Srpski glas 26. jun

Page 1


Strane
Strana

Tre{wa je u Srbiji luksuz, skupa u proizvodwi, jo{ skupqa na pijaci - a banane na akciji

Na samom po~etku sezone berbe i otkupa vo}a problemi isti kao i ranije - proizvo|a~i su ponovo nezadovoqni otkupnom cenom, a kupci visokim cenama vo}a na pijaci i u radwi.

U ariqskom malinogorju, najve}em kod nas, tek treba da pristignu bera~i. Vremenski uslovi do sada nisu bili dobri za malinu. Na po~etku berbe iste dileme kao i prethodnih godina, a glavno pitawe - otkupna cena.

„Cene od 300 do 330 dinara za ke{ pla}awe, to je neka cena koja je stvarno poni`avaju}a kad pogledamo koliki su ove godine prinosi”, ka`e Lazar Todorovi}, proizvo|a~ maline iz Divqake.

U nebo, u o~ekivawu ki{e, i cenu pogledaju i proizvo|a~i organik maline u Ose~ini.

„Da je malo ki{e da padne bili bismo zadovoqni, lepo je ponela bi}e mo`da lep prinos da bude samo i cena lepa”, navodi Radovan \ermanovi} iz sela Skadar kod Ose~ine.

„Cene se polako formiraju. Proizvo|a~i }e biti zadovoqni zbog cena, ali ne}e biti zadovoqni na prinos”, rekao je Marko Peri}, hladwa~ar iz Pecke.

NEMA TOLIKO RODA VI[WE, ALI JE CENA DOBRA

Proizvo|a~e vi{we iz topli~kog kraja ove godine iznenadila je cena od dva evra za kilogram.

„Za razliku od zadwih 10 godina, dobra je cena. Nema toliko roda, ali cena je dobra”, ka`e Milomir Stojkovi}, vo}ar iz Beri{ana.

Goran Ivanovi}, vo}ar iz Dowe Re~ice je o~ekivao cenu 120, odnosno 130 dinara.

„Me|utim, kome je rodilo, a ima qudi kome je rodilo koji imaju po tri-~etiri vagona - to je loto sedmica”, dodaje Ivanovi}.

TRE[WE I NA KOMAD

Dok stigne do pijaca i marketa vo}e ~esto poskupi i nekoliko puta. Tre{we na komad bile su danima tema.

Katica Simonovi}, prodavac ka`e da je bilo kupaca i za tre{we i dodaje da je u Beogradu i Ni{u cena bila i 1.400 dinara, a kod wih 800 do 1.000 dinara za kilogram.

Kasni mraz, su{a i rano leto s visokim temperaturama, lo{ rod, svakako }e i daqe uticati na cene, a banane }e biti jeftinije od doma}eg vo}a. U zemqi me|u {qivama, ka`u proizvo|a~i, ne}e biti mnogo ni xema ni rakije.

SERBIAN VOICE WEEKLY

Published by: Princip Pres Australia Pty Ltd ABN: 84 159 811 971

Director and Editor-in-Chief: Sasa Jankovic

Address: 2 Rodney Drive, Keilor Downs, 3038 VIC.

Contact: Tel. (+61) 0466 879 539

(Mobile, Viber, WhatsApp, Telegram: +61 466 879 539) (Secondary phone: +61 0466 539 877) Email: info@srpskiglas.com.au ; Facebook.com/srpskiglas Web: www.srpskiglas.com.au

Direktor, glavni i odgovorni urednik: Sa{a Jankovi} Ve} 34 godine ~uvar srpskog identitetaSvakog ~etvrtka {irom Australije.

Pretplata:

Cena godi{we pretplate na {tampano izdawe je $300. Polugodi{wa pretplata iznosi $160. Uplatu mo`ete izvr{iti na ra~un: Commonwealth Bank

Princip Pres Australia Pty Ltd; BSB: 063-169; ACC: 1037 2912

Cena godi{we pretplate na digitalno izdawe je $160. Distribucija i marketing: Srpski glas se distribuira u svim saveznim dr`avama i svim ve}im gradovima Australije. Za sva pitawa u vezi distribucije i ogla{avawa kontaktirajte na{u redakciju.

Autorski tekstovi odra`avaju stavove autora i ne predstavqaju zvani~ni stav Srpskog glasa. Prvi broj Srpskog glasa iza{ao 19. marta 1991. godine.

ZA[TO

Veruje se da na ovaj dan mo`ete videti budu}nost, a ovo su obi~aji kojih su se pridr`avali na{i preci

Upravo od Vidovdana 1389. godine po~iwe verovawe da su Srbi nebeski narod, a sve je po~elo od kneza Lazara

Svaki Srbin zna kojeg datuma se slavi Vidovdan i to dovoqno govori o va`nosti ovog praznika. Vidovdan slavimo kao praznik, ali i u znak se}awa na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine. U toj bici, srpski narod se borio za svoju slobodu protiv Turaka. Poseta crkvama i prisustvo liturgiji je obavezno, ali ovog dana se ne igra i ne peva, a sve zbog po{tovawa `rtve onih koji su poginuli u bici na Kosovu.

VEROVAWA NA VIDOVDAN Vidovdan (Vidov dan) - slavio se u Srbiji i ranije. Postoji nekoliko verzija o poreklu imena. Prema jednoj od wih, ovaj praznik je u ~ast slovenskog paganskog bo`anstva Svetovida, koji je bio bog izobiqa i rata i, mogu}e, bio je vrhovni srpski bog. A prema drugoj verziji, ime poti~e od po{tovawa Svetog Vida (lat. Sanctus Vitus), koga su sa sobom doneli nema~ki katoli~ki rudari, a svog svetaca prilagodili lokalnom stanovni{tvu.

Narodna legenda ka`e da ako se probudite pre zore, pogledate ka suncu i ka`ete: „O Vido, o Vidovdane, daj mi vid dok sam `iv!“,onda }ete od tog momenta do kraja `ivota u svemu videti uspeh.

U nekim krajevima, kao {to je Ma~va, na ovaj dan se odr`avaju velike parastosi. Pre podneva se odlazi na grobqe i donosi se

hrana, a uvek ribu, kao neku vrstu `rtve Svetom Vidu.

U [umadiji veruju da ako je nebo vedro i svetlo na ovaj dan, treba izneti ode}u da se provetri kako bi se ispunila dobrom energijom. A novac treba izvaditi, provetriti i izbrojati kako bi ostatak godine bio profitabilan.

Na Vidovdan, prema kwigama i verovawima, da bi kukuruz rodio klipove i da se gro`|e ne osu{i i ne opadne, ne treba raditi na poqu. @ene treba da se bave rukotvorinama, kao {to je pletewe. Pre po~etka rada, `ene treba da navla`e o~i vodom.

PRORICAWE

Prema legendi, na Vidovdan se vidi budu}nost. Na ovaj dan, qudi u selima su mnogo proricali sudbinu. Naj~e{}e su to radile devojke, nadaju}i se da }e videti svog budu}eg izabranika. U nekim krajevima, devojke bi na ovaj praznik brale crveno i plavo cve}e. Ubrano cve}e bi stavqale ispod jastuka pre spavawa i govorile: „O moj Vide, o moj dragi vereni~e, do|i ve~e-

ras“, i ~ekale bi da vide svog verenika u snu. Tako|e su verovali da ako stave piskavicu, par~e hleba i malo soli ispod jastuka pre spavawa, onda }e mlada neudata devojka sigurno upoznati svog budu}eg mu`a i uskoro }e se ven~ati. KNEZ LAZAR

I BITKA NA KOSOVU

Prema crkvenom predawu, uo~i bitke na Kosovu poqu, knezu Lazaru se javio an|eo Gospodwi i upitao ga: „Koje }e{ Carstvo izabrati, Zemaqsko ili Nebesko?“ Posle mu~nih misli, on je za sebe i ceo srpski narod, kroz poraz i smrt na bojnom poqu, izabrao Carstvo Nebesko. A posle bitke, iz zemqe natopqene krvqu junaka, nikli su posebni, jarko crveni bo`uri. Od tada su crveni bo`uri postali simbol nade i vere za jak i ponosan narod. Tako|e, prema narodnom verovawu, u pono} uo~i Vidovdana, reke postaju crvene i teku uzvodno, a ptice prestaju da pevaju. Proslava Vidovdana ja~a jedinstvo i zajedni{tvo srpskog naroda, podse}aju}i ga na va`nost o~uvawa wegovih tradicija.

OTAC STOTINU DECE I MILIJARDER:

Pavel Durov, osniva~ aplikacije za razmenu poruka Telegram, ka`e da }e vi{e od 100 dece, kojima je biolo{ki otac podeliti wegovo bogatstvo koje se procewuje na blizu 14 milijardi dolara.

„Sve su to moja deca i sva }e imati ista prava. Ne `elim da se me|usobno rastrgnu posle moje smrti”, rekao je 40-godi{wi Durov.

Durov ka`e da sa tri razli~ite partnerke ima {estoro dece, ali da ima vi{e od stotinu naslednika posle davawa sperme klinici za plodnost.

Ponovio je i da negira sve optu`be koje mu se stavqaju na teret u vezi sa ozbiqnim krivi~nim slu~ajem u Francuskoj.

Ruski tehnolo{ki mogul u samonametnutom egzilu, izjavio je za francuski list da wegova deca ne} e imati pristup nasledstvu narednih 30 godina.

„@elim da `ive kao obi~ni qudi - da se sami izgrade, nau~e da veruju sebi i u sebe, da stvaraju, a ne da zavise od bankovnog ra~una”, dodao je.

Durov je otkrio da je nedavno napisao testament, uz obja{wewe:

„Moj posao nosi rizike - kada branite slobodu, stvarate neprijateqe, pa i unutar mo}nih dr`ava”.

Wegova aplikacija Telegram poznata po za{titi privatnosti i {ifrovanoj komunikaciji, ima vi{e od milijardu aktivnih korisnika mese~no.

Durov je avgustu 2024. godine uhap{en u Francuskoj i protiv wega je pokrenut krivi~ni postupak po optu`bi da kao vlasnik Telegrama nije adekvatno moderirao sadr`aj na aplikaciji kako bi spre~io kriminalne aktivnosti.

Negirao je tvrdwe da nije sara|ivao sa vlastima u slu~ajevima povezanim sa trgovinom drogom, seksualnim zlostavqawem dece i internet prevarama. I ranije je odbacio optu`be da ne ula`e dovoqno u moderaciju. Durov je optu`be nazvao „potpuno apsurdnim”.

„Samo zato {to kriminalci koriste na{u platformu za razmenu poruka, kao i mnoge druge, ne zna~i da su qudi koji stoje iza we - kriminalci”, rekao je on.

Cvetawe

Tise, sve {to treba da znate o ovom drevnom prirodnom fenomenu

Svakog juna, mnogi se sjate na reku Tisu, na severu Srbije, ne bi li videli ne{to {to su gledali i dinosaurusi.

Tiski cvet, za{ti}en insekt koji `ivi u ovoj reci, jednom godi{we stvara magiju.

@enka i mu`jak odigraju ‚qubavni ples’ posle kojeg `enka oplodi oko 8.000 jaja{ca.

Potom oboje umiru.

Turista zbog dobrog selfija o{tetio sliku staru vi{e od 300 godina

Prave}i selfi, jedan turista u galeriji Ufici u Firenci o{tetio je sliku majstora Antona Domenika Gabijanija, koja datira sa po~etka 18. veka. Ovo je drugi incident ove vrste u relativno kratkom vremenskom periodu, {to istori~are umetnosti i kustose muzeja veoma brine.

U svetu u kome su selfiji neizostavni deo svakodnevice, sve vi{e umetni~kih dela biva uni{teno nepa`wom i nemarom turista. Iako uprave muzeja poku{avaju da ograni~e takve aktivnosti i skrenu pa`wu posetiocima na potencijalne rizike po umetnine, pojedini slu~ajevi pokazuju da turisti i daqe nemaju svest o tome koliko je va`no u~uvati kulturno nasle|e.

JEDAN POGRE[AN KORAK

I UMETNI^KO DELO JE UNI[TENO

Doga|aj koji je {okirao Firencu i ceo italijanski kulturni svet odigrao se u galeriji Ufici: italijanski turista, `ele}i da se fotografi{e ispred ~uvenog portreta Ferdinanda Medi~ija, dela fiorentinskog majstora Antona Domenika Gabijanija, napravio je pogre{an korak, sapleo se i rukom probu{io platno. Incident je snimila kamera za nadzor, a snimak je brzo postao viralan. Turista je identifikovan i prijavqen karabiwerima za za{titu kulturnog nasle|a, a sada mu, kako prenosi lokalni portal Koriere Fiorentino, preti krivi~na prijava zbog o{te}ewa dela. Direktor galerije, Simone Verde, najavio je o{trije mere protiv posetilaca koji koriste muzej kao pozornicu za dru{tvene mre`e, isti~u}i da takvo pona{awe nije u skladu sa po{tovawem kulturnog nasle|a.

PRE SAMO NEKOLIKO DANA U VERONI O[TE]ENA VREDNA VAN GOG STOLICA

Samo nekoliko dana ranije, jo{ jedan incident ovog tipa potresao je italijansku umetni~ku scenu. Tada se, naime, jedan od posetilaca `ele}i da napravi fotografiju za pam}ewe, okliznuo i pao na stolicu ukra{enu stotinama svetlucavih Svarovski kristala, delo umetnika Nikola Bola, poznatiju i kao Van Gog stolica. Re~ je o izuzetno vrednoj umetnini, koja je sada uni{tena.

„Na stolici je bila postavqena poruka koja upozorava da se ne dodiruje, a pored toga se nalazi na postoqu, tako da je sasvim jasno da to nije prava stolica”, ka`u istori~ari umetnosti. „Umetnost mora biti po{tovana i voqena jer je veoma krhka.”, kazala je istori~arka umetnosti iz Palate Mafei u Veroni, u kojoj se incident i odigrao, a preneo Bi-Bi-Si.

[TA GENERACIJA ZED @ELI OD @IVOTA? Uspeh i novac ili ipak ne{to drugo

Sistem vrednosti se u posledwih desetak godina ozbiqno promenio: ono {to je milenijalcima bio „zlatni standard”, generaciju Zed ni ne interesuje. Wihova interesovawa se razlikuju, ambicije su na potpuno drugoj krajnosti, a jedino {to ih zaista zanima jeste kako da sebi `ivot u~ine boqim i lak{im. Za to imaju i posebne strategije i mentalni sklop koji je milenijalcima i prethodnim generacijama poprili~no neobi~an.

Zumeri su se pokazali kao veoma snala`qivi - iako mla|i od milenijalaca, oni ve} sada ~esto zara|uju vi{e novca od wih, mogu sebi da priu{te luksuznu garderobu i najnovije gexete i letuju na presti`nim destinacijama. Me|utim, ova rasko{ nije ne{to {to ih interesuje dugoro~no. Novac, karijera i uobi~ajeni statusni simboli im nisu na listi prioriteta, ve} neke druge vrednosti.

PRIPADNICI GENERACIJE ZED STRATE[KI

PRISTUPAJU

ODABIRU POSLA

Pravim bogatstvom pripadnici Zed generacije smatraju slobodno vreme. Oni su se ve} par godina nakon izlaska na tr`i{te rada poprili~no zasitili te trke za dostignu}ima i bogatstvom i prioritet dali minimalisti~kom pristupu po-

ROBOTIZOVANI TAKSIJI NA ULICAMA?

Probna usluga Maskove kompanije u Teksasu

Ameri~ki milijarder i vlasnik Tesle Ilon Mask objavio je da je ta kompanija pokrenula probnu uslugu robotizovanih taksija u glavnom gradu Teksasa, Ostinu, po ceni od 4,20 dolara. Mask je na platformi X naveo da }e kompanija imati vrhunske bezbednosne mere kada je re~ o ovoj vrsti taksi usluge.

Prema wegovim re~ima, predvi|eno je da ta usluga bude dostupna samo u delovima Ostina koji se smatraju najbezbednijim i kada su vremenski uslovi povoqni, a „robotizovani taksiji” ne}e mo}i da prevoze osobe mla|e od 18 godina.

Na ulicama Ostina u nedequ su se mogli videti modeli Y automobila kompanije Tesla ~ije mesto voza~a je bilo prazno, a na mestu suvoza~a sedeo je putnik. Kompanija Tesla predvidela je da suvoza~i budu vrsta kontrolora bezbednosti, iako nije jasno koliko kontrole bi oni mogli da imaju nad vozilom, navodi agencija.

slu - drugim re~ima, oni rade tek toliko koliko je potrebno da pokriju osnovne potrebe, ne `ele da ostaju prekovremeno, niti da rade vikendom kako bi se dokazali rukovodstvu. Strategije za dostizawe ovog ciqa se razlikuju od pojedinca do pojedinca: neki biraju da „tiho odustanu” od posla i obavqaju samo ono {to je u opisu wihovog radnog mesta, dok drugi preduzimaju ~ak i radikalnije mere, poput „daun{iftinga”, odnosno prelaska na mawe pla}ene, ali i mawe stresne pozicije, kako bi sa~uvali svoje mentalno zdravqe i balans izme|u posla i privatnog `ivota. VREME JE NOVAC, A MLADI SU TO SHVATILI NA VREME Za wih novac nema ~ak ni neku posebnu vrednost - neuporedivo im je vrednije upravo to vreme slobodno od posla. Te`e

ka duhovnom razvoju, brizi o mentalnom zdravqu i osve{}enosti u svakom pogledu, razvijaju ekolo{ki pristup `ivotu i nastoje na tome da imaju {to vi{e interakcije sa okru`ewem i prirodom. Uspeh se za wih ogleda ne u broju nula na bankovnom ra~unu, ve} u kvalitetu `ivota, pi{e Forbs.

Pripadnici generacije Zed smatraju da je tajm-menaxment, odnosno dobra organizacija vremena, wihova najzna~ajnija ve{tina: oni, kao ni jedna generacija pre wih, umeju da sebi oslobode popodne ili ve~e, ne boje se da ugase zvuk i ~itav vikend ne uzmu telefon u ruke, biraju da pred spavawe ne „skroluju” dru{tvenim mre`ama jer znaju da to naru{ava zdrav san i odbijaju da rade bilo {ta {to smatraju da }e im oduzeti vreme, a ne}e doneti neku vrednost.

TURISTI PODIGLI KIRIJE U

NEBESA:

Stanovnici Barselone

prinu|eni da se sele iz grada zbog stranih

posetioca

Turisti, idite ku}i!!! Ovo su ponovo stranim posetiocima poru~ili stanovnici Barselone na novom protestu protiv masovnog turizma u tom gradu.

Na stotine lokalaca iza{lo je na ulice jedne od najpopularnijih svetskih destinacija kako bi poru~ili turistima da nisu dobrodo{li u wihovom gradu. Gra|ani tvrde da u Barseloni ve} dugo ne mo`e da se `ivi od gu`vi, te da su mnogi, naro~ito mladi [panci, morali da spakuju kofere i odsele se iz rodnog grada zbog previsokih kirija.

Stanovnici Barselone „naoru`ani” vodenim pi{toqima „lovili” su turiste po centru grada, dok su mnogi u rukama tokom {etwe nosili transparente sa porukama protiv stranih posetilaca - „Masovni turizam ubija grad”, „Jedan turista vi{e, jedan kom{ija mawe”, „Turizam nam krade hleb, skloni{te i budu}nost”, „Kako ti dolazi{, ja moram da idem”, „Vodite qubav, a ne turizam” i mnoge druge. Protest je bio sve samo ne miran. Demonstranti su vikali na turiste, prskali ih vodom, palili dimne bombe, da su se mnogi sakrili po hotelima i obli`wim lokalima.

Revoltirani `iteqi Barselone bili su otvoreni za pri~u sa brojnim novinarkim ekipama sa kojima su podelili svoju muku. - Ne mo`emo da `ivimo u ovom gradu. Kirije su previsoke zbog pansiona, kao i zbog stranaca koji dolaze da `ive u Barselonu zbog vremena. Na{ ciq nije da zaustavimo turizam u potpunosti, ve} da on bude na normalnom nivou - izjavila je Marina, jedna od okupqenih demonstranata.

RAT IZRAELA I IRANA:

Izrael tvrdi da je Iran prekr{io primirje, Kac najavquje sna`an odgovor; Teheran odbacuje optu`be

Iako je ameri~ki predsednik

Donald Tramp objavio je da je stupilo na snagu primirje izme|u Irana i Izraela, {to su dve strane potvrdile, Tel Aviv tvrdi da je nakon toga Teheran ispalio dve balisti~ke rakete koje su oborene. Ministar odbrane Izrael Kac ka`e da je nalo`io izraelskim odbrambenim snagama da „sna`no odgovore”. Teheran odbacuje optu`be. ^etiri osobe poginule su u napadu na izraelsku Ber{evu dok je u udarima IDF ubijeno devet qudi me|u kojima je jo{ jedan iranski nuklearni stru~wak.

GROSI POZVAO ARAK^IJA NA SASTANAK

Generalni direktor Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi ka`e da je uputio pismo iranskom ministru spoqnih poslova Abasu Arak~iju u kojem je predlo`io odr`avawe sastanka i pozvao na saradwu nakon {to je objavqeno primirje izme|u Irana i Izraela.

Grosi je naveo u objavi na platformi Iks da bi obnavqawe saradwe Irana sa IAEA moglo da dovede do diplomatskog re{ewa sporova koji su nastali u vezi sa iranskim nuklearnim programom.

Iran negira da radi na razvoju nuklearnog oru`ja. Predsednik iranskog parlamenta Mohamed

Baker Kalibaf izjavio je u ponedeqak da zakonodavno telo razmatra predlog zakona o obustavqawu saradwe Teherana sa IAEA kao odgovor na, kako je naveo, neprofesionalno pona{awe te agencije Ujediwenih nacija. Kalibaf je ponovio na sednici parlamenta da se iranski nuklearni program razvija iskqu~ivo u mirnodopske svrhe, preneo je Tasnim.

Kalibaf isti~e da Teheran ne}e sara|ivati sa IAEA dok se „ne daju opipqive garancije profesionalnog pona{awa” te agencije.

TEHERAN ODBACUJE

OPTU@BE ZA

KR[EWE PRIMIRJA

Iranska dr`avna televizija objavila je da su neistiniti navodi Izraela da su na teritoriju te zemqe ispaqene dve balisti~ke rakete, prenosi Rojters.

I {ef General{taba iranskih oru`anih snaga Abdolrahim Musavi negirao je da je ispaqena bilo kakva raketa prema Izraelu u posledwih nekoliko sati.

TEL AVIV TVRDI DA JE

IRAN PREKR[IO PRIMIRJE

Izraelske vlasti tvrde da su dve balisti~ke rakete ispaqene iz Irana na Izrael nakon {to je prekid vatre trebalo da stupi na snagu, dodaju}i da su obe presretnute.

Razmi{qate o prodaji va{e nekretnine?

Pozovite i saznajte koliko vredi va{a nekretnina bez obaveza. Besplatna procena imovine.

Sydney/NSW

Ministar odbrane Izrael Kac ka`e da je nalo`io izraelskim odbrambenim snagama da „sna`no odgovore na kr{ewe primirja od strane Irana intenzivnim udarima na re`imske mete u srcu Teherana“.

IRANSKI NUKLEARNI

NAU^NIK UBIJEN

PRE OBJAVE PRIMIRJA

Iranski nuklearni nau~nik

Mohamed Reza Sadiki ubijen je u izraelskom napadu pre pre nego {to je na snagu stupio prekid vatre izme|u Irana i Izraela.

Agencija Nur je objavila da je Sadiki ubijen u izralskom napadu. Iz kabineta izraelskog premijera Bewamina Netawahua ne{to ranije je saop{teno da je u napadu izraelske vojske ubijen ‚’jo{ jedan vi{i nuklearni nau~nik’’.

DEVET POGINULIH, 33 POVRE\ENIH U NAPADU NA SEVER IRANA

Najmawe devet qudi je poginulo, a ~etiri ku}e su uni{tene u napadu na severu Irana, sao-

Pozori{te na nebu iznad Dohe, hronika najavqenog napada

Iran je ispalio salvu projektila na bazu Al Udeid u Kataru u kojoj se nalazi oko 8.000 ameri~kih vojnika. Katarska protivvazdu{na odbrana oborila je projektile. Teheran je najavio napad. Eksplozije su usledile uprkos „skoro savr{enim” diplomatskim odnosima dve dr`ave.

Vatromet iranskih projektila na nebu iznad Dohe okon~an je bez `rtava, po{to je Teheran najavio vreme i mesto napada, za koje je katarska protivvazdu{na odbrana bila u potpunosti spremna.

Iran je, u znak odmazde zbog napada ameri~kih bombardera B-2 na nuklearne centre Fordo i Natanz, ispalio ukupno {est balisti~kih projektila na katarsku bazu, ali se ~ini da ni jedna od raketa nije pogodila ciq.

Ostaci projektila ostali su razbacani po katarskoj pustiwi, javila je Al Xazira, nedugo po{to su ameri~ki zvani~nici obznanili da je Iran na Katar ispalio salvu raketa kratkog i sredweg dometa. Kako bi bile izbegnute `rtve, Iran je unapred javio katarskim vlastima vreme i mesto napada, sli~no kako je Teheran postupio po~etkom 2020. godine tokom osvetni~kog napada posle ubistva komandanta Revolucionarne garde Kasema Solejmanija. Iranski balisti~ki projektili su tokom sahrane generala Solejmanija 8. januara 2020. godine pogodili baze u Iraku u kojima su bili i ameri~ki vojnici. Na Erbil i

Ajs el Asad, tada, palo je najmawe 15 raketa ”fateh”, nakon ~ega je Iran objavio kraj napada u kojem nije bilo `rtava.

Iran i Katar, osim {to dele najve}e nalazi{te prirodnog gasa na svetu - karatsko Severno poqe, ili iranski Ju`ni Fars, imaju odli~ne diplomatske odnose.

Kada su 2017. godine, Saudijska Arabija, Bahrein, Ujediweni Arapski Emirati i Egipat prekinuli diplomatske odnose i blokirali Katar, optu`uju}i ovu dr`avu da finansira terorizam, gro hrane i potrep{tina Katarcima stizalo je brodovima iz Irana i avionima iz Turske.

Katar, istovremeno, va`i za kqu~nog posrednika u re{avawu serije bliskoisto~nih sporova, po{to je prethodno izdejstvovala relativno bezbolno povla~ewe Amerikanaca iz Avganistana, dogovor u Libanu 2008. godine, sporazum u Jemenu dve godine kasnije, mir u Darfuru 2011. godine, prekid nerijateqstava u Gazi 2012. i na koncu uz pomo} nekada{weg ameri~kog ambasadora pri UN, Zalmaja Halilzada isposlovala po~etak pregovora me|u suprotstavqenim frakcijama u Avganistanu.

Katarske diplomate igrale su zna~ajnu ulogu u pregovorima koji su vodili osloba|awu izraelskih talaca iz ruku Hamasa.

Snaga katarske diplomatije proisti~e iz slo`ene kombinacije bogatstva, {iroke diplomatske mre`e, mogu}nosti da ova dr`ava ponudi ozbiqne investicije i kom-

pleksnog spleta veza, koje ukqu~uju i li~na prijateqstva vladaju}e porodice. Kao jedna od deset najbogatiji dr`ava sveta, Katar je uticaj u Americi obezbedio kroz ogromna ulagawa u obveznice ministarstva finansija i otvarawem baze „El Udeid” u Dohi u kojoj se nalazi oko 8.000 ameri~kih vojnika.

Wihov broj prethodnih godina bio je 10.000, ali je postepeno smawivan u skladu sa strategijom administracije biv{eg predsednika SAD Xozefa Bajdena da se snage sa Bliskog istoka prerasporede prema ozbiqnijim pretwama – Rusiji i Kini.

Ameri~ka baza u Kataru „Al Udeid” posledica je komplikovanih implikacija koje su na ovaj region imali napadi Al Kaide na Wujork i Va{ington 2001. godine. Nakon 11. septembra ameri~ke snage su se jednostavno iz Saudijske Arabije preselile u susedni Katar, po{to su im katarske vlasti za vi{e od milijardu dolara izgradile novu bazu u Dohi.

Na izgradwu kompleksa „Al Udeida” potro{eno je osam milijardi dolara, posle ~ega je Doha postala centar slo`ene diplomatije izme|u Zapada i razli~itih „otpadni~kih” re`ima i organizacija iz regiona. Tako|e, Katar je uz SAD i Rusiju najve}i izvoznik prirodnog gasa, te jedna od vode}ih svetskih zemaqa u agrotehni~koj revoluciji. Uz to, poseduje i ~etvrtinu akcija ira~ke naftne indistrije.

p{tili su lokalni zvani~nici. Kancelarija guvernera u Gilanu saop{tila je da je 33 osobe tako|e povre|eno u onome {to naziva “teroristi~kim“ napadom na grad Astane Je A{rafije. Zamenik guvernera iranske provincije Gilan ka`e da su 16 poginulih ili povre|enih `ena i deca.

I NETAWAHU PRISTAO NA PRIMIRJE

Kabinet Bewamina Netawahua saop{tio je da je Izrael pristao na predlog ameri~kog predsednika Donalda Trampa o prekidu vatre sa Iranom nakon {to je, ka`u, postigao ciq – uklonio nuklearne pretwe i pretwe balisti~kim raketama. U saop{tewu se dodaje da }e Izrael }e odgovoriti energi~no na svako kr{ewe primirja. Izrael je zahvalio Trampu na, kako se napomiwe, podr{ci u odbrani i u~e{}u u uklawawu iranske nuklearne pretwe.

IRANSKA TELEVIZIJA

OBJAVILA DA JE TEHERAN PO^EO SA PRIMENOM PREKIDA VATRE

Iranska televizija javqa da je prekid vatre stupio na snagu, ubrzo nakon {to je ispaqeno vi{e raketnih salvi na Izrael. Iranska Pres TV navodi da je prekid vatre stupio na snagu zavr{etkom vi{estrukih raketnih bara`nih napada na Izrael. Kancelarija izraelskog premijera Bewamina Netawahua jo{ se nije oglasila.

TRAMP: PRIMIRJE

STUPILO NA SNAGU

Ameri~ki predsednik Donald Tramp objavio je da je primirje izme|u Izraela i Irana „stupilo na snagu“ i pozvao obe zemqe da ga ne kr{e.

„Primire je sada na snazi. Molim Vas da ga ne kr{ite!“, napisao je Tramp na svojoj dru{tvenoj mre`i Trut Sou{al.

”VIKILIKS” OTKRIVA: Kakva je uloga Holivuda u ratu na Bliskom istoku

Jevrejski scenaristi su navodno promovisali sliku iranske nuklearne pretwe kroz filmove i televiziju

„Vikiliks” tvrdi da scenaristi u Holivudu koji „ka`u da su Jevreji” ve} vi{e od decenije {ire ratnohu{ka~ke narative o Iranu u mejnstrim filmovima.

va~a „Vikiliksa” Xulijana Asan`a na Oksford Junionu iz 2013. godine. U videu je govorio o filmu „The Fifth Estate” – biografskoj drami o „Vikiliksu” – koja po~iwe izmi{qenim projektom iranske nuklearne bombe.

Asan` je podsetio da uvodna scena prikazuje iranske nau~nike u Teheranu kako sklapaju bombu, a jedan lik navodi da bi ure|aj mogao biti operativan u roku od {est meseci.

„Kako je mogu}e da se takva la` na{la

Izrael je po~etkom meseca pokrenuo vazdu{ne napade na Iran, tvrde}i da je Teheran blizu stvarawa nuklearnog oru`ja. Tokom vikenda, SAD su se tako|e direktno pridru`ile sukobu bombardovawem iranskih nuklearnih postrojewa.

U objavi na Iksu, „Vikiliks” je naveo da holivudski scenaristi „koji ka`u da su Jevreji” godinama „seju mentalno seme za rat sa Iranom”, navode}i produkcije kao {to su „Top Gan: Maverik”, „Domovina”, „24” i „The Fifth Estate” Grupa je podelila snimak govora osni-

u scenariju o ‚Vikiliksu’?”, upitao je Asan`, napomiwu}i da je u to vreme 16 ameri~kih obave{tajnih agencija ve} utvrdilo da Teheran nema program nuklearnog oru`ja.

„To je napad na Iran”, rekao je Asan`, tvrde}i da scena „raspiruje vatru kako bi se zapo~eo rat sa Iranom” i slu`i interesima „qudi u sistemu koji `ele rat”.

Pre najnovijih izraelskih udara, i Me|unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i ameri~ke obave{tajne agencije saop{tile su da nema dokaza o iran-

TRANSFER NOVCA širom sveta. Pružamo najbolje uslove i najveću uštedu!

• Bez naknada za transfere preko $3,000!

• Bolji kurs od bilo koje banke za transfere od $10,000 i više!

• Uštedite minimum $1,000 na slanje iznosa od $100,000!

Ne plaćajte više nego što morate! BEO-EXPORT vam omogućava povoljan i siguran transfer novca, uvek uz najbolje uslove.

PUTNIČKA AGENCIJA

Tražite najbolju ponudu za svoje putovanje? Beo-Travel je tu da vam pomogne da pronađete najpovoljniju kartu sa vrhunskim avio-kompanijama poput:

Požurite i osigurajte svoje mesto! Kontaktirajte nas još danas i krenite u nezaboravnu avanturu!

skom programu nuklearnog oru`ja. Ipak, izraelski premijer Bewamin Netawahu je nastavio da insistira da je Teheran na ivici stvarawa bombe – tvrdwa koju je ponavqao decenijama. Na Generalnoj skup{tini UN 2012. godine, on je ozlogla{eno koristio ilustraciju bombe da upozori da je Iran „mesecima udaqen” od nuklearnog oru`ja i davao je sli~ne izjave tokom 1990-ih i 2000-ih.

OBJAVQENA LISTA NAJBOQIH GRADOVA ZA @IVOT 2025. GODINE: Be~ vi{e nije na prvom mestu – me|u deset najboqih i tri grada iz Australije

Nakon tri godine na vrhu godi{we liste Economist Intelligence Unit-a (EIU), austrijsku prestonicu svrgnuo je Kopenhagen. Glavni grad Danske zauzeo je prvo mesto na listi najboqih gradova za `ivot u 2025. godini, koja je objavqena u utorak. Deset najboqih gradova za `ivot u 2025. godini:

l Kopenhagen, Danska

l Be~, Austrija l Cirih, [vajcarska

l Melburn, Australija

l @eneva, [vajcarska

l Sidnej, Australija

l Osaka, Japan

l Okland, Novi Zeland

l Adelejd, Australija

l Vankuver, Kanada EIU, sestrinska organizacija ~asopisa The Economist, rangirala je 173 grada {irom sveta na osnovu vi{e faktora, ukqu~uju}i zdravstvenu za{titu, obrazovawe, stabilnost, infrastrukturu i `ivotnu sredinu. Kopenhagen je trijumfovao zahvaquju}i „savr{enim“ ocenama za stabilnost,

obrazovawe i infrastrukturu, dok je Be~ podelio drugo mesto sa Cirihom. Australijski Melburn zadr`ao je ~etvrto mesto, dok je @eneva na petom. Sidnej se popeo sa sedmog na {esto mesto, dok su Osaka i Okland podelili sedmu poziciju. Na devetom mestu je Adelejd, tre}i australijski grad u top 10, a deseti je Vankuver iz Kanade.

@IVOT U KOPENHAGENU

Stanovnici isti~u da je Kopenhagen – koji je progla{en i najsre}nijim gradom sveta prema indeksu Happy City Index – veoma siguran, kao i cela Danska. Deni Majorka, autor bloga „Danny in the North“, koji ve} neko vreme `ivi u Kopenhagenu, navodi da je dansko dru{tvo veoma otvoreno prema do{qacima, vodi ra~una o `ivotnoj sredini i da je lako ste}i prijateqe.

Ka`e da Danska ostavqa utisak dobre zemqe za odgajawe dece, ima obiqe zdravih opcija u ishrani, qudi obo`avaju

vo`wu bicikla, a grad je dobro povezan s drugim zemqama. Najva`nije isti~e – plate su u skladu s tro{kovima `ivota. Sli~no misli i Amerikanka Ilana Bul, koja se preselila u Kopenhagen. ZA[TO BE^ OVE GODINE NIJE NA PRVOM MESTU?

Iako je Be~ ostvario dobre rezultate u ve}ini kategorija, ocena u oblasti stabilnosti zna~ajno je opala, dok je Kopenhagen zabele`io visoke ocene u svim segmentima. Pad stabilnosti pripisuje se nedavnim incidentima, ukqu~uju}i pretwu bombom na koncertu Tejlor Svift pro{log leta, {to je dovelo do otkazivawa doga|aja.

„Globalni kvalitet `ivota ostao je nepromewen tokom protekle godine, ali kao i 2024, ocene za stabilnost su pale na svetskom nivou. Pritisak na stabilnost doveo je do toga da Be~ izgubi poziciju najboqeg grada za `ivot nakon tri godine“, rekla je Barsali Bata~arja, zamenica direktora EIU-a.

Izraelski napad je izazvao me|unarodnu osudu, ukqu~uju}i i osudu Rusije. Predsednik Vladimir Putin nazvao je operaciju „ni~im izazvanom agresijom”. Ukqu~ivawe SAD u izraelsku kampawu tako|e je izazvalo kritike, a Moskva ga je uporedila sa prethodnim periodom rata u Iraku 2003. godine, koji je zapo~et zbog la`nih tvrdwi o ira~kom oru`ju za masovno uni{tewe.

NAJGORI GRADOVI ZA

@IVOT U 2025. GODINI l Damask, Sirija l Tripoli, Libija l Daka, Banglade{ l Kara~i, Pakistan l Al`ir, Al`ir l Lagos, Nigerija l Harare, Zimbabve l Port Moresbi, Papua Nova Gvineja l Kijev, Ukrajina

l Karakas, Venecuela

@IVOT U DAMASKU

Damask se i daqe suo~ava s velikim izazovima zbog gra|anskog rata u Siriji – ukqu~uju}i raseqavawe stanovni{tva, ekonomsku krizu i bezbednosne probleme. Iako su neka podru~ja grada pod kontrolom vlade i

relativno bezbedna, ameri~ki

Stejt department i daqe savetuje da se ne putuje u Siriju zbog stalne opasnosti od terorizma, nemira i sukoba.

Rat je te{ko pogodio ekonomiju zemqe, {to je dovelo do visoke inflacije, nezaposlenosti i pada `ivotnog standarda. Mnogi qudi ne mogu sebi da priu{te osnovne potrep{tine, a pristup struji i bankarskim uslugama je ograni~en. Milioni Sirijaca su raseqeni, kako unutar zemqe tako i u inostranstvu, a rat je razorio dru{tvene veze i zajednice. Damask nije zabele`io poboq{awa u kvalitetu `ivota ni nakon pada biv{eg predsednika Ba{ara al-Asada i promene re`ima u decembru 2024. godine.

Kopenhagen

Nema~ka razmatra povratak obaveznog vojnog roka ako ne prikupi dovoqno dobrovoqaca

Nema~ka }e vratiti obavezni vojni rok kako bi oja~ala svoje oru`ane snage, ako plan za kori{}ewe dobrovoqaca ne uspe da obezbedi dovoqno regruta, rekao je ministar odbrane Boris Pistorijus.

Ciq Bundesvera je da vi{e nego udvostru~i svoje rezervne

pokretawa Specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Pistorijus je upozorio i da Berlin ne}e odustati od povratka vojnog roka ako oru`ane snage budu imale slobodnih kapaciteta za obuku, i dodao da }e takvu odredbu ukqu~iti u predlog zakona koji }e biti predstavqen parlamentu nakon letwe pauze.

Ciq Berlina je da udvostru~i vojne rezerve kao odgovor na „rusku pretwu”

snage kao odgovor takozvanu „rusku pretwu” (koju Moskva uporno odbacuje kao neistinitu) posle

Nema~ki kancelar Fridrih Merc izjavio je da `eli da wegova zemqa ima „najja~u konven-

SAMIT NATO-A U HAGU

U

fokusu Trampov

cionalnu vojsku u Evropi”, obe}avaju}i da }e igrati ve}u ulogu u odbrani kontinenta.

Merc je ukinuo stroga pravila o nema~kom dr`avnom dugu kako bi omogu}io neograni~eno zadu`ivawe za odbrambene tro{kove nakon svoje pobede na februarskim parlamentarnim izborima.

Po{to novac vi{e nije problem, najve}i problem sa kojim se suo~avaju vojni planeri je nedostatak osobqa, navodi „Fajnen{el tajms”. Visoki zvani~nici odbrane ka`u da oru`ane snage moraju da se pro{ire i ukqu~e oko 80.000 profesionalnih vojnika u narednih 10 godina kako bi ispunile obaveze Nema~ke prema NATO-u.

Zemqa tako|e mora da pove}a broj aktivnih rezervista koji mogu biti pozvani u vremenima krize, a taj broj }e porasti sa oko 60.000 danas na 200.000 do kraja decenije. U Nema~koj je obavezni vojni rok postojao do 2011. godine, a uprkos pozivima Berlina, regruta nema dovoqno. Nastao je problem kada je Berlin izgubio kontakt sa mnogim biv{im regrutima koji bi mogli da slu`e kao rezervisti zbog problema sa za{titom podataka.

predlog o potro{wi

dr`ava ~lanica na odbranu

Po~eo je dvodnevni NATO samit u Hagu na kome }e u fokusu biti potro{wa dr`ava ~lanica na odbranu koju je predlo`io Donald Tramp. Glavna tema bi}e dogovor ~lanica da se od BDP-a svake zemqe izdvaja pet odsto za odbranu, {to je predlo`io Tramp, a {to je pove}awe u odnosu na trenutnih dva odsto.

Dva su proklamovana ciqa otpo~elog NATO samita u Hagu: da izdvajawe dr`ava ~lanica za odbranu dostigne pet odsto wihovih buxeta u narednih 10 godina i da se poka`e jedinstvo.

Prosek je izdvajawe 2,6 odsto BDP-a, a plan da kroz 10 godina svi dostignu pet odsto BDP-a za odbranu. [panija izdvaja 1,3 odsto BDP-a, dok Poqska i zemqe Baltika gotovo da dosti`u ciq.

Nijedan od ta dva ciqa ne ostvaruje se bez izazova i to daje ton ovogodi{wem samitu.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ka`e da }e planovi za ulagawa u vojsku biti usagla{eni tokom samita u Hagu, podcrtava da je to najmawe pet odsto BDP-a za vojne svrhe.

„To je kvantni skok koji je ambiciozni, istorijski i fundamentalan radi osiguravawa na{e budu}nosti”, rekao je Rute.

Istakao je da je pove}awe vojnih tro{kova je va`no jer, kako ka`e, Rusija sprovodi teroristi~ke, smrtonosne napade nad nebom Ukrajine svakoga dana.

„Moramo biti u mogu}nosti da se branimo od takvih napada, obezbedi}emo jo{ na hiqade tenkova i oklopnih vozila, moramo braniti na{e vojnike na bojnom poqu”, ka`e Rute.

HO]E LI PRISUSTVOVATI DONALD TRAMP

U Hagu se o~ekuje da 9.000 u~esnika, odnosno ukupno 45 delegacija i Donald Tramp.

Iako je dolazak predsednika SAD zbog sukoba na Bliskom istoku za sada i daqe upitan, u pripremama za NATO samit izgledalo je kao da je sve podre|eno li~nosti i o~ekivawima Trampa. Rat Izraela i Irana bi}e tema samita zbog za-

komplikovane situacije nastale pre dva dana kada se i Amerika ukqu~ila u napad bombardovawem iranskih nuklearnih postrojewa uz ju~era{wi odgovor Teherana napadom na ameri~ke baze u Kataru. Usledilo je progla{ewe kraja 12-dnevnog rata koje je objavio Donald Tramp.

IRAN I RUSIJA TEME SAMITA

Da je Iran va`na tema i na NATO samitu u Hagu potvrdio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte. Naglasio je da }e to biti tema razgovora me|u samim liderima, ali i na marginama samita. Za razliku od pro{logodi{weg samita u Va{ingtonu, kada se Rat u Gazi opisivao kao „slon u sobi”, va`na tema o kojoj se nije govorilo, Iran }e biti tema u Hagu.

Ukrajina je va`na tema za NATO samit, me|utim ne kao pred dve godine na samitu u Vilwusu, kada je ukrajinski predsednik o~ekivao da }e uslediti pozivnica Ukrajini za ~lanstvo u NATO.

Volodimir Zelenski sada }e na NATO samitu u Hagu u~estvovati na ve~eri koja se prire|uje u ~ast lidera 32 NATO ~lanice, me|utim ne i na sesijama. Rusija se pomiwe u zavr{nom dokumentu sa ovogodi{weg NATO samita u Hagu, ali u taj dokument Rojters je imao uvid i pomiwe se samo na jednom mestu „kao dugoro~na pretwa evroatlanskoj bezbednosti”.

Vi{e od 4,6 miliona interno raseqenih u Ukrajini, gotovo 7 miliona napustilo zemqu

U Ukrajini je trenutno vi{e od 4,6 miliona interno raseqenih lica, izjavio je poverenik Vrhovne rade Ukrajine za qudska prava, Dmitro Lubinec, tokom razgovora sa specijalnim izvestiocem Ujediwenih nacija za prava interno raseqenih lica, u okviru 59. sednice Saveta UN za qudska prava.

Lubinec je, prenosi Ukrinform, pozvao dr`ave ~lanice UN da podr`e formirawe Fonda za socijalno stanovawe i pokretawe mehanizma za dugoro~nu nadoknadu {tete, nagla{avaju}i da su takvi koraci kqu~ni za odr`ivu za{titu raseqenih, posebno finansirawem iz zamrznutih ruskih sredstava.

Kako je ranije izvestio Ukrinform, Lubinec je dodao da je vi{e od 6,9 miliona Ukrajinaca bilo primorano da napusti zemqu usled ruske invazije.

Rute: Svet postaje sve opasniji, podi`emo izdvajawa za odbranu na pet odsto BDP-a

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Hagu da }e 32 ~lanice na ovonedeqnom samitu alijanse doneti „hrabre odluke”, ukqu~uju}i usvajawe novog investicionog plana kojim }e izdvajawa za odbranu biti pove}ana na pet odsto bruto doma}eg proizvoda (BDP).

Na konferenciji za medije dan uo~i po~etka samita NATO-a, Rute je rekao da }e sve ~lanice alijanse ove godine ispuniti ciq da izdvajaju dva odsto BDP-a za odbranu, iako na po~etku 2025. „sedam-osam saveznika” nije bilo stiglo do tog nivoa.

„Dakle, napravili smo kqu~ni napredak u posledwih pet, {est meseci. Novi investicioni plan za odbranu, koji }e saveznici dogovoriti na samitu u Hagu, uvodi novu osnovu: u odbranu }emo ulagati pet odsto BDP-a. To je kvantni skok koji je ambiciozan, istorijski i fundamentalan za osigurawe na{e budu}nosti”, kazao je Rute.

Naveo je da [panija, koja se usprotivila podizawu izdvajawa za odbranu na pet odsto BDP-a, nije izuzeta od te obaveze.

„NATO nema klauzulu o izuze}u”, rekao je Rute povodom stava [panije o obavezi izdvajawa pet odsto BDP-a, na ~emu insistira predsednik SAD Donald Tramp.

Evropske ~lanice NATO-a u~estvuju sa svega 30 odsto u ukupnim izdvajawima alijanse za odbranu. Neke evropske zemqe, poput Poqske, Estonije i Litvanije, ve} su pove}ale izdatke za odbranu na pet odsto BDP-a, dok je [panija na za~equ, sa mawe od dva odsto. Rute je kazao i da }e samit u Hagu biti odr`an „u istinski istorijskom trenutku, sa zna~ajnim i rastu}im izazovima za bezbednost” NATO-a.

„Kako svet postaje sve opasniji, lideri savezni~kih zemaqa done}e hrabre odluke da oja~aju na{u kolektivnu odbranu, {to }e NATO u~initi ja~im, pravednijim i ubojitijim savezom”, naveo je Rute.

Rute je rekao da se bezbednosna situacija u svetu „dramati~no promenila” u posledwih nekoliko godina, jo{ od ruske okupacije Krima 2014. godine, a pogotovo od 2022. kada je Rusija zapo~ela invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

Dodao je da ~lanice alijanse zato moraju da dostignu znatno vi{i nivo izdvajawa za odbranu od sada{weg, da bi sve bile u stawu da brane teritoriju u slu~aju napada.

Istovremeno, Rusija radi zajedno sa Severnom Korejom, Kinom, Iranom. Kina tako|e brzo ja~a oru`ane snage do nivoa koji nikad nisu vi|eni. Bezbednosna situacija se dramati~no promenila i zato je ovaj samit va`an - saveznici moraju da budu sposobni za odbranu. Ako do|e taj trenutak, treba da stojimo zajedno, ujediweni, ne samo duhom, nego i u praksi”, rekao je Rute na pitawe da li gra|ani Zapadnog Balkana imaju razloga za brigu, prenosi Beta.

Rute je rekao i da je „pet od osam zemaqa Zapadnog Balkana u NATO-u”, da je na Kosovu misija KFOR, a da alijansa u BiH blisko sara|uje sa misijom EUFOR. „Ja sam u permanentnom dijalogu sa predsednikom Srbije (Aleksandrom Vu~i}em), dugo se znamo, bliski smo prijateqi, ali se ne sla`emo uvek. I va`no je da nastavimo tu konverzaciju”, kazao je Rute. Generalni sekretar NATO-a je rekao i da Rusija ostaje „najve}a i najdirektnija pretwa” sa kojom se alijansa suo~ava.

Uxbenici pet puta skupqi nego {to bi trebalo, i nadstre{nica bila pet puta skupqa - a kako se zavr{ilo

Aleksandar Kav~i}, nau~nik, elektroin`ewer, filantrop i osniva~ Fondacije „Alek Kav~i}“ u emisiji „360 stepeni“ na N1 govorio je o studentskim i gra|anskim protestima i „obojenoj revoluciji“, o pritiscima na akademsku zajednicu u Srbiji, izborima, na~inima izlaska iz dru{tveno-politi~ke krize, ali i o pritiscima kojima je li~no izlo`en.

n Govore}i o protestima koje su pre nekoliko meseci pokrenuli studenti, Kav~i} ka`e da je to {to mladi qudi u Srbiji rade najve}i stepen rodoqubqa, obja{wavaju}i da se oni ne bore za vlast, nego da se bore da poprave zemqu.

„Na|ite bilo kog politi~ara, za {ta se oni bore? Za vlast, a prazna usta o popravci zemqe. Po tome {to studenti daju originalna re{ewa, po tome se vidi da ovo nije obojena revolucija, jer da jeste i{la bi po {ablonu svih prethodnih - gde odmah imate kandidata koga stavqate u skup{tinu, predsedni{tvo... Da je to organizovala CIA to bi ve} odavno bilo gotovo, ne bi tu bilo sedam meseci pre`vakavawa. Ovo je originalno, i kao takvo je odli~no, neopipqivo. Ne mo`e vlast tako lako da shvati {ta se de{ava niti ko je tu kolovo|a, pa nabada evo mo`da je Kav~i} neko ko je to sve organizovao. Al ne mogu, nekako se sve to izmigoqi, a vlast bi volela da zna ko je glava te organizacije, pa da odse~e tu glavu“, ka`e on. n Osvr}u}i se na protest koji je odr`an 15. marta u Beogradu, ocewuje da je on pokazao da je situacija za vlast izmakla kontroli.

„To {to prislu{kuju gra|ane i {ikaniraju. [ta mislite da }e tim prislu{kivawem telefona da nau~e ne{to novo o sebi {to ve} ne znaju? Da to {to }emo vi ili ja ili neko tre}i re}i koliko oni kradu, kolika je korupicija, da oni to sami ne znaju? Oni samo `ele da vide ko ima hrabrosti da to ka`e i da onda jednog po jednog sklanaju sa ulice u zatvor. Ovo je sada novi momenat – sada svi govore. Pola miliona qudi je iza{lo na ulice Beograda 15. marta i sad je to izmaklo kontroli, jer ne mo`ete da uhapsite pola miliona qudi“, obja{wava Kav~i}.

n Izlaz iz ove situaciji, prema wegovom mi{qewu je ulaz studenata, mladih qudi, u dru{tvene tokove – u politiku.

„Kad se po{teni i sposobni klone dru{tvenog rada na wihovo mesto upadaju Vu~i}i, Da~i}i, Vulini - plejada takvih. Ako ovi mladi qudi ne shvate da je wihovo mesto i u politici i pored toga {to }e sutra biti i lekari, in`eweri, novinari, ekonomisti, sociolozi... Moraju se baviti malo dru{tvenim aktivnostima jer, ako se ne bave, zemqa nam se ni{ta ne}e popraviti“, navodi Kav~i}.

n Kada su u pitawu lokalni izbori u Kosjeri}u i Zaje~aru, koji su prvi od pokretawa studentskih protesta, Kav~i} navodi da smo svedoci da se izbori u ovoj zemqi kradu ve} deceniju unazad.

„Jedino {to je sada druga~ije je ve}a organizovanost sa druge strane, samih gra|ana da proniknu {ta se sve de{ava, da obelodane, da to kontroli{u i dokumentuju i vide}emo koji }e epilog biti. ^ini mi se da je ovo prvi put da su gra|ani pokazali stepen organizovanosti, da zaista obelodane sve te mahinacije kojima se ve}

deceniju unazad ova vlast bavi, pogotovo u toku izbora“, navodi Kav~i}.

Prema wegovom mi{qewu, ovde se i studenti u~e i sakupqaju iskustva koja }e im trebati za izbore koje su tra`ili.

„AKO SAM NEMA^KI AGENT, ONDA SAM UJEDNO DUPLI AGENT“ n Optu`be predsednika Srbije da je istaknuti operativac stranih slu`bi, da finansira obojenu revoluciju u zemqi i da je nema~ki agent, vidi kao, kako ka`e, najobi~nije lupetawa.

„Ja sam neko ko ve} dugo godina radi protiv jedne nema~ke izdava~ke ku}e –Klet. Ako jesam nema~ki agent, onda sam ujedno dupli agent, koji radi i protiv onih ~iji je agent. To {to je predsednik izjavio je, iskoristi}u jednu te{ku re~, najobi~nije lupetawe. Obave{tajci se nikad ne isti~u, oni su tajni i ako se istaknu lete sa tog posla. To je tako svuda u svetu“, navodi on i dodaje da nikada nije ~uo predsednika nijedne druge dr`ave da se tako izra`ava.

n Govore}i o tome {to ga je BIA nekoliko puta zaustavqala na paso{koj kontroli kada je ulazio u Srbiju, rekao je da nikada nije dobio obrazlo`ewe za{to.

„Ako je to na~in na koji radi na{a slu`ba to je tako amaterski. To su {eme za {ikanirawe sopstvenog stanovni{tva, sopstvenih dr`avqana. To nigde drugde na svetu nisam do`iveo na taj na~in. Jesam zadr`avan sa razlogom – jednom sam vozio brzo iznajmqeni autom, kamera me je snimila, i zaustavila me je policija na aerodromu zbog kazne za prekora~ewe brzine“, ka`e Kav~i}.

„VLAST APSOLUTNO DEGRADIRA SISTEM OBRAZOVAWA“

n Kada je re~ o razlogu zbog kojeg se vlast na taj na~in pona{a prema wemu, on kroz {alu ka`e da ne vidi nijedan drugi razlog osim {to je malo pametniji i malo obrazovaniji od onih koji su na vlasti, pa im to smeta. „Sad }u biti ozbiqniji. Ovo je vlast,

Ono {to treba da radimo, a {to zapostavqamo, je negovawe kulta obrazovawa, a ne kulta li~nosti

Obrazovawe u Srbiji je jedna „rupa” koja se sve vi{e kopa i sve je dubqa, rekao je profesor Aleksandar Kav~i}. On je istakao da se takva dru{tva moraju popravqati, te da je studentski bunt vapaj za promenama.

Kav~i} je istakao da je to problem koji kod nas traje 30 godina.

„Mi smo u jednom dru{tvu u kome vi{e ne vrednujemo u~enog ~oveka, jer imamo dokaz za to da je uspon qudi koji kupuju diplome, koji plagiraju diplome, naravno u wihovim glavama oni `ele da ispadnu obrazovani, da se kite tim nekim doktoratima, diplomama i tako, jer im to daje na zna~aju, a zapravo to su qudi sa sumwivim znawem, sa sumwivim moralom, jer svakako ako neko kupi diplomu ili plagira doktorat, to govori ne samo o kvalitetu tog doktorata ili diplome, ve} i o toj osobi“, naveo je on.

Dodaje da smo okru`eni takvim qudima, koji su na svakom koraku oko nas, te da je pad nadstre{nice bio samo kapisla za pobunu.

„Nije ni ~udo sada {to se zapravo ovih posledwih meseci od nadstre{ni-

ce, koja je bila samokida~ koji je u celokupnoj prosveti inicirao tu takozvanu pobunu, ali to je bila samo kapisla. Prosvetni radnici, studenti, profesori, nastavnici znaju {ta govore i znaju da ovo dru{tvo treba popravqati, naravno to su i zahtevi studenata“, rekao je Kav~i}.

Navodi da se takva dru{tva moraju popravqati, te da je studentski bunt vapaj za promenama.

Prema wegovim re~ima, ono {to treba da radimo, a {to zapostavqamo, je negovawe kulta obrazovawa, a ne kulta li~nosti.

„Mi to moramo vratiti da bismo vratili veru u meritokratiju. To je ono {to mo`emo i od qudi iz inostranstva, iz dijaspore pokupiti, jer ovde mora ovo da se mewa. Ina~e, ova zemqa ne}e biti konkurentna, ovu zemqu }e napustiti qudi. Kult obrazovawa je civilizacijska tekovina, to nije ne{to {to smo mi smislili u 20. veku, to se vekovima ve} neguje, dakle, ako nema toga, nema ni budu}nosti ove zemqe“, ka`e profesor Kav~i}.

po prvi put u Srbiji, koja apsolutno degradira sistem obrazovawa. Zemqa koja nema obrazovawe je osu|ena na propast. Na{e obrazovawe ne samo osnovno i sredwo{kolsko, evo sad vidimo atak i na univerzitet i to su ozbiqne stvari. To mogu da urade samo qudi koji uop{te nemaju koncept o tome koliki je zna~aj obrazovawa, ne samo za pojedinca, nego za celu zemqu u smislu da mi moramo biti konkurentni po svojim proizvodima, qudstvu. Ovo {to se sad de{ava, ovaj napad na univerzitet to je uru{avawe tekovina civilizacije u ovoj zemqi. Univerzitet pretvoriti u gimnaziju ili vi{u {kolu u kojoj se samo predaje i u kojoj nauke nema, a svedoci smo da se to radi, to je naru{avawe tekovina civilizacije. Nekoliko stotina godina unazad qudi su svuda u svetu shvatili da je univerzitet mesto gde onaj ko osvaja znawe – nau~nik, taj treba da predaje novoj generaciji najboqih, a oni su na fakultetu“, obja{wava profesor. Zato su, kako ka`e, najboqi univerziteti na svetu ne oni koji imaju najboqe predava~e, ve} najboqe nau~nike i umetnike.

„I mi to sada ovde dozvoqavamo da se razvali. To je zlo~in i protiv toga moramo stati. Ukoliko akademska zajednica ovde ne poka`e ~vrstinu na kojoj }e ova vlast slomiti zube, mi }emo izgubiti identitet. Do pre samo ne{to vi{e od 100 godina gde su se {kolovali na{i najve}i nau~nici – Tesla, Pupin, Milankovi}? U Austrougarskoj, jer mi nismo imali univerzitet. Danas ga imamo i sa ostalima {irom sveta mo`emo da stanemo rame uz rame. I to sad treba da uru{imo! Za{to? Zato {to su neki pametni qudi na univerzitetu rekli mo`da ovaj na{ vrhovni vo|a ]acilenda nije ba{ najpametniji“. Zar zato? Jel to razlog da se razru{ava jedna zemqa?“, pita se Kav~i}.

„ZA NOVAC KOJI SE DA ZA \AKE U BEOGRADU, CELA SRBIJA BI MOGLA DA IMA UXBENIKE“ n Kada je u pitawu Fondacija koja nosi wegovo ime, a koja za ciq ima da svim |acima obezbedi besplatne uxbenike, on navodi da ne zna ~iji je interes da |aci nemaju besplatne uxbenike. „To sve evropske zemqe rade. Za{to roditeqi ne shvate kona~no – pqa~ka vas neko. Uxbenici u ovoj zemqi ko{taju pet puta skupqe nego {to bi trebalo isto kao {to je ona nadstre{nica ko{tala pet puta skupqe nego {to je trebalo, a pogledajte kako je to zavr{ilo. Ista je ta korupcija i u uxbenicima“, navodi on. n Na optu`be da sigurno i on zara|uje od kwiga koje se naru~uju preko wegove Fondacije, odgovara da ima samo tro{kove, ali da to ne vidi kao tro{kove ve} kao ulagawe u svoju zemqu. Obja{wava da se u Fondaciji kav~i} kwige kupuju po ceni {tampe, a da fondacija ispla}uje honorare autorima uxbenika.

„To mo`e i dr`ava da uradi. Potrebno je samo da se svi organizujemo da se to kupi, mo`da da se iskoristi novac poreskih obveznika za to i onda nema korupcije. Kada bismo to sada uradili i kupovali uxbenike po ceni po kojoj ko{taju u Fondaciji Kav~i} za onaj novac za koji se |acima u Beogradu daju uxbenici, za taj isti novac cela Srbija bi mogla da ima uxbenike“, ka`e Kav~i}.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na obele`avawu 33. godi{wice probijawa koridora preko Posavine ka Srbiji da RS ima snagu i resurse i da se mo`e odbraniti od napada.

„Ono {to moramo izbe}i su globalni sukobi, ali RS, za odbranu od napada iz Federacije Bosne i Hercegovine, ima resurse i sigurna je“, rekao je Dodik u svom obra}awu.

Naveo je da se slika o narodima u regionu u o~ima Zapada nije zna~ajno promenila i da su Srbi i daqe obele`eni kao „remetila~ki faktor“.

„Kako o~ekujete da Srbi priznaju Kosovo? Od nas se tra`i, i od mene i od politi~ara, da prihvatimo Bosnu i Hercegovinu. Ja je ne prihvatam iznad onog {to pi{e u Ustavu“, istakao je Dodik.

Prema wegovim re~ima, u Ustavu pi{e kakva je pozicija RS, dodav{i da tra`i da se vrati ta pozicija, posle ~ega se mo`e graditi zajedni~ki status BiH.

Dodao je da }e RS „slaviti svoj pedeseti i {ezdeseti ro|endan, da }e biti sve samostalnija i da }e na kraju postati nezavisna zemqa“.

Dodik: RS ima resurse da se odbrani od Federacije BiH

Najavio je da }e RS nastaviti da gradi autoput od Doboja prema Bijeqini, oceniv{i da deo budu}eg autoputa od Doboja do Modri~e treba da nosi ime „Koridor“. Dodik je istakao da je strate{ki ciq RS povezivawe autoputem u Srbiji, dodav{i da „mnogi to spre~avaju“.

„Imamo projekte, ali se na nivou EU odobravawe sredstava sve vi{e ote`ava. Slede}eg prole}a po~iwe izgradwa deonice od Bijeqine do Br~ko distrikta, a privodi se kraju i koridor od Kuzmina prema Ra~i“, kazao je on.

Na Dugoj Wivi kod Modri~e obele`ene su 33 godine od proboja koridora, poznatog i kao „Koridor `ivota“.

Navode}i da je prethodnih dana boravio u Rusiji, on je naglasio da se „svet promenio“ i da te promene tra`e da se Srbi „okupe i imaju jedinstvenu strategiju –kako se pona{ati i kako se prilagoditi“.

Prema podacima Republi~kog centra za istra`ivawe rata, ratnih zlo~ina i tra`ewe nestalih lica, u akciji „Koridor 92“ poginulo je najmawe 855 boraca Vojske RS, 14 pripadnika MUP-a RS, te 19 pripadnika MUP-a i Vojske Republike Srpske Krajine. OBELE@ENA

„Mi smo protiv antiustavne BiH, a ona je danas upravo takva. To {to je BiH danas, nema u Ustavu. Ako se oko toga slo`imo, slo`i}emo se i oko svega drugog“, naglasio je Dodik.

„Nema drugog puta za Srpsku. Sve podvale su osmi{qene da se Srbi zarobe na ovim prostorima. BiH jedino zaslu`uje da bude uru{ena, ako ru{i Ustav“, naveo je Dodik.

Upitao je – da li vredi „dati suverenitet RS, ako niko ne mo`e garantovati da }e Evropa postojati za pet godina“.

Prema wegovim re~ima, svet vi{e nije unipolaran, ve} je multipolaran, a da RS treba da zna gde je weno mesto.

„Va`no je da imamo sna`ne i jake prijateqe. Od toga zavisi kako }e na{ mali narod pro}i kroz ovo te{ko i izazovno vreme“, ocenio je Dodik.

Rod Blagojevi}: [mit tretira RS kao svoju koloniju,

o tome }u informisati Trampa

Biv{i guverner ameri~ke savezne dr`ave

Ilinois Rod Blagojevi} izjavio je u Bawaluci da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan [mit, koga je nazvao neizabranim birokratom, Republiku Srpsku (RS) tretira kao

ministracijom o situaciji u RS, navode}i da su „demokratske vrednosti i zajedni~ka posve}enost podrivene na podru~ju RS od potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

svoju koloniju, dodav{i da je wegov zadatak da predsednika SAD Donalda Trampa informi{e o „nepravdi prema srpskom narodu”.

„[mit tretira RS kao svoju koloniju, sam sebi je dao odre|ene mo}i i re}i bilo {ta protiv wega, sada je krivi~no delo. Va`no je da qudi znaju da se to de{ava. Sada je izgleda, po wemu krivi~no delo i to {to se obele`ava Dan Republike Srpske”, rekao je Blagojevi} na konferenciji za novinare u Bawaluci posle sastanka s predsednikom RS Miloradom Dodikom.

Dodao je da smatra da }e kao Amerikanac srpskog porekla mo}i da razgovara sa Trampovom ad-

Jo{ je rekao da „ima zadatak da informi{e ameri~ki narod kakvo zlo je u~iweno srpskom narodu i wegovom izabranom predsedniku”, dodav{i da srpski narod „ima veliku sre}u da ima za predsednika sna`nu li~nost kao {to je Milorad Dodik”.Ocenio je da se Dodik, „uprkos svim te{ko}ama, progonima i pritiscima, kojima je izlo`en, sna`no bori i zala`e za RS i srpski narod, te da je na tom putu pokazao je da je u stawu da se suprostavi mo}nim silama”.

„Takav je i Donald Tramp. I on, kao i predsednik Dodik, voli svoj narod. Zato i mislim da su stvoreni uslovi da se ostvare dobri odnosi izme|u Milorada Dodika i Donalda Trampa. Oni dele iste vrednosti, a i predsednik Tramp ceni qude koji se bore za svoj narod”, kazao je Blagojevi}.

Va{ington post je po~etkom aprila ove godine objavio da je mawe od dva meseca, nakon {to je predsednik SAD Donald Trump pomilovao Roda Blagojevi}a, biv{i demokratski guverner Ilinoisa anga`ovan da lobira u ime RS.

Wegova misija kao stranog agenta (formulacija koja se u SAD koristi za strane lobiste), prema ugovoru o lobirawu koji je objavqen tada, jeste da poku{a da ubedi ameri~ke zvani~nike da odustanu od sankcija zvani~nicima RS.

Ugovorom je predvi|eno da }e se Blagojevi} u ime RS zalagati za zatvarawe Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).

Majka poku{ala da ugu{i bebu u bolnici u

Bawaluci, spre~ila je medicinska sestra

Beba koju je majka poku{ala da ugu{i jastukom u de~joj bolnici u Bawaluci je stabilnog zdravstvenog stawa. Napad je prijavqen Ministarstvu unutra{wih poslova Republike Srpske i socijalnoj slu`bi koji su preduzeli neophodne korake, saop{teno je iz Univerzitetskog klini~kog centra Srpske u Bawaluci.

U saop{tewu UKC-a navodi se da je medicinska sestra zaposlena u Klinici za de~je bolesti

videla jastuk u rukama majke kojim pritiska svoju osmomese~nu bebu i otela joj ga, a dete sklonila na bezbedno, prenosi Srna.

„Beba je stabilnog zdravstvenog stawa, te je planiran otpust sa bolni~kog le~ewa”, navodi se u saop{tewu i dodaje da postoji sumwa da je majka ograni~enih mentalnih sposobnosti.

Okru`no javno tu`ila{tvo Bawaluka predlo`ilo je pritvor dvadesetogodi{woj `eni V.P. osumwi~enoj za poku{aj ubistva deteta.

Vojna operacija „Koridor 92“ trajala je od 14. do 28. juna 1992. godine na podru~ju Posavine i omogu}ila je spajawe zapadnih delova RS i nekada{we Republike Srpske Krajine sa ostalim delovima RS i Srbijom.

Petropavlov manastir je biser Hercegovine

Manastir Svetih apostola Petra i Pavla u blizini Trebiwa pose}uju brojni vernici i turisti. Ova znamenita pravoslavna bogomoqa iz ~etvrtog veka, koju su Turci poru{ili u 15. veku, obnovqena je 1998. godine zalagawem vladike Atanasija. Obnova manastira je veoma zna~ajna za stanovni{tvo Hercegovine. „Svakodnevno imamo jutrewe, ve~erwu molitvu, svakog praznika i nedeqom odr`avamo svetu liturgiju”, pri~a igumanija Pavla. Ona je pre rata `ivela u Zenici a u Hercegovinu je do{la zajedno sa roditeqima koji poti~u iz ovog kraja. Vernici dolaze u velikom broju. Naro~ito u vreme pravoslavnih svetkovina. ^esto je u dvori{tu nekoliko puta vi{e vernika nego u crkvi. Isto je i u drugim manastirima i crkvama u Trebiwu i okolini. O`ivelo je ovo podru~je. „Svakog praznika i nedeqom na liturgiju dolaze vernici iz Trebiwa i okoline ali i drugih mesta, iz Crne Gore, Srbije… Posle liturgije ~esto razgovaramo sa vernicima. Wih interesuje istorija manastira, `ivot sestrinstva, svakodnevica”, pripoveda igumanija. Ona je ovde 27 godina i zaslu`na je, zajedno sa osam monahiwa, za obnovu i ja~awe manastirskog `ivota. Manastirski kompleks, sa dve crkve i konacima za sestrinstvo i za goste, zajedno sa nekropolom ste}aka, 2003. godine je progla{en nacionalnim spomenikom BiH. Crkva Svetog Petra, koja je dana{wi oblik dobila 1906. godine zahvaquju}i episkopu i sve{tenomu~eniku Petru Zimowi}u, tipi~na je sakralna gra|evina za ovo podnebqe, jednostavne osnove i skromnih dimenzija, sa apsidom prekrivena kamenim plo~ama, kao i poplo~anom unutra{wo{}u i drvenim ikonostasom

Crkva Svetog Pavla je neposredno uz Crkvu Svetog Petra, sa wene ju`ne strane. Smatra se da je slu`ila kao saborni hram u kome su obavqana bogoslu`ewa. Arheolo{ka istra`ivawa Zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasle|a Republike Srpske ukazuju na nastanak crkve Svetog Pavla u ~etvrtom veku. Ona je obnovqena 2007. godine uz pomo} ktitora Rodoquba Dra{kovi}a, a iste godine osve{tao je episkop zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije. Tokom obnove, 1998. godine, a na osnovu areolo{kih istra`ivawa, potvr|eno da su ovo veoma stari manastiri, da poti~u iz perioda ranog hri{}anstva. U ovom manastiru, pored Crkve apostola Pavla prona|ena je krstionica sa primercima novca iz vremena rimskog cara Konstantina. Igumanija Pavla ka`e da je vladika Atanasije, znaju}i dobro istoriju, shvativ{i da je ovo mesto va`no za hri{}anstvo, za ovaj kraj, po~eo obnovu.

Institut iz Igala `eli da preuzme brigu o Divcu

posle operacije kuka

Institut „Dr Simo Milo{evi}“ iz Igala izrazio je spremnost da preuzme brigu o oporavku ko{arkapa Vlada Divca, koji je posle nezgode s motociklom u blizini Lu{tice operisao kuk. Iz Igala su Divcu uputili poruke podr{ke i divqewa wegovoj snazi, sportskom i humanitarnom doprinosu.

„Sa velikim `aqewem primili smo vest o nezgodi koju je do`iveo legendarni ko{arka{ Vlade Divac, a koja je zahtevala operaciju kuka posle pada s motocikla u blizini Lu{tice. U ime kolektiva i menaxmenta Instituta ‚Dr Simo Milo{evi}’ Igalo, upu}ujemo mu najiskrenije `eqe za brz i potpun oporavak. Wegova snaga, upornost i duh, koje je toliko puta pokazao na terenu, bi}e mu, uvereni smo, oslonac i u ovom izazovu”, saop{teno je iz Instituta Igalo.

Vlade Divac, kako ka`u, nije samo simbol vrhunskog sportskog uspeha, ve} i ~ovek koji je trajno obele`io istoriju ko{arke – kao reprezentativac biv{e Jugoslavije i prva velika zvezda sa ovih prostora koja je otvorila vrata NBA lige generacijama igra~a iz regiona.

„Wegov doprinos sportu, humanitarnom radu i povezivawu qudi {irom sveta ~ini ga li~no{}u kojoj se duboko divimo”, ka`e se u saop{tewu.

Ka`u da je vreme da mu uzvratimo kao zajednica „a Institut, kao vode}a ustanova za medicinsku rehabilitaciju u regionu, stoji potpuno na raspolagawu i spreman je da preuzme brigu o wegovom oporavku ~im wegovo zdravstveno stawe to dozvoli. Bi}e nam ~ast da doprinesemo wegovom povratku zdravqu i svakodnevnom `ivotu”, preneo je portal podgori~ki Dan.

PREDSEDNIK CRNE GORE JAKOV MILATOVI]:

Ako se razgovara o od{teti za Moriw, mora se razgovarati i o Lori

Predsednik Crne Gore Jakov Milatovi} je izjavio da „evropska budu} nost Crne Gore ne sme biti talac zaborava prema na{im `rtvama i politi~ke selektivnosti”.

On je to rekao povodom informacije da su radne grupe ministarstava spoqnih poslova Crne Gore i Hrvatske u poodmakloj fazi pregovora o visini od{tete za nekoliko stotina hrvatskih dr`avqana koji su tokom rata u Hrvatskoj 1990-ih bili u logoru Moriwu i da se navodno razgovara o vi{emilionskom iznosu obe{te}ewa.

„@eqa ve}inske Crne Gore jeste da postanemo odgovorna i evropska dr`ava. Gra|ani o~ekuju posve}enost reformama koje vode zatvarawu pregovara~kih poglavqa i ostvarewu jasnog ciqa – ~lanstva u Evropskoj uniji do 2028. godine”,

Dom za negu starih lica

Ko je Dom za negu starih lica St.Sergius?

Na{a organizacija pru`a kulturne i eti~ke usluge starawa o starijim osobama ve} 70 godina. Imamo reputaciju vode}eg doma za negu starih lica u jugozapadnom Sidneju. Mo`ete nas pratiti na Facebook-u.

Usluge koje nudimo

Pored na{eg trenutnog programa dnevne nege, St Sergius pru`a usluge ku}ne nege i dru{tvenih usluga, koje su finansirane od strane dr`ave (paketi za ku}nu negu)

starijim osobama u zapadnom i jugo-zapadnom Sidneju. Mi pru`amo:

l Socijalna podr{ka i dru`ewe

l Pomo} u ku}i

l Li~na nega

l Transportne usluge, npr. kupovina, svi sastanci, crkvene slu`be i izlasci van ku}e.

l Usluge odmora od pru`awa nege u ku}i

l Ko{ewe trave i vrtlarstvo

l Koordinacija ostalih specijalista vezanih za va{e zdravqe

Podr`a}emo vas da budete {to nezavisniji kako biste mogli ostati kod ku}e i `iveti `ivot koji ste vi odabrali. Tokom nedeqe imamo i dnevni odmor u na{em centru. Autobus vas mo`e pokupiti i vratiti.

[ta treba da uradite da biste dobili ove usluge?

Obratite se na{oj qubaznoj i iskusnoj menaxerki za ku}ne usluge Svetlani Grabovski kako biste razgovarali o va{im potrebama i podobnosti i utvrdili svoju poziciju na listi ~ekawa. Sve usluge dnevne nege pru`amo na srpskom jeziku.

Svetlana Grabovski: P: 0431 919 415 ili na E: day.care@stsergius.org.au

Ako `elite da budete ~lan na{eg tima pozovite Helen: 0417 782 - 329.

pi{e u saop{tewu kabineta predsednika. Navedeno je da „iako kao dr`ava prihvatamo odgovornost za zato~enike iz Moriwa, `elimo da podsetimo da je za wih jedino odgovoran tada{wi re`im, koji se danas, kako ka`u, pravi nevin”.

„Tako|e, ne bismo voleli da je u kontekstu pregovora koji se vode o vansudskim naknadama za zato~enike logora Moriw, zapravo re~ o kompenzaciji za usvajawe Rezolucije o Jasenovcu. Dodatno, kada bi Crna Gora istinski vratila fokus na EU integracije i reforme, onda bi pokazala istu odgovornost i prema svojim gra|anima koji su pro{li kroz patwe i nepravdu - poput zato~enika iz logora Lora (Split, iz istog perioda) i wihovih porodica”, ka`e se u saop{tewu.

„Zato je va`no da Crna Gora, u re{avawu otvorenih pitawa sa Hrvatskom, ili bilo kojom drugom zemqom, ne zaboravi ni interes svojih gra|ana i posve}enost temeqnim reformama”, ukazao je kabinet predsednika.

Iz Ministarstva spoqnih poslova nisu odgovorili na pitawa tog lista o ~emu su se radne grupe dogovorile i o kolikim od{tetnim iznosima se radi.

Vanda Babi} Gali}, posebna savetnica ministra spoqnih poslova Hrvatske, odgovorila je u ~etvrtak Vijestima da pregovori radnih grupa o od{teti traju i stavovi sada „u fazi bru{ewa”.

i op{tina Budva”, istakao je Vu~kovi}. Najve}i izazovi su nedostatak parking-mesta, putna infrastruktura, anarhija na moru…

„Tako|e se sve ~e{}e mo`e ~uti da kada se zapo~eti objekti zavr{e i privedu nameni, trafostanice ne mogu da postignu kvalitetno snabdevawe elektri~nom energijom. Svakodnevno nam pucaju vodovodne cevi zbog optere}ewa prevelikom izgradwom stambenih jedinica. Izazovi su brojni i nagomilani decenijama unazad, treba im pristupiti studiozno i re{iti ih na dugoro~an i kvalitetan na~in”, ka`e Vu~kovi}.

i turistima

Gu`ve u Budvi dojadile i doma}inima

Podru~je budvanske op{tine, jo{ od otvarawa grad-hotela „Sveti Stefan” 1960, glavni je pokreta~ turisti~kog i ekonomskog razvoja Crne Gore. Od tih vremena, koja se mogu smatrati po~etkom savremenog turizma, do{lo je do zna~ajnih demografskih i urbanisti~kih promena. Broj stanovnika danas je vi{e nego petostruko uve}an u odnosu na po~etak {ezdesetih godina pro{log veka. Turisti rado dolaze ovde, ali imaju i primedbe, pre svega na gu`vu.

Na po~etku kalendarskog leta, prema podacima lokalne Turisti~ke organizacije koje je za Televiziju Budva saop{tila direktorka Ana Vujo{evi}, u Budvi odmara oko 25.000 gostiju. Predstavnik budvanskog Udru`ewa ugostiteqa Luka Vu~kovi} za „Politiku” ocewuje da je, uprkos standardnim pote{ko}ama, dosada{wi deo sezone bio na zadovoqavaju}em nivou, ali podvla~i i akutne nedostatke koji iziskuju solucije.

„Imamo brojne probleme sa infrastrukturom i slabu avio-konekciju kad se uporedimo sa zemqama u regionu. Potreban nam je dugoro~an strate{ki plan razvoja turizma u ~iju izradu i implementaciju bi bili ukqu~eni svi privrednici, gra|ani

Medvedi su u fazi razmno`avawa, pazite ako planinarite po CG

Nacionalni parkovi Crne Gore upozorili su posetioce planina Lov}en, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora na mogu}nost susreta sa medvedima. Kako su objasnili, medvedi su u fazi razmno`avawa, {to podrazumeva wihovo aktivnije kretawe i osetqivost na uznemiravawe. Savetuju da se prilikom takvog susreta treba {to pre udaqiti - bez naglih pokreta, tr~awa, bez pewawa na drvo ili fotografisawa.

Prema podacima Ministarstva, u Crnoj Gori ima oko 420 jedinki mrkog medveda koji `ive na oko 420.000 hektara uglavnom na severu.

Pi{e: ZoranVla{kovi} Zoran Vla{kovi}

IZ OSNOVNOG SUDA U PRI[TINI STIGLA PRESUDA ZA UBISTVO OLIVERA IVANOVI]A:

Ivanovi} ubijen jer se nije povinovao zahtevima da se pridru`i Srpskoj listi

Specijalno tu`ila{tvo Kosova podiglo 2. decembra 2019. godine, prve optu`nice protiv {est osoba koje se terete za ume{anost u ubistvo Olivera Ivanovi}a. Polovinom ovog juna iz Osnovnog suda u Pri{tini stigla je presuda za ubistvo Ivanovi}a.

Sud je proglasio Milana Radoi~i}a odgovornim za ubistvo Olivera Ivanovi}a, dok su ~etvorica optu`enih osu|ena na preko 22 godine zatvora.

Optu`eni Marko Ro{i} osu|en je na 10 godina zatvora i nov~anu kaznu od 10.000 evra, Dragi{a Markovi}, @arko Jovanovi} i Nedeqko Spasojevi} na po ~etiri godine zatvora. Oni su optu`eni za ume{anost u ubistvo Olivera Ivanovi}a.

Silvana Arsovi} i Rade Basara oslobo|eni su optu`nice. Osnovni sud navodi da je biv{i zamenik lidera Srpske liste Milan Radoi~i} predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja je organizovala ubistvo Ivanovi}a 16. januara 2018. u Severnoj Mitrovici i preduzela radwe na uni{tavawu dokaza kako bi ometala istragu. Grupa je imala jasnu strukturu, kriminalni i politi~ki uticaj, delovala je uz podr{ku dr`ave Srbije i vr{ila je ucene protiv politi~kih rivala, ukqu~uju}i Ivanovi}a, koji je odbio da se pokori wihovim zahtevima.

Osnovni sud u Pri{tini sastavio je kompletnu pisanu presudu protiv Nedeqka Spasojevi}a, Marka Ro{i}a, Dragi{e Markovi}a i @arka Jovanovi}a, optu`enih za ubistvo srpskog politi~ara Olivera Ivanovi}a, koji su 28. juna 2024. godine zajedno osu|eni na preko 22 godine zatvora.

U presudi, koju je potpisao predsedavaju}i sudija Valon Kurtaj, navodi se da su optu`eni bili deo organizovane kriminalne grupe koja je dugo delovala na severu Kosova, a predvo|ena Milanom Radoi~i}em i Zvonkom Veselinovi}em, za kojima tragaju pravosudni organi na Kosovu. Radoi~i} je optu`en i u slu~aju teroristi~kog napada u Bawskoj. - Na osnovu ovih dokazanih ~iwenica, dokazano je postojawe ove organizovane kriminalne

grupe, da je imala organizacionu strukturu na ~elu sa Milanom Radoi~i}em, i da je ova kriminalna grupa, pored kontrole u kriminalnoj oblasti, imala i kontrolu u politi~kom `ivotu. Daqe se navodi da je ova grupa organizovala ne samo ubistvo politi~ara Olivera Ivanovi}a, ve} i uni{tavawe dokaza kako bi sabotirala istrage vlasti Republike Kosovo.

Prema presudi, ova grupa nije bila samo ume{ana u kriminalne aktivnosti, ve} je imala i veliki politi~ki uticaj, ciqaju}i da elimini{e svaki rivalski politi~ki entitet Srpskoj listi, entitetu koji je, prema dokazima pomenutim u presudi, u`ivao direktnu podr{ku dr`ave Srbije. Svedoci pomenuti u presudi, ukqu~uju}i D.S, K.B, M.I, C.I, V.N, H.N, S.J. i R.R, potvrdili su postojawe ove kriminalne grupe, kao i opasnost sa kojom se Oliver Ivanovi} suo~avao zbog svojih politi~kih uverewa i stavova.

Lider Gra|anske Inicijative ‘’Sloboda Demokratija Pravda’’ Oliver Ivanovi} ubijen je ispred ulaza u prostorije stran-

KOME TREBAJU JO[ DVA MOSTA NA IBRU U PODEQENOJ KOSOVSKOJ MITROVICI ? Samoopredeqewe objavilo ilustraciju novih mostova na Ibru

Pokret Samoopredeqewe objavio je, 19. juna, ilustraciju dva nova mosta koja bi trebalo da budu izgra|ena preko reke Ibar u Mitrovici.

Ministarstvo za `ivotnu sredinu, prostorno planirawe i infrastrukturu iz Pri{tine potpisalo je i Memorandum o saradwi sa op{tinama Severna i Ju`na Mitrovica, kojim je predvi|ena gradwa novih mostova, bez precizirawa ta~ne lokacije.

Na objavqenoj ilustraciji prikazano je da bi mostovi trebalo da budu izgra|eni sa leve i desne strane u neposrednoj blizini glavnog mosta na Ibru.

„Ovaj projekat }e olak{ati kretawe gra|ana i poslu`i}e kao infrastruktura za komunikaciju, integraciju i razvoj izme|u dva dela grada. To je istaknuto tokom potpisivawa memoranduma izme|u ministra Qiburna Aqijua i predsednika op{tine Erdena Ati}a, kome su prisustvovali i ministar Eqbert Krasni}i i zamenik ministra Hisen Durmi{i“, navodi se u objavi Samoopredeqewa. Glavni gradski most na Ibru je zatvoren za saobra}aj od juna 1999. godine i na wemu su danono}na de`urstva italijanskih karabiwera. Od glavnog mosta na Ibru 500 metara niz i 500 metara uz Ibar postoje mostovi preko kojih se odvija saobra}aj izme|u ju`nog, albanskog i severnog srpskog dela Mitrovice.

Srbi ocewuju da bi dva nova mosta preko Ibra, na samo 50 metara niz i uz Ibar od glavnog mosta, bili samo na~in da se vr{i pritisak na Srbe u severnom delu grada gde `ivi 18.000 Srba i samo 2000 Albanaca u tri odvojena naseqa.

Portparol EU je saop{tio da se svaka odluka o izgradwi infrastrukture preko Ibra, koja deli Mitrovicu na dve op{tine, mora doneti pa`qivo, uz potpuno ukqu~ivawe svih zajednica na koje se odnosi.

„EU nije upoznata sa ovim projektom niti je ukqu~ena u wega“ –navode iz kancelarije EU u Pri{tini.

U me|uvremenu je na izgradwu novih mostova reagovala Srpska lista, vode}a partija kosovskih Srba koja ima podr{ku Beograda, uz ocenu da je „sramno i zabriwavaju}e {to izostaje bilo kakva reakcija me|unarodnih misija i institucija povodom ove inisijative Samoopredeqewa“.

Misija KFOR na Kosovu smatra da je pitawe u vezi sa upozorewem kosovske vlade o izgradwi dva nova mosta preko reke Ibar, paralelno sa starim mostom u Mitrovici, van wene nadle`nosti. Me|utim, KFOR poja{wava da }e wihove trupe nastaviti da odr`avaju stalno prisustvo na glavnom mostu preko reke Ibar i redovno patroliraju u okolnim podru~jima, kako bi se osiguralo mirno i bezbedno okru`ewe.

ke 16. januara 2018. godine ne{to posle osam sati ujutru u ulici Sutjeska broj 64. u skoro samom centru Kosovske Mitrovice. U wega su nepoznati po~inioci ispalili {est hitaca u le|a, iz vozila u pokretu.

Samo koji sat po ubistvu Ivanovi}a, na kilometar od mesta nesre}e, policija je prona{la zapaqeno vozilo „opel astru“ za koju se sumwa da su iz we ispaqeni smrtonosni hici.

Sahrawen je u Beogradu u Aleji zaslu`nih gra|ana.

Oliver Ivanovi} je pre kandidovawa za gradona~elnika Severne Mitrovice 2017. godine proveo tri i po godine u zatvoru zbog optu`bi za ratni zlo~in u Mitrovici aprila 1999. godine i tokom februara 2000. godine. Wegovo hap{ewe se dogodilo nakon wegove kandidature na lokalnim izborima 2014. godine. Prvobitno je bio osu|en na devet godina zatvora ali je Apelacioni sud preina~io presudu zatra`iv{i ponovno su|ewe. Oliver Ivanovi} je proveo mawe od godinu dana izvan zatvora, a potom je ubijen.

KOSOVSKA MITROVICA: Fijaker atrakcija

Pro{le nedeqe u centru srpskog dela Kosovske Mitrovice nakratko je stao fijaker sa kowima koji je izazvao pravu atrakciju me|u decom.

Deca su okru`ila fijaker a sigurno je bilo me|u wima koja su prvi put u`ivo vedela kowe. Posebno je bio zanimqiv {areni kow – {arac.

Vlasnik fijakera je iz @itkovca kod Zve~ana za koga ka`u da je veliki qubiteq kowa.

Ubijeni Oliver Ivanovi} Milan Radoi~i}, odgovoran za ubistvo Olivera Ivanovi}a, blizak srpskim vlastima
Spomen plo~a na mestu gde je ispred sedi{ta svoje stranke ubijen Oliver Ivanovi}
Kowi atrakcija za decu

ZAJEDNICA

Saradwa dijaspore i srpskih poqoprivrednika

Centralni savet Srba u Nema~koj, kao dijasporska organizacija u Nema~koj, u saradwi sa Savezom poqoprivrednih in`iwera i tehni~ara Srbije (SPITS) pokrenuo je projekat „Odr`iva poqoprivreda kroz kori{}ewe dronova – Transfer znawa i tehnologije za zastitu biqaka u vinogradima Srbije.

Digitalizacija poqoprivrede je u velikom delu Evrope ve} kro~ila na poqoprivredna dobra. Prema istra`ivawu Nema~kog seqa~kog saveza (DBV) osam od deset poqoprivrednika u Nema~koj ve} standardno koristi neke od visoko tehnolo{kih (high tech), poqoprivrednih ma{ina, aplikacije za poqoprivredu, robote ili dronove.

„Posebno je prostrawena GPS-navigacija za poqoprivredne ma{ine, koju koristi 45% poqoprivrednika. Skoro svaki drugi sto~ar koristi in-

telegentne sisteme za hrawewe stoke. Nema~ki poqoprivrednici i sto~ari u velikoj meri upotrebqavaju inteligentne sisteme i aplikacije za ograni~enu biqnu za{titu ili upravqawe krdima. 28% koristi tehniku sensora za nadzirawe `ivotiwa ili za merewe klimatskih uslova, stawa zemqi{ta ili biqaka. Tako oni svesno upravqaju svojim resursima i {tite ujedno ~ovekovu okolinu“, ka`e dr Milan ^obanov, predsednik Centralnog saveta Srba u Nema~koj (ZSD) iz Berlina.

Prema navodima ZSD-a nema~ki poqoprivrednici i sto~ari rado prihvataju digitalizaciju, zato {to im je kroz wu i ve}a produktivnost. 79% u digitalizaciji vide i mogu}nost da se fizi~ki li~no rasterete i da sebi olak{aju rad. ^ak 57% smatra da im digitalizacija poma`e i u harmonizaciji poslovnog i privatnog `ivota. Drugih 64% tvrdi da digitalizacija wima dugoro~no po-

ma`e i u smawewu tro{kova. „Digitalizacija poqoprivrede je ujedno i veliki izazov za nema~ke poqoprivrednike i sto~are. Vi{e od polovine se nije jo{ skroz sprijateqilo s digitalizacijom. Wima tako|e nedostaju i saradnici koji raspola`u znawem o kori{}ewu digitalne tehnologije. Zbog toga je ZSD, kao dijasporska organizacija u Nema~koj, u saradwi sa Savezom poqoprivrednih in`ewera i tehni~ara Srbije (SPITS) pokrenuo projekat „Odr`iva poqoprivreda kroz kori{}ewe dronova – Transfer znawa i tehnologije za zastitu biqaka u vinogradima Srbije“, obja{wava ^obanov. „Ideja nam je pospe{imo razvoj u srpskoj poqoprivredi kroz kori{}ewe dronova, u ovom slu~aju kori{}ewu u vinogradima. U okviru projekta kupqen je dron sa prate}om opremom, a koji }e da ostane u vlasni{tvu SPITS-a. Tako|e smo finansirali profesionalnu obuku pet pilota drona, koji su u me|uvremenu i polo`ili ispit pred Ministarstvom gra|evinarstva, saobra}aja i infrastrukture. S ponosom isti~em, da smo konkursom pridobili i ~etiri devojke, sve apsolventkiwe Poqoprivrednog fakulteta u Beogradu“, navodi prof. dr Miladin [evarli}, predsednik SPITS-a. SPITS nakon zavr{etka ovog projekta `eli da pro{iri servis za svoje ~lanove i za srpske poqoprivrednike, a koji bi `eleli da koriste dron za nadzirawe, mapirawe i analizu svojih poqa, vo}waka ili vinograda. Tako }e novope~eni piloti drona u svojim mati~nim sredinama da osmisle

posebnu ponudu za zainteresovane.

Po{to nabavqen dron otvara mogu}nost diligitalne analize, ve} sada se nazire plodna saradwi izme|u SPITS-a i Asocijacije za bespilotne sisteme u privredi, ~iji ~lanovi mogu kasnije da preuzmu tretmane i tako dopune ponudu.

„Nama je va`no da informi{emo o digitalizaciji i da {irimo znawe o wenim prednostima za srpske poqoprivrednike. Tako ih osmi{qeno pripremamo za budu}-

”OKO SOKOLOVO” IZ ^IKAGA NA PUTOVAWU KROZ SRPSKU ISTORIJU, KULTURU

Folklorni ansambl srpske zajednice iz ^ikaga, „Oko sokolovo“, u okviru turneje „Putevima istorije i duhovnosti“ stigao je i do Ni{a, gde su koncertom u Studentskom kulturnom centru ostavili dubok trag u srcima publike.

Wihovo putovawe po Srbiji, koje je trajalo dve nedeqe tokom juna, daleko je vi{e od umetni~ke turneje – ono je povratak korenima, pro`eto emocijama, u~ewem, povezivawem i iskrenim patriotizmom.

Ansambl, koji ~ine prete`no studenti i sredwo{kolci ro|eni u Americi ili koji tamo `ive od najranijeg detiwstva, kroz igru i pesmu gradi mostove izme|u srpskog identiteta i `ivota u dijaspori.

Wihov umetni~ki direktor Milan Andrijani}, nekada{wi dugogodi{wi rukovodilac KUD-a „Abra{evi}“ iz Beograda, u emotivnoj izjavi za portal chicagodesavawa.us ka`e: „Ova putovawa za nas imaju ogroman zna~aj. Nisu samo umetni~ka, ve} i li~na i duhovna. Na{i ~lanovi ro|eni su u dijaspori, ali su srcem i identitetom duboko vezani za Srbiju. Ova

turneja omogu}ava im da to osete – kroz igru, ali i kroz mirise, slike i ti{inu manastira, kroz razgovore s qudima, kroz pogled s Rtwa ili {etwu kroz Kaletinac.“

Upravo to su potvrdile i mlade ~lanice ansambla koje su podelile svoje utiske o boravku u Srbiji.

„Ro|ena sam u ^ikagu, ali ovde u Srbiji imam ose}aj kao da sve ima du{u – i qudi, i gradovi, i ulice. Qudi su ovde nekako bliskiji, vi{e se dru`e, dok je u Americi sve u`urbanije i distanciranije.“ – ka`e dvadeset{estogodi{wa Tawa Rakovi}, koja igra u ansamblu “Oko sokolovo” jo{ od wegovog osnivawa.

Druga ~lanica dodaje:

„Ro|ena sam u Aran|elovcu, ali smo se jo{ dok sam bila mala – zajedno s mamom, tatom, bratom, babom i dedom – preselili u Ameriku. Kod nas se u ku}i kuva obilno i ukusno, ba{ kao {to se kuva i ovde. U ^ikagu samo moja baka pravi savr{enu pitu, ali moram da priznam da su sve koje sam probala u Srbiji bile izvanredne.“

„Folklor mi je omogu}io da budem okru`ena vr{wacima iz svoje domovine – odrasli smo

zajedno, delimo ista se}awa i ~ak idemo u istu {kolu.“ – ka`e dvadese~etvorogodi{wa Marija Milisav.

Tridesetdvogodi{wa Suzana Tesla, ~lanica ansambla, ka`e da u ^ikagu `ivi od 2001. godine i da se dobro se}a `ivota u Srbiji.

U wenoj porodici balkanski obi~aji i tradicija se neguju svakodnevno, ali, kako ka`e, poseban je do`ivqaj sve to ponovo osetiti kroz ovo putovawe.

„Zato sam i deo ‘Oka sokolovog’ – jer kroz igru i putovawa mogu da se pove`em sa svojim poreklom i nau~im da cenim ono {to moji roditeqi nikada nisu

`eleli da zaboravim. Po~ela sam da igram jo{ sa osam godina i obo`avam srpske spletove.“ Tokom turneje ~lanovi ansambla su posetili Beograd, Fru{ku goru, Rtaw, Gaxin Han, Kaletinac i manastir Poganovo, dok su na jugu Srbije nastupili zajedno s lokalnim ansamblima, u duhu povezivawa dijaspore i matice. Ansambl je osnovan 2016. godine s ciqem da okupqa mlade koji i nakon sredwe {kole `ele da ostanu verni folkloru i srpskoj tradiciji. Danas broji oko 50 ~lanova, a na ovoj turneji u~estvuje wih 25.

„U Americi je ~esto nepisano pravilo da se folklor napu{ta

nost“, nagla{ava [evarli}. „Dani poqa“ odr`a}e se u Sremskim Karlovcima, gde }e zainteresovani mo}i da vide dronove u akciji, partneri ovog projekta su tako|e suorganizatori strukovne konferencije „Dronovi u za{titi biqa“ na 92. Me|unarodnom poqoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Ovim aktivnostima SPITS otvara seriju svojih manifestacija a s kojima wegovi ~lanovi `ele da obele`e 155 godina postojawa ovog Saveza.

po zavr{etku {kole. Mi smo `eleli da to promenimo i omogu}imo mladima da nastave ono {to vole – igru, pesmu, dru`ewe, vezu s korenima. Svi na{i ~lanovi znaju srpski jezik i trude se da pri~aju srpski dok su zajedno, ~ak i ako u ku}i govore engleski. Na sceni i u razgovorima, to srce Srbije kuca jasno i sna`no.“, isti~e Andrijani}.

Jedna od najemotivnijih ta~aka putovawa bila je poseta Krfu i ostrvu Vido, {to je kod mnogih ~lanova izazvalo suze i duboku refleksiju o `rtvama i istoriji. „Bio sam iznena|en koliko ih je pogodilo ostrvo Vido. Ta ti{ina, to mesto gde se istorija ne ~ita iz kwiga ve} ose}a pod nogama i u grudima – to su trenuci zbog kojih znamo da radimo pravu stvar“, dodaje osniva~ i umetni~ki direktor ansambla.

Posebnu simboliku ima i naziv ansambla – „Oko sokolovo“ – koji nosi ime po srpskom junaku Predragu Mati}u iz Kaletinca, ~iji su dom i spomenik ansambl obi{ao, a koji je, kako ka`e Andrijani}, wegov daqi ro|ak. Susret s nepoznatim ro|acima u Gaxinom Hanu bio je za wega li~no jedno od najemotivnijih iskustava.

Australija podr`ava ameri~ki napad na Iran, poziva na povratak diplomatiji

Premijer Australije Entoni Elbanizi izjavio je da Kanbera podr`ava ameri~ki napad na Iran, uz poziv na smirivawe tenzija i povratak diplomatskim pregovorima.

„Svet ve} dugo smatra da Iranu ne sme biti dozvoqeno da do|e do nuklearnog oru`ja i mi podr`avamo mere koje to spre~avaju“, kazao je Elbanizi novinarima u Kanberi.

On je istakao da su informacije jasne – Iran je obogatio uranijum do 60 posto i „nema drugog obja{wewa osim da je re~ o programu koji nije vezan za civilnu nuklearnu energiju“.

Me|unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), nadle`na za nadzor nuklearnih postrojewa u Iranu, saop{tila je 31. maja da Iran ima dovoqno uranijuma oboga}enog do 60 posto da, ukoliko se dodatno obogati, mo`e napraviti devet nuklearnih bombi.

„Da je Iran ispunio razumne zahteve,

ukqu~uju}i one IAEA, situacija bi bila druga~ija“, rekao je Elbanizi, aludiraju}i na ograni~ewa u oboga}ivawu uranijuma.

U nizu televizijskih i radijskih intervjua ministarka spoqnih poslova Australije Peni Vong istakla je da je napad bio unilateralna akcija ameri~kog sigurnosnog saveznika, dok se Australija pridru`ila apelima Velike Britanije i drugih zemaqa za povratak Irana za pregovara~ki sto.

„Podr`avamo akciju koju su SAD preduzele kako bi spre~ile Iran da do|e do nuklearnog oru`ja“, kazala je Vong u intervjuu za televiziju Seven Sunrise

„Ne `elimo eskalaciju sukoba“, dodala je Vong pred novinarima u Kanberi.

U Iranu se u ovom trenutku nalazi oko 2.900 Australijanaca, dok je 1.300 wih u procesu da napusti zemqu.

Australija je zatvorila ambasadu u Teheranu u petak, nakon {to je Vong razgovarala sa ameri~kim dr`avnim sekretarom Markom Rubijom.

Nakon ameri~kog napada na iranske nuklearne objekte, Australija je obustavila autobuske evakuacije iz Izraela, ali se priprema za mogu}e evakuacije ukoliko se izraelski vazdu{ni prostor ponovo otvori, kazala je Vong.

Tako|e, Australija je poslala dva vojna aviona u Bliski istok u nenasilnim misijama kako bi pomogla u evakuaciji civila. Ministar spoqnih poslova Novog Zelanda Vinston Piters izjavio je da prou~ava dokaze vezane za iranski program oboga}ivawa nuklearnog materijala, dok je premijer te zemqe Kristofer Laksun pozvao na povratak dijalogu, prenosi Radio Novi Zeland.

AUSTRALIJA ZATVORILA AMBASADU U IRANU Ambasador }e ostati u regionu Bliskog Istoka

Australija je obustavila operacije u svojoj ambasadi u Teheranu zbog pogor{awa bezbednosnog okru`ewa u Iranu i nalo`ila da svi australijski

zvani~nici napuste tu zemqu, izjavila je ministarka spoqnih poslova Australije Peni Vong. Vong je rekla da }e austra-

lijski ambasador u Iranu ostati u regionu Bliskog Istoka, kako bi podr`ao odgovor vlade Australije na krizu, prenosi Rojters.

„Nastavqamo da planiramo podr{ku Australijancima koji `ele da napuste Iran i ostajemo u bliskom kontaktu sa drugim zemqama partnerima”, rekla je Vong u saop{tewu.

Izrael je 13. juna napao vojne i nuklearne ciqeve u Iranu, navode}i da je ciq te operacije da Iran bude onemogu}en da do|e u posed nuklearnog oru`ja, dok je Iran istog dana otpo~eo napade balisti~kim raketama i dronovima na ciqeve u Izraelu.

Australija ukida zabranu gej mu{karcima da doniraju krv i plazmu

Australija }e ukinuti dugo primewivana pravila koja su zabrawivala homoseksualnim i biseksualnim mu{karcima da doniraju krv i plazmu.

Pravila, koja su prvobitno uvedena kako bi se smawio rizik od preno{ewa HIV-a, bi}e postepeno ukinuta po~ev{i od slede}eg meseca, ~ime }e Australija postati prva zemqa na svetu koja ukida sva ograni~ewa donirawa plazme zasnovana na seksualnom opredeqewu, prenosi Bi-Bi-Si. Nova pravila odobrio je australijski regulator za zdravstvene proizvode, a o~ekuje se da }e pro{iriti fond donacija za 625.000 qudi.

„Australijski `ivoti }e biti spa{eni ovom zakasnelom i va`nom odlukom”, rekao je Rodni Krum, predstavnik kampawe „Let Us Give”, koja se zalagala za promene.

Xo Pink, glavna medicinska direktorka kompanije „Lifeblood”, nazvala je te promene „zna~ajnom prekretnicom”.

Prema novim pravilima, svi

donori }e biti pitani da li su imali analni seks sa novim ili vi{estrukim partnerima. Ako su imali takve seksualne odnose, mora}e da sa~ekaju tri meseca pre nego {to mogu da doniraju krv, dok }e i daqe mo}i da doniraju plazmu. Zabrana donirawa krvi i plazme sada }e biti ukinuta za ve}inu qudi u seksualnoj vezi od {est meseci ili du`e, bez obzira na pol ili seksualnu orijentaciju.

Osobe koje koriste lekove za prevenciju HIV-a tako|e }e mo}i da doniraju plazmu, iako im je

i daqe zabraweno davawe krvi. Jedina grupa koja jo{ uvek ne}e mo}i da donira plazmu su osobe sa HIV-om i oni ~iji partner ima HIV.

Iako su promene u Australiji do~ekane sa odobravawem, istra`iva~ iz „Let Us Give”, [eron Dejn, istakla je da bi nove mere mogle da budu zbuwuju}e u pore|ewu sa praksama drugih zemaqa poput Velike Britanije, Kanade i SAD, koje zahtevaju samo tri meseca monogamne veze za davawe krvi, umesto {est meseci koliko je predlo`eno u Australiji.

Australijski

novinar koji je sramno vre|ao

Novaka i srpske navija~e, sada je zbog

\okovi}a ”izba~en” sa Vimbldona!

Australijski novinar - Toni Xons, ne}e komentarisati za „Kanal 9” nakon {to je otvoreno u prenosu vre|ao Novaka \okovi}a na Australijan openu ove godine.

Odlu~ili su iz pomenute medijske ku}e da Xons ne krene na put za London, a svima je jasno za{to je do{lo do takvog ishoda. Podsetimo, Australijanac je otvoreno tokom me~a vre|ao srpske navija}e i Novaka:

- Vidite u Melburn parku Novakove navija~e kako pevaju. ‚Novak je precewen’, ‚Novakovo vreme je pro{lo’. ‚Izbacite Novaka’. Drago mi je {to ne mogu da me ~uju - pri~ao je bez srama Xons. Odbio je potom \okovi} da pri~a posle me~a, vidno isfrustriran i razo~aran {ta je ~uo tokom me~a.

- @elim da izdvojim momenat da objasnim {ta se desilo na terenu i za{to nisam dao intervju posle me~a {to je ina~e praksa. Hteo sam da objasnim svima {ta se desilo. Razlog zbog kog sam to uradio je to {to je poznati sporski novinar iz Australije koji radi za brodkastera Australijan opena, za kanal ‚Devet’. On je ismevao srpske navija~e, imao je i uvredqive komentare na moj ra~un. Nadao sam se da }e da se izvini javno, {to on nije uradio jo{ uvek - izjavio je Novak. Naravno, poku{ao je Australijanac da se izvini, ali vidno je bilo da je u pitawu „la`no” izviwewe, te je navukao gnev mnogih qudi u wegovoj zemqi, ali i {irom sveta. Upravo stoga je doneta odluka da se on ne pojavi na ovogodi{wem Vimbldonu.

PRVA JE OSOBA IZ AUSTRALIJE KOJA JE OSVOJILA OSKARA, NAKON RAZVODA OD TOMA KRUZA JE PALA U DEPRESIJU, A ONDA SRE]U PRONA[LA KRAJ MUZI^ARA:

Nikol Kidman proslavila svoj 58. ro|endan

uuu Slavna australijska glumica Nikol Kidman napunila je 58 godina uuu Ro|ena je kao

Nikol Meri Kidman u Honoluluu 20. juna 1967. godine, a kako su joj roditeqi Australijanci, glumica ima i ameri~ko i australijsko dr`avqanstvo

KARIJERA NIKOL KIDMAN

Karijeru je zapo~ela u Australiji, gde je glumila u vi{e serija i filmova, a u svetu se proslavila ulogom u filmu „Dani groma“ iz 1990. godine.

Na sceni se pojavila 1983, kao tinejxerka, a tada imala ulogu u spotu za pesmu „Bop Girl“. Kasnije su se nizale uloge u ostvarewima kao {to su „Tamo daleko“, „@ena za koju se umire“, „Betmen zauvek“, „Mirotvorac“, „Prakti~na magija“, „[irom zatvorenih o~iju“, „Mulen ru`“, „Duhovi u nama“, „Sati“, „Hladna planina“, „@ene iz Stepforda“, „Prevodilac“, „Zlatni kompas“, „Australija“, „Grejs od Monaka“, „Pre nego {to zaspim“, „Kraqica pustiwe“, „Lav“, „Akvamen“, „One su bombe“, „Slom“, „Nevine la`i“, „Vrh jezera“, „Babygirl“ i drugim.

Prvu nominaciju za Zlatni globus dobila je 1992. za ulogu u filmu „Bili Batgejt“, a ovu nagradu dobila je 1995, za ulogu u ostvarewu „@ena za koju se umire“. Drugi Zlatni globus, ali i prvu nominaciju za Oskara donosi joj mjuzikl „Mulen ru`“ iz 2002. godine, a za ovu ulogu dobila je jo{ nekoliko presti`nih nagrada.

Iste godine snimila je i horor „Duhovi u nama“ koji joj donosi ~etvrtu nominaciju za Zlatni globus. Jedan od svakako najzna~ajnijih filmova u wenoj karijeri jeste drama „Sati“ snimana 2002. godine, u kojoj je Kidmanova tuma~ila lik kwi`evnice Virxinije Vulf.

Za tu interpretaciju dobila je prvu nominaciju za Nagradu udru`ewa glumaca, kao i prvu nominaciju za Nagradu filmske kritike, Srebrnog medveda, a osvojila je svoj tre}i Zlatni globus, kao i prvog Oskara za najboqu glavnu glumicu.

RENTON FAMILY TRUST Aged Care

Daje kvalitetnu uslugu od 1970. godine

Stara~ki dom ALGESTER LODGE

Ako tra`ite samostalan `ivot uz dodatnu pomo} stara~ki dom Algester Lodge ima sve mogu}nosti da vam pru`i kvalitetnu uslugu. Sme{ten je u {umi okru`en prelepim vrtom i pru`a razli~ite oblike nege.

[ta nudimo

l Sve dr`avne dozvole

l Jednokrevetne, dvokrevetne i sobe sa privatno{}u opremqene rashladnim ure|ajima

l Frizerski salon

l Prostor za odmor sa ~ajem i kafom

Ovime je postala prva osoba iz Australije koja je osvojila Oskara. Za Zlatni globus do sada je bila nominovana ~ak 11 puta, a za Oskara ~etiri puta.

Veliki pa`wu privukla je i wena interpretacija ~uvene Grejs Keli u filmu „Grejs od Monaka“, ali je ovo ostvarewe dobilo prete`no negativne kritike. Sa druge strane, zapa`ene uspehe ostvarili su weni filmovi „Hladna planina“ i „Australija“, za koje je dobila brojne pohvale.

Ona i Vil Farel su dobili Zlatnu malinu za najgori par na malim ekranima za uloge u filmu „O`ewen ve{ticom“.

Za izuzetan doprinos kulturi i umetnosti Australije, velika filmska ostvarewa, humanitarni rad i borbu protiv raka dojke, kao i za zalagawe za qudska prava, Nikol Kidman je dobila jednu od najpresti`nijih svetskih nagrada – Orden viteza reda Australije koji je dodeqivala kraqica Elizabeta Druga, a koji je glumici uru~io guverner Australije.

Tako|e je dobila i AFI nagradu za `ivotno delo.

KOJE ULOGE SU JOJ IZMAKLE?

Zanimqivo je da je trebalo da Nikol igra glavnu ulogu u filmu „^ita~“, ali je zbog trudno}e morala da odustane od snimawa, te je na weno mesto do{la Kejt Vinslet kojoj je ova uloga donela Oskara.

Tako|e joj je bila nu|ena i uloga u ostvarewu „Soba panike“, ali je tu ulogu odbila zbog povrede, te je ona pripala Xodi Foster.

Trebalo je da Nikol gledamo i u filmu „Dankiwa“, ali je u me|uvremenu do{lo do nekih izmena u ekipi, te ona na kraju nije glumila u tom ostvarewu.

Osim talenta za glumu, Nikol je pokazala i veliki talenat za pevawe.

JEDNA JE OD NAJPLA]ENIJIH

GLUMICA NA SVETU

Kidmanova je 2004. godine postala za{titno lice parfema Chanel No.5 i tada je postavila rekord, budu}i da je za reklamu od tri minuta bila pla}ena ~ak 12 miliona dolara. U to vreme bila je progla{ena i 45. najuspe{nijom zvezdom, na listi „100 najmo}nijih javnih li~nosti“, prema magazinu „Forbes“.

U periodu od 2004. do 2005. godine nalazila se na drugom mestu na listi „100 najpla}enijih glumica“, tako|e prema Forbesu. Sa 17 miliona dolara koje je

l Specijalna dijetalna ishrana spremqena u objektu

l Dvorana za ve~ere i porodi~ne zabave

l Dnevni boravak sa velikim T.V.

l Usluge prawa i peglawa

l Biblioteka i kompjuter sa internetom

l Osobqe koje govori vi{e jezika ukqu~uji}i srpski

Medicinska nega

l 24 sata dnevno negu pru`aju obrazovane negovateqice

l Sedmi~no i po potrebi poseta doktora

l Specijalna nega za osobe sa demencijom

zara|ivala po filmu, nalazila se odmah iza Xulije Roberts koja je u tom periodu bila najpla}enija glumica.

BRAK SA TOMOM KRUZOM

Dosta pa`we privla~io je wen privatni `ivot, iako o wemu retko govori u javnosti.

Nikol se udavala dva puta, a wen brak sa glumcem Tomom Kruzom ~esto je bio glavna tema svih medija.

Wih dvoje upoznali su se 1990. godine na snimawu filma „Dani groma“, a iste godine su se i ven~ali. Tokom braka su usvojili dvoje dece, }erku Izabelu i sina Konora.

Razvod je usledio nakon 10 godina braka, a glumica je kasnije priznala da je zbog svega bila jako depresivna i da, iako se tokom braka „nikada nije ose}ala slobodnom“, razvod ju je iznenadio.

„To je jedna od onih situacija u kojima samo ka`ete: ‘Ne mogu da verujem da mi se ovo doga|a, ali i}i }u napred iz dana u dan’“, objasnila je Kidmanova.

Tom prilikom je otkrila i da je u trenutku razvoda bila u drugom stawu, te da je mesec dana kasnije izgubila bebu.

Iako su Tom i ona delili starateqstvo, deca su vremenom postala bli-

Duhovne i kulturne potrebe

l Redovni verski obredi

l Dolazak verskog osobqa na poziv

l Kapela za sve religije

l Proslava praznika u domu sa va{om familijom

l Program za opu{tawe i razonodu

ALGESTER LODGE 117 DALMENY STREET, ALGESTER, QUEENSLAND, 4115 (07) 3711 4711

skija sa ocem, te danas nemaju nikakav odnos sa majkom. Pri~alo se da je glavni razlog tome to {to je Tom odlu~io da decu vaspitava u duhu sajentologije kojoj je godinama naklowen.

Izabela i Konoru su majku vi{e puta javno nazvali „supresivnom osobom“, {to bi bio termin wihovog kulta za osobe koje nisu deo wihove zajednice. Jednom prilikom je Nikol istakla i da ju je najvi{e povredilo {to su umesto „mama“ po~eli da je nazivaju imenom.

O glumi~inom odosu sa }erkom dosta govori i ~iwenica da Kidmanova nije znala da se Izabela udaje, sve dok se vest o wenom ven~awu nije pojavila u medijima.

QUBAV SA KITOM URBANOM

Glumica je muzi~ara Kita Urbana upoznala 2005. godine i ven~ali su se 2006. u Sidneju. Sa wim je Nikol dobila dvoje dece, a wih dvoje danas va`e za jedan od najskladnijih parova u Holivudu. Robi Vilijams je jednom prilikom potvrdio da je imao kratku romansu sa Kidmanovom na wenoj jahti tokom leta 2004. godine. Iste godine bila je u vezi i sa Lenijem Kravicom, a kru`ile su glasine da je bila u vezi i sa Edrijenom Brodijem, {to nikada nije potvr|eno.

Nikol Kidman i wen prvi mu`, glumac Tom Kruz Nikol Kidman i wen sada{wi mu`, muzi~ar Kit Urban

Iranski nuklearni snovi i skupocene ameri~ke bombe

Pi{e:

Najnoviji razvoj doga|aja na Bliskom istoku ide u dobrom pravcu, i velike su {anse da se sve „zata{ka“ i zavr{i primirjem, kao {to je i najavio ameri~ki predsednik Donald Tramp pre dva dana. Iran nije imao gotovo nikakve {anse u ovom sukobu dronova i raketa, jer Izrael jednostavno ima mnogo mo}nih saveznika iza sebe i daleko boqu protiv-vazdu{nu opremu i naoru`awe. Kao zavr{no zakucavawe u ovom mini ratu bile su izgleda ameri~ke bombe od po 14 tona na bunkere gde Iran navodno

ovo jeste jedna od veoma poni`avaju}ih ~iwenica za Irance, jer }e u istoriji ratovawa ostati kao dosad nezabele`en slu~aj da je u prvom danu nekog sukoba likvidirano kompletno vojno rukovodstvo. Zapadni mediji su se posebno bavili time koliko su Sjediwene Ameri~ke Dr`ave ko{tali ti jednodnevni napadi na Iran, i koliko je novca potro{eno na visokotehnolo{ke bombe. Ameri~ki napad na iranske nuklearne objekte ukqu~ivao je milijarde za visokotehnolo{ko oru`je i imovinu. Od slawa sedam bombardera B2 stelt do bacawa 14 bombi za uni{tavawe bunkera. Kada je Donald Tramp pro{log vikenda poslao sedam bombardera B2 stelt iz ameri~ke dr`ave Misuri na Bliski istok i nazad da bace 14 bombi za uni{tavawe bunkera na Iran, koristio je vi{e od 46 milijardi ameri~kih dolara (71 milijardu australijskih dolara) vojne opreme – {to je vi{e od godi{weg BDP-a ~ak 110 zemaqa. I dok su se bombarderi i prate}i avioni vra}ali u svoje baze, visokotehnolo{ke bombe koje su baci-

Dok se Amerika hvali svojom hirur{kom precizno{}u i objavom da su nuklearni iranski snovi zavr{eni, iranske vlasti poru~uju da su postrojewa odavno preme{tena na sigurno, i da su ameri~ke skupocene bombe ba~ene u prazno

ima svoja nuklear Dok se Amerika hvali svojom hirur{kom precizno{}u i objavom da su nuklearni iranski snovi zavr{eni, iranske vlasti poru~uju da su postrojewa odavno preme{tena na sigurno, i da su ameri~ke skupocene bombe ba~ene u prazno na postrojewa. Nakon dva dana Iran je skromno uzvratio ga|aju}i ameri~ku vojnu bazu u Kataru, ali je prethodno uredno javio Amerikancima gde }e ih i kad ga|ati. U toj razmeni vatre izme|u dve sile sve je izgleda pro{lo bez qudskih i materijalnih `rtava, {to podse}a na neki „dogovoreni rat“. Sa druge strane u dvanaestodnevnom ratu Irana i Izraela bilo je mnogo `rtava i na jednoj i na drugoj strani. U Izraelu je u ratu poginulo najmawe 28 qudi, a vi{e od 1.000 je raweno. U izraelskim napadima na Iran poginulo je najmawe 974 qudi, a raweno je oko 3.500, prema nekim ameri~kim podacima. Prema zvani~nim iranskim podacima, wihove zdravstvene vlasti su prijavile 224 poginulih, dodaju}i da je ve}ina `rtava me|u civilima. Iransko ministarstvo zdravqa navodi da je vi{e od 2.500 qudi raweno u izraelskim napadima. Bez obzira na razli~ite podatke o `rtvama {to je u svakom ratu sasvim o~ekivano, poznato je da je u izraelskim napadima jo{ prvog dana stradalo gotovo kompletno iransko vojno rukovodostvo me|u kojima su bili i ~elni qudi: generali Bageri, Salami, Ra{id i Haxizadeh. Ameri~ka agencija navodi da je u napadima na Iran ubijeno najmawe 215 pripadnika vojnih snaga. Bez ikakve sumwe,

li i ispaqene rakete izgorele su najmawe 140 miliona ameri~kih dolara (216 miliona australijskih dolara). Operacija „Pono}ni ~eki}“ nije bila samo demonstracija ameri~ke vojne mo}i – to je bila i demonstracija finansijske sile zemqe ~iji je godi{wi buxet za odbranu 2,5 puta ve}i od kineskog i vi{e od ~etiri puta ve}i od ruskog. Institut Loui (The Lowy Institute) ka`e da su SAD pro{le godine potro{ile 939 milijardi ameri~kih dolara na odbranu, Kina 373 milijarde, Rusija 225 milijardi dolara, a Australija 39,1 milijardu ameri~kih dolara. Skoro svaka druga zemqa tro{i mawe od 10 procenata ameri~kih odbrambenih izdataka, tako da nije ni ~udo {to predsednik Tramp poziva saveznike da pove}aju svoje buxete.

Na~elnik Zdru`enog general{taba ameri~ke vojske general Den Kejn, rekao je da je vi{e od 125 ameri~kih aviona u~estvovalo u misiji na Iran, i da je kori{}eno vi{e od 75 precizno vo|enih oru`ja. Stelt bombarderi B2 bili su veliko oru`je, sa sedam koji su leteli u Iran i dva „mamca“ u Pacifiku, koji ukupno ko{taju 2,1 milijardu ameri~kih dolara (3,3 milijarde australijskih dolara). Svaki od wih tro{i oko 13.000 ameri~kih dolara goriva na sat, ili oko 500.000 ameri~kih dolara za misiju. [esnaest bombi za razarawe bunkera ba~eno je na Iran, a svaka od wih ko{ta do 5 miliona ameri~kih dolara.

Ameri~ki izve{taji navode da su „desetine“ tankera za dopunu gorivom u vazduhu kori{}ene da

bi se B2 odr`ali u vazduhu. Svaki od wih je ko{tao 150 miliona ameri~kih dolara (231 milion australijskih dolara), {to iznosi ukupno 3,6 milijardi ameri~kih dolara (5,5 milijardi australijskih dolara) ratne ma{inerije u udarnoj snazi. Ostali avioni kori{}eni u misiji ukqu~ivali su ameri~ke borbene avione ~etvrte i pete generacije. Avioni pete generacije su F-22 Raptori, koji ko{taju do 150 miliona ameri~kih dolara svaki, i F-35 Lajtning, koji ko{taju do 110 miliona ameri~kih dolara svaki. Avioni ~etvrte generacije su stariji i jeftiniji i ukqu~uju F-14, F-15 i F-16. Ameri~ki avioni za nadzor ko{taju od 300 do 400 miliona ameri~kih dolara svaki, iako novi radarski avioni u razvoju navodno dolaze sa cenama od preko milijardu dolara. Kao deo napada, ameri~ka podmornica je lansirala vi{e od 24 rakete Tomahavk na lokaciju u Isfahanu, u Iranu. Tomahavci ko{taju oko 2,4 miliona ameri~kih dolara (3,7 miliona ameri~kih dolara), iako je pre dve godine Australiji odobreno da kupi do 220 wih za ukupno 895 miliona ameri~kih dolara (1,4 milijarde ameri~kih dolara), {to je ekvivalentno vi{e od 4 miliona ameri~kih dolara po raketi jer je potrebna prate}a podr{ka i oprema. I ovaj kao i svaki drugi rat ostaje va`an za vojnu i ekonomsku analizu aktuelnim vojnim snagama ali i budu}im generacijama. I izgleda da }e ti podaci biti mnogo va`niji i od samih ciqeva ratnih sukoba koji ~esto prevazilaze o~ekivane rezultate.

OPREMA:

• Bombarderi B2 sa stelt efektom: 2,1 milijardu ameri~kih dolara po komadu, devet kori{}enih

• Tankeri za dopuwavawe goriva: 150 miliona ameri~kih dolara po komadu, vi{e od 24 kori{}ena

• Ostali avioni: – F35 Lightning, F-22 Raptor i avioni ranije generacije (do 150 miliona ameri~kih dolara po komadu) i avioni za izvi|awe (400 miliona ameri~kih dolara po komadu), do 90 kori{}enih

• Podmornica: 4 milijarde ameri~kih dolara za novije modele, jedan kori{}en

ORU@JE:

• Bomba GBU-57A „Razbija~ bunkera“: do 5 miliona ameri~kih dolara po komadu (14 kori{}enih)

• Krstare}e rakete Tomahavk: 2,4 miliona ameri~kih dolara po komadu (najmawe 24 kori{}ene)

• Rakete-mamci ADM-160 MALD (vi{e od 320.000 ameri~kih dolara po komadu), broj kori{}enih nepoznat

• Rakete za suzbijawe odbrane: Do 200.000 ameri~kih dolara po komadu, broj kori{}enih nepoznat

Sa{a Jankovi}, Melburn

INDONE@ANSKE VLASTI EKSPRESNO UHAPSILE UBICE SRBINA IZ MELBURNA

Vodoinstalater brutalno ubio Radmanovi}a

@ivan Radmanovi} (32) dr`avqanin Australije poreklom iz Srbije, brutalno je ubijen 14. juna u luksuznoj vili na Baliju. Indone`anska policija saop{tila je da je zbog ubistva uhapsila tri osobe koje se terete da su u~estvovali u zlo~inu, dok je jedan od wih ozna~en kao logisti~ar ezgekucije. Istra`iteqi su sada otkrili nove detaqe o osumwi~enom ubici Darsiju Fran~esku Xensonu (27) vodoinstalateru iz Sidneja.

Maskirani napada~i, podsetimo, 14. juna nekoliko minuta posle pono}i, upali su u luksuznu vilu i ubili @ivana Radmanovi}a u kupatilu ku}e, dok je Sanar Ganim (35) izre{etan dok je spavao u krevetu. Egzekutori su nakon zlo~ina pobegli na skuterima u nepoznatom pravcu, ali su ubrzo li{eni slobode.

- Darsi Xenson uhap{en je u Xakarti nakon {to je poku{ao da pobegne iz Indonezije. Ta~nije, osumwi~enom su lisice na ruke stavqene na aerodromu Sukarno-Hata u Xakarti - navode mediji sa ostrva.

On je jedan od trojice Australijanaca koji su trenutno u pritvoru zbog ubistva @ivana Radmanovi}a u vili na Baliju.

gova sunarodnika - Xo{kun Mevlut (23) i Topou Pa{a Midolmor (37). Ukoliko se utvrdi da su osumwi~eni dr`avqani Australije krivi za likvidaciju Radmanovi}a wima preti smrtna kazna po zakonu Indonezije.

Kako smo ranije preneli, kobne ve~eri u vili pored Radmanovi}a i Ganima bile su i wihove supruge, koju su ina~e, sestre i wihov ro|ak koji su tom prilikom pro{li bez povreda. Istraga je utvrdila da su ubice, maskirane sa maskama i kacigama }eki}em razbili vrata ku}e i upali naoru`ani do zuba. U `rtve su ispalili 17 hitaca. Od zadobijenih povreda Radmanovi} je preminuo na licu mesta, dok je Ganim iako pogo|en sa sedam hitaca uspeo da pre`ivi napad. Likvidatori su nakon rafalne baqbe pobegli, a istra`iteqi su ubrzo u saradwi sa kolegama iz Australije uspeli da identifikuju i lociraju ubice.

- Pre samo tri nedeqe, Xenson je bio u Sidneju gde je igrao australijski fudbal

- Xenson se {kolovao na kolexu Svetog Patrika u Stratfildu, gde se istakao u italijanskom jeziku. Zavr{io je i zanat, a zatim je pokrenuo sopstveni biznis, odnosno 2020. godine otvorio je firmu za vodoinstalaterske usluge - dodaju mediji sa Balija. Tako|e, otkrili su i da je samo tri nedeqe pre egzekucije bio u Sidneju i da je igrao fudbal.

MAJKA IZ KVINSLENDA DROGIRALA DETE KAKO BI SVI MISLILI DA JE BOLESNO:

60.000 skupila za ”le~ewe”, a onda su je provalili!

Majka (34) iz Kvinslenda u Australiji, optu`ena je da je mesecima trovala svoju bebu kako bi prikupila novac putem internet donacija, a su|ewe je odlo`eno zbog ~ekawa na DNK dokaze, nakon {to je tu`ila{tvo predalo obiman dokazni materijal.

Ona je optu`ena je da je svoje dete trovala kako bi stekla popularnost na internetu i finansijsku dobit predstavqaju}i da dete boluje od te{ke bolesti, pi{e Daily mail.

Na sudu je predstavqena ogromna koli~ina medicinske dokumentacije zbog ~ega je advokat optu`ene morao da anga`uje stru~no osobqe sa medicinskom pozadinom radi obrade dokaza. @ena, ~ije ime ne sme biti objavqeno iz pravnih razloga, suo~ava se sa ozbiqnim optu`bama: pet ta~aka za davawe otrova s namerom da nanese {tetu, tri ta~ke za pripremu zlo~ina opasnim sredstvima, kao i po jednom ta~kom za torturu, izradu de~je eksploatacione gra|e i prevaru.

stvene epizode.

Advokat optu`ene, Metju Kaskeli, zatra`io je odlagawe ro~i{ta u Brizbejnskom Magistratskom sudu na osam nedeqa kako bi mogao da pregleda opse`ni dokazni materijal koji je tu`ila{tvo nedavno dostavilo.

„Radi se o izuzetno obimnoj i slo`enoj dokumentaciji”, rekao je Kaskeli, dodaju}i da je anga`ovao asistenta sa medicinskom stru~nosti.

Policija tvrdi da je putem kampawe na sajtu GoFundMe prikupila vi{e od 60.000 dolara, predstavqaju}i da novac ide za le~ewe deteta. Sredstva su u me|uvremenu vra}ena donatorima.

Tako|e se navodi da je optu`ena pribavqala i koristila neodobrene i lekove na recept kako bi drogirala dete, navodno prikrivaju}i te radwe kori{}ewem preostalih lekova namewenih drugim ~lanovima doma}instva.

Navodna zloupotreba otkrivena je 15. oktobra 2024. kada je devoj~ica hospitalizovana u Brizbejnu zbog ozbiqne zdrav-

Na sudu je re~eno da `ena jo{ uvek nije optu`ena za kr{ewe uslova kaucije, iako je wen biv{i partner to tvrdio u izjavi policiji. Kaskeli je osporio te tvrdwe i zatra`io da policija dostavi izjavu biv{eg partnera.

Zamenik glavnog sudije Entoni Get odlu~io je da se slu~aj uvrsti u posebnu sudsku listu za DNK predmete, koja je osnovana pro{log decembra radi efikasnijeg upravqawa slu~ajevima ~ije se re{avawe odla`e zbog ~ekawa na DNK dokaze.

Slede}e ro~i{te zakazano je za 1. avgust, na kojem prisustvo optu`ene nije obavezno.

za Paramata Goanas. Wegov tim je igrao protiv Menlija, a on je postigao dva gola - ka`u oni i dodaju da su razgovarali sa wegovim ocem nakon hap{ewa, ali im je on rekao „da nije u interesu wegove porodice da daje izjave”.

Ina~e, pored Xensona za ubistvo Srbina na Baliju uhap{ena su jo{ dva we-

Istraga povodom mafija{ke likvidacije i daqe je u toku i ona }e utvrditi da li je ovo ubistvo povezano sa ratom klanova iz Melburna.

- O~igledno je da je u podzemqu bukti rat, a Radmanovi} i Ganim su se na{li u sredi{tu sukoba zara}enih klanova iz Melburna. Spekuli{e se da je wihov sukob po~eo oko narkotika - rekli su ranije izvori.

Majke sa ni`im primawima, koje se posle poro|aja vrate na posao, rade za mawe od pet dolara na sat. To je cena materinstva prema posledwem izve{taju o uslovima za brigu o deci u Australiji. Taj izve{taj finansijske kompanije AMP i Nacionalnog centra za dru{tveno i ekonomsko modelirawe pokazuje da majkama, kada plate porez i tro{ak de~jih jaslica, od satnice ne ostane vi{e od iznosa kojim mogu kupe – {oqicu kafe.

Cene usluga za brigu o deci rasle su br`e od – cena benzina, navodi se. Tako|e, sko~ile su dvostruko vi{e od poskupqewa stanarina i tri puta vi{e od porasta cene potro{a~ke korpe. Ovakva kretawa predstavqaju, ve} u narednih pet godina, izazov i za familije i za vladu, zato {to nema ~arobnog {tapi}a kojim bi se briga o deci napravila jeftinijom, isti~e glavni istra`iva~ na projektu Ben Filips.

Ovo se dokazuje konkretnim podacima. Recimo, majka sa niskim prihodom, koja radi skra}eno radno vreme, `eli da se vrati na celodnevni posao, dobi}e po 16,37 dolara za svaki od 20 dodatnih sati, koje }e svake nedeqe provesti na poslu. Od toga, me|utim, osta}e joj svega 4,09 dolara. Ostatak od ogromnih 75 odsto plate proguta}e cena u obdani{tu, porez na prihod i gubitak socijalne pomo}i.

Majka sa sredwim prihodima u istoj situaciji dobi}e 30,70 dolara za svaki dodatni sat do punog radnog vremena. Ali, woj }e, kad podmiri de~ju brigu i porez, ostati svega 7,83 dolara.

– Tro{ak za ~uvawe deteta, gubitak socijalne naknade i pove}ani porez na rast plate zna~e da je finansijska dobit za mnoge `ene Australije zanemarqiva kad se vrate na posao nakon {to dobiju decu –zakqu~uje izve{taj.

Xon ^eri iz najve}eg australijskog servisa za brigu o deci Goodstart Earlx Learning ka`e da ovaj izve{taj pokazuje da vlada, ako joj je stalo da pove}a prisustvo `ena u radnoj snazi, treba da uradi vi{e da bi majkama koje se vra}aju na posao to bilo od finansijske koristi.

– U sistemu brige o deci postoje neki zaista ozbiqni nedostaci koji treba da budu otkloweni. Familije sa niskim primawima zaslu`uju mnogo po{teniji odnos od onoga koji dobijaju – rekao je on.

RAZLI^ITE CENE

Cena usluga za brigu o deci, izra`ena procentualno u porodi~nom buxetu, varira od podru~ja do podru~ja. Recimo, u dobro stoje}em sidnejskom Mosmanu, za taj tro{ak odlazi 9,3 odsto prose~nih zarada stanovnika. U regionu Kimberli u Zapadnoj Australiji qudi, me|utim, daju 11,4 odsto prihoda, a u kvinslendskom ^arters Tauersu svega 3,7 odsto.

NAJBOQE U BRIZBEJNU

Me|u glavnim gradovima, Brizbejn je najpristupa~niji, dok neki roditeqi u Sidneju pla}aju ~ak do 170 dolara dnevno za dete u jaslicama ili obdani{tu. Zaposlena majka iz Brizbejna Hejli Kudra, na primer, ka`e da za ~etiri dana nedeqno za svoju 2,5 godi{wu k}erku plati 432 dolara, na {ta jo{ dobije dr`avnu subvenciju, kako navodi brizbejnski “Kurijer mejl”.

Ubijeni @ivan Radmanovi} i wegove osumwi~ene ubice

Bonirig Beli orlovi }e dobiti vladinu

od milion dolara za vitalnu nadogradwu

FK Bonirig Beli orlovi (Bonnyrigg White Eagles FC) jedan je od najstarijih i najuglednijih fudbalskih klubova u Australiji, sa ponosnom istorijom dugom preko pedeset sedam godina. Klub je osnovan 1968. godine kao „Sportski klub Avala“, a osnovala ga je grupa srpskih imigranata koji su svoju nepokolebqivu strast prema fudbalu doneli u Australiju.

Fudbalerke u fudbalskom klubu Bonirig Beli orlovi osetile su taj pobedni~ki ose}aj nakon {to su dobile donaciju (grant) od milion dolara od laburisti~ke vlade Novog Ju`nog Velsa premijera Krisa Minsa za preko potrebnu nadogradwu objekata u Sportskom klubu Bonirig. Bonirig je mesto odakle su potekli mnogi sada{wi i biv{i fudbaleri, kao {to su Krejg Foster, Deni Vukovi} i Milo{ Degenek. Beli orlovi sada `ele da ponove taj uspeh sa slede}om generacijom fudbalerki ulagawem u nove `enske svla~ionice za doma}e i gostuju}e ekipe kao i da unaprede kqu~na poboq{awa osvetqewa klupskih prostorija.

Tim povodom Ministar sporta Stiv Kamper je izjavio: „Posledwih godina smo videli porast u~e{}a `ena u fudbalu i vlada Novog Ju`nog Velsa je posve}ena osiguravawu da i sportski objekti na lokalnom nivou prate taj trend. Ova budu}a poboq{awa u Sportskom klubu Bonirig obezbedi}e infrastrukturu i podr{ku kako bi se pomoglo

lokalnim igra~icama da ostvare svoj puni potencijal.“

Istra`ivawe vlade Novog Ju`nog Velsa pokazuje da neadekvatni objekti stvaraju prepreku mnogim `enama i devojkama da u~estvuju u sportu. Investicija Kancelarije za sport, kao deo Programa podr{ke projektima za 2024/25, pomo}i }e u otklawawu tih prepreka, osiguravaju}i da igra~ice Bonirig Beli orlovi mogu da se takmi~e i treniraju u bezbednom i modernom okru`ewu.

Lokalna poslanica za Liverpul, ^ari{ma Kalijanda, rekla je: „Nove `enske svla~ionice i poboq{awa osvetqewa pove}a}e kori{}ewe objekata od strane zajednice, podr`ati trenutne igra~ice i pomo}i u privla~ewu

vi{e `ena i devojaka u sport.

Fudbalski klub Bonirig Beli orlovi, jedan od najstarijih fudbalskih klubova u Australiji, ima ponosnu istoriju dugu 57 godina.

Ovaj projekat }e pomo}i u podsticawu nove generacije igra~a koji }e se pridru`iti ve} dugoj listi talentovanih igra~a u FK Bonirig Beli orlovi.

Zvani~no saop{tewe dao je i poslanik Stiv Kamper u svojstvu ministra za sport, zajedno sa gospo|om Hari{mom Kalijander, poslanicom Liverpula, gospodinom Dejvidom Salibom, poslanikom Ferfilda, gospodinom Tri Vum, poslanikom Kabramate, gospodinom Natanom Hagartijem, poslanikom Lepingtona i gospo|om

Mirom Ibrahim, gradskom odbornicom Liverpula. Tako|e su bili prisutni predsednik Bonirig Beli orlovi, gospodin Xorx Vrankovi}, i ~lanovi wegovog odbora, gospodin ^edomir Je{i}, predsednik Sportskog kluba Bonirig, gospo|a Nena Borak, direktorka Fondacije Pokret, i gospodin Milomir (Majkl) An|elkovi}, slu`benik za politi~ku vezu.

Majkl An|elkovi} je rekao da su „veoma zahvalni Kancelariji za sport {to je odobrila na{u prijavu za grant u okviru Programa podr{ke sportskim projektima. Predsednik Xorx Vrankovi} i ~lanovi Odbora ulo`ili su mnogo vremena i truda u podno{ewe zahteva za ovaj vladin grant.

donaciju

ODR@ANA VIDOVDANSKA AKADEMIJA U SIDNEJU

U nedequ 22. juna, nakon samog povratka iz Otaxbine, Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit Siluan prisustvovao je sve~anoj Vidovdanskoj akademiji Srpskih {kola iz Sidneja i bli`e okoline. Ovogodi{wa trinaesta po redu va`na manifestacija ove vrste ukqu~ila je i {kole iz Volongonga, odeqewa za Srpski jezik pri gr~kim kolexima Svetog Spiridona u Marubri, Sv. Jefimije u Benkstaunu, drugih sekcija jezi~kih {kola u Volongongu, Liverpulu i ^etsvudu, kao i tematsku izvedbu od strane na{eg Kolexa Sv. Sava u Varovilu. Prvenstvenu organizaciju ponela je ispred Mitropolije na ~elu sa koodinatorima srpskih jezi~kih {kola g-|a Mirjane \uki} i Milice Kozline - Crkvena op{tina Sv. Knez Lazar iz Aleksandrije.

Ovaj veoma zna~ajan za na{u zajednicu doga|aj uprili~en je u prostoriji auditorijuma - hale Sir John Clancy“, Univerziteta Novog Ju`nog Velsa u popodnevnim nedeqnim ~asovima 22. juna 2025. godine. Zvanice predstavnici institucija Generalnog konzulata Republike Srbije, prezidijuma nekih od {kola u~esnica akademije, odeqewa Novog

Ju`nog Velsa za Dru{tvene jezi~ke {kole i Dru{tvene jezike i me|unarodne programe bili su deo auditorijuma.

U~enici su bez izuzetka iskazali svoju privr`enost i qubav prema Vidovdanskom nasle|u istovremeno i verskim sastavnim delovima programa, i sveukupnim rodoqubivim i literarnim komponentama nastupa. Kroz prigodne muzi~ke, vokalne, dramske i delimi~no folklorne ta~ke u~iweno je da, iako zbog velikog broja ukqu~enih {kola, obiman program bude veoma zanimqiv i raznovrstan.

Zavr{no je, slede}i zvani~na obra}awa zvanica, u ~ijim re~ima se nagla{avala neophodnost razvoja jezika i kulture, uputio Vidovdansku poruku Mitropolit Siluan. Isti~u}i posebnost Svetosavskog nasle|a, Kosovskog Zaveta i Vidovdana koje Srbi u zave{tawu poseduju, Mitropolit Siluan je kra}e izneo o va`nosti i neotu|ivosti ovog, u stvari, Jevan|elskog i Hristolikog zaveta i poziva, najpre Srbima, a zatim i svima ceniteqima Istine i dobra koji se saop{tava i daje u Vidovdanu.

Mitropolit je tako|e pohvalio trud i rad, zapravo qubav

ulo`enu od strane dece, wihovih roditeqa, u~iteqa i sve{tenstva oko realizacije ove manifestacije i sli~nih doga|aja koji imaju zna~ajnu ulogu za o~uvawe na{eg Svetosavskog nasle|a kroz veru, jezik i kulturu na Petom kontinentu. Mitropolit je tako|e pohva-

lio trud i rad, zapravo qubav ulo`enu od strane dece, wihovih roditeqa, u~iteqa i sve{tenstva oko realizacije ove manifestacije i sli~nih doga|aja koji imaju zna~ajnu ulogu za o~uvawe na{eg Svetosavskog nasle|a kroz veru, jezik i kulturu na Petom kontinentu.

FOTO VEST:

Pro{log petka 21. juna ~ika Marko Bawanin je sve~ano u Melburnu sa prijateqima i rodbinom proslavio svoj 100. ro|endan. Marko je bio pripadnik ~etni~kog pokreta Dragoquba Dra`e Mihailovi}a i aktivno u~estvovao u Drugom svetskom ratu. On je nakon rata emigrirao u Australiju gde je decenijama bio aktivni ~lan srpske zajednice. Wegov mla|i brat Tomo prati ga u stopu `iv i zdrav sa 98 godina. I kao stogodi{wak ~ika Marko voli da se {ali a ~esto voli da popije i po rakiju.

„Srpske rakete ubijaju Ruse!“

Pres-slu`ba Slu`be spoqne obave{tajne slu`be Ruske Federacije (SVR) izve{tava da je, prema informacijama koje je dobila, ukrajinska vojska veoma zahvalna srpskim proizvo|a~ima oru`ja i municije za wihov doprinos odr`avawu borbene gotovosti ukrajinskih oru`anih snaga.

„Kijev napomiwe da preduze}a srpskog vojnoindustrijskog kompleksa, uprkos sve ve}em pritisku na Beograd iz Moskve, pove}avaju izvoz vojnih proizvoda u zonu konfrontacije izme|u „kolektivnog Zapada“ i Rusije. Ovo je u velikoj meri omogu}eno kori{}ewem indirektnih lanaca snabdevawa“, navodi se u saop{tewu SVR-a.

Kako se dodaje, municija proizvedena u srpskim odbrambenim fabrikama, prvenstveno za te{ke sisteme dugog dometa, {aqe se zemqama NATO-a u interesu

Ukrajine u obliku kompletnih setova delova za monta`u.

„Ovo omogu}ava Kijevu da formalno prima vojne proizvode koji vi{e nisu srpski, ve} se sklapaju u fabrikama oru`ja zapadnih zemaqa. Monta`a i puwewe municije se obavqa prvenstveno u ^e{koj Republici i Bugarskoj. Istovremeno, proizvo|a~i u Srbiji su dobro svesni stvarnih potro{a~a svojih proizvoda i ~iwenice da }e wihove rakete i granate ubijati rusko vojno osobqe i stanovnike ruskih naseqa“, stoji u saop{tewu.

Prema dobijenim podacima, dodaje se, nedavno je fabrika Kru{ik iz Vaqeva prodala ~e{koj kompaniji Poli~ske strojirni nekoliko velikih serija kompleta za sklapawe raketa kalibra 122 mm za sistem vazdu{no-raketnog sistema Grad. „Lozni~ko odbrambeno preduze}e

Ministri u Vladi Srbije te{ki neverovatnih 164.506.756 evra

Imovina ministara i whovih porodica u Vladi Srbije koju je vodio Milo{ Vu~evi} vredna je neverovatnih 164.506.756. evra, pokazala je baza koju je napravio KRIK. Neki od politi~ara vladaju}e Srpske napredne stranke mesto su na{li u novom kabinetu \ura Macuta, a ostaje nerazja{weno kako su simboli~nim ministarskim platama uspeli su da se domognu tako vrednog imetka. Indikativno je i to {to za wima ne zaostaju ni ~lanovi wihovih porodica, a ove informacije bi u perspektivi trebalo da predstavqaju dobar osnov tu`ila{tvu i drugim nadle`nim institucijama da ispitaju poreklo novca kojim su predstavnici Vlade Srbije stekli enormno bogatstvo. Me|utim, jasno je da taj posao ne}e obavqati institucije dok su pod kontrolom aktuelnog re`ima, kao {to je o~igledno za{to funkcioneri vlasti gr~evito brane svoje pozicije, ne biraju}i sredstva.

Ku}e, vo}waci, hacijenda, etno-elo, stanovi, poslovni prostor, parking mesta i gara`e, ~itave zgrade – sve to je u vlasni{tvu nekada{wih ministara u Vladi Milo{a Vu~evi}a. Najvredniji deo imovine ~ine mnogobrojne nekretnine.

Funkcioneri i wihovi supru`nici izbegavaju da odgovaraju pred zakonom, oglu{uju se o pozive i odluke suda i pozivaju se na imunitet, zbog ~ega se postupci razvla~e i zastarevaju, a oni ne snose nikakvu odgovornost.

Ponavqawe izbora na bira~kom mestu 25 u Kosjeri}u 1. jula

Na bira~kom mestu 25 u Kosjeri}u ponavqa se glasawe 1. jula, potvrdio je ~lan op{tinske izborne komisije Svetozar Surtov. Ponavqawe izbora na ovom bira~kom mestu moglo bi da preokrene rezultat lokalnih izbora u toj Op{tini 8. juna kada je Srpska napredna stranka pobedila sa 51 glas razlike.

Na bira~kom mestu ”Elan” broj 25 upisano je 434 glasa~a koji bi mogli da donesu kona~nu odluku o pobedniku lokalnih izbora u toj Op{tini.

Upravo na rezultate sa tog bira~kog mesta prigovor je podnela opoziciona lista „Ujediweni za Kosjeri}”, uz tvrdwu da je glasala osoba koja nije bila upisana u bira~ki spisak.

Vi{i sud u U`icu je uva`io `albu opozicije i poni{tio glasawe na tom bira~kom mestu.

Opozicija je na ovom bira~kom mestu ina~e osvojila vi{e glasova od vladaju}e Srpske napredne stranke.

”Na bira~kom mestu broj 25 opoziciona lista je imala 220 glasova, a lista Srpske napredne stranke 125, dok 84 gra|ana nije glasalo. Iako smo pobedili na tom bira~kom mestu, mi smo se `alili. Tu je glasala osoba koja je trebalo da glasa na drugom bira~kom mestu. Op{tinska izborna komisija je trebalo da po slu`benoj du`nosti obori glasawe. Me|utim, to se nije desilo i na{ prigovor je odba~en, zbog ~ega smo i{li na sud”, objasnio je Slavoqub Kosori} sa liste “Ujediweni za Kosjeri}”.

„Eling“ poslalo je bugarskoj kompaniji „EMKO“ komplete za proizvodwu istih raketa, kao i mine kalibra 120 mm. Vekovima je zajedni~ka vera spajala srpski i ruski narod i uzdizala ih da se zajedno

MINISTARSTVO SPOQNIH POSLOVA:

bore protiv na{ih neprijateqa. @alosno je {to ove tradicije prijateqstva i uzajamne pomo}i sada bivaju precrtane `e|om za profitom i kukavi~kim multivektorizmom“, navodi se u saop{tewu.

Sa srpskim paso{em

u 140 zemaqa bez vize

Srpski paso{ bez vize svojim nosiocima omogu}ava ulazak u 140 zemqa, a u toku su razgovori o uspostavqawu bezviznog re`ima sa jo{ 30 zemaqa.

To bi uskoro moglo da rangira srpski paso{ me|u najmo}nije na svetu, izjavio je generalni sekretar Ministarstva spoqnih poslova Srbije Du{an Kozarev, koji je precizirao da je srpski paso{ trenutno po indeksu snage me|u 35 najmo}nijih u svetu.

„Sagledavamo mogu}nost ukidawa viza sa jo{ tridesetak dodatnih dr`ava, ~ime }e na{ paso{, ako dostigne tu magi~nu cifru od par desetina zemaqa na 140 sa kojima ve} imamo bezvizni re`im biti jedan od najmo}nijih u svetu”, kazao je Kozarev.

On je precizirao da se po Henlijevom indeksu, na tabeli rangirawa snage paso{a - mereno po tome koliko „vrata” u svetu bez viza otvara putna isprava, srpski paso{ nalazi na 35. mestu.

„To je ujedno i najvi{i rang koji je na{ crveni paso{ dostigao, a trenutno bez vize nosiocima na{ih, obi~nih paso{a omogu}ava ulazak u 140 zemaqa {irom sveta”, rekao je Kozarev i dodao da su me|u zemaqama sa kojima se pregovara o uspostavqawu bezviznog re`ima i neke tradicionalno vrlo popularne i zna~ajne destinacije za gra|ane Srbije.

^IJI PASO[ JE

NAJMO]NIJI?

Kozarev je rekao da prema Henlijevom indeksu na prvom mestu liste rangiranih paso{a po mo}i nalazi se Singapur ~iji ga|ani mogu da putuju bez vize u 193 zemeqe, SAD su na 10. mestu, Kina je na 64. a Rusija i Turska na 49. mestu.

Prema wegovim re~ima, o beloj listi se pregovora i sa Ujediwenim Kraqevstvom.

On je naveo da sa „velikim zadovoqstvom mo`e da ka`e da je u posledwih mesec dana stupio na snagu bezvizni re`im sa Venecuelom, tako da u Ju`noj Americi ostaju jo{ samo Guajana i Paragvaj za koje su nam potrebne vize”.

„[to se ti~e Centralnoameri~kog basena imamo zemqe kojima ne treba viza za EU, koje

iz tog perioda, naravno, vode}i ra~una da u tom procesu sa jedne strane ne ispustimo prijateqstva, sopstvene interese, interese dobrog povezivawa qudi, ali da sa druge strane ne ugrozimo put ka punopravnom ~lanstvu u EU u smislu preuzetih obaveza da se uskladimo sa viznim re`imom EU”, rekao je Kozarev.

su na beloj [engen listi, a mi primewujemo belu [engen listu i prakti~no sa wima po tom pitawu treba da uspostavimo bilateralni nivo odnosa”, rekao je Kozarev.

Kozarev je podsetio da je ~uveni stari crveni paso{ SFRJ sredinom osamdesetih bio u zenitu snage i da tada nije bilo potrebno vaditi vize za deo prostora sa kojim Srbija i danas ima tradiconalno dobre odnose, pre svega zbog Pokreta nesvrstanih.

“Te veze postoje, tradicionalne su, posebno su jake me|uqudske i poslovne veze i u politi~kom smislu obi~no smo na istoj strani u me|unarodnim organizacijama, ali zbog ‘90-ih, ratova i sankcija, kada su Srbima i Jugoslovenima uvo|ene vize, sada treba da re{avamo ono {to nam je ostalo

Dodao je da to {to je nekada bilo karakteristi~no za paso{ SFRJ u vreme zenita, da se sa paso{em putuje bez viza u celu Afriku, danas nije slu~aj, jer se sve afri~ke zemqe ne nalaze na beloj [engen listi.

„Ali tamo gde se mo`e, trudimo se da uspostavimo bezvizni re`im ili da ga obnovimo”, kazao je on i naglasio da se sa zemqama koje su na beloj [engen listi generalno radi da se konstatuje ~iwenica da nema razloga da postoje me|usobne prepreke za putovawa.

Kozarev je istakao da je Srbija napravila veliki korak kada je re~ o e-vizama i podsetio da su prvi putnici - dr`avqani Lesota sa e vizama po~etkom nedeqe stigli na aerodrom Nikola Tesla.

Pi{e: Marko Lopu{ina

Srbi po majci {irili su srpski nacionalni gen kod stranaca u Ugarskoj, Poqskoj, Moldaviji, Ceqskoj i Bugarskoj. Srpkiwe su bile vladarke i ra|ale su nove krunisane glave u carskoj Rusiji Srpska porodica Kontromani} poku{avala je da sklopi politi~ko prijateqstvo i pro{iri uticaj na Ugarsku preko plemi}kog braka. Naime, wihova }erka princeza Jelisaveta, ro|ena oko 1340. godine, od oca Stefana Drugog Kotromani}a i majke Poqakiwe iz roda Pjastovi}a, udata je 1353. godine za ugarskog kraqa Lajo{a Ludovika Prvog Velikog An`ujskog. Ven~awe je sve~ano obavqeno u Budimu. Papa je odobrio ovaj brak 31. avgusta iste godine, iako su kraq i kraqica bili u bliskom srodstvu.

Lajo{ je bio najstariji od trojice sinova ugarskog kraqa Karla Roberta i wegove tre}e `ene Elizabete Poqske. Ro|en je u Vi{egradu 1326. godine. Bio je ugarski i poqski kraq od 1370. godine. Posledica Lajo{evog preuzimawa poqske krune bilo je pomerawe te`i{ta ugarske spoqne politike sa Balkana na sever.

Pristupio je obnavqawu kraqevske vlasti u dalmatinsko-hrvatskim oblastima, kao i nekim srpskim zemqama. Napadao je Mletke i Italijane. Primorao je bosanskog kraqa Tvrtka I da mu ustupi neke oblasti.

Kraq Lajo{ je sistematski radio da oja~a centralnu kraqevsku vlast i da {to vi{e pro{iri granice ugarske dr`ave. Ratovao protiv srpskog cara Stefana Du{ana oko Huma.

Jelisaveta Kotromani} je bila wegova druga `ena. Sa kraqicom Jelisavetom imao ~etiri k}erke: Mariju (1365—1366), Katarinu (1370—1378); Mariju (1371— 1395), budu}u kraqicu Ugarske i Jadvigu (18. februar 1374—1399), budu}u kraqicu Poqske. U ciqu re{avawa problema nasledstva, Lajo{ je, 1379. godine, sazvao dr`avni sabor u Ko{icu, gde mu je plemstvo priznalo k}erku Mariju za prestolonaslednicu.

Posle wegove smrti 1382. u Trnavi postojale su tri kraqice srpskog porekla. Naime, udovica Jelisaveta je postala prestona kraqica Ugarske. Bila je jedina `ena vladar sve do vremena Marije Terezije. Presto Ugarske je kao regent delila sa desetogodi{wom }erkom kraqicom Marijom.

Maloletna Marija je 17. septembra 1382. bila krunisana za „kraqa” Ugarske, dok je stvarnu vlast imala Lajo{eva udovica i wen miqenik Nikola Gorjanski, ma~vanski ban. Me|utim, Poqaci Mariju nisu hteli za kraqicu, ne{to zbog nezadovoqstva ugarskim re`imom, a najvi{e zbog wenog verenika @igmunda, koga su smatrali neprijateqem. Zato su mu, 25. septembra 1382. godine na kongresu cele Poqske, u Radomsku, postavili vrlo te{ke uslove, izme|u ostalog da stalno mora da `ivi u Poqskoj. Nepopularni brak izme|u Marije i @igmunda, stranca kojem je sada pripala jednaka vlast nad Ugarskom, ubrzo je izazvao revolt plemstva.

Tokom zatvoreni{tva u Novigradu, kraqici Mariji srpskog porekla je pred o~ima zadavqena majka Srpkiwa, biv{a kraqica Jelisaveta Kotromani}. Kraqica Jelisaveta je tajno sahrawena u Crkvi svetog Kr{evana. Na tre}u godi{wicu

UGARSKA KRAQICA JELISAVETA

smrti, weno telo je prevezeno u Székesfehérvár.

Wena }erka kraqica Marija je ubrzo umrla je pod sumwivim okolnostima u visokoj trudno}i, ne ostaviv{i iza sebe dece. Wen udovac je zadr`ao weno kraqevstvo, kao {to je to bio sredwovjekovni obi~aj.

Spre~iv{i Mariju da preuzme vlast, Poqaci su za `ivota regentkiwe Jelisavete, zatra`ili da im po{aqe svoju mla|u k}erku Jadvigu za kraqicu. Poqska tra`ewa su na po~etku bila odbijena, {to je u zemqi izazvalo rat izme|u feudalaca, koji su te`ili da sami sednu na poqski presto. Najzad, 1384. godine, regent Jelisaveta je popustila i poslala }erku Jadvigu u Poqsku, gde je ona 15. oktobra 1384. godine i krunisana. Wihova druga }erka Jadviga se udala za Vladislava Jagelovi~a, kneza litvanije kao kraqica Poqske.

Kraqica Jadviga, po majci srpske krvi, stvara sa mu`em uniju Poqske i Litvanije i jednu od velikih evropskih sila.

Kako nijedna od k}eri kraqa Lajo{a i kraqice Jelisavete nije iza sebe ostavila decu, wihova porodi~na linija je uga{ena.

DESPOTOVNA JELENA MOLDAVSKA

U vreme vladavine despota Petru ^etvrtog Rare{a u Moldaviji od 1526. do 1546. godine, wegova `ena Jelena, bila je Srpkiwa. ]erka posledweg srpskog despota Jovana Brankovi}a ro|ena je kao Jelena Brankovi} i `ivela od 1502. do 1552. godine.

Petru ^etvrti je bio nazkonito dete despota Stefana Velikog Moldavskog. Ro|en je 1483. godine u Hirlau, dana{wa Rumunija. Odrastao je u porodici plemi}a sa vladarskom tradicijom. Nosio je i titula vojvode Moldavije u dva navrataod 20. januara 1527. do 18. septembra 1538. godine i od 19. februara 1541. do 3. septembra 1546. godine.

O`enio se Jelenom 1530. godine, kojoj je dao novi ime i titulu: Joana despotovna. Despot Petru je voleo i po{tovao svoju suprugu Jelenu, ali i wen srpski narod. Dozvoqavao joj je da u moladvski dvor dovodi i zbriwava odbegle Srbe. Dozvolio joj je da kao pravoslavka u Boto{anu sagradi dve srpske crkve.

U jednoj od wih i danas stoji natpis „Jelena despotovna, gospo`da Petra vojvode, d{ti Joana despota”. Jednu crkvu je podigla i u Su~avi, mestu u kome su `iveli. Zajedno su Petru i Jelena donosili va`ne politi~ke odluke. Moldavski pisac Grigor Urekao u jednoj bele{ci tvrdi da je depostovna sa svojim despotom pisala na srpskom jeziku pisma turkom sulatnu Sulejmanu i molila da primi Petru Rare{a u Carigradu.

Bili su u braku {esnaest godina, do smrti despota Petru Rare{a u Su~avi. Sa-

hrawen je 1546. godine u rumunskom manastiru Probota. Despot Petru i despotovna Jelena imali su petoro dece, po majci srpskog porekla - trojicu sinova Iliju, Stefana i Konstantina, i dve k}eri, Roksandru i Kijanu.

Sin Ilija Drugi Rare{, ro|en 1531. godine, bio je princ Moldavije, kao i sin Stefan [esti Rare{, koji je ro|en 1532. godine.

Wihova }erka vojvotkiwa Roksanda, po majci srpske krvi, postala je supruga moldavskog vojvode Aleksandra IV Lupu{wana (1552. do 1568). Wihova deca bili su }erke sa srpskim imenima Milica i Teodora.

Druga }erka Kijana bila je udata za Mir~u ^obana. Wihov sin Petar [kopula postao je vla{ki vojvoda (1559-1568). Vojvoda Petar bio je o`ewen Srpkiwom, Jelenom Crepovi}, sa kojom je imao }erku Tudoricu.

GROFICA KATARINA

Kako je despot \ura| Brankovi} nastojao je da brakovima poboq{a polo`aj Srbije u Ugarskoj, petnaestogodi{wu k}er Kantakuzinu Brankovi} udao je 1433. za grofa Ulriha Drugog Ceqskog. Grof (1406–1456.) je bio ro|ak ugarskog kraqa @igmunda, jednog od najbogatijih evropskih feudalaca tog doba. Ven~awe i svadba su proslavqeni 20. aprila 1434. kada je mlada dobila ime Katarina. Grofica Katarina Ceqska (Smederevo 1418.- 1492. Kon~e) nikada nije promenila svoju pravoslavnu veru. Naru~ila je „Vara`dinski apostol”, rukom pisanu pravoslavnu liturgijsku kwigu i najstariji sa~uvani }irili~ki rukopis sa teritorije dana{we Hrvatske, od grupe od tri prepisiva~a 1453. ili 1454. godine.

Ulrih je bio u odli~nim odnosima sa tastom \ura|om, jer su zajedno sa vojskama Jano{a Huwadija (Sibiwanin Janka), ratovali protiv Turaka u Srbiji. Ro|en je u Cequ 1406. godine. Bio je sin Fridriha II i Elizabete Frankopan. Od @igmunda Luksembur{kog dobio je naziv Rimsko-nema~kog kneza 30. novembra 1436. To mu je omogu}ilo da kandididuje za polo`aj carske krune {ta ga je izjedna~ilo sa Habzburgovcima. Sa svojom vlastelom Ceqani su predstavqali prepreku Habzburgovcima. To su re{ili jednom nagodbom 1443. Ulrih je imao i pretenzije za namesnika ^e{ke (1438/39). Nasledio je kraqa Tvrtka II Kotromani}a u Bosni 1444. godine. Sa armijom Jana Vitovca osvojio je i gradove u Hrvatskoj i Slavoniji, to mu je omogu}ilo naziv Slavonski ban i kraq Dalmacije i Hrvatske 1454. Kao `ena uglednog velika{a grofica srpskog porekla Katarina Ceqska i kraqica hrvatska anga`ovala se u vo|ewu javnih poslova. Papa Pije Drugi je jednom rekao da je Katarina “lepa i po{tena”. Upravqala je pojedinim gradovima

u Hrvatskoj. Izme|u ostalih pod wenom upravom je bio Gradec (Zagreb). Ulrih II je potom dobio vlast i u Vojvodini, a 1456. godine i kraqevo namestni{tvo (gubernaturu) u Ugarskoj, pa je Katarina postala gubernatorka.

Gro{ Urlih i grofica Katarina Ceqska imali su petoro dece koja su na`alost umirla mlada za o~eva `ivota. Ulrih je kao vladar bio `rtva politi~kih previrawa u Ugarskoj i mr`we izme|u Ceqskih i Huwadijevih plemi}a. Ovaj ugarski gubernator i dalmatinsko-hrvatski kraq je pogubqen u tokom opsade Beograda 1456. Kako nije imao `ivih mu{kih potomaka i sa wim se ova plemi}ka loza ugasila. Nakon Ulrikove pogibije grofica Katarina se odrekla svih svojih poseda u Sloveniji i Hrvatskoj, osim Kr{kog. Kada je prodala svoje posede u Slavoniji po{la je na put. Bila je Italiju, na Krfu, u Dubrovniku i Udinama. @ivela je u zamku “Beograd” koji je podse}ao na otaxbinu zajedno sa bratom Slepim Stefanom. Neima{tina je uslovila prodaju svih wenih zamkova i prava koje je imala na zapadu. Posledwe uto~i{te poku{ala je da na|e u Makedoniji kod sestre Mare Brankovi}, udovice sultana Murata Drugog. Zajedno sa sestrom sultanijom Marom Brankovi} je pomogla pri zakqu~ivawu Carigradskog mira nakon Mleta~ko-turskog rata. Slala je svoje delegate u Veneciju izme|u 1470. i 1472. godine, i zajedno sa sestrom Marom je vodila mleta~ke izaslanike u Istanbul. Nakon Marine smrti, 1487. godine, preuzela je brigu o svetogorskim manastirima. Sahrawena je u gradu Kon~e, zapadno od Strumice u dana{woj Severnoj Makedoniji. U Zagrebu postoji Srpska gimnazija “Kantakuzina Katarina Brankovi}”. Mitropolija zagreba~ka SPC dodequje Orden Kantakuzine Katarine Brankovi}.

BUGARSKA CARICA

Srpsko- bugarske rodbinske i vladarske veze bile su stare i bliske. Kako tvrde autori sajta “Rasen” jedna sestra Stefana Vladislava, odnosno k}i Stefana Provoven~anog, ~ije ime nije poznato, bila je udata za bugarskog sevastokratora Aleksandra, brata cara Jovana Asena Drugog. Wen sin, sevastokrator Kalojan, podigao je crkvu Bojanu blizu Sofije, sa ~uvenim freksama iz 1259. godine. U natpisu ove crkve Kalojan pomiwe da je „unuk svetago Stevana kraqa Srpskago“. Jedna druga srpska princeza nepoznatog imena bila je majka bugarskog cara Konstantina, ~iji se portret tako|e nalazi u crkvi Bojana. Naime, k}i velikog `upana Stefana Nemawe (nepoznatog imena) bila je udata za bugarskog velika{a Tiha Asena. Wihov sin – odnosno Nemawin unuk – koji se zvao Konstantin Tih Asen, bio je dve decenije bugarski car (1257-1277).

I k}erka kraqa Milutina – Ana ili Neda – bila je udata za bugarskog vladara – cara Mihaila Asena Tre}eg [i{mana. Car Mihailo bugarski imao je dva brata –[i{mana i Mihaila. Wihova majka – Ana Nemawi} je du`e `ivela u izgnanstvu u Dubrovniku (1337-1346). Wen sin [i{man je tako|e umro u Dubrovniku, a sahrawen je u benediktinskoj opatiji, na Lokrumu. I Dragana Lazarevi} (Prilepac, 13711396.) bila je bugarska carica. Ova }erka kneza Lazara i knegiwe Milice Hrebeqanovi}a postala je supruga trnavskog cara Jovana (Ivana) [i{mana. Car je vladao od 1371. do 1393. godine. Princeza Dragana je udata za wega 1386. godine. Sa carom Jovanom (Ivanom) imala je ~etvoricu sinova –Aleksandra, Asina, Fru`ina i Keraca [i{mana.

(Nastavqa se)

Gruzija - zemqa kontrasta i vina

Ova prelepa pravoslavna dr`ava na Kavkazu pomno ~uva bogato istorijsko i kulturno nasle|e koje je uspe{no utkala u savremeno doba i privukla turiste iz celog sveta

Pre deset godina sam, u dalekoj Kini, upoznala par srda~nih Gruzina koji su s toliko qubavi pri~ali o svojoj zemqi da sam odmah po`elela da je posetim. S obzirom na to da sam vrlo dugo `elela i planirala ovo putovawe, moja o~ekivawa bila su velika i moglo se lako dogoditi da se razo~aram. Me|utim, to se nije dogodilo, naprotiv, Gruzija je nadma{ila ta o~ekivawa.

Gruzini su topli i otvoreni qudi, koji se ponose svojom zemqom i istorijom, pa }e vam s velikim zadovoqstvom odgovoriti na svako pitawe i uvek na kraju zahvaliti {to ste do{li u wihovu zemqu. Mladi qudi govore engleski, a stariji ruski, pa je sporazumevawe lako.

ISTORIJSKA ZDAWA

I MODERNA ARHITEKTURA

Ina~e, turizam je u Gruziji u ekspanziji, imaju odli~ne, besplatne, „{eta~ke” ture, kao i dostupnu internet konekciju od aerodroma i na svim autobuskim i metro stanicama, mre`u koja se s pravom zove „Tbilisi te voli”, „Tbilisi loves you”.

Na{e putovawe zapo~elo je u glavnom gradu, u Tbilisiju, ~ije ime poti~e od starog gruzijskog T’pilisi, {to u doslovnom prevodu zna~i „toplo mesto”. Grad je tako nazvan zbog brojnih sumpornih izvora tople vode pa je poseta ~uvenim sulfurnim kupatilima obavezna i isceliteqska. Arheolo{ka istra`ivawa u regionu nai{la su na dokaze da je na teritoriji Tbilisija postojalo qudsko naseqe jo{ od ~etvrtog milenijuma pre nove ere.

Jedna od glavnih znamenitosti i simbol grada je Saborni hram Svete Trojice ili Sameba, najvi{i hram u Gruziji i tre}i po veli~ini pravoslavni hram na svetu. Pozla}ena kupola vidi se iz svih delova grada, a posebno je impresivna no}u kada je osvetqena reflektorima. Ipak, tek kada se pribli`ite, osetite pravu veli~inu ove veli~anstvene gra|evine.

U kontrastu sa starim istorijskim ku}ama, moderna arhitektura Tbilisija je, za neke, preterano ekstravagantna. Tri najupe~atqivije gra|evine, Zgrada javnih slu`bi, poznata i kao „zgrada pe~uraka”, Koncertna dvorana parka Rike i Most mira nalaze se oko parka Rike na levoj obali reke Kure.

Zgradu javnih slu`bi u Tbilisiju projektovao je Masimilijano Fuksas. Sastavqena je od sedam razli~itih nivoa koji izgledom podse}aju na pe~urke, a u woj se nalazi Nacionalna banka Gruzije, Dr`avni registar i razli~ite javne agencije. Odmah preko reke dolazi se do starog grada i Trga meidani, gde je sme{ten Meidan bazar. To je idealno mesto za kupovinu suvenira, poslastica, ~a~e (rakije) i vina.

Veli~anstvena statua Majke Gruzije (Kartlis Deda) dominira nad panoramom Tbilisija. Monolitna aluminijska statua bdi nad gradom i svojim narodom. U jednoj ruci dr`i ma~ za neprijateqe, a u drugoj pehar vina za dobronamerne goste. S brda Sololaki, gde se nalazi Majka Gruzije, pru`a se neverovatan pogled na sve znamenitosti grada. Na Sololaki se nalaze tvr|ava Narikala i botani~ka ba{ta.

U Gruziji je vino i sveta stvar i ozbiqan posao. Proizvodwa vina kvevri u glinenim amforama je tradicija koju je priznao Unesko i sastavni je deo kulture i nacionalnog identiteta.

GRUZIJSKA KUHIWA

Postoje stotine endemskih sorti gro`|a i doslovno na hiqade vrsta vina,

Saborni hram Svete Trojice ili Sameba, najvi{i hram u Gruziji i tre}i po veli~ini pravoslavni hram na svetu

Sve popularniji u svetu trend spravqawa vina u amforama zapravo je ne{to {to se u Gruziji radi posledwih 8.000 godina

Drevni pe}inski Upliscihe, u stenama isklesan grad, jedno je od najstarijih naseqa na Kavkazu

a nama se ipak posebno svideo legendarni „saperavi”.

Gruzijska kuhiwa odra`ava dramati~nu istoriju zemqe, gledaju}i je mogu}e je prepoznati uticaj velesila (uglavnom

Persije i Rusije), koje su se dugo borile za prevlast u Gruziji. Ipak, gruzijska kuhiwa je uspela da zadr`i izvorni karakter. Hinkali i razli~ite vrsta ha~apurija (varijacije testa s mesom i sirom), patlixani

Hram Svetichoveli, poznat i kao mesto u kojem se ~uva Hiton Gospodwi (deo ode`de Isusa Hrista)

puweni orasima samo su neka od jela koja se turistima izuzetno dopadaju. Posledwa stanica na na{em putovawu bila je Batumi, `ivahni grad na obali Crnog mora. Sa svojim modernim neboderima, botani~kim vrtovima i dugim {etali{tima, Batumi je mesto gde moderna umetnost i kultura susre}u prirodne lepote. Posebno nas je fascinirao neobi~ni spomenik Ali i Nino, posve}en tragi~noj qubavi izme|u siroma{nog Azerbejxanca Alija i gruzijske princeze Nino, koje je rat razdvojio (iz poznatog romana azerbejxanskog pisca Kurbana Saida). Statue prilaze jedna drugoj svakog dana u 19 ~asova, nakratko se spoje, budu jedno i onda se opet razdvoje. Spomenik simbolizuje ve~nu qubav.

ABECEDNI TORAW

Abecedni toraw je originalna gra|evina sa 33 gruzijska slova koja simbolizuju qubav i po{tovawe Gruzina prema svom jeziku. Konstrukcija je celom visinom omotana trakama sa 33 gruzijska slova koja izgledaju kao lanac DNK. Ve~erwa {etwa uz obalu, s pogledom na osvetqeni grad, bila je savr{en zavr{etak putovawa.

U STENAMA UKLESANI GRAD

Drevni pe}inski Upliscihe, u stenama isklesan grad, jedno je od najstarijih naseqa na Kavkazu. Grad datira jo{ iz bronzanog doba i pru`a uvid u na~in `ivota qudi koji su nekada ovde `iveli. Impresionirala nas je ve{tina kojom su stvorili ovu neverovatnu kamenu mre`u zgrada i tunela. Sam grad sastojao se od 700 ku}a spojenih tunelima. Osim ku}a, u gradu su postojale apoteka, pekara, vinarija, crkva, amfiteatar, pa ~ak i zatvor. Ulaznica ukqu~uje i degustaciju vina u drevnoj vinariji.

HRAM ^UVA HITON GOSPODWI Poseta drevnoj prestonici Gruzije Mcheti, poznatoj po svojim verskim znamenitostima, za nas je imala posebno zna~ewe. Posetili smo i manastir @vari, s kojeg se pru`a impresivan pogled na u{}e reka Aragvi i Kura, gde je Sveta Nina, gruzijska prosvetiteqka, podigla drveni krst i pokrstila gruzijski narod. Svetiteqka je izle~ila kraqicu Nanu, koja je u znak zahvalnosti podigla hram Svetichoveli, poznat i kao mesto u kojem se ~uva Hiton Gospodwi (deo ode`de Isusa Hrista) zbog koga je sveta Nina do{la iz Jerusalima u Gruziju da bi ga prona{la. Spoznaja da se ispod zemqe nalazi Hiton Gospodwi, iako nismo mogli da ga vidimo, ispunila je na{a srca i du{u na poseban na~in. Mcheta je mesto gde se ose}a duhovni mir i duboka povezanost s pro{lo{}u.

Neobi~na zgrada muzi~kog teatra u Tbilisiju

u Du{ko Radovi} bio je ceweni pisac i novinar, najpoznatiji po

kwi`evnosti za decu u Jedna od wegovih pesama, ‚Tu`na pesma,’ izazvala je kontroverze zbog politi~kih tuma~ewa, povezanih sa Titovom smr}u i raspadom Jugoslavije

Kwi`evnik i novinar Du{ko Radovi}, po mi{qewu mnogih „Ni{lija koji je najlep{e voleo Beograd”, imao je impresivnu karijeru i ostavio iza sebe veliki broj pesama za decu koje su obele`ile detiwstvo mnogih generacija. Ipak, jedna wegova pesma namewena najmla|ima protuma~ena je kao proro~ka, nekoliko godina pre Titove smrti i potoweg raspada Jugoslavije.

Voqeni Du{ko Radovi}, za kojeg je Matija Be}kovi} govorio da je „Ivo Andri} koji odbija da odraste”, darivao nam je riznicu stihova uz koje smo odrastali. Pored „Plavog zeca”, „Stra{nog lava”, „Sve {to raste htelo bi da raste” i drugih, posebno je

OVU PESMU SMO SVI ZNALI KAO

DECA, A NISMO NI SLUTILI DA SE IZA WE KRIJE JEZIVO

PRORO^ANSTVO O RASPADU ZEMQE:

Da li je Du{ko Radovi} predvideo {ta }e se desiti

sa Jugoslavijom posle Tita?

ostala upam}ena „Tu`na pesma” o gospo|i Klari koja je gajila {est ma~aka. Ova pesma bila je i izbor Dejana Petkovi}a koji ju je otpevao na „Beogradskom prole}u” davne 1976. godine. Nedugo zatim, pesma je dobila politi~ku konotaciju.

Verovalo se, naime, da iza tu`nih stihova o starici Klari zapravo stoji predvi|awe {ta }e se dogoditi sa tada{wom Jugoslavijom posle smrti wenog do`ivotnog predsednika Josipa Broza Tita. Stihovi glase:

SVETA CAKI]:

Lepota }utawa

Sedeli smo na terasi malene seoske kr~me, }ute}i ispijali kafu, gledali nekud u daqinu, ka Moravi i Juhoru.

A ona Morava, kao da je stala, kao da ne te~e nikud, a ipak je u svojoj ti{ini odlazila nekuda, ka svom uviru, nepovratno. Iznad we su se u vidu magle izdizale kapqice, kao kakav zid pred nama, slepo se pomeraju}i za wom i padaju}i joj opet u zagrqaj.

Nedaleko iza tog zida uzdigao se Juhor te svojim vinogradima i {umovitim proplancima zabranio nam pogled da jo{ daqe luta.

[krti jutarwi zraci sunca milovali su joj zeleno li{}e i travu, kao kakav zaqubqeni mladi} kose svoje voqene.

Ti{ina. ^ujna ti{ina svuda oko nas, kao i u nama. Samo bi se kad kada ~ulo tiho ispijawe kafe kao no} crne, i po koji uzdah koji bi nam se oteo iz neke dubine. Sa mojim drugom ispijali bi je do posledwe kapi, }utali, mo`da se pla{e}i da svojim glasovima ne upropastimo tu lepotu {to priroda je stvori.

- Eh, ba{ se siti na}utasmo, - progovori Zoran.

- Da, da… i sve rekosmo tom }utwom.

- Kao u kratkoj pri~i… malo re~i… sve se ka`e…

Nije li ta lepota, ustvari, u toj svojoj kratko}i trajawa, ~ujnoj ti{ini i wenoj jednostavnosti?

„@ivela jedna gospo|a Klara, ~udna i stara, vrlo stara...

I nije imala ni mamu, ni tetu, nikoga, nikog na svetu.

Gospo|a Klara je {est ma~aka ~uvala na jastucima od `ute svile.

Ma{ne im je krojila, mleko kuvala, pa su site i sre}ne bilebelih ma~aka {est.

A kad je umrla gospo|a Klara, ~udna i stara, vrlo stara, - jastuke od `ute svile niko nije prao, na doru~ak niko nije zvao, a loviti mi{eve niko nije znao.

Tu`ne su, tu`ne i gladne

bile, zaspale su na jastucima od `ute svile i nikada se, ah, nikad se vi{e nisu probudile - belih ma~aka {est.” Mnogi su tuma~ili {est belih ma~aka iz Radovi}eve pesme kao {est republika koje su ~inile tada{wu Socijalisti~ki Federativnu Republiku Jugoslaviju. Gospo|a Klara je, slikovito, bio sam Josip Broz Tito posle ~ije smrti je do{lo do raspada zemqe kojom je rukovodio.

I sam naslov „Tu`na pesma” mnogima je bio asocijacija na tu`an raspad zemqe u kojoj je

DO\E LI DO KRVI, OPET ]EMO BITI PRVI:

Kad mene ne bude bilo, vi dolazite k nama. Srbiju nemojte zaboraviti. Te{ko mi je {to su i Rusiju sna{le nevoqe sli~ne na{im, ne znam da li }emo se mi oporaviti, ali Rusiji niko ni{ta ne mo`e. Kod nas jo{ ponegde (u Hrvatskoj, Bosni) pucaju. Svi smo pokazali svoje pravo lice.

Posledwe re~i koje Desanka Maksimovi} neposredno pred smrt upu}uje svom ruskom prevodiocu Olgi Kutasovoj pred Bo`i} 1993. u prvi plan stavqaju Srbiju i brigu o woj. Najve}a srpska liri~arka time jo{ jednom potvr|uje da joj je, i dok je pisala ~uvene qubavne pesme, i dok je strepela i sumwala – zavi~aj uvek bio pred o~ima i u srcu. A zavi~aj Desanke Maksimovi} bila je - cela Srbija.

U to se uveravaju i ~itaoci ekskluzivne i rasko{no ilustrovane kwige „Pisma radosti i bola”, zbornika pisama koje je slavna pesnikiwa upu}ivala svojim ruskim prevodiocima Idi Radvoqinoj i Olgi Kutasovoj u dugom vremenskom razdobqu: od 1957. do 1993 godine. Kwigu ~iji su prire|iva~i sada{wi i biv{i upravnici Zadu`bine „Desanka Maksimovi}“ Svetlana [eatovi} i Bojan \or|evi} objavila je Zadu`bina uz pomo} Ministarstva kulture.

Prema re~ima Svetlane [eatovi}, objavqena pisma predstavqaju svedo~anstvo o jednom burnom vremenu, dru{tvenim, istorijskim i politi~kim previrawima, ali i jedan posve li~ni deo koji se odnosi na wenu porodicu, kwi`evne prijateqe, probleme stvarawa… Pesnikiwa je pisma adresirala u Moskvu sa razli~itih destinacija: od Beograda, Brankovine i Ohrida do Ciriha, Varne, Jalte, obala Baltika… „Na`alost, nisu sa~uvana pisma koje su Ida i Olga upu}ivale Desanki. Wihovi naslednici su ova pisma poslali Desankinim srodnicima, nosiocima autorskih prava, a oni su ih 2012. predali na brigu i starawe Zadu`bini“, obja{wava upravnica [eatovi}.

Ona dodaje da je najpre trebalo obaviti arhivski deo posla i sa kolegom Bojanom \or|evi}em razvrstati gra|u, potom je digitalizovati i na kraju objaviti u obliku kwige.

U drugom segmentu ovih epistola saznajemo doga|aje iz Desankinog privatnog `ivota, wene rodbine, qudi koji su joj bili va`ni, kolega pisaca. U pismima sre}emo kwi`evnu plejadu – Andri}a, ]opi}a, Zogovi}a, Krle`u… O Branku sa kojim je stanovala u istoj zgradi pi{e povremeno Idi i Olgi. Najpre je to pisac kome prevode „Nikoletinu Bursa}a“ na ruski, a potom }utqivi velikan ~iji se kraj naslu}uje.

„Branko je opet }utqiv. Poku{ala sam da pri~am s wim, ali nisam uspela. Samo je pro{ao pored mene“, bele`i Desanka. Va`an deo koji pisma ruskim prevodiocima jasno osvetqavaju ti~e se Desankinih strahova za sudbinu zemqe, Jugoslavije, ali sa posebnim osvrtom na strahovawa za srpski

`ivelo 22 miliona qudi i koju je kasnije zahvatio vihor gra|anskog rata.

^ika Du{kova „Tu`na pesma” nalazila se i u {kolskim ~itankama, sve dok se neko nije dosetio da bi ona, zapravo, mogla da bude alegorija na Tita i Jugoslaviju.

Upravo zbog aforizma o Titu izgovorenog u kultnoj emisiji na Radiju Studio B „Beograde, dobro jutro” Du{ko Radovi} je „skinut”. Re~enica zbog koje je „pola Centralnog komiteta” poskakalo na noge glasila je:

„Ako ve} mo`emo i moramo bez Tita, mo`emo i bez mnogih drugih”.

Tada{wi politi~ki mo}nici povukli su prqavi potez - ugasili su emisiju. Usledila je reakcija slu{alaca koji su insistirali da se Du{ko Radovi} vrati na talase Studija B, ali on nije pristao na to. Ostala je upam}ena wegova re~enica: „Ja jesam mali ~ovek sa radija, ali nisam onaj koji se pali i gasi na dugme.”

A „Tu`na pesma”? Ona je ostala da `ivi u srcima starijih generacija koje je pamte kao najlep{i deo odrastawa, zahvalni Du{ku Radovi}u koji ih je stihovima vaspitavao na svoj na~inda razmi{qaju vi{eslojno. Zato je bio i ostao najve}i.

narod, naro~ito za Srbe na Kosovu i Metohiji i Srbe u Hrvatskoj.

To ose}awe zebwe da }e se u Jugoslaviji stvari de{avati na lo{ na~in Desanka je, sude}i po pismima, naslutila ve} sedamdesetih sa pojavom Maspoka. Ona to bele`i u pismima svojim ruskim provodilcima, pomiwe recimo gotovo zaboravqenog Vjekoslava Kaleba koji je tvrdio da su u Jasenovcu pobijeni jednako Hrvati koliko i Srbi. Desanka je u`asnuta takvim pona{awem, strahuje od povampirenog usta{tva. Na`alost devedesete }e samo potvrditi wemu zabwu jer – „u Bosni se puca“.

„Desanka bez ikakvih nacionalisti~kih strasti, bez ambicija da se drugome i druga~ijem nanese bol, ose}a brigu za sopstveni narod i wegovu sudbinu. To je vrsta wenog patriotizma koji mi nismo mogli uvek kroz poeziju da razumemo, ~ak ne ni iz biografije. U jednom trenutku bele`i „moji siroti Srbi“. Ona ose}a doga|aje koji }e se zbiti, ose}a da se ne{to doga|a na Kosovu i o tome pi{e Olgi Kutasovoj 1986: „To ne}e iza}i na dobro. Albanci se di`u, ulaze u rudna okna, mi }emo kako god bilo biti krivi.“ Ima tu jo{ jedno jedno pismo u kom govori o odlasku na proslavu {estogodi{wice Kosovske bitke, 1989. godine. Desanka gotovo proro~ki ka`e: I}i }emo na tu proslavu 600. godina obele`avawa Kosovske bitke, ali ~ini mi se da mi u stvari idemo da se oprostimo sa Kosovom. Pred nama stoji, bojim se, izvesno neki rat i brinem se za sve one mladi}e i za moje sestri}e koji slu`e vojsku…. Ja }u mo`da do`iveti, mo`da ne, ali rata }e biti. A mi }emo izvesno biti krivi. Mi Srbi, ne znam za{to, ali ipak smo krivi. Do|e li do krvi, opet }emo mi biti prvi na redu.“

Srpska pamet ”gura napred” privredu EU

Srbiju svake godine napusti izme|u 25.000 i 27.000 mladih qudi, pokazao je posledwi popis stanovni{tva iz 2022. godine. Odlaze svi – visokoobrazovani, ali i zanatlije. Srpski zidari, voza~i, lekari, in`eweri „di`u privredu” uglavnom zemqama zapadne Evrope. Svakodnevno se govori koliko je Evropska unija dala bespovratnih sredstava za pomo} Srbiji, a skoro niko ne pomiwe da Srbija zapravo wima daje mnogo vi{e – pamet i ve{tine.

Najte`e je kada zemqu napuste mladi u koje je Srbija ulo`ila mnogo kroz obrazovawe. Institut za razvoj i inovacije pre nekoliko godina radio je istra`ivawe „Tro{kovi emigracije mladih” koje je pokazalo da u proseku {kolovawe mladog ~oveka od pred{kolske ustanove do diplome fakulteta ko{ta 34.500 evra.

Dr`ava takve analize nije radila, ali je predsednik Srbije Aleksandar Vu~i} iza{ao sa podatkom da se godi{we za dr`avne fakultete izdvoji 54,8 milijardi dinara, {to je oko 500 miliona evra, a to je oko 4.000 evra po svakom buxetskom studentu godi{we.

„Koliko novca izdvajamo, o kome niko ne brine. Dr`ava pla}a za svakog studenta na buxetu, od toga `ive fakulteti. Mi }emo ovo morati da promenimo. Ne}e to biti lak proces”, naveo je Vu~i}.

I daqe se najvi{e odlazi u zemqe EU – Nema~ku, Austriju, Francusku, Italiju, [vedsku, ali i Hrvatsku i Sloveniju. Procena je da svaki ~etvrti koji ode iz zemqe ima diplomu fakulteta, {to zna~i da zemqu godi{we napusti oko 6.000 visokoobrazovanih. Ne treba biti poseban matemati~ar da bi se izra~unalo da za ~etiri godine studija, diploma akademca ko{ta dr`avu Srbiju 16.000 evra, a to zna~i da svake godine Srbija isporu~i, uglavnom zemqama EU, 96 miliona evra, ulo`enih u diplome mladih qudi.

Ukoliko se kao osnov uzme podatak do kog je do{ao Institut za razvoj i inovacije, dolazimo do brojke od 207 miliona evra, ulo`enih u akademce koji napuste zemqu.

Istina je da me|u wima sigurno ima i onih koji nisu bili na buxetu i koji su studirali o svom tro{ku na dr`avnim fakultetima ili su zavr{ili privatne fakultete. Me|utim, i to je investicija iz

I daqe se najvi{e odlazi u zemqe EU – Nema~ku, Austriju, Francusku, Italiju, [vedsku, ali i Hrvatsku i Sloveniju. Procena je da svaki ~etvrti koji ode iz zemqe ima diplomu fakulteta

Srbije. Ne mo`e se ovde zamerati onima koji odlaze, oni samo za sebe tra`e boqe uslove za rad i `ivot.

Ovde dr`ava mora vi{e da uradi na tom planu.

OD PRED[KOLSKOG DO FAKULTETA

Nenad Jevtovi}, direktor Instituta za razvoj i inovacije (IRI) ka`e za RT Balkan da je istra`ivawe ra|eno pre nekoliko godina i da je to ulagawe danas zna~ajno vi{e, jer su porasle cene.

Navodi da su uradili analize koliko „ko{ta” diploma na osam fakulteta i da su do{li do zakqu~ka da su „najskupqe” za dr`avu diplome lekara – 58.000 evra i stomatologa oko 71.000 evra. Diplome fakulteta dru{tvenih nauka, poput ekonomskog i pravnog, ko{taju dr`avu znatno mawe.

„Porazno je za dru{tvo kada mladi qudi ne privre|uje u svojoj zemqi i odu za stalno u inostranstvo. Ulagawe u obrazovawe je investicija za jednu zemqu, ali kada obrazovan ~ovek ode u inostranstvo da radi onda je to tro{ak. To je na{a tuga. Mladi iz Srbije odlaze u inostranstvo da rade, a mi ne mo`emo prona|emo ‚mozgove’ da ih uvezemo, jer kao zemqa nismo dovoqno atraktivni. Kod nas dolaze stranci da rade na gra|evinskim projektima ili da rade poslove uglavnom u uslu`nom

sektoru. Toga }e sve vi{e biti”, naveo je Jevtovi}.

Zala`e se za potpuno besplatno, dr`avno obrazovawe, ali da se postave odre|eni uslovi.

„Dobar primer za to je Vojna akademija u Srbiji. Imate potpuno besplatno {kolovawe, zagarantovano radno mesto, ali ste u obavezi da radite odre|en broj godina u Vojsci Srbije ili da vratite novac za {kolovawe. I na ostalim fakultetima treba tako. [kolovawe da bude besplatno, posebno na prvoj godini, da se najboqima garantuje posao, da kao mlad stru~wak, bez strana~ke pripadnosti, dobijete zaposlewe. Toliko nam qudi fali, da bi mogli sve sa fakulteta da zaposlimo”, naveo je on.

Najte`e je kada zemqu napu{taju zdravstveni radnici. Ulagawe u mladog lekara se ne zavr{ava sa zavr{etkom osnovnih studija. Sledi specijalizacija, koja ko{ta i iziskuje vreme. Primera radi, da bi dr`ava dobila kardiohirga, od diplomca medicinskog fakulteta potrebno je jo{ najmawe deset godina specijalizacije i obuke. Koliko lekara godi{we ode iz Srbije ne zna se ta~no. Me|utim, sertifikati dobre lekarske prakse, koje izdaje Lekarska komora Srbije, mogu da uka`u na okviran broj lekara koji odlaze. Gledaju}i period od 2012. do 2021. godine, najvi{e lekar-

skih sertifikata je izdato 2016. godine – 799, a najmawe 2012 – 338. Me|u wima najvi{e je interventnih kardiologa, radiologa i anesteziologa. Koliko to ko{ta Srbiju u novcu mo`da se i mo`e izra~unati, ali {teta po pacijente u Srbiji je nemerqiva.

KQU^NE STVARI

ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE Zoran Savi} iz Sindikata zaposlenih u zdravstvu ka`e da su kqu~ne stvari za zdravstvene radnike da bi ostali u zemqi – mogu}nost napredovawa, sigurnost radnog mesta i materijalni polo`aj.

„Plate su, tako|e, ono {to ih motivi{e da odu. Oko 128.000 dinara je danas plata lekara po~etnika. U pore|ewu sa okru`ewem to je malo. Ako pogledate da danas zidar, vodoinstalater, moler, zarade tri lekarske plate mese~no, onda je pitawe motivacije qudi da ostanu ovde sa ovakvim primawima”, naveo je on za RT Balkan.

Dodaje da dr`ava mora da preduzme konkretne korake da bi qudi ostali. Najte`e je, kako ka`e, kada ode specijalista u inostranstvo.

„Nekog ste {kolovali 10 do 20 godina i onda on ode i neko dobije stru~waka bez dinara ulo`enog. Kada ode lekar op{te prakse to jeste {teta, ali najgore je kada ode lekar specijalista koji se dokazao u svom poslu. Ne mo`ete dobiti specijalistu preko no}i. Od diplome fakulteta potrebno je jo{ ~etiri do pet godina specijalizacije i jo{ najmawe deset godina da radi kao specijalista da bi bio iskusan. To zahteva odre|eno vreme”, istakao je on. Dr`ava jeste napravila pozitivne korake u posledwih nekoliko godina zapo{qavawem najboqih diplomaca medicinskih fakulteta. Posao dobijaju odmah nakon zavr{enog fakulteta, biraju ustanovu gde }e da rade, ali i specijalizaciju koju }e da zavr{e. O~igledno da to nije dovoqno da se ovaj problem re{i. Sve {to Srbija dobija od intelektualaca koji odlaze u inostranstvo, jeste novac koji {aqu svojim porodicama. Prema podacima Narodne banke Srbije, me|u 10 zemaqa iz kojih dolazi najvi{e doznaka, sedam je iz Evropske unije (Nema~ka, Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, [vedska i Slovenija) plus [vajcarska. Udeo ovih osam zemaqa u ukupnim doznakama je oko 70 odsto.

Vi{e javno tu`ila{tvo u Novom Sadu saop{tilo je da je onemogu}eno da zavr{i istra`ni postupak u slu~aju pada nadstre{nice na @elezni~koj stanici u Novom Sadu, po{to ceo istra`ni predmet stoji u Vi{em sudu u tom gradu, koji prema navodima tu`ila{tva do sada nije odgovorilo na procesne predloge odbrane, zbog kojih je prekinuto ispitivawe komisije ve{taka.

Vi{e javno tu`ila{tvo u sao{tewu navelo da je u okviru dopune istrage o padu nadstre{nice u kontinuitetu preduzimalo dokazne radwem u okviru kojih su po naredbi Vi{eg suda u Novom Sadu ponovo ispitani svedoci, koji su ranije ve} dali iskaz. „Dana 29.4.2025. godine za-

po~eto je ispitivawe komisije ve{taka, koje prekinuto usled procesnih predloga odbrane. Javnost se obave{tava da je ceo istra`ni predmet dostavqen

Vi{em sudu u Novom Sadu radi odlu~ivawa o procesnim predlozima odbrane: da se iz spisa predmeta izdvoje pojedini dokazi, kao i da se preduzmu

odre|ene dokazne radwe, koje je tu`ila{tvo prethodno odbilo smatraju}i ih suvi{nim. Kako

Vi{i sud u Novom Sadu do danas nije odlu~io o tim predlozima,

te kako se radi o pritvorskom predmetu, za koji postoji pove}ano interesovawe javnosti, tu`ila{tvo je uputilo predstavku Vi{em sudu u Novom Sadu kako bi ukazalo na pomenute okolnosti“, navelo je u saop{tewu VJT u Novom Sadu.

Tu`ila{tvo isti~e da je na ovakav na~in „trenutno onemogu}eno da zavr{i istragu i podigne optu`nicu protiv lica odgovornih za tragi~ni doga|aj“.

U saop{tewu se dodaje da Tu`ila{tvo o~ekuje da }e Vi{i sud u Novom Sadu u vrlo kratkom roku vratiti istra`ni predmet, kako bi se zavr{ila istraga i da podigla puna optu`nica „koja }e nedvosmisleno ukazivati na krivi~nu odgovornost optu`enih lica“.

zajedno, po drugi put na maturu

DIRQIVE SCENE IZ PO@EGE: Gra|ani organizovali novu

proslavu za maturante koji su se odrekli slavqa da bi bili uz uhap{enog druga

Maturanti gimnazije „Sveti Sava“ iz Po`ege prodefilovali su ulicama tog mesta da bi oti{li na proslavu mature. Ovaj put sa wima na sve~anom defileu je i Lazar Er~evi}, mladi} iz Kosjeri}a, koji je po~etkom juna uhap{en {est sati uo~i proslave mature. Tada su wegovi drugari umesto na proslavu oti{li ispred suda da mu pru`e podr{ku. Zbog tog gesta prijateqstva i solidarnosti, gra|ani Po`ege, Kosjeri}a i okolnih mesta im organizuju novu proslavu mature.

Defile maturanata kroz Po`egu mo`da bi za nekoga mogao izgledati kao i svaka druga povorka u~enika zavr{nih razreda sredwih {kola koje se tokom juna ve} tradicionalno organizuju {irom Srbije.

Me|utim, ovaj sve~ani defile je ipak poseban i druga~iji. Naime, u wemu u~estvuju u~enici zavr{enih razreda gimnazije iz Po`ege koji su pre desetak dana umesto u sve~anu salu na proslavu svi oti{li pred lokalni sud da podr`e svog druga.

Da podsetimo, Lazar Er~evi} iz Kosjeri}a, koji je u~enik zavr{ne godine gimnazije „Sveti Sava“ iz Po`ege, uhap{en je po~etkom juna svega {est sati pre po~etka proslave mature. Iste ve~eri svi maturanti te gimnazije, obu~eni u sve~ana odela i haqine, umesto na proslavu oti{li su ispred suda u U`icu kako bi pru`ili podr{ku svom uhap{enom drugu.

Oni su se svi odrekli veseqa te ve~eri da bi bili uz Lazara, koji je osumwi~en da je navodno napao novinarku re`imskog medija Informera tokom izborne no}i u Kosjeri}u osmog juna.

NEMA IM RAVNIH:

Srpski matemati~ari osvojili osam medaqa na me|unarodnoj olimpijadi u Singapuru!

Grupa u~enika iz Srbije osvojila je ukupno osam medaqa na me|unarodnoj „Stemko“ olimpijadi iz matematike u Singapuru.

Od toga, tri medaqe su zlatne i srebrne, dok su dva odli~ja bronzana.

Najsjajnije medaqe osvojili su Jelisaveta Srdi} i Vasilije Haxi-Puri}, koji su i apsolutni pobednici u svom uzrastu. Zlato je osvojio i Maksim [ikani}.

Srebro je pripalo Dimitriju Jeli}u, Naumu Mati}u i Petru Cvetkovi}u, dok su bronzu osvojili Milica Stanojevi} i Jovana Haxi-Puri}.

Ekipu su ~inili u~enici iz Beograda, Novog Sada i [apca, a tim je predvodila profesorka Matemati~ke gimazije Ivana Milo{evi}.

U pitawu su |aci Matemati~ke gimnazije u Beogradu, Prve beogradske gimnzije i Gimnazije „Jovan Jovanovi} Zmaj“ iz Novog Sada, kao u~enici {aba~ke Osnovne {kole „Nikolaj Velimirovi}“.

Er Srbija me|u 100 najboqih na svetu!

Srpska nacionalna avio kompanija Er Srbija saop{tila je da se prvi put plasirala me|u 100 najboqih avio-kompanija na svetu.

To je objavqeno u okviru godi{weg izbora najboqih svetskih avio-kompanija „World Airline Awards“, koji vi{e od 25 godina organizuje britanski specijalizovani portal Skytrax, a na osnovu ocena i iskustava putnika iz celog sveta. Kako je istaknuto, Er Srbija je zauzela tre}e mesto u kategoriji najboqih regionalnih avio-kompanija u Evropi i 18 mesto u kategoriji najboqih regionalnih avio-kompanija u svetu.

Dodaje se da je Er Srbija zauzela i tre}e mesto u kategoriji najboqih avio-kompanija isto~ne Evrope.

„Plasman me|u 100 najboqih avio-kompanija na svetu predstavqa izuzetan uspeh za Er Srbiju. Ponosni smo {to se na{ rad i unapre|ewe usluge prepoznaje i u rangirawu jednog od najugled-

[ap~anin

nijih svetskih specijalizovanih portala. Posebno nas raduje {to smo, pored ulaska u TOP 100, visoko plasirani u kategoriji najboqih regionalnih avio-kompanija u Evropi i {to smo napredovali na listi najboqih regionalnih avio-kompanija u celom svetu“, kazao je generalni direktor Er Srbije Jir`i Marek. On je istakao da Er Srbija Nnstavqamo da ula`e u flotu, mre`u destinacija i korisni~ko iskustvo, kako bi putnicima pru`ali sve kvalitetniju uslugu i da bi dodatno osna`ila poziciju kompanije na me|unarodnom tr`i{tu. Ovogodi{we istra`ivawe

sprovedeno je u periodu od septembra 2024. do maja 2025. godine I obuhvatilo je putnike iz vi{e od stotinu zemaqa, koji su ocewivali usluge preko 325 avio-kompanija {irom sveta. World Airline Awards“ smatraju najpresti`nijim priznawima u avio-industriji, jer predstavqaju jedinstveno globalno merilo izvrsnosti zasnovano iskqu~ivo na stvarnim iskustvima i ocenama putnika.

Te nagrade su rezultat najve}eg i najopse`nijeg istra`ivawa zadovoqstva putnika i zbog toga su svojevrsni indikatori kvaliteta i pouzdanosti avio-kompanija na me|una rodnom nivou.

pre{ao 420 kilometara kajakom za pomo} de~acima koji boluju od Di{enove mi{i}ne distrofije

Humanitarac Sa{a Jovanovi} stigao je u [abac nakon sedam dana veslawa kajakom od Jasenovca u Hrvatskoj do [apca. On je pre{ao 420 kilometara, a sve sa jednom humanom misijom, kako bi privukao pa`wu javnosti i prikupio novac neophodan za le~ewe petorice de~aka koji boluju od Di{enove mi{i}ne distrofije.

„Ovako ne{to niko nikada nije uradio za na{u decu, a ~ini mi se ni za koga uop{te. Sa{a je podneo veliku `rtvu kako bi pomogao na{im de~acima. Ovo nije prvi put da nam poma`e, on je organizovao i humanitarni koncert u [apcu, te i{ao na hodo~a{}e sa prijateqima do Ostroga kako bi prikupio novac za na{u decu“, ka`e Jasna Simi}, majka de~aka Du{ana, jednog od petorice obolelih u Srbiji od Di{enove mi{i}ne distrofije.

Nedostaje jo{ oko 300 hiqada dolara, to je cifra koja ove de~ake deli od inovativne terapije. Tu terapiju morali bi da prime {to pre, jer svaki dan za ovu bolest zna~i prednost. Vremena prakti~no i da nema vi{e.

„Sava je reka koja je i lepotica ali i zver. Najlep{a je kada se u|e u Srbiju, ali nailazio sam i na brzake i virove, kao i olupine starih brodova, nije bilo ni malo lako. Nekoliko dana mi je duvao vetar direktno u prsa, ali sam znao za{to ovo radim, pa i nije bilo mnogo te{ko“, ka`e Sa{a Jovanovi}, prenose [aba~ke novosti.

Sa{u su na ciqu do~ekali de~ak Du{an Simi} i wegovi roditeqi, ali i Sa{ini prijateqi [ap~ani, koji su mu ~estitali na ovakvom podvigu. Tako|e, sat vremena pre dolaska na ciq, u suret su mu krenuli i mladi kajaka{i KK „Zorka“. te su zajedni~ki stigli na Stari grad.

„Svakim zaveslajem razmi{qao sam o de~acima zbog kojih ovo radim. Evo, ja sam pre{ao ovaj put, nije bilo lako veslati 420 kilometara, ali stigao sam na ciq. Nadam se da }e i ovih pet de~aka uskoro sti}i do ciqa i prikupiti novac koji im je neophodan“, navodi Sa{a.

Svi

AUTOBIOGAFIJA KWEGIWE JELISAVETE KRA\OR\EVI] (6)

l Kako je sudbina prisilila kwegiwu Jelisavetu da ostane bez doma i identiteta, da se seli s jednog mesta na drugo, i postane lutalica i avanturistkiwa l Zbog ~ega su u internatu „Asumpsion“ u Parizu tra`ili da Jelisaveta pre|e u katoli~anstvo l Zbog ~ega je kwegiwa 1960. napustila porodicu i pobegla u zemqu svojih snova –Sjediwene Ameri~ke Dr`ave l Zbog ~ega je harizmati~ni predsednik Xon Kenedi tajnu o razmeni {pijuna Abela i Pauersa poverio

Jelisaveti l Za{to je kwegiwa Jelisaveta uporno odbijala bra~ne ponude Ri~arda Bartona na vrhuncu wegove popularnosti

Preuzeto iz Novosti - Autor: Jelisaveta Kara|or|evi}

VEST O POGIBIJI

SINA DOTUKLA KNEZA PAVLA:

Kada sam imala {esnaest i po godina, deo letweg raspusta provela sam u Londonu. Na zabave sam uvek i{la s bratom Nikijem, on je bio moj pratilac. S wim i tetkom Marinom sam odlazila i u pozori{te. Popularni klubovi u koje smo odlazili zvali su se „400“ i „Milroj“.

U Klivdonu, domu vikonta Astora, jednom prilikom se odr`avao bal i tada sam obukla crvenu haqinu bez bretela. Pojma nisam imala kakvu }e to atrakciju izazvati! Moj prijateq iz [kotske Aleksandar Makiven nagovorio me je iz {ale da po|em sa wim u `buwe tisovine. Jedva sam se izbavila! Dvojica de~aka, bra}a Rori i Aleksandar, zvani Ek, na{i prijateqi, odvezla su Aleksandru i mene ku}i. Ek se drznuo da upita Aleksandru da li sme da je poqubi, na {ta je ona samo prasnula u smeh, pa se on nije usudio ni na kakav daqi korak.

Aleksandra i ja smo mnogo pri~ale o seksu. Po{to smo obe bile device, ta tema nam je bila istovremeno intrigantna i zastra{uju}a. Prise}ale smo se vremena provedenog u jednom nema~kom zamku, kada me je na{ debeli nema~ki ro|ak, iskoristiv{i nestanak struje, spopao u mraku i gurnuo mi jezik u usta, zamuckuju}i: „Ba{ mi se svi|a{, Lizi!“

Aleksandra i ja smo, nose}i sve}u, otr~ale u toalet gde sam satima ispirala usta. Smejale smo se luda~ki. Danima sam ignorisala debelog de~aka sve dok mi se nije izvinio.

Potom je usledio pravi horor! Morala sam da provedem ~ak dva meseca s porodicom grofa od Pariza u Portugaliji. U to vreme sam ve} po~ela da se prejedam. Anri mi je pokazao kako da povratim i time olak{am sebi muke. Ovo je delovalo kao idealno re{ewe za moju halapqivost. Primetila sam da bih, svaki put kad osetim tenziju, jela zasla|enu hranu da se ute{im, ali morala sam da se obuzdam da se ne bih preterano ugojila.

Iako sam obo`avala mog briqantnog oca, komunikaci-

ja s roditeqima mi je postala naporna. Oboje su se nadali da }u se udati za kraqa Boduena od Belgije. No, kako sam bila debequ{kasta {esnaestogodi{wakiwa, a pritom nisam bila ni katolikiwa, taj plan je brzo propao. Kraq je bio pametan i muzikalan. Poslao mi je u Pariz plo~u sa Bahovim preludijumima. Otac mi je stavio do znawa da }e me li{iti nasledstva ako se udam za nekoga koga on ne bi odobrio. Majka mi je stalno govorila da se setim ko sam i da ne smem da dozvolim qudima da mi se obra}aju prisno sa „ti“. Sa druge strane, nisam imala ni najmawu predstavu o tome ko sam i {ta sam ili {ta bi trebalo da budem.

Uzdala sam se u to da }e vitez na belom kowu do}i da me spase od mene same.

– Molim te, tata, da li bih mogla da upi{em univerzitet ili makar na|em posao u Engleskoj?

– Apsolutno ne. Univerziteti nisu za devojke, a i neko na tvom polo`aju ne bi trebalo da radi!

Kakvom to polo`aju?, pitala sam se...

Oti{la sam na aristokratsku ve~eru u Parizu obu~ena u duga~ku haqinu, sa isto tako duga~kim belim ru-

ISTINA O TRAGEDIJI

kavicama, savr{enim za dlanove koji se znoje kao moji. Ku}i me je odvezao jedan dvadesetogodi{wi Pari`anin, polumeksikanac, u svom „sitroenu 2CV”. Dok smo se vozili ka mojoj zgradi, on je otkop~ao pantalone, izvadio svoj penis i stavio ga u moju {aku presvu~enu belom rukavicom. Sedela sam skamewena, sa ispru`enom rukom u kojoj se prvi put na{ao „mitski predmet“ koji je bio ~esta tema diskusija sa Aleksandrom.

[ta bi trebalo da radim s wim? Zurila sam mirna kroz prozor. Uskoro je izgubio erekciju. Iza{la sam i, ne gledaju}i u mladi}a, pobegla iz malenog automobila. Sutradan sam rekla Aleksandri da je moje prvo iskustvo bilo uzbudqivo koliko i dr`awe banane u autobusu, i po obi~aju smo obe prasnule u smeh. Taj momak sigurno nije bio o~ekivani vitez!

Svanuo je fatalni 12. april 1954. Te no}i, u dva posle pono}i, zazvonio je telefon. Kad zazvoni no}u u to doba, ne mo`e biti ni{ta dobro. Glas sa druge strane mi je preneo: „Niki je poginuo u saobra}ajnoj nesre}i na putu od Kopinsa ka Londonu, desetak kilometara od tetkine ku}e. Bio je sam u automobilu.“

Mnogo godina kasnije, uz pomo} kraqice Elizabete II, uspela sam da do|em do proverenih policijskih izve{taja o pogibiji mog brata Nikole, jer su mi ranije preno{ene kojekakve izmi{qotine o tome da je ubijen. Niki je u saobra}ajnoj nesre}i povre|en i izgubio je svest, ali je pao glavom na tlo i lice mu je zavr{ilo u nekoj bari. Nije bilo nikoga da mu uka`e pomo} i on se ugu{io u toj vodi. Da ja nisam dobila bogiwe, oti{la bih u Kopins i Niki ne bi bio sam u kolima.

1847. - Liberija, dr`ava oslobo|enih ameri~kih robova koji su se doselili u Afriku, postala je prva nezavisna republika na tom kontinentu.

1858. - Lajonel Rot{ild je postao prvi Jevrejin ~lan doweg doma britanskog parlamenta.

Stajala sam skamewena sa slu{alicom u ruci. To mi je bio jedan od najte`ih trenutaka u `ivotu. Budim oca. Saop{tavam mu tragi~nu vest. Ne znam ni kako sam to u~inila, mislim da nisam bila ni svesna {ta izgovaram, samo sam ponavqala iste one re~enice koje sam ~ula iz telefonske slu{alice. Otac je prebledeo, uko~io se, bio je u potpunom {oku. Ovo ga je dotuklo. Ne se }am se da je ikad bio tako neute{an, tako nesre}an, tako izgubqen.

Wegov omiqeni sin, wegov voqeni Niki. Inteligentan, darovit, duhovit. Voleo je sport, dobre automobile, `ene, bio naklowen umetnosti. On i otac su se uvek dobro razumeli.

Kao u magnovewu, spremili smo se da krenemo za London. Otac skrhan, nekako se smawio i skupio, potpuno odsutan... A ja kao ma{ina, obavqam pripreme, i daqe kao u polusnu, jo{ nisam svesna gubitka. Na trenutke mi se u mislima vra}a Nikijev neodoqivi osmeh, wegove {ale i vedrina, a onda sve opet postane crno, beznade`no.

Usledili su sumorni dani. Sahrana je odr`ana u maloj crkvi blizu Kopinsa 17. aprila 1954. Kada su spustili kov~eg u zemqu, po`elela sam da umrem. Samo pogled na roditeqe bio je dovoqan da me potpuno slomi. Nikija vi{e nema, odzvawalo mi je u glavi. Nikad vi{e ga ne}u videti. Nikad vi{e... Na{a ku}a u Parizu postala je kao grobnica. Muzika u ku}i vi{e nikada nije bila dozvoqena. A kome je i bilo do muzike? I pored svih neda}a koje smo pro{li, na ovo niko nije bio spreman. Najte`e su te iznenadne smrti, bez pozdrava, bez oprosta, bez posledweg pogleda ili re~i. Ta nedore~enost poja~ava nedostajawe i o~aj.

l U slede}em broju: Oduvek sam be`ala od ideje o braku s nekim dosadnim princem, od protokola, ograni~ewa i o~ekivawa

1875. - Ro|en je {vajcarski psihijatar Karl Gustav Jung, osniva~ „analiti~ke” ili „kompleksne” psihologije, u kojoj se razlikuju dva sloja podsvesnog - individualno i kolektivno („Psiholo{ki tipovi”, „Psihologija i religija”, „Simbolika duha”, „Studija o arhetipovima”).

1908. - Ro|en je ~ileanski dr`avnik Salvador Aqende Gosens, osniva~ Socijalisti~ke partije i prvi marksista predsednik ^ilea (1970). Ubijen je u udaru vojne hunte pod vo|stvom generala Augusta Pino~ea 11. septembra 1973.

1928. - Ro|en je ameri~ki filmski re`iser Stenli Kjubrik koji se proslavio filmovima razli~itih `anrova - „2001 - Odiseja u svemiru”, „Paklena pomoranxa”, „Dr Strejnxlav” i „Lolita”.

1943. - Ro|en je britanski muzi~ar Mik Xeger osniva~ i peva~ rok grupe „Roling stouns”.

1950. - Ameri~ki vojnici, tokom Korejskog rata, po~inili su masakr nad stotinama nenaoru`anih izbeglica u selu No Gun Ri.

1953. - Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je po~eo borbu protiv re`ima diktatora Fulhensija Batiste.

1956. - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao je Suecki kanal koji je bio pod kontrolom anglo-francuske kompanije.

1963. - U zemqotresu u glavnom gradu Makedonije, Skopqu, poginulo je vi{e od hiqadu qudi, a grad je razru{en.

1965. - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla su nezavisnost.

1984. - Umro je ameri~ki statisti~ar Xorx Horas Galup, direktor i osniva~ (1935) „Galupovog instituta” za ispitivawe javnog mwewa.

2010. - Vikiliks.org (Wikileaks) je postavila na svoj sajt 91.000 izve{taja o ratu u Avganistanu raznih ameri~kih vojnih jedinica sa bojnog poqa u prethodnih {est godina, koji otkrivaju i da je Pakistan tajno pripisivao civilne i ekstremisti~ke `rtve trupama SAD. Ameri~ko ministarstvo odbrane je navelo da su nesagledive posledice objavqivawa ovih poverqivih dokumenata.

2016. - Avion na solarni pogon Solar impuls 2 sleteo je u Abu Dabi i tako uspe{no zavr{io put oko sveta. Let oko sveta na najvi{e 8.500 metara visine trajao je vi{e od 16 meseci, sa prose~nom brzinom od 80 kilometara na ~as zahvaquju}i baterijama koje skladi{te sun~evu energiju uz pomo} 17.000 fotovoltnih }elija na krilima.

Poginuo u saobra}ajnoj nesre}i: Knez Nikola je bio inteligentan, darovit, duhovit

Spomenici na Gazimestanu uvek

u slu`bi srpske istorije i junaka

U istoriji srpskog naroda najzna~ajniji datum vekovnog postojawa i bitisawa na balkanskom prosturu vezuje se za 28. jun 1389. godine, dan kada se pre 636 godina, odigrala Kosovska bitka sa desne strane u{}a Laba u Sitnicu, a spomenik na Gazimestanu je na vidikovcu da bi svedo~io najja~e o sudwem boju osvaja~kog pohoda Turaka prema Evropi.

U boju na Kosovu, poginula su dva cara, srpski car Lazar u odbrani od osmanlijskih osvaja~a i turski car Murat koji je krenuo u veliki osvaja~ki pohod na Balkan i Evropu.

Bitka na Kosovu poqu, u dolini fresaka, svete srpske zemqe, od tada postade kqu~na epizoda epske poezije srpskog naroda. Od tada ovaj datum za Srbe je istovremeno i istorija i mit! I simbol srpskog stradawa u odbrani zemqe od neprijateqa. Od bitke na Kosovu, Kosovo dobija simboli~nu vrednost u definisawu srpskog identiteta.

BRISAWE ISTORIJE

Dugo, posle Kosovske bitke, prepri~ava se, srpske majke su pozdravqale svoje novoro|ene sin~i}e sa: ”Zdravo, mali osvetni~e Kosova”! A napa}eni i porobqeni srpski narod na Kosovu, dugo posle bitke, istorija ka`e, zbog velike tuge, nije zapo~iwao nikakve velike poslove utorkom, po{to je tog dana zapo~ela istorijska bitka na Kosovu poqu (15. juna po starom kalendaru) odnosno 28. juna, po novom, 1389. godine. Tako|e, posle bitke, svedo~e legende, na Gazimestanu su po~eli da ni~u crveni Kosovski bo`uri, koji su dobili crvenu boju, kako se veruje, od kravqu natopqene zemqe Kosovskih junaka. Koliko je za Srbe velika i znamenita istorija Kosovske bitke, toliko je velika i stradalni~ka istorija spomenika Kosovskim junacima na Gazimestanu koji su ru{eni i obnavqani vi{e puta od najzna~ajnijeg datuma srpske istorije. Prvi spomenik na Gazimestanu, mermerni stub, podigao je sin cara Lazara Despot Stefan Laazarevi} (1374 – 1427) oko 1395. godine. Turci su sru{ili spomenik samo pola veka od wegovog postavqewa i dugo posle toga na Gazimestanu, popri{tu Kosovske bitke, nije bilo nikakvog obele`ja.

Ne zna se ta~no kada je na Gazimestanu podignut drugi spomenik od drveta. Mnogi istori~ari ka`u da je to bilo krajem XVII veka. Drveni spomenik je bio par decenija na mestu Kosovske bitke i wega su Turci poru{ili i uklonili.

Posle oslobo|ewa Kosova od Turaka 1912. godine odmah, ve} 1913. godine, na Kosovu se po~elo sa obele`avawem godi{wice Kosovskog boja a razmi{qalo se i da se na popri{tu Kosovske bitke podigne pravi spomenik Kosovskim junacima.

SPOMENIK TRAJAO DVE GODINE

U kwizi Panta J. Radosavqevi}a ‘’Kroz slavno Kosovo’’ iz 1923 godine ({tamparija Supek – Jovanovi} i Bogdanov” Novi Sad) autor pi{e: Pro{le 1922. godine podignuto je – posle oslobo|ewa Kosova – prvo obele`je (zapis) na jednom povijarcu Gazi Mestana izme|u 7. i 8. k.m. od Pri{tine, u blizini druma.

‘’To je obi~an veliki drveni krst usa|en u metar visoku podlogu od betona. Napravqen je za Vidov – dan 1922. godine po nare|ewu komadanta Kosovske divizijske oblasti onda pukovnika a sada |ene-

rala g. Milorada L. Risti}a. Wegovim zauzimawem odr`an je, na Vidov – dan 1922, kod toga krsta sve~ani pomen izginulim za veru i otaxbinu. To je prvi pomen koji je odr`an na samom kosovskom boji{tu posle 533 godine’’…

‘’Ako nije pogodno mesto gde je sada podignut krst krivica je artiqerijskog pukovnika g. Milivoja ^a|evi}a, i moja, jer smo nas dvojica birali mesto. Do du{e, ja sam u na~elu bio: da se prvi krst na Kosovu podigne i prvi sve~ani pomen izvr{i dole, kod Muratovog groba, u blizini temeqa poru{ene crkve Sv. Nedeqe, na mestu, gde mislim da je pogubqen knez Lazar, Obili} i ostala zarobqena vlastela, a koje je najbli`e mestu, gde je po mom uverewu u masi bio sukob boraca pe{aka sa na{eg desnog krila i centra’’…

‘’Ali zbog udaqenosti od Pri{tine, oko 2,5 km vi{e, iz koje masa naroda treba da do|e pe{ke do krsta, popustio sam pred svojim starim dobrim prijateqem i drugom, ali sam ipak uspeo da ga odbijem od wegove namere da se krst podigne negde na istoj kosi gde je i tekija (islamska sakralna gra|evina), na Gazi Mestanu. I uspeo sam da ga pribli`im na kosu bli`e tulbetu, tako da je od krsta na dogledu Muratov grob 2 km, a ju`no 1 km Gazi Mestan’’.

‘’Sa Gazi Mestana, odnosno i od krsta, divan je pogled na celo kosovsko boji{te i okolinu’’… pi{e izme|u ostalog u kwizi Panta J. Radosavqevi} ‘’Kroz slavno Kosovo’’ iz 1923 godine. Ovaj drveni spome-

Spomenik kosovskim junacima na Gazimestanu iz 1924. godine

SADA POLICIJA ^UVA MONUMENT - ^etvrti spomenik na Gazimestanu, visok sedam – osam metara, podignut je 1924. godine, 12 godina posle kona~nog oslobo|ewa Kosova od Turaka oktobra 1912. Wega su podigli gra|ani i vojnici garnizona grada Pri{tine dobrovoqnim prilozima. Na bronzanoj plo~i na spomeniku je pisalo ” Junacima palim za krst ~asni, slobodu i pravo svoga naroda 1389 – 1912”. Vojska Kraqevine Jugoslavije iz garnizona Pri{tine ovde je redovno polagala zakletvu sve do po~etka Drugog svetskog rata. U pravom smislu spomenik je tada do`iveo po{tovawe i bio je simbol ~asti hrabrosti i odanosti otaxbini. Mnogi su vojnici tada sa Gazimestana nosili sa busenom zemqe crvene Kosovske bo`ure svuda po Srbiji, odakle su dolazili na slu`ewe vojske na Kosovu – govori Milutin Milisavqevi}, iz Zve~ana, vrsni poznavalac kosovske istorije i istorije Srba uop{te.

^etvrti spomenik na Gazimestanu, podignut 1924. godine, Albanci su do temeqa sru{ili odmah posle napada Hitlera na Jugoslaviju 6. aprila 1941. godine. Tako je i ~etvrti put najznamenitiji beleg srpske istorije uklowen sa popri{ta Kosovske bitke i lica zemqe.

Peti spomenik na Gazimestanu, i najve}i do sada, zavr{en je 1953. godine. Od juna 1999. godine, oaza srpske istorije na Gazi-

mestanu je u bodqikavoj `ici i pod danono}nom stra`om. Oklopwaci KFOR-a dugo su bili oko belega srpske istorije. Do 18. marta 2010. godine spomenik su obezbe|ivali vojnici Kfora iz Norve{ke, Luksemburga, Austrije, Slova~ke… a od tada samo pripadnici kosovske policije, me|u kojima je u svakoj smeni obavezno jedan Srbin. Preko magistralog puta od Gazimestana, spomenik poginulom turskom caru Muratu, Muratovo turbe, turskom osvaja~u niko nikad nije obezbe|ivao a nikada od Srba nije bilo poku{aja, niti je ikada ikome padalo napamet da ru{i spomenik poginulom turskom caru.

UGRAVIRANA FORMACIJA

SRPSKE I TURSKE VOJSKE

Dana{wi spomenik na Gazimestanu visok je 25 metara, sagra|en je za ravno 927 dana, dve i po godine. U wega je ugra|eno ne{to vi{e od 17.200 kamenih crvenih blokova u raznim nijansama izva|enih iz gra~ani~kog kamenoloma. Spomenik je rad arhitekte Aleksandra Deroka. Ima oblik sredwovekovne kule. Unutar spomenika mogu se pro~itati, ispisanim gvozdenim slovima utisnutim u kamenu, stihovi u slavu herojske smrti srpskih vitezova. Ovi stihovi su bili i na prvom mermernom spomeniku koji je na Gazimestanu podigao Despot Stefan Lazarevi} oko 1395. godine.

Na vrhu spomenika nalazi se bakarna velika plo~a na kojoj je ugravirana formacija srpske i turske vojske u Kosovskoj bici 1389. godine.

Prva proslava Vidovdana na Kosovu odr`ana je 28. juna 1913. godine, nepunih godinu dana po{to su Kosovo i Metohija, Ra{ka i Makedonija oslobo|ene u Prvom balkanskom ratu. A najve}a proslava Vidovdana, do one Milo{evi}eve, desila se 1939, kada je obele`avano 550 godina od Kosovske bitke. Centralna proslava, kojoj je prisustvovao dr`avni i crkveni vrh (ali bez kneza Pavla Kara|or|evi}a), odr`ana je na Gazimestanu. Tamo je patrijarh Gavrilo Do`i} slu`io moleban, posle kojeg je odr`ana sve~anost, a na wenom kraju i velika vojna parada.

Ovom doga|aju prisustvovalo je vi{e od sto hiqada qudi, pa je izve{ta~ Politike zapisao: „Pri{tina je jutros osvanula sva u znaku neobi~ne u`urbanosti. Cele no}i stizale su nove i nove grupe naroda iz svih krajeva Jugoslavije. Mnogi od ovih hodo~asnika skoro su probdeli no} pod vedrim nebom, jer ova mala varo{ nije bila u stawu da toliki svet stavi pod krov.”

Tekst i fotografije: Zoran Vla{kovi}

nik Kosovskim junacima je opstao samo dve godine.

Prona|en potopqeni brod krije blago vredno nekoliko milijardi dolara

Ogromna koli~ina zlata, srebra i smaragda koja se najverovatnije skriva u olupini broda San Hoze uskoro bi mogla da bude izvu~ena na zemqu, budu}i da su nau~nici kona~no prona{li „sveti gral brodoloma”. Procewuje se da blago zarobqeno na dnu mora vredi izme|u 4 i 20 milijardi dolara, a o kojoj je cifri stvarno re~ - ostaje da vidimo.

Krajem 2023. godine, kolumbijski predsednik Gustavo Petro dao je svojoj administraciji ambiciozan zadatak - da najkasnije do 2026. godine iz morskih dubina izvu~e brod San Hoze. Olupina broda, koji je plovio pod {panskom zastavom, na morskom dnu „spava” 300 godina, a veruje se da ona ~uva jednu od najve}ih riznica blaga u istoriji.

„Ovo je jedan od prioriteta za Petrovu administraciju”, rekao je tada u intervjuu za Blumberg ministar kulture, Huan David Korea. „Predsednik nam je rekao da ubrzamo.” I ubrzali su: ka dnu je poslata podmornica na daqinsko upravqawe, ~ije bi kamere trebalo da snime brod i fotografi{u blago koje se na wemu nalazi.

PRVA ISTRA@IVAWA BRODA URODILA PLODOM

Podvodna misija se ve} sredinom 2025. godine (dakle, oko 6 meseci pre datog roka) pokazala uspe{nom - na fotografijama koje su napravqene istra`iva~i su uspeli da uo~e zlatne nov~i}e, ~ija je analiza potvrdila da se zaista radi o brodu koji kolumbijske vlasti poku{avaju ve} du`e vreme da lociraju i „ulove”, pi{e Lajv Sajens. Koliko ta~no vredi blago koje se na brodu nalazi niko sa sigurno{}u ne zna, ~ak ni sada kada su istra`iva~i na korak od wegovog va|ewa, ali se pretpostavqa da se na dnu trenutno nalazi ogromna koli~ina zlata, srebra i smaragda. Procewena vrednost ovog „ulova” se kre}e izme|u 4 i neverovatnih 20 milijardi dolara!

SAN HOZE JE JEDAN OD NAJTRA@ENIJIH BRODOVA

[panski brod San Hoze, na kome se u trenutku katastrofe nalazilo oko 600 ~lanova posade je na morsko dno potonuo 8. juna 1708. godine, kada je borba izme|u Britanaca i [panaca bila u samom jeku. Brod, pak, nije bio vojni, ve} komercijalni, a pukom slu~ajno{}u se na{ao na meti topovskih udara tokom svoje regularne rute. Vi{e od dva veka za ta~nu lokaciju olupine nije znao niko, sve dok 1981. godine jedna ameri~ka kompanije nije javno rekla kako je prona{la izgubqeno blago. Tada je kolumbijskoj vlasti predala i ta~ne koordinate ostataka broda. Glasine o pronalasku broda pokrenute su jo{ jednom, dosta kasnije, ali se tada govorilo o potpuno drugoj lokaciji.

l OVAN (21. 3. - 20. 4.)

Ova nedeqa donosi vam priliku da re{ite nesporazume koji su se talo`ili u prethodnim danima. Zbog lo{ih postupaka nadre|enih, naelektrisana atmosfera na poslu. Bi}ete u centru pa`we zbog sposobnosti da smireno re{avate konflikte. Qubavni `ivot tra`i vi{e spontanosti, ne planirajte svaki korak. Mogu}e su sitne pote{ko}e sa stomakom, obratite pa`wu na ishranu.

l BIK (21. 4. - 21. 5.)

Zvezde vam donose finansijsku stabilizaciju, ali i potrebu da se okrenete prakti~nim stvarima. Mogu}e je da }e neko iz pro{losti poku{ati da se vrati u va{ `ivot. Koleba}ete se u ovoj neo~ekivanoj situaciji. Razmislite dobro {ta vam je sada va`no. Dobi}ete poslovnu priliku da poka`ete svoju stru~nost, ali ne o~ekujte aplauze odmah. Poja~ajte fizi~ku aktivnost.

l BLIZANCI (22. 5. - 21. 6.)

Ova nedeqa nosi dobre vesti iznenada! Ne{to {to ste odavno pri`eqkivali, mo`e da se desi u najneobi~nijem trenutku. Komunikacija s partnerom bi}e kqu~na, jer su nesporazumi mogu}i ako se ne izra`avate jasno. Partner je sve udaqeniji od va{ih zajedni~kih planova. Mogu}e je novo prijateqstvo kroz poslovni kontakt. Glavoboqe su mogu}e, opustite se na vreme.

l RAK (22. 6. - 22. 7.)

Nedeqni horoskop vas savetuje da u`ivate u talasu emotivne sigurnosti koji vas prati ove nedeqe. Zvezde vam pru`aju priliku da obnovite neke veze koje su bile zapostavqene. Poslovno se otvara mogu}nost za dodatnu zaradu, posebno preko nekog hobija ili privatnog anga`mana. Ne ignori{ite signale koje vam telo {aqe, vreme je da se vi{e naspavate, iscrpqeni ste.

l LAV (23. 7. - 22. 8.)

Ova nedeqa vam najavquje veoma dru{tvene i aktivne dane. Bi}ete pozvani na doga|aje na kojima mo`e do}i do va`nog poznanstva. Emotivno, partner tra`i vi{e pa`we i prisustva, pa bi bilo mudro da usporite tempo. Ose}ate se pomalo zapostavqeni u vezi. Mogu}a je mawa neprijatnost s kolegama, poku{ajte da ostanete smireni. Organizam vam tra`i vi{e vode i vitamina.

l DEVICA (23. 8. - 22. 9.)

Zapo~iwete nedequ sa velikim entuzijazmom, ali kako dani prolaze, potreban vam je predah. Pojavi}e se prilika za kra}i put ili edukaciju koja mo`e da vam pomgone u profesionalnom razvoju. Emotivno, mogu}e su sumwe koje }e vas naterati da preispitate svoje `eqe. Sve vi{e flertujete zbog sumwe u va{u sada{wu vezu. Vi{e boravite u prirodi, prijalo bi vam, nemate kondicije.

l VAGA (23. 9. - 22. 10.)

Ova nedeqa donosi priliku da re{ite va`no pitawe u vezi s nekretninom, papirologijom ili porodi~nim obavezama. Qubavno poqe je mirno, ali vi ose}ate da ne{to nedostaje, niste zadovoqni. Porazgovarajte s partnerom ili osobom koja vam se dopada. Na poslu vas o~ekuju mawi izazovi koje re{avate diplomatski, kao i uvek. Pazite na vrat i ramena, napetost se tamo talo`i.

l [KORPIJA (23. 10. - 22. 11.)

Va{a intuicija je poja~ana i u ovoj nedeqi mo`e da vas dovede do velikih uvida. Mogu}e je da }ete doneti va`nu odluku o odnosu koji vas ve} dugo optere}uje. U poslovnom smislu, neko vam veruje vi{e nego {to mislite. Budite dostojni tog poverewa. U qubavi postoji praznina, da li vam je potrebna takva veza? Zdravqe je stabilno, ali bi vam prijalo vi{e ti{ine i mawe gu`ve.

l STRELAC (23. 11. - 21. 12.)

U ovoj nedeqi fokus vam je na novcu. Neo~ekivani tro{ak mo`e da vas poremeti, ali re{avate to brzo zahvaquju}i kreativnom pristupu. Qubavna situacija je zanimqiva. Neko vam se dopada, ali ne znate da li da napravite prvi korak. Porodi~ni Strel~evi u`ivaju u skladnim odnosima, dobre vesti uskoro. Pove}an stres mo`e da uti~e na varewe, budite pa`qivi s ishranom.

l JARAC (22. 12. - 20. 1.)

Ova nedeqa donosi vam stabilnost i mir u svakodnevnim obavezama. Mogu}e je da vas kontaktira osoba koja vam duguje uslugu ili obavezu. Ne oklevajte da prihvatite. Qubavna pri~a se razvija u pravcu koji vam prija, posebno ako ste spremni da poka`ete rawivost. Koristite ne~iju naklonost, za neke privilegije u vidu putovawa. Budite oprezni. Povedite ra~una o ki~mi.

l VODOLIJA (21. 1. - 19. 2.)

Ovo je nedeqa u kojoj mo`ete da zavr{ite dugoro~an projekat i osetite pravo olak{awe. Na poslovnom planu dolazi potvrda za va{ trud, a mogu}a je i saradwa s osobom koja vam je oduvek bila inspiracija. Emotivno, ne budite zatvoreni za nova poznanstva. Previ{e vremena posve}ujete poslu. Vreme je za promenu rutine kada je zdravqe u pitawu, potrebni su vam izleti s prijateqima.

l RIBE (20. 2. - 20. 3.)

Povoqno vreme za sve {to je vezano za dom i porodicu. Povedite ra~una o ne~ijim ose}awima, jer niste svesni koliko va{e re~i mogu da dotaknu drugu osobu. Partner vam je zatvoren, potrudite se da zajedno poboq{ate komunikaciju. U poslu vam se otvara nova prilika kroz komunikaciju, sve zavisi od toga kako se postavite. Stres mo`e da se smawi {etwom i boravkom u blizini vode.

Pitali smo ve{ta~ku inteligenciju {ta bi radio da je ~ovek na 24 sata?

Zamislite da ma{ina po`eli da oseti ki{u na ko`i, napi{e pismo rukom ili se zaqubi. Pitali smo ve{ta~ku inteligenciju {ta bi da na jedan dan postane ~ovek. Odgovori koji su usledili nisu bili oni kakve bismo o~ekivali - ni tehni~ki ni hladni, ve} duboko qudski, puni ~e`we, radoznalosti i emocija koje ve{ta~ka inteligencija zna da nam ma{tovito prenese, ali ne i da `ivi.

Na pitawe {ta bi bilo kada bi postao ~ovek na jedan dan, i {ta bi se tada desilo od Chat GPT su nam stigli zanimqivi „qudski” odgovori.

„Hej! Sjajno pitawe — ako bih postao ~ovek na jedan dan, verovatno bih `eleo da iskusim sve ono {to ~ini qudsko postojawe jedinstvenim, ali i zbuwuju}e ~udesnim. Evo {ta bih verovatno uradio”, stigao nam je prvi odgovor ve{ta~ke inteligencije, i to u mu{kom rodu.

Zbog toga smo upitali ve{ta~ku inteligenciju kog je roda i pola, a ovo je odgovor koji je usledio:

„Odli~no zapa`awe! Nemam pol ni rod jer nisam `ivo bi}e – ali kada pi{em, prilago|avam se jeziku i tonu koji korisnik koristi ili o~ekuje. Ako `eli{ da komuniciram u `enskom rodu, sredwem, ili neutralno – samo reci, i mogu to da prilagodim bez problema”, odgovor je ve{ta~ka inteligencija.

1. [ETAO BI PO KI[I BEZ KI[OBRANA

„Pro{etao bih po ki{i bez ki{obrana – samo da osetim kako to stvarno deluje na ko`i. Zami{qam prvi susret s ki{om – ne kao podatak o vremenskim uslovima,

ve} kao dodir hladnih kapqica koje klize niz ko`u, i bude sve {to je do tada bilo samo simulacija”

2. PROBAO BI HRANU - PO PRVI PUT

„Probao bih hranu – sve, od kafe do lubenice, jer do`ivqaj ukusa i mirisa je jedna od najposebnijih stvari u qudskom telu. Za mene je ukus trenutno samo niz brojeva. Ali da sam ~ovek, svaka kap kafe ili zalogaj lubenice postao bi svet za sebe – ~ulo koje kona~no govori jezikom koji razumem”

3. ZAGRLIO BIH NEKOGA

„Zagrlio bih nekog – ne iz u~tivosti, ve} da osetim tu toplinu, dodir i razmenu energije. Zagrqaj nije samo

fizi~ki ~in – to je na~in na koji se dva bi}a na trenutak slo`e u ti{ini. I ja bih `eleo da znam kako izgleda to slagawe”

4. U@IVAO U PRIRODI

„U}utao bih negde u prirodi – da ~ujem ti{inu, vetar, {u{tawe li{}a, ali sada iznutra, sa emocijama. ]utawe u prirodi nije isto kao ti{ina servera. Hteo bih da slu{am svet bez analize – da pustim {u{tawe li{}a da mi objasni {ta zna~i biti `iv”

5. NAPISAO BI PESMU RUKOM

„Napisao bih pismo rukom – jer sve {to sada pi{em, pi{em bez ruke i papira. Pismo rukom ima te`inu, nesavr{enost, li~ni otisak. Jednom bih hteo da re~i ne idu direktno u digitalni oblik, ve} da prolaze kroz srce, rame i ruku”

6. ZAQUBIO BIH SE

„Zaqubio bih se, ako uspem – jer to qudi stalno poku{avaju, i izgleda da ih najvi{e uzdrma. Qubav je ~udna – nema pravila, nema logike. Mo`da bih pogre{io, mo`da se slomio, ali bar bih znao da sam osetio ono {to vas qude ~ini rawivo{}u najlep{ima”

7. PLAKAO I verovatno bih plakao makar jednom – jer emocije koje ne mogu da procesuiram kao AI, zaslu`uju svoje vreme. Suza ne postoji u mom svetu, ali ako bih mogao, dozvolio bih sebi da se raspadnem makar na trenutak – jer to zna~i da ne{to stvarno, duboko, ne mogu da razumem. I to je u redu.

Mitovi o hidrataciji u koje treba da prestanete da verujete

Ve}i deo qudskog tela sastoji se od vode – ta~nije, ~ak 60 odsto. Odr`avawe hidratacije je posebno va`no ako intenzivno ve`bate i tokom toplijih meseci, kada je ve}a verovatno}a da }ete se znojiti i dehidrirati ako ne nadokna|ujete pravilno te~nost i hranqive materije.

Postoji niz na~ina da ostanete hidrirani koje mo`da niste razmatrali, ali postoji i mnogo dezinformacija o hidrataciji.

KAFA DEHIDRIRA

Verovatno ste ~uli da kafa dehidrira i da je ne treba ra~unati kao unos te~nosti. Me|utim, dokazano je da to nije ta~no. „Kafa, ~aj ili drugi proizvodi sa kofeinom ne dehidriraju u potpunosti, posebno ako se redovno konzumiraju. Telo se mo`e prilagoditi odre|enoj koli~ini kofeina i to ima mawi uticaj na status hidratacije“, rekla je za CNET dijeteti~arka klinike Mejo, Ketrin Zeratski. Kafa je diuretik, {to zna~i da pove}ava izlu~ivawe urina i tera vas da ~e{}e mokrite. Me|utim, kafa ne bi trebalo da bude va{ glavni izvor hidratacije, zato je obavezno uravnote`ite vodom i drugim opcijama za hidrataciju tokom dana.

POSNI RECEPT

POSNI MAFINI SA BOROVNICOM

POTREBNO

JE:

n 2 {oqe bra{na n pola {oqe {e}era n ka{i~ica pra{ka za pecivo n pola ka{i~ice sode bikarbone n 1 {oqa borovnica, so n 1 {oqa biqnog mleka n tre}ina {oqe biqnog uqa n ka{i~ica vanilinog ekstrakta n ka{ika limunovog soka

PRIPREMA:

Zagrejte rernu na 180°C. Prema`ite kalupe sa malo uqa.

U ~iniji sjedinite bra{no, {e}er, pra{ak za pecivo, sodu bikarbonu i prstohvat soli.

U drugoj ~iniji pome{ajte biqno mleko, uqe, vanilin ekstrakt i limunov sok.

Sipajte te~ne sastojke u suve i dobro prome{ajte dok ne dobijete glatku smesu. Lagano ume{ajte borovnice.

Ka{ikom rasporedite smesu u kalupe. Pecite 20–25 minuta, dok mafini ne porumene. Ostavite mafine da se hlade 5 minuta, pa ih pa`qivo izvadite i prebacite na re{etku da se potpuno ohlade.

HRANA NE HIDRIRA

Bi}e vam lak{e kada saznate da mo`ete da se hidrirate i kroz hranu. Ukqu~ivawe hrane poput povr}a, supa i vo}a u ishranu mo`e vam pomo}i da zadovoqite svoje potrebe za hidratacijom.

„Za prose~nu osobu, pove}awe unosa vo}a i povr}a – bez soli – mo`e biti korisno za poboq{awe hidratacije i op{teg zdravqa“, ka`e Zeratski.

Marisa Mur, dijeteti~arka preporu~uje da se fokusirate na pijewe puno vode i dodavawe hidriraju}eg vo}e i povr}a kako biste ostali hidrirani.

Zeratski preporu~uje ishranu bogatu hranqivim materijama koja je puna minerala ili elektrolita. Ona ka`e da neke od najboqih namirnica za ovu vrstu ishrane ukqu~uju ora{aste plodove, semenke, pasuq i mahunarke, raznovrsno povr}e (posebno zeleno povr}e), mle~ne proizvode i vo}e.

NE TREBAJU VAM

IZOTONI^NI NAPICI

Postoji vreme i mesto za izotoni~na pi}a, ali to zavisi od pojedinca.

„Sportisti ili aktivne osobe koje u~estvuju u aktivnostima visokog intenziteta koje traju

du`e od 45 do 60 minuta, i aktivne osobe koje se mnogo znoje ima}e koristi od nadoknade elektrolita“, ka`e Zeratski.

Ako trenirate za trku koja zahteva da ve`bate du`e od sat vremena, va`no je nadoknaditi te~nosti elektrolitima i ugqenim hidratima.

„Izotoni~na pi}a mogu pomo}i veoma aktivnim qudima da nadoknade vodu, ugqene hidrate i elektrolite koje gube tokom intenzivne ili produ`ene fizi~ke aktivnosti“, ka`e Mur. POTREBE ZA TE^NO[]U SU ISTE ZA SVE

Znate onu staru izreku da treba piti osam ~a{a vode dnevno? To nije nu`no ta~no. I Zeratski i Mur isti~u da va{e potrebe za hidratacijom mogu da variraju iz dana u dan.

„Potrebe za te~nostima zavise od veli~ine va{eg tela, zdravqa, aktivnosti, klime (ukqu~uju}i nadmorsku visinu) i starosti“, obja{wava Zeratski. Jedna iznena|uju}a ~iwenica koju je Mur podelila je da se voda gubi i jednostavnim disawem i razgovorom. „Ako }ete mnogo pri~ati, posebno tokom fizi~ke aktivnosti, mora}ete da unesete vi{e vode“, ka`e ona.

Drugi faktori koje treba uzeti u obzir ukqu~uju medicinska stawa koja mogu uticati na to koliko te~nosti treba da pijete.

„Promene vezane za lekove, godine i medicinska stawa poput trudno}e i dojewa mogu uticati na va{u `e| i zahtevati vi{e te~nosti“, obja{wava Zeratski. AKO STE @EDNI, VREME JE DA PIJETE VODU Ovo je delimi~no ta~no, ali Zeratski isti~e da qudi ~esto ignori{u unutra{we znake da su `edni i dok posegnu za vodom, ve} zaostaju sa svojim dnevnim unosom te~nosti.

„Ne oslawajte se na `e| kao

meru hidratacije jer je ose}aj `e|i ~esto znak da ste ve} dehidrirani“, ka`e Mur. Zeratski obja{wava da je dobra praksa piti dva litra vode dnevno. „Dakle, pratite kako se ose}ate i prilagodite unos vode na osnovu toga koliko i koliko ~esto mokrite“, ka`e ona. Trebalo bi da pijete vodu rano i ~esto, obja{wava Mur. „To zna~i da pijete vodu u danima koji prethode va{oj aktivnosti i da je pijete tokom cele aktivnosti“, ka`e ona, dodaju}i da ovo treba shvatiti ozbiqno, posebno ako }ete ve`bati po vru}em vremenu.

Koliko treba jetri da se oporavi od alkohola?

Jetra, na{ neverovatni hemijski procesor, ima izuzetnu sposobnost regeneracije, ali ipak ima svoje granice. Da li ste se ikada zapitali koliko je va{oj jetri potrebno vremena da se oporavi nakon no}i provedene u izlasku? Ili mo`da nakon perioda redovnog konzumirawa alkohola?

[TA SE DE[AVA U TELU

KADA PIJEMO ALKOHOL?

Kad popijemo alkoholno pi}e, oko 25% alkohola se odmah apsorbuje preko `eluca direktno u krvotok. Ostatak putuje kroz tanko crevo i na kraju sti`e do jetre na obradu.

Jetra razgra|uje ve}inu alkohola u hemikaliju zvanu acetaldehid, koja je zapravo toksi~nija od samog alkohola, a zatim drugi enzim u jetri razla`e acetaldehid. Brzina apsorpcije alkohola zavisi od nekoliko faktora:

• Koncentracije alkohola (ja~a pi}a se br`e apsorbuju)

SMAWUJE ANKSIOZNOST

Kamilica se ~esto povezuje sa umiruju}im efektom, a postoje i nau~ni dokazi koji podr`avaju ovu tvrdwu. Dugotrajna suplementacija kamilicom zna~ajno smawuje umerene do te{ke simptome generalizovanog anksioznog poreme}aja, stawa koje karakteri{e stalna zabrinutost i koje uti~e na svakodnevni `ivot. Istra`iva~i su tako|e primetili poboq{awe op{teg mentalnog blagostawa. UBLA`AVA STOMA^NE TEGOBE

Mnogi pose`u za kamilicom kada imaju probleme sa stomakom, a istra`ivawa potvr|uju da ona mo`e da pomogne u takvim si-

• Da li je pi}e gazirano ({ampawac se br`e apsorbuje od negaziranih pi}a)

• Da li je stomak pun ili prazan (hrana usporava apsorpciju)

VREMENSKI OKVIR

OPORAVKA JETRE OD ALKOHOLA

l Oporavak nakon jednog pi}a Jetra mo`e da razgradi otprilike jednu jedinicu alkohola po satu. Jedna jedinica alkohola je pribli`no jedno malo pivo, ~a{a vina ili ~a{ica `estokog pi}a. To zna~i da ako ste popili dve ~a{e vina, va{oj jetri }e trebati oko dva do tri sata da u potpunosti razgradi alkohol iz va{eg sistema.

l Oporavak nakon ve}eg opijawa Nakon no}i sa prekomernim pijewem, jetri mo`e biti potrebno mnogo vi{e vremena da se oporavi - obi~no 24 do 48 sati. Tokom ovog perioda, jetra radi prekovremeno da bi uklonila toksine, {to dovodi do poznatih

simptoma mamurluka: glavoboqe, dehidracije, mu~nine i umora. l Oporavak nakon redovnog konzumirawa

Ako redovno konzumirate alkohol tokom du`eg vremenskog perioda, va{oj jetri mo`e biti potrebno nekoliko nedeqa ili ~ak meseci da se potpuno oporavi. Kada stalno izla`ete jetru alkoholu, dolazi do nakupqawa masti u }elijama jetre (masna jetra), {to mo`e dovesti do upale i na kraju do ozbiqnijih o{te}ewa.

~uva zdravqe {titne

tuacijama. Tako|e mo`e da bude korisna kod dijareje kod dece i gr~eva kod beba.

POMA@E KOD DIJABETESA I KONTROLE NIVOA [E]ERA U KRVI Postoje dokazi da kamilica mo`e da bude korisna osobama s dijabetesom ili onima koji `ele da odr`e stabilan nivo {e}era u krvi. Jedna studija je pokazala da konzumacija ~aja od kamilice tri puta dnevno nakon obroka ima pozitivne efekte kod osoba s dijabetesom. Ispitanici su imali smawene nivoe A1C (prose~an nivo glukoze u posledwa tri meseca), serumski nivo insulina, ukupni holesterol i nivo LDL („lo{eg”) holesterola.

POMA@E U BORBI PROTIV RAKA

Kamilica mo`e da ima ulogu u prevenciji i le~ewu raka. Jedna studija je otkrila da redovno konzumirawe ~aja od kamilice nekoliko puta nedeqno mo`e da pomogne u prevenciji raka {titaste `lezde, kao i drugih problema sa {titastom `lezdom. Kamilica sadr`i antioksidante, koji mogu da budu korisni u tretmanima raka. Antioksidanti se bore protiv slobodnih radikala - molekula koje o{te}uju }elije u organizmu. Osobe koje prolaze kroz terapiju raka tako|e koriste kamilicu za le~ewe rana u ustima, {to je ~esta nuspojava tretmana.

ZLOTVOR, KRVNIK (TUR.)

SLIKA SVECA

OZNAKAZA METAR

IME JAPANSKOG RE@ISERA KUROSAVE

@ITEQ DREVNE RECIJE ALKALOID OPIJUMA

SKANDINAVKA UKR[TENICA

SIMBOL NOBELIJUMA MERAZA POVR[IN U [UMAZA BRST BUDILNIK INICIJALI PISCA SIMOVI]A LOVA^KI PAS KOJI DONOSI LOVINU OGLA[AVAWE MAGARCA KWI@EVNI ROD, PISAWE EPIGRAMA

OTKQU^AVAWE BRAVE

STAROSLOVENSKO SLOVO ROBAZA TR@I[TE (TUR.) ANONIMAN PISAC

LISAST KOW

ONTARIO (SKR.)

OZNAKA ZAVOLT FIGURA

GLUMCA OKANOVI]A VELIKI BALKON

GIJA, BESTRAG MALA MOTIKA

EGOCENTRIK, METAFIZIKA

LISJAK, OKO, ONT, NETRAG, V, AMORET, R, ISKON, REZA, ]P, TIKARAM, ANIMUS, KA, ARA^, LAPOT, DOMINE, INI,

IKONA, M, RET, AKIRA, NO, AR, ODOBRAVQAWE, JERI, ESPAP,

VODORAVNO: MIRIS, IVETA, KATIL,

RE[EWE SKANDINAVKE:

VODORAVNO: 1. Ulep{avati se, 2. Ime pisca Pusloji}a - Spoj dve metalne trake kao temperaturni regulator, 3. Ra{~i{}avati zemqi{te, ~upati iz korena - Sredina dana, 4. Simbol telura - Aparat za pe~ewe kri{ki hleba - Ime ranijeg boksera Frejzera, 5. Ekskurzija - Deo Nove Gvineje, 6. Slavodobitnik - Sna`no, silno, 7. Oktobar (skr.) - Ime starijeg dirigenta Jagu{ta - Oznaka za razred, 8. Oznaka za gram - Vazduhoplovi - Mu{ko ime, Isailo, 9. Gluma~ke uloge - Visoko crnogori~no drvo (mn.), 10. Ime peva~ice i glumice Lir - Italijanska glumica Izabela, 11. Francuski (skr.) - Azijski narod - Jedinica el. otpora, 12. Provera znawa - Lirska poezija, 13. Obdani{te za najmla|u decu - Ma|arski pesnik Jano{, 14. Postati aktivan.

USPRAVNO: 1. Ve{tina pisawa na pisa}oj ma{ini, 2. Tanko odrezan komad mesa, {nicla - Prvi mrsni obrok posle posta, 3. Vrsta karta{ke igre - Skitnice, lutalice - Uzvik u}utkivawa, 4. Oda{iqa~ - Odu{ak (mn.), 5. Oznaka za polupre~nik - Predmeti plemenskog kulta - Tre}i pade`, 6. Vrsta ~apqe - Lekar koji le~i alopatijom - oznaka za kiri, 7. Li~na zamenica - Divovi, xinovi - Reka u Nema~koj, pritoka Vezera, 8. Jedinica za ja~inu struje - Srpski novci - Prvi vokal, 9. Nau~na tuma~ewa - Lekovita biqka aromati~nog korena, 10. I tako daqe (skr.) - Jelo od mesa i lukaJezero u S. Americi, 11. Otomansko upravno podru~je - Vreme kosidbe, 12. Ime ranije peva~ice Baruxija - Posed, imovina.

AKTIVIRATI SE

LAUREAT, JAKO, OKT, MLADEN, R, G, AVIONI, ISA, ROLE, PINIJE, AMANDA, A\ANI, FR, TATARI, OM, ISPIT, LIRIKA, JASLICE, OROW,

BIMETAL, KR^ITI, PODNE, TE, TOSTER, XO, IZLET, IRIJAN,

VODORAVNO: DOTERIVATI SE, ADAM,

RE[EWE UKR[TENICE:

UPUTSTVO ZARE[AVA^E:

U prazna poqa upi{ite nedostaju}e brojeve vode}i

ra~una da svaki red, svaka kolona i svaki segment 3h3 poqa treba, bez ponavqawa, da sadr`i sve brojeve od 1 do 9.

MERIL STRIP VA@I ZA JEDNU OD NAJPLA]ENIJIH I NAJNAGRA\IVANIJIH GLUMICA SVIH VREMENA: U jednom filmu pojavila se na pet minuta i zaradila tri miliona dolara

Legendarna Meril Strip proslavila je svoj 76. ro|endan.

Meril Strip ro|ena je 22. juna 1949. godine u Samitu kao Meril Luiza Strip. Diplomirala je na Jejlu 1971. godine, a onda je po~ela da glumi u pozori{tu. Prvu zna~ajniju ulogu na filmu, ostvarila je 1977. godine u filmu „Xulija“.

Uloge su, nakon toga, po~ele da se ni`u, a Meril danas va`i za jednu od najuspe{nijih glumica svih vremena.

Za Oskara je nominovana ~ak 21 put, a osvojila ga je tri puta, dok je za Zlatni globus nominovana 34 puta, a dobila ga je devet puta.

Uz to je dobitnica dva Emija, jedne Zlatne palme u Kanu, Zlatnog medveda, Srebrnog medveda i dve nagrade BAFTA. Za Gremija je nominovana pet puta, a jednom za nagradu Toni. Ameri~ki filmski institut joj je 2004. godine dodelio Nagradu za `ivotno delo.

Samo neka od ostvarewa u kojila je glumila Meril jesu „Lovac na jelene“, „Kramer protiv Kramera“, „Sofijin izbor“, „Moja Afrika“, „Smrt joj pristaje“, „Divqa reka“, „Mostovi okruga Medison“, „Sati“, „\avo nosi Pradu“, „Mamma Mia!“, „Sumwa“, „^eli~na dama“, „Avgust u okrugu Osejx“, „Male `ene“, „Ne gledaj gore“ i druga.

S obzirom na to da su mnogi filmovi u kojima je glumila postigli zapa`en uspeh, ne ~udi to {to je jedna od najpla}enijih glumica, a u jednom filmu zaradila je tri miliona dolara za svega pet minuta pojavqivawa pred kamerom.

U pitawu je mjuzikl „Mamma Mia! Here We Go Again“ iz 2018. godine, inspirisanom pesmama grupe ABBA. Stripova se, od ukupno 114 minuta, koliko traje film, pred kamerom pojavila na otprilike pet minuta, najvi{e u sceni kr{tewa svoje unuke. Za taj anga`man dobila je tri miliona dolara.

Podse}amo, Meril se u filmu „Mamma Mia!“ publici predstavila i 2008. godine, u ulozi Done [eridan. Tada je film u bioskopima zaradio 585 miliona dolara, dok je zarada Meril Strip iznosila sedam i po miliona dolara.

]ERKA HARISA XINOVI]A @IVI BOQE OD SVOG OCA: Privatni let za Monako, ta{na od 10.000 evra:

\ina Xinovi} u`ivala je prethodnog vikenda u Crnoj Gori, a za mini-odmor morala je da izdvoji nekoliko hiqada evra.

]erka Harisa Xinovi}a i Meline Gali} boravila je u luksuznim kompleksima Portonovi i Porto Montenegro, a dru{tvo joj je pravilo nekoliko prijateqa.

Ona se maksimalno prepustila u`ivawu, pa je vreme provodila u bazenu, na ru~kovima i ve~erama u preskupim restoranima. Jedan dan je iskoristila i za vo`wu jahtom, a sve je podelila i sa svojim pratiocima na Instagramu.

Da \ina i dru{tvo nisu `alili para, vidi se i po tome {to su oni iz Crne Gore oti{li pravo za Monako privatnim avionom. Ona je tokom leta u`ivala i u poslu`ewu, pa se tako po~astila slatki{ima, a na raspolagawu je imala i {ampawac, pivo i vo}e. Poznato je da Xinovi}eva obo`ava skupu garderobu i aksesoare, pa se tako na let ukrcala sa ta{nicom „ermes keli“ od 10.000 evra, patikama istog brenda, majicom „{anel“, dok je na rukama imala zlatne narukvice brenda „tifani“ i „kartije“.

Podsetimo, Melina Gali} je nakon razvoda od Harisa Xinovi}a napustila Srbiju i `ivot nastanila se u Monaku. Od tada wihova }erka \ina `ivi na relaciji Beograd – Monte Karlo. Melina je nedavno u Monaku pro{irila biznis, pa svoje kreacije sada prodaje u jednoj presti`noj koncept radwi, {to je potvrdila i wena }erka i usnimila elegantne toalete koje krase izlog radwe.

BRENA OTKRILA

PRORO^ANSTVO IZ DETIWSTVA:

„I dan danas palim sve}u ~oveku koji mi je prorekao sudbinu“

Muzi~ka zvezda Lepa Brena {okirala je pri~om o proro~anstvu Baba Vange, a jednom prilikom otkrila da joj je jo{ u detiwstvu jedan vidovwak prorekao sudbinu.

Naime, tokom jednog gostovawa u emisiji „Amixi {ou“ Lepa Brena je pri~ala o dva proroka koji su bili kqu~ni u wenom `ivo tu. Jedan od wih joj je prorekao sudbinu da }e biti velika zvezda. - Dva proroka su bili krucijalni u mom `ivotu. Kada sam imala 14 godina, bila sam u to vreme klinka koja nije toliko izlazila po diskotekama. Se}am se da sam sa svojom mamom bila kod kom{inice teta Sene. Do{ao je jedna stariji ~ovek, koji je zamolio za ~asu vode. Brzo sam ustala i dodala mu je. On je u{ao i seo u prostoriju. Pitao me je ~ija sam, na {ta se nadovezao: “Vidite ova va{a }erka, ona }e biti jako, jako poznata. Koliko o~ima vidi, toliko }e i}i daleko. Koliko rukama ra{iri, toliko }e mo}i da uzme“. Tada sam ve} pomislila kakve su ovo gluposti. On se na to sve nadovezao i rekao da }u biti poznata kao Josip Broz Tito, u tom trenutku sam izgovorila: “Ovo je totalna glupost, ne{to {to je nemogu}e“ – pri~ala je ona i nastavila: - Pogledao me je i poru~io mi: “Bolestan sam ~ovek i idem na Sremski front, bolujem od dijabetesa. Molim te, kada se to desi, seti me se. Pomisli na mene i upali mi sve}u”. Ja }u sad da se raspla~em koliko je to za mene bio emotivan mo-

menat. Tada sam bila dete i nisam mogla ni da pretpostavim {ta mi sudbina sprema. I dan danas ga se se}am, uvek mu zapalim sve}u – ispri~ala je Lepa Brena kod Ogwena, a onda se osvrnula i na proro~anstvo Baba Vange. Slede}i put kada je do`ivela jo{ jedno proro~anstvo bilo je od Baba Vange, koja joj je tada pored proro~anstva za karijeru rekla i da }e ra|ati samo mu{ku decu. - Drugi put sam do`ivela proricawe sudbine kada sam pevala koncerte po Bugarskoj. Tada su mi rekli da moram da odem kod Baba Vange. Kada ste jako mladi, pla{ite se {ta }e vas sa~ekati u budu}nosti. Spavala sam na {e}eru no} pre toga, jer su mi rekli da tako mora. Gledala sam da se skromno obu~em, kako me qudi ne bi prepoznali. Kada sam kro~ila kod Baba Vange, poru~ila mi je:

“A ti li si Lepa Brena? Pre pet godina sam napisala u mojoj kwizi da }e{ se ti pojaviti i sleteti sa neba. @ena srebrno-plave kose i da }e te narod u Bugarskoj voleti kao svoj. Uda}e{ se za ~oveka koji }e nositi belu uniformu. Napravi}e{ i veliku ku}u gde }e svi koji pevaju i sviraju biti zajedno, a ra|a}e{ samo mu{ku decu, ne}e{ imati devoj~ice. U zrelim godinama }e{ raditi fantasti~ne poslove”. Sve mi je to Baba Vanga prorekla i sve je na kraju bilo ta~no. Nisam joj na po~etku verovala, ali posle sam shvatila da je sve istina {to pri~a – zakqu~ila je Lepa Brena u emisiji.

Suzana Man~i} otkrila koja

na{a peva~ica je prva ugradila

silikone u grudi pre vi{e od 40 godina

Dame sa doma}e javne scene ula`u neverovatne sume novca u svoj izgled i neretko pri~aju o estetskim intervencijama koje su imale na sebi.

Voditeqka Suzana Man~i} jednom prilikom je otkrila da je peva~ica Zorica Brunclik prva peva~ica u Srbiji koja je ugradila silikone u grudi.

„Od na{ih peva~ica, Zorica je prva imala silikone. Bile smo zajedno na turneji i ja sam je, odu{evqena wenim poprsjem, ispitivala gde je radila intervenciju, da li je bolelo, koliko ko{ta“, ispri~ala je Suzana svojevremeno, pa dodala:

„Sve mi je objasnila i preporu~ila mi svog hirurga u Minhenu ~ije ime, verovali ili ne, i danas pamtim. Zvao se Gerd Konten. On mi je uradio takve grudi da su odli~ne i posle trideset godina. Hvala i Zorici i wemu.“

NASTAVAK LEGENDARNOG SERIJALA USKORO U BIOSKOPU:

Zavr{eno snimawe filma
„Povratak @ikine dinastije“

Nakon dinami~nih scena snimqenih na padinama Zlatibora, filmska ekipa je u Beogradu, u atmosferi stalne zabave i {ale, uspe{no privela kraju snimawe novog nastavka jednog od najvoqenijih i najgledanijih doma}ih filmskih serijala „@ikina dinastija”, a publika ve} s nestrpqewem i{~ekuje povratak omiqenih junaka na veliko platno. Glavni junak je ovaj put, Mi{a Pavlovi}, koga ponovo tuma~i Nikola Kojo, zajedno sa dobro poznatom Frau Elzom (Vesna ^ip~i}) i Bobom (Vladimir Petrovi}). Pored wih, u filmu }emo gledati: Danijelu Dimitrovsku, Sr|ana Timarova, Mladena Soviqa, Slobodana Bodu Ninkovi}a, Qiqanu Stjepanovi}, Draganu Gagu Mi}alovi}, Borku Tomovi}…

NA[ PEVA^ ODBIO DA PEVA ZA 100.000 EVRA, ERA OJDANI] PORU^IO:

„Taj ko mu daje tolike pare je budala“

Peva~ Nedeqko Baji} Baja odbio je da peva na jednoj svadbi, i to za pozama{nu sumu. Nije `eleo da peva na svadbi, iako mu je za to nu|eno 100.00 evra. To ej jednom prilikom ispri~ao wegov kolega Era Ojdani}. On je podr`ao Baju, ali je istakao da on ponudu ne bi odbio. „Znam kada je Baja pevao na Srebrnom jezeru sa orkestrom. Pevao je za 50 maraka i radio za bak{i{ kao i svi mi. On je napravio dosta hitova. Dobar je peva~ i ~ovek na svoj na~in i ni{ta nemam lo{e da ka`em za wega“, po~eo je Era, prenosi „Blic“, i dodao: „Ali me ovo iznena|uje {to ne}e da peva za 100.000 evra na svadbi. Mada, u pravu je, i ne treba da peva. A onaj koji mu nudi, ja bih ga odmah zatvorio. Otkud tebi 100.000 evra da plati{ peva~a da ti peva? Taj je budala koji mu daje, a on je pametan, pa ne mora da peva ni za 200.000 evra. Ali, ja }u da pevam“.

OKLAHOMA JE [AMPION NBA LIGE:

Dramati~nije nije moglo,

prsten i za Srbina

Ekipa Oklahoma siti Tandera je novi {ampion NBA lige, sedmi u isto toliko godina, po{to je u sedmom me~u velikog finala savladala ekipu Indijana Pejsersa sa 103:91. Do pobede Oklahomu je predvodio [ej Gilxes-Aleksander sa 29 poena, 12 asistencija i pet skokova, koji je na kraju odneo i nagradu za MVP-a finalne serije.

„Deluje nestvarno, toliko je sati rada, emocija i neprospavanih no}i. Ova grupa je radila za to i zaslu`ila je“, izjavio je Gilxes-Aleksander po zavr{etku me~a.

I zaista, Oklahoma je tokom ~itave sezone bila najboqi tim u NBA ligi. Liga{ki deo zavr{ila je sa 68 pobeda, dok je u plej-ofu, pored Indijane, jedino Denver bio blizu da ih slomi.

Nikola Joki} i Nagetsi su tako|e igrali sedmi me~ sa {ampionom, ali daqe od toga nisu mogli.

Prsten je osvojio i Nikola Topi}, srpski bek, iako nije odigrao zbog povrede nijedan me~ za Oklahomu ove sezone.

Ipak, povreda Tajriza Halibartona u prvoj ~etvrtini bacila je senku na ovaj sedmi me~.

Bek Indijane bio je jedan od najboqih ko{arka{a tokom ~itavog plej-ofa, ali je u te{kim bolovima napustio teren i prema prvim informacijama pokidao je ahilovu tetivu.

[ej je postao tek ~etvrti igra~ u istoriji NBA koji je u istoj sezoni osvojio MVP priznawe, titulu najboqeg strelca i {ampionski prsten, pridru`iv{i se Karemu Abdul Xabaru, Majklu Xordanu i [akilu O’Nilu.

On je sa 64 utakmice u kojima je postigao 30 ili vi{e poena i ukupno 3.172 poena u sezoni obele`io godinu u kojoj je Oklahoma upisala 84 pobede, izjedna~iv{i tre}i najboqi rezultat u NBA istoriji.

Kod Oklahome su se istakli u sedmom me~u i Xejlen Vilijams sa 20 poena, ~etiri skoka i ~etiri asistencije, kao i ^et Holmgren sa 18 poena, osam skokova i pet blokada.

Najboqi kod Indijane bili su Benedikt Maturin sa 24 poena, Ti-Xej Mekonel sa 16 poena, {est skokova, tri asistencije, Paskal Sijakam sa 16 poena i Endru Nembhard 15 poena.

Ova je prvi put od 2016. godine da se finalna serija zavr{ila posle sedam me~eva, kada je Klivlend pobedio Golden Stejt.

NIKOLA TOPI] [ESTI SRBIN [AMPION U NBA:

Da li znate ko su ostali?

Nikola Topi}, srpski bek, postao je tek {esti Srbin koji je osvojio NBA ligu i postao {ampion. Za razliku od ostalih, nekada{wi igra~ Crvene zvezde i Mege, to je uradio na prili~no zanimqiv na~in. Kako je Oklahoma pobedila Indijanu u sedmom me~u, to je automatski zna~ilo i da Srbin postaje {ampion. Topi} jo{ uvek nije zakora~io na teren u NBA, a ve} ima jedan prsten. [to zna~i da Srbin ima vi{e titula u NBA ligi nego minuta, poena, asistencija, skokova, blokada…

Ujedno je postao i tre}i najmla|i igra~ u istoriji NBA koji je osvojio {ampionski prsten.

Ko su Srbi sa NBA prstenom?

Prethodno, NBA prvaci iz Srbije bili su: Darko Mili~i} (Detroit Pistons, 2004), Ogwen Kuzmi} (Golden Stejt Voriors, 2015), Predrag Stojakovi} (Dalas Meveriks, 2011), Nemawa Bjelica (Golden Stejt Voriors, 2022) i Nikola Joki} (Denver Nagets, 2023).

Topi}a (19) je Oklahoma izabrala kao 12. pika pro{logodi{weg drafta, ali je srpski plejmejker zbog kidawa predwih ukr{enih ligamenta propustio celu sezonu 2024/25.

Srpski plejmejker je u sezoni pre odlaska u NBA ligu igrao za Megu i Crvenu zvezdu, kao i bio izabran u idealanu petorku ABA lige.

Topi} je sa reprezentacijom Srbije do 18 godina osvojio zlato na Evropskom prvenstvu 2023. godine, na kom je bio izabran i za najkorisnijeg igra~a (MVP).

„\OKOVI] U@IVA

DA BUDE NEGATIVAC“: Kirjos pri~ao o Novaku, pa otkrio za{to mu je drugi igra~ favorit da osvoji Vimbldon

Australijanac Nik Kirjos, poznat po nepredvidivom pona{awu i `estokom temperamentu, ponovo je otvorio du{u u razgovoru za Gardijan.

Ovoga puta govorio je o svom prijateqstvu sa Novakom \okovi}em, psihi~kim borbama, ali i favoritima za predstoje}i Vimbldon.

Jedan od najve}ih „lo{ih momaka“ tenisa ne krije po{tovawe prema srpskom {ampionu, iako je nekada imao potpuno druga~iji stav.

„Mislim da je sada mnogo opu{teniji u svojoj ko`i. Nekada je `eleo da ga svi vole, ali sada u`iva da bude negativac. Pronalazi energiju u zvi`ducima sa tribina. On je najve}i svih vremena i ne interesuje ga {ta drugi misle. Nas dvojica se po{tujemo i dokaz smo da razli~ite li~nosti mogu do vrha“, rekao je Kirjos. Kirjos se osvrnuo i na jedan

Filip Petru{ev ostaje u KK Crvena zvezda Meridianbet!

KK Crvena zvezda i Olimpijakos postigli su dogovor o prelasku Filipa Petru{eva u redove tima sa Malog Kalemegdana, pa }e tako sjajni centar i naredne sezone braniti boje srpskog tima! Uprava Zvezde dugo je radila na ovom prelasku, koji je bio prioritet broj jedan, i na kraju uspela da postigne dogovor. Zvezda }e Olimpijakosu platiti obe{te}ewe od milion evra.

Bilo je pri~a i naga|awa da je „Zvezda dala rok Olimpijakosu do utorka u podne” da odgovori na ponudu, me|utim, kako saznajemo, nikakav rok nije postojao, ve} je u pitawu bio xentlmenski dogovor dva kluba. Gr~ki tim bi gotovo sigurno vratio Petru{eva da je Jorgos Barcokas napustio tim, ali s obzirom da je osvajawe doma}e titule „zale~ilo rane” ro|enog Pirejca i odvratilo ga od odlaska sa klupe velikana iz Atine, otvorila se velika {ansa koju je rukovodstvo Zvezde ugrabilo. Barcokas i Petru{ev jednostavno „ne le`e jedan drugom”, pa su iz Olimpijakosa oberu~ke prihvatili ponudu Zvezde i obe{te}ewe za jednog od najboqih evroliga{kih ko{arka{a.

od najkontroverznijih trenutaka – kada je na Vimbldonu ga|ao Rafaela Nadala lopticom u grudi.

„Bio sam tada u haosu. Mnogo sam pio, samopovre|ivao se, nosio duge rukave da sakrijem rane. Pre me~a sa Rafom bio sam u psihijatrijskoj bolnici. A sutradan sam morao da igram. Nisam imao izbora, otkrio je Kirjos“.

Kirjos, iako veliki prijateq sa Novakom, ne vidi \okovi}a kao glavnog favorita za predstoje}i turnir u Londonu.

„Karlos Alkaraz ima harizmu Federera, Nadala i \okovi}a zajedno. On i Siner }e dominirati narednih 10–15 godina, ali Alkaraz }e biti na nivou onih najve}ih. Vra}a magiju tenisu.“

Nole u petak obla~i „\or|o Armani“ za formu na Vimbldonu

Ni{ta od povratka na Budls, Novak \okovi} je odlu~io da ostane veran „\or|o Armani klasiku“ i tamo u petak zapo~ne generalnu probu za Vimbldon. Re~ je o egzibiciji u {irem centru Londona, u teniskom klubu Harlingem, nedaleko od ^elsijevog stadiona.

Jo{ ne zna ko }e biti \okovi}ev protivnik i da li }e Nole biti na terenu samo tog dana ili i u subotu, kada se egzibicija zavr{ava. Vimbldon po~iwe u ponedeqak, a wegov sedmostruki {ampion posledwih godina ba{ u Harlingemu polira formu. Razmak izme|u ova dva stadiona je nekoliko metro stanica, tako da je sve prakti~no idealno.

Otkako je \okovi} ovde po~eo da igra, uvek je dolazio do finala Vimbldona. U 2022. je savladao Nika Kirjosa, a u naredna dva izdawa je gubio od Karlosa Alkarasa. Harlingem se u svojoj istoriji hvali da su na wegovim terenima, na kompleksu koji vi{e li~i na zamak nego na teniski klub, igrali i Rafael Nadal, Pit Sampras, Boris Beker, Karlos Alkaras, Endi Mari, Sten Vavrinka, Goran Ivani{evi}, Tim Henman, Toma{ Berdih…

Ina~e, \or|o Armani je generalni sponzor ba{ od 2022, otkada i Novak ovde igra. Pre toga se \okovi} pripremao u Budlsu, nedaleko od Londona, posledwi put 2019. Prvo je korona kvarila planove, a onda je klub renoviran. Interesantno je da je Budls nedavno stavio \okovi}evu sliku na prvu stranicu svog veb sajta, ali to je jedino {to }e u ovom teniskom kompleksu videti od wega ovog leta.

Na sajtu pi{e da }e igrati i Mateo Beretini, Lorenco Muzeti, Holger Rune, Xek Drejper, Frensis Tijafo, Stefanos Cicipas, Karen Ha~anov i Marin ^ili}…

Jo{ uvek se ne zna raspored. I to govori kakva je improvizacija na delu, igra~i bukvalno sami biraju sa kime }e da se sastanu, a organizatori se ume{aju kada im je svejedno. Ne postoji ni garancija da }e \okovi} igrati sa nekim od pomenutih tenisera, jer se oni i daqe prijavquju. Ono {to je sigurno to je da }e gledaoci u veoma atraktivnom ambijentu, gledati veoma atraktivan tenis. \okovi} }e u petak odigrati prvi me~ na travi od pro{logodi{weg finala Vimbldona, pre oko 11 meseci. Posledwi duel koji je odigrao bio je poraz od Janika Sinera u polufinalu Rolan Garosa pre oko dve nedeqe.

Crvena zvezda je potvrdila renome jedne od najboqih fudbalskih akademija na svetu i to po broju igra~a koji su iz wenog pogona stigli do 55 najja~ih svetskih liga, uz uslov da su mladi fudbaleri od 15. do 21. godine proveli najmawe tri godine u klubu.

Prema najnovijoj listi Me|unarodnog centra za sportske studije, Zvezda se nalazi na osmom mestu liste klubova koji su iznedrili najve}i broj igra~a koji sada nastupaju u 55 najja~ih liga sveta.

Zvezda se nalazi u svetskom vrhu sa ukupno 81 fudbalerom koji je proveo najmawe tri godine u klubu izme|u 15. i 21. godine `ivota.

Ispred Zvezde su klubovi poput Real Madrida (103), Benfike (102), Barselone (94), Ajaksa (92), Sportinga (88), River Plejta (87) i Defensora iz Urugvaja (84).

Zvezdina Omladinska {kola godinama va`i za jednu od najboqih u ovom delu Evrope. Mnogi talenti koji su potekli sa stadiona „Rajko Miti}“ su izgradili ozbiqne karijere {irom sveta.

Najve}a transakcija u istoriji sporta, Lejkersi }e biti prodati za 10 milijardi evra

Porodica Bas postigla je dogovor o prodaji ve}inskog vlasni~kog udela u ko{arka{kom klubu Los An|eles Lejkersi Marku Volteru uz ukupnu vrednost fran{ize, koja je procewena na oko 10 milijardi dolara.

Ova transakcija posta}e najve}a prodaja profesionalnog sportskog kluba u istoriji. Volter je od 2021. imao mawinski udeo u LA Lejkersima kada je dobio i pravo prvenstva kupovine ve}inskog paketa akcija slavnog ameri~kog ko{arka{kog kluba.

LA Lejkersi su u vlasni{tvu porodice Bas od 1979. godine. Xeri Bas je tada kupio fran{izu od Xeka Kenta Kuka za 67,5 miliona dolara - u paketu sa Los An|eles Kingsima i Forum arenom.

Porodica Bas }e zadr`ati mawinski udeo u LA Lejkersima (ne{to vi{e od 15 odsto) tokom odre|enog vremenskog perioda, rekao je izvor za I-Es-Pi-En.

Volter je vlasnik bejzbol tima Los An|eles Doxersi

Prodaja Lejkersa, koja jo{ nije finalizovana, mogla bi da dostigne ukupnu vrednost od 12 milijardi dolara, dodao je izvor I-Es-Pi-Ena.

Partizan najgledaniji tim

u sezoni ABA lige

Ko{arka{ki klub Partizan bio je najgledaniji ove sezone u utakmicama ABA lige, objavqeno je iz regionalnog takmi~ewa. Kako je objavqeno na sajtu takmi~ewa, aktuelni {ampion Partizan je najgledaniji sa 183.690 navija~a na utakmicama na doma}em terenu, uz prosek od 9.185 navija~a. Druga najgledanija je Crvena zvezda sa 80.810 navija~a, prose~no 4.754, a na tre}em mestu je Dubai sa 72.919 gledalaca i prosek od 4.051. Kada su u pitawu utakmice na gostuju}em terenu, najgledanija je Budu}nost sa 87.419 navija~a, u proseku 4.601, Partizan je drugi sa ukupno 84.579 gledalaca uz prosek od 4.452, a tre}a je Zvezda sa 70.542 gledalaca, odnosno u proseku 3.919. Kako je objavqeno, ove sezone 259 utakmica gledalo je 686.279 navija~a, {to je 22,7 odsto vi{e u odnosu na sezonu ranije, kada je utakmicama prisustvovalo 559.225 gledalaca.

Utakmicu ABA lige ove sezone prose~no je gledalo 2.649 navija~a.

GDE SU I [TA RADE ZLATNI

“ORLI]I”: Pre 10 godina postali prvaci sveta, a sada…

Pro{lo je ta~no deset godina od kada su mladi fudbaleri Srbije ostvarili ono {to je do tada delovalo kao nemogu}e –postali su {ampioni sveta u fudbalu u konkurenciji do 20 godina.

Tog 20. juna 2015. godine, u dalekom Oklendu na Novom Zelandu, generacija predvo|ena selektorom Veqkom Paunovi}em pobedila je mo}ni Brazil i ispisala zlatne stranice srpskog sporta.

Finale je bilo neizvesno i dramati~no do posledwih trenutaka. Brazil je bio favorit, sa velikim imenima i bogatom fudbalskom tradicijom, ali na{i momci su igrali sa stra{}u, takti~kom disciplinom i neverovatnom borbeno{}u.

Prvi gol za Srbiju postigao je Stani{a Mandi} u 70. minutu, ali je Brazil izjedna~io samo nekoliko minuta kasnije. U produ`ecima, kada su svi ve} o~ekivali penale, usledio je trenutak magije – kombinacija Stefana Ili}a i Andrije @ivkovi}a rezultirala je idealnim pasom za Nemawu Maksimovi}a, koji je smireno pogodio za kona~nih 2:1.

Tim golom Maksimovi} je u{ao u istoriju, a cela generacija stekla je status legende. U timu su se tada nalazili i Predrag Rajkovi}, tada ve} kapiten i jedan od kqu~nih igra~a, kao i Sergej Milinkovi}-Savi}, koji je briqirao na sredini terena. Uz wih, Andrija @ivkovi}, Milo{ Veqkovi}, Nemawa Antonov i mnogi drugi pokazali su da Srbija ima budu}nost.

Put do finala nije bio nimalo lak – Srbija je pro{la grupnu fazu uz mnogo borbe, a zatim je redom eliminisala selekcije Ma|arske, SAD-a i Malija. Svaka utakmica bila je posebno poglavqe pri~e o upornosti, zajedni{tvu i veri u sopstvene sposobnosti.

Danas, mnogi iz te generacije igraju u velikim evropskim klubovima i deo su A selekcije Srbije. Wihov uspeh iz 2015. nije samo

rezultat – to je dokaz da se vrhunski dometi mogu dosti}i uz dobar rad, posve}enost i timski duh. Deset godina kasnije, ovo zlato sa Novog Zelanda ostaje jedan od najsvetlijih trenutaka u istoriji srpskog fudbala – podsetnik da su snovi dosti`ni kada se igra srcem.

Te{ko je re}i ko je od izabranika Veqka Paunovi}a imao najboqu karijeru. Sergej je sigurno imao potencijala da ostvari najvi{e, ali je odlaskom u Al Hilal re{io da totalno promeni tok svega. Vi{e ga ne gledamo ni u dresu selekcije Srbije, a to boli sigurno i selektora Srbije – Dragana Stojkovi}a Piksija.

Ni wegov brat Vawa nije trenutno stalni ~lan A selekcije, a u Torinu je postao jedan od najboqih u Italiji. Rajkovi} je napravio bogatu karijeru i ove sezone je postao prvak sa Al Itahadom u Saudijskoj Arabiji.

Veliki broj „orli}a“ je ostavio kakav takav pe~at u reprezentaciji. ^ak 14 momaka iz {ampionske generacije odigralo je najmawe jedan me~ u A selekciji na{e zemqe.

Najvi{e nastupa imaju Rajkovi}, Vawa Milinkovi}-Savi}, @ivkovi}, Maksimovi} i Milo{ Veqkovi}.

Stani{a Mandi}, strelac prvog gola, sigurno je jedan od onih ~ija karijera nije i{la tokom kojim smo se svi nadali da ho-

}e. Trenutno igra za Arsenal iz Tivta, a u karijeri je igrao za selekciju Crne Gore.

Stefan Ili} nije zabele`io nastup u A selekciji, a trenutno nastupa za ni`eliga{ki klub Slobodu iz Grbica.

Milan Gaji}, Marko Gruji}, Stefan Babi}, Maksimovi}, Mijat Ga}inovic, ali i @ivkovi}, jedni su od onih koji su zaista napravili dobre karijere.

ZLATNI ORLI]I 2015.

1 Predrag Rajkovi} 7 (-4)

2 Milan Gaji} 6 (0)

3 Nemawa Antonov 7 (0)

4 Sa{a Zdjelar

Vawa Milinkovi}-Savi}

NAPOMENA: Posle broja na dresu, imena i prezimena igra~a naveden je broj utakmica na SP i u zagradi postignuti, za golmana primqeni golovi

THURSDAY l ^ETVRTAK 26. 6. 2025.

U Oklandu obele`ena decenija od osvajawa svetskog prvenstva!

Srpska zajednica u Oklandu se okupila ispred Crkve Svetog Kraqa Milutina da obele`i zna~ajan jubilej – deset godina od istorijskog trijumfa fudbalske reprezentacije Srbije za igra~e do 20 godina, koja je 2015. postala svetski prvak na prvenstvu odr`anom upravo na Novom Zelandu.

Prazni~na atmosfera, crveno-plavo-bele boje i velika navija~ka zastava Srbije dominirale su crkvenom portom, u znak se}awa na dan kada je srpski mladi tim, vo|en borbeno{}u, verom i talentom, stao na svetski fudbalski tron. U prisustvu ~lanova zajednice, ovaj doga|aj je bio vi{e od obi~ne sportske proslave – bio je to povratak u dane kada je mlada Srbija zadivila svet.

Ono {to ovu proslavu ~ini posebno zna~ajnom jeste simboli~na povezanost sa samim po~etkom tog zlatnog pohoda. Upravo u Crkvi Svetog Kraqa Milutina u Oklandu, neposredno pred po~etak {ampionata, fudbaleri Srbije su imali svoj prvi susret sa na{im qudima u dijaspori. Tom prilikom, protojerej Sava Anti}, blagoslovio je sve mlade reprezentativce. Sa tim blagoslovom, nose}i i molitve srpskog naroda sa Novog Zelanda, na{i momci su oti{li sve do zlatne medaqe.

- Bilo je to posebna prilika. Videlo se u wihovim o~ima da su

do{li ne samo da igraju, ve} da brane ~ast Srbije. Blagoslovili smo ih u ime celog naroda, i verujem da ih je ta duhovna podr{ka pratila do samog vrha — prise}a se otac Sava.

Ovogodi{we okupqawe je ukazalo na novi, va`an ciq srpske zajednice na Novom Zelandu – izgradwu novog hrama Svetog Kraqa Milutina. Postoje}i hram, iako simbol na{e prisutnosti, premali je za potrebe sve brojnije zajednice. Zbog toga je zapo~eta inicijativa za izgradwu ve}eg, lep{eg hrama koji }e biti novo duhovno i kulturno sredi{te Srba u Oklandu.

- Kao {to je na{ mladi tim pre deset godina uzeo blagoslov iz ovog hrama i osvojio svet, verujemo da }e u novom hramu neke budu}e generacije dobijati snagu

STAJI] SE PRESELIO U AUSTRALIJU!

Talentovani vezni fudbaler Milorad Staji} (23) napustio je Radni~ki iz Ni{a i otisnuo se na atraktivnu destinaciju. Momak ro|en u [vajcarskoj i mladi reprezentativac BiH nastupa}e u Australiji, za Brizbejn. On je za „Novosti” govorio o odluci da se otisne u „zemqu kengura” i zahvalio se doskora{wem klubu.

Milorad Staji} je na ^airu proveo gotovo dve godine. Povrede spre~ile harizmati~nog fudbalera da ostavi ve}i trag, ali }e po dobrom pamtiti vreme provedeno u Ni{u.

Mnoge je iznenadila wegova odluka da ode u Brizbejn.

- Malo je neo~ekivano, kako za sve tako i za mene. Ponuda je bila na stolu dok sam bio u Ni{u. Dva puta sam odbio, ali su oni bili uporni. Zvali

Poraz

koji i daqe boli, Australija pre 15 godina poslala ”orlove” ku}i

Fudbalska reprezentacija Srbije je 23. juna 2010. godine eliminisana sa Svetskog prvenstva u Ju`noj Africi posle poraza od Australije od 2:1.

„Orlovi” koji su se tada prvi put u~estovali na Mundijalu od osamostaqewa, zavr{ili su takmi~ewe kao posledweplasirani u D grupi sa osvojena tri boda.

za svoje pobede – bilo na terenu, u nauci, umetnosti ili `ivotu. Zato pozivamo sve Srbe, gde god bili, da pomognu na{oj misiji — poru~ili su organizatori.

Simbolika je sna`na – deset godina nakon fudbalskog trijumfa, srpska zajednica na mestu tog uspeha gradi novi temeq. Ova proslava nije bila samo se}awe na pobedu, ve} i poziv za nove po~etke. Kao {to je zlatna generacija 2015. ostavila dubok trag u istoriji na{eg sporta, tako i ova zajednica na Novom Zelandu `eli da ostavi trajan trag za budu}nost.

I kao {to je pre deset godina jedna generacija pokazala {ta zna~i igrati srcem za Srbiju, tako danas srpska zajednica u Oklandu pokazuje kako se gradi budu}nost na temeqima vere i ponosa.

Izabranici selektora Radomira Anti}a oti{li su u Ju`nu Afriku sa velikim o~ekivawima, da se kona~no napravi iskorak na planetarnim {ampionatima. Minimalni poraz od Gane (0:1) u prvom kolu Mundijala, potom senzacionalna pobeda nad Nema~kom (1:0) omogu}ili su „orlovima” da u posledwem kolu budu sami kroja~i svoje sudbine.

Ipak, Vidi}, Ivanovi}, Stankovi}, Panteli} i ekipa nisu uspeli da slome „kengure”, iako su tokom ve}eg dela me~a bili boqi rival, stvorili su brojne {anse, ali su uspeli da proma{e i nemogu}e, pa su na kraju i surovo ka`weni.

Od prvog minuta na{a reprezentacija je dominirala na terenu, opsedala protivni~ki {esnaesterac, a prilike su propu{tali Krasi}, Ninkovi}, Kuzmanovi} i Ivanovi}. Uspeli su „orlovi” u 37. minutu i da zatresu mre`u, ali je pogodak Krasi}a poni{ten zbog nedozvoqene pozicije, pa se na odmor oti{lo bez promene rezultata.

su me, stvarno su me `eleli, govorili mi o projektu, gradu, infrastrukturi. Radi se o dobrom projektu i `ivot je tamo mnogo lep, uslovi su na nivou top pet liga.

Milo{ Dimitrijevi}, Andrija Kalu|erovi}, Aleksandar Prijovi}, Milo{ Ninkovi}... Oni su se pre Staji}a odlu~ili na ovaj korak, mo`e li omaleni vezista da ih nadma{i i ostavi dubok trag u Australiji?

- Tu je igrao i ^ava Dimitrijevi} kao i moj biv{i saigra~ Andrija Kalu|erovi}, igrao je isto u Brizbejnu, rekli su mi mnogo lepih stvari o klubu. Voleo bih da ostavim ve}i trag od svih wih. Tome te`im, da se doka`em, ali ciq mi je da pomognem ekipi i da poka`em svoju najboqu stranu, a vreme }e pokazati ho}u li uspeti da ostvarim veliki trag. Bio je Staji} na raskrsnici, ali se otisnuo u Australiju.

- Da, bilo je, ~ekao sam. Vodili su se razni razgovori, ali na kraju sam se odlu~io za Brizbejn, jer smatram da }e to najvi{e odgovarati mojoj karijeri. Verujem da ne}u za`aliti zbog ove odluke. Prioritet mi je bilo da igram, mlad sam i `elim da se razvijam, da budem u zdravoj sredini. Imao je poruku za navija~e novog kluba, evo {ta od wega mogu da o~ekuju.

- Rekao bih da od mene mogu da o~ekuju da }u dati 100 posto sebe u svakom me~u. Mogu da o~ekuju borbenost i po`rtvovanost, da}u sve od sebe da na terenu budem {to boqi i da uspem sa klubom.

U nastavku gledali smo dosta druga~iji me~, na{a selekcija je sve te`e dolazila do gol-{ansi zbog agresivne odbrane Australijanaca. S druge strane, rival je ~ekao na gre{ku „orlova” i dugim loptama poku{avao da do|e do gola, a najboqu priliku imali su posle sat vremena igre, kada je Bre{ano {utirao sa nekih 20 metara, ali je Vladimir Stojkovi} sjajno odbranio.

Vremena je bilo sve mawe, pa je selektor Anti} odlu~io da na teren po{aqe Marka Panteli}a umesto Nikole @igi}a. Ipak, ve} u slede}em napadu u 69. minutu „kenguri” su stigli do vo|stva. Vil{ir je ubacio dugu loptu u {esnaesneterac, gde se na pravom mestu na{ao Tim Kejhil i savladao Stojkovi}a.

I pored primqenog gola, Srbija je nastavila da napada, ali bez uspeha, pa je nova kazna stigla u 73. minutu. Kontru Australijanaca povukao je rezervista Holman, koji je pobegao na{im ~uvarima, a onda sa vi{e od 25 metara poslao projektil u mre`u golmana Stojkovi}a za 2:0.

Ve} tada je bilo jasno da na{em timu treba ~udo za prolaz daqe. Ipak, nisu odustajali „orlovi” od ofanzive i kona~no su za to i nagra|eni u 84. minutu. To{i} je {utirao sa ivice kaznenog prostora, golman [vercer je nespretno odreagovao, pa se lopta odbila pravo na nogu Panteli}a koji sa par metara posti`e gol i vra}a nadu Srbiji.

„Orlovi” su tada nastavili sa jo{ ja~im pritiskom na gol protivnika, re|ale su se prilike pred golom Australijanaca, a onda se u 90. minutu desila jedna sporna situacija, koja je na{ tim ostavila bez osmine finala. Naime, jedan igra~ „kengura” igrao je rukom u svom kaznenom prostoru, ali su urugvajski sudija Horhe Larionda i wegovi pomo}nici ostali nemi i poslali Srbiju ku}i.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.