__MAIN_TEXT__

Page 1

Ljepota tradicijskog ruha i njegova scenska primjena


"Ljepota tradicijskog ruha i njegova scenska primjena"

Izložba narodnih nošnji Folklornog ansambla SKUD-a "Ivan Goran Kovačić" povodom obilježavanja 70. obljetnice rada

Posudionica i radionica narodnih nošnji Ulica Baruna Trenka 1, Zagreb 31.01.2019. - 28.02.2019.


Ljepota tradicijskog ruha i njegova scenska primjena Priča koju vam želimo ispričati kroz postav ove izložbe, daleko je veća i dugotrajnija od sedamdeset godina postojana Folklornog ansambla Studentskog kulturno umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić". Ovo je priča posvećena svim onim znanim i neznanim zaljubljenicima u tradicijsku kulturu i umjetnost zemlje i naroda kojem pripada ovo neprocjenjivo blago. Ovoga puta pred nama su eksponati i fotografije koji su svjedoci jednog minulog vremena, ali i vremena u kojem živimo i kojega smo i sami sudionici. Davno je netko rekao: "Ukoliko želite upoznati kulturu jednog naroda, ogledajte se u narodnu, tradicijsku kulturu" (kako je danas zovemo). Goranovci su u svojem dugotrajnom radu oduvijek nekako tijesno željeli (do)živjeti određene elemente tradicijske kulture. Ne one uzete samo kako bi se zadovoljile forme scenskog stvaralaštva, već su elemente 2

tradicijske umjetnosti nastojali prikazati na sceni onakvima kakvi su bili u stvarnom životu, na terenu, ali prilagođene potrebama scene. Kada govorimo o folklornoj umjetnosti u Hrvatskoj, njezin najveći prezentacijski dio temelji se na seljačkoj, ruralnoj, a tek nešto manje na varoškoj, urbanoj kulturnoj baštini. Stoga, ovaj postav prezentira i naglašava jedan dio narodnog stvaralaštva, uvjetno rečeno, onaj materijalni dio folklornog stvaralaštva – narodnu nošnju. Otuda i naziv izložbe: "Ljepota tradicijskog ruha i njegova scenska primjena". Već od samih početaka rada Folklornog ansambla umjetničko vodstvo veliku pažnju posvećivalo je pribavljanju ponajboljih, reprezentativnih primjeraka tradicijskog ruha otkupom originalnih nošnji na terenu. Stoga možemo zaključiti kako


pojedini primjerci narodnih nošnji, koji se i danas nalaze u redovitoj upotrebi, imaju iznimno veliku kulturno-povijesnu vrijednost, a prema ljepoti i načinu izrade ni po čemu ne zaostaju za onima iz muzejskih zbirki.

se u Ansamblu, kod nabave i izrade nošnji, prilikom kompletiranja, uvijek pazilo ne samo na skladnost scenskih slika, nego i na individualni odjevni izričaj nositelja – onako kako se nekada prakticiralo u narodu.

Zahvaljujući iznimnoj ljubavi i predanom radu dugogodišnjeg umjetničkog voditelja, Milorada Todića Brace, generacije i generacije Goranovaca odgojene su u duhu poštivanja, čuvanja i pravilne primjene narodne nošnje na sceni, što se zadržalo sve do današnjih dana. Ne samo da su generacije Goranovaca naučile poštivati kulturu svoje zemlje, nego je na jedinstven način predstavljati cijelom svijetu tijekom svojih mnogobrojnih putovanja.

Današnji fundus narodnih nošnji broji oko šesto pedest kompleta. Velik dio toga bogatstva godinama je prikupljan na terenu, a dio je dar različitih donatora, zaljubljenika u tradicijsko ruho i vrijednih članova Društva, koji su i na taj način željeli doprinijeti radu i prezentnosti Ansambla. Tako je, primjerice, spomenuti Braco Todić sam skrojio i sašio narodnu nošnju iz okolice Medulina u Istri, koju ovoga puta i predstavljamo na izložbi, kao posljednji njegov rukotvorni rad u Goranu (a bilo je toga i više). Radi se o vjernoj rekonstrukciji tradicijskog ruha po uzoru na originalno s terena.

Mnogi članovi, poneseni nekom čudesnom magijom i ljubavlju prema tradicijskom ruhu, svojim su osobnim zalaganjem, samostalno ili na poticaj voditelja, izradili ili pak reparirali pojedine odjevne predmete. Važno je spomenuti i da

Ženska narodna nošnja Hrvata iz Moravske u današnjoj Češkoj izrađena je osobitim zalaganjem 3


obitelji Ivanković, na poticaj samog nekadašnjeg voditelja Ivice Ivankovića. Budno oko voditelja uz neprestanu konzultaciju struke, napose etnologa i folklorista koji su djelovali pri različitim institucijama, rezultirali su pred kraj dvadesetog stoljeća pribavljanjem originalnih primjeraka narodne nošnje iz Bistre, Hrvatsko zagorje; ženske narodne nošnje iz Plehana, Bosna i Hercegovina; narodne nošnje iz Osekova, južna Moslavina. Osobito smo ponosni na komplete replika splitskih varoških nošnji izrađenih prema primjercima koji se čuvaju u Etnografskom muzeju Split, zaslugom vrijednih rizničara ruha u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Zagrebu. Dio ruha izrađen je u radionici Kolovrat iz Velike Gorice; osobitim zalaganjem tkalca Tomislava Miličevića otkano je platno za izradu narodne nošnje Turopolja, a prema starinskom uzorku iz Donje Lomnice. Kada govorimo o suvremenoj

4

izradi prema tradicijskim obrascima, posebno valja istaknuti primjerke ličke narodne nošnje, koji su nastali u suradnji s nekadašnjom članicom Društva, odnosno obitelji Hodak iz Perušića. Vrijedne ruke tkalja izradile su potpuno nove komplete muške i ženske zavičajne narodne nošnje od kojih je svaka različita, individualnog izraza u tkanju i vezu. U fundusu Ansambla/Društva također se čuvaju vrijedni primjerci narodnih nošnji susjednih južnoslavenskih naroda. Zbirci jednako tako pripada i fundus raznorodnih narodnih glazbala, od aerofonih, idiofonih, membranofonih do kordofonih kojem pripada navjeći broj. Jasno nam je da sve u životu ima neko svoje ograničeno vrijeme trajanja pa tako i tradicijsko ruho. S tim u smislu osobita pažnja posvečuje se održavanju i očuvanju kao i urednosti nošenja tradicijskog ruha. Odgovornu ulogu imaju garderobijeri. Odabrani članovi ansambla koji


preuzimaju odgovornost vođenja brige o narodnim nošnjama i cijeloj zbirci. Izložba je koncepcijski postavljena tako da geografski raspoređeno predstavlja tradicijsko ruho prema kulturnim zonama počevši od panonskog bazena, kontinentalne Hrvatske sve do južne Hrvatske. Jedan dio izložbe povećen je Hrvatima izvan domovine. Dijelom predstavljamo komplete reprezentativnih primjeraka, uglavnom odjeće za svečane prigode, a dijelom pojedinačne predmete. Za Goranovce narodna nošnja nikada nije bila samo scenski folklorni kostim već pitanje identiteta i pripadnosti određenoj zajednici, iskazivanje poštovanja prema tradicijskoj kulturi zemlje i naroda.

Tomislav Habulin, mag.mus.

5


Program otvaranja izložbe

1. Tri jetrve žito žele Slavonija Glazbena obrada: Zvonimir Ljevaković 2. Prosijala sjajna mjesečina Bilogora Glazbena obrada: Božo Potočnik 3. Ljub' me dragi Ravni kotari Glazbena obrada: Joško Ćaleta 4. Zorja je, zorja Remete, Zagreb Glazbena obrada: Tomislav Habulin

6


7


8


9


O povijesti i radu Ansambla Folklorni ansambl ''Ivan Goran Kovačić'' osnovan je 1948. godine kao jedna od prvih sekcija istoimenog Studentskog kulturno umjetničkog društva, a pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu. Ansambl u okviru Društva djeluje s ciljem očuvanja bogatstva kulturne raznolikosti hrvatske pučke i gradske tradicije. Generacije ''Goranovaca'' su postepeno afirmirale vlastiti identitet u širokom polju hrvatske kulture, paralelno održavajući ljubav prema tamburaškoj svirci, plesu i pjesmi kao i nošnjama naših starih. Identitet Ansambla kroz ove godine srastao je s identitetom Zagreba, posebice zagrebačke Opatovine, a već 70 godina ''Goranovci'' su nezaobilazni akteri zagrebačkih urbanih legendi, ali i stvarnih događaja, a gotovo je nezamislivo da jedan Zagrepčanin ne zna za ''Goranovce s Opatovine''. Vjeran poštovanju narodne svirke, pjesme i plesa, već od prvih dana postojanja, Ansambl je polako stvarao cjelovit opus koreografiranih hrvatskih plesova 10

koji je plod rada naših istraživača folklorne tradicije diljem Hrvatske. Tako danas Goranovci izvode folklorne plesove i pjesme: Zagorja, Prigorja, Posavine, Moslavine, Međimurja, Podravine, Turopolja, Slavonije, Baranje, Istre, Like, Dalmacije (splitski plesovi, korčulanski plesovi, dubrovački plesovi), Dalmatinske Zagore, bačkih Hrvata – Bunjevaca, mađarskih Hrvata, gradišćanskih Hrvata. Ansambl je sa svojim repertoarom sudjelovao na brojnim smotrama folklora u Hrvatskoj, a predstavio se Hrvatima i strancima u većini zemalja Europe, zatim u SAD-u, Kini, Kanadi, Brazilu, Venezueli, Peruu, Novom Zelandu, Australiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelu. Veliko bogatstvo ansambla, kojim se naročito ponosimo, predstavlja i 650 kompleta narodnih nošnji iz cijele Hrvatske, dijelom originalnih, a dijelom rekonstruiranih, od kojih se neke procjenjuju kao muzejska vrijednost.


Ovaj bogati fond plod je, ponovno, dugogodišnjeg rada naših istraživača na terenu, gdje su brižljivo birani i otkupljivani dijelovi nošnji, a koje su potom generacije Goranovaca čuvale, održavale i obnavljale. Danas Ansambl djeluje pod vodstvom vrsnih folklornih stručnjaka, a broji 80 članova – plesača, pjevača, tamburaša – većinom studenata iz cijele Hrvatske. Posebnost Ansambla je okupljanje čak tri generacije Goranovaca, od dječje do veteranske sekcije.

Izvrsnost Ansambla potvrđuju i brojna nacionalna i internacionalna priznanja i nagrade, među kojima izdvajamo Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, Medalju grada Zagreba, četiri nominacije za Porin. Među najvećim državnim priznanjima je i Povelja Republike Hrvatske za izniman dugogodišnji doprinos u promicanju kulture i folklora u Republici Hrvatskoj i svijetu, uručena uoči obilježavanja 70 godina djelovanja.

Uz plesni repertoar, Ansambl još izvodi vokalni koncertni program hrvatskih marijanskih hodočasničkih napjeva „O, mila Majko nebeska“, koncert pučkih božićnih napjeva „Oj, Betleme, Betleme“, koncert tamburaškog orkestra te sudjeluje u projektima Gradskog kazališta Komedija, glazbenoj igri „Đerdan“ Jakova Gotovca te u predstavi „Narodil se mladi kralj“, veselom božićnom prikazanju s pjesmom i kolom autora Vida Baloga. 11


VODSTVO ANSAMBLA PREDSJEDNIK ANSAMBLA : Danijel Vukobrat UMJETNIČKI VODITELJ : Dubravko Radić VODITELJ PJEVANJA : Tomislav Habulin VODITELJ ORKESTRA : Mario Pleše GARDEROBIJERI : Lucija Novosel i Filip Jovičić IDEJNI VODITELJ PROJEKTA : Danijel Vukobrat AUTORI IZLOŽBE : Dubravko Radić i Tomislav Habulin Fotografije: Dražen i Suzana Bota, Studio Bota, P. Berislavića 7, 32100 Vinkovci Projekt realiziran u suradnji s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji

STUDENTSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “IVAN GORAN KOVAČIĆ“ Opatovina 11, 10 000 Zagreb Tel. +385 1 48 13 321 Mob. +385 91 48 13 321 www.igk.hr info@igk.hr facebook.com/FaIvanGoranKovacic

12


Profile for SKUD Ivan Goran Kovacic

Ljepota tradicijskog ruha i scenska uskađenost  

Knjižica izložbe narodnih nošnji iz fundusa Folklornog ansambla "Ivan Goran Kovčić" povodom 70te obljetnice djelovanja

Ljepota tradicijskog ruha i scenska uskađenost  

Knjižica izložbe narodnih nošnji iz fundusa Folklornog ansambla "Ivan Goran Kovčić" povodom 70te obljetnice djelovanja

Profile for skudigk
Advertisement