više govori o potrebi za novim mentalitetom održivosti i sklada koji počiva na ideji obnavljanja, a ne uništavanja, na težnji usklađivanja i suradnje, a ne bespoštedne konkurencije, na vrijednostima zajedništva i brige za opstanak cjeline, a ne na sebičnom interesu pojedinaca i skupina i želji da profitiraju na račun drugih. Napredak digitalne transformacije, biotehnologije, nanotehnologije i suvremenih materijala danas je u stanju pridonijeti stvaranju procesa koji štede resurse i razvijati pametne i čiste industrije. Posebno se istražuje sinergija modernih digitalnih tehnologija i njihovog korištenja u stvaranju cirkularne ekonomije. Korištenjem podataka, prenošenjem informacija, a ne ljudi i roba, povezivanjem resursa u tehnološke i društvene mreže, stvaraju se pretpostavke za sasvim nove poslovne modele. Prvi je primjer „Uber“, najveći transporter ljudi na svijetu koji digitalno povezuje sve koji traže i trebaju neku uslugu i time štedi resurse. Drugi je primjer „airbnb“, najveći ponuđač smještajnih kapaciteta na svijetu koji nema nijedne vlastite nekretnine, već omogućuje racionalnu upotrebu postojećih nekorištenih nekretnina, direktno povezujući davatelja i korisnika usluge uz maksimalnu sinergiju i minimalne troškove. Taj novi trend „uberizacije“ može se nazvati kombinacijom „zelenog“ (ekološki svjesnog) i „digitalnog“ (na informacijsku tehnologiju oslonjenog) rasta koji će stvarati održive proizvode i usluge i omogućiti daleko racionalniju uporabu energije i neobnovljivih resursa. Prema Zemlji se konačno moramo početi ponašati u skladu s idejom da ju nismo naslijedili od naših djedova, nego smo ju posudili od naših unuka. Promjena mentaliteta počinje shvaćanjem da je cjelina važnija od dijelova. Pogledajmo primjer. Zrakoplovnoj kompaniji pokvario se avion na aerodromu u Bostonu. Analiza je pokazala da se radi o kvaru kojeg radnik održavanja može popraviti u par sati. No mora doputovati iz New Yorka jer nema lo-

kalnog stručnjaka na raspolaganju. Za odluku što će se i kada uraditi bio je odgovoran šef održavanja. Njegovo razmišljanje išlo je ovim smjerom: Pošaljem li smjesta servisera do Bostona, popravit će zrakoplov do 15 sati, ali istog dana više nema leta natrag. To znači da će morati prespavati u hotelu i na dnevnicu potrošiti 150 dolara. No, pošaljem li ga sutradan rano ujutro, popravit će zrakoplov i podnevnim se letom vratiti, a ja ću uštedjeti na dnevnici i hotelskim troškovima. Ta odluka šefa održavanja kompaniju je stajala 90.000 dolara jer su za poslijepodnevne letove morali iznajmiti zrakoplov. Tako je, zbog uštede od 150 dolara, nastao šest stotina puta veći nepotrebni trošak. Šef održavanja vjerojatno je krajem godine nagrađen zbog brige o snižavanju „svojih“ troškova, a šteta je pripisana „višoj sili“. Znate li anegdotu o četvorici slijepaca koje su pitali kako izgleda slon. Prvi se zavukao pod trbuh velike životinje pa reče: Slon je kao ogromni balon. Drugi se uhvatio životinjina repa pa ga ispravi: Nije točno, slon je nalik na zmiju. Treći se pobuni, držeći u ruci kljovu: Slon je nalik zavinutom koplju. Na to će četvrti koji se naslonio na slonovu nogu: Griješite, slon je poput debla drveta. Ljudi su skloni ocjenjivati cjeline prema dijelovima koje vide ili kojima pripadaju. Radnici iz proizvodnje u upravnoj zgradi vide neproduktivne lijenčine koji preslaguju papire, sastanče, piju kavice i uživaju u neradu. Za ljude iz upravne zgrade koji misle da rade najvažnije poslove jer planiraju, dizajniraju, istražuju, organiziraju i upravljaju, problem su radnici u pogonu koji zabušavaju, ne realiziraju planove, rade pogreške i stvaraju probleme. Za direktora nabave najvažnija stvar su zalihe i puno skladište, da nikad ničega ne uzmanjka. Za direktora financija koji sve gleda kroz bilancu, zaliha je neproduktivno zamrznuti novac, pa bi idealno poduzeće trebalo biti praznih skladišta ili bez njih. U političkoj stranci, sportskom klubu ili porodici možemo naići na slične probleme. Pojedinačni političari su zvijezde, a stranačka infrastruktura je neefikasni trošak. Ili, s podrškom stranke i njenih institucija svatko može postati zvijezda. Sportaši se bore i pobjeđuju, a klupski birokrate samo putuju i šminkaju se po turnirima. Ili, oni sve organiziraju i pripreme, pa stvore uvjete u kojima bi svaka budala mogla proizvoditi medalje. Mama brine za porodicu, a tata samo ban-

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement